Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

NN 45/2023 (26.4.2023.), Pravilnik o stečaju i sanaciji središnjeg depozitorija

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

779

Na temelju članka 587. stavka 3., članka 597. stavka 12., članka 604. stavka 5., članka 605. stavka 3. te članka 619. stavka 7. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine« br. 65/18, 17/2020, 83/2021 i 151/2022) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici Upravnog vijeća održanoj 19. travnja 2023. godine donosi

PRAVILNIK

O STEČAJU I SANACIJI SREDIŠNJEG DEPOZITORIJA

I. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Uvodne odredbe i opseg primjene

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije propisuju:

1. privremene zabrane koje se mogu izreći unutar odluke o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem, kao i iznimke od takvih privremenih zabrana,

2. uvjeti i način provedbe sanacijskog nadzora, način nalaganja sanacijskih mjera te obveze središnjeg depozitorija tijekom i nakon provedbe sanacijskog nadzora,

3. izrada i rokovi donošenja plana sanacije, sadržaj plana sanacije i sanacijski instrumenti koji se mogu primijeniti na središnji depozitorij u sanaciji,

4. sadržaj izvješća, rokovi i način izvješćivanja o informacijama potrebnim za izradu i izmjenu sanacijskog plana,

5. način izračuna iznosa jednokratnog ex-post doprinosa u novčanim sredstvima od strane sudionika središnjeg depozitorija u slučaju sanacije središnjeg depozitorija, način izračuna doprinosa tih sudionika te način i rokovi uplate iznosa od strane sudionika.

(2) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na relevantne osobe središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te na zaposlenike Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u dijelu izrade sanacijskog plana.

Pojmovi

Članak 2.

(1) Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. Zakon je Zakon o tržištu kapitala (»Narodne novine« broj 65/18, 17/2020, 83/2021 i 151/2022)

2. Uredba (EU) br. 909/2014 je Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.)

3. ZKN je Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (»Narodne novine« broj 59/12, 44/16, 118/20)

4. Zakon o sanaciji je Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (»Narodne novine« broj 146/20, 21/22)

5. Hanfa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koja je sanacijsko tijelo za središnje depozitorije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

6. središnji depozitorij je središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojem je Hanfa izdala odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014

7. sanacija je primjena instrumenta sanacije kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 599. Zakona

8. sanacijska mjera je odluka o otvaranju postupka sanacije središnjeg depozitorija u skladu s člankom 606. Zakona, primjena instrumenata sanacije u skladu s člankom 604. Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz članka 619. stavka 1. Zakona

9. sanacijski plan je plan sanacije središnjeg depozitorija sastavljen u skladu s člankom 604. Zakona

10. posebni povjerenik je posebni povjerenik središnjeg depozitorija kojeg imenuje Hanfa sukladno članku 216. Zakona u vezi s člankom 597. Zakona

11. sanacijska uprava je sanacijska uprava središnjeg depozitorija u sanaciji koju imenuje Hanfa sukladno članku 610. Zakona

12. Fond za zaštitu ulagatelja je Fond za zaštitu ulagatelja iz članka 254. Zakona

13. sudionik je član sudionik središnjeg depozitorija kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 909/2014

14. Financijski ugovor uključuje sljedeće ugovore i sporazume:

a) ugovor o vrijednosnim papirima, uključujući:

• ugovor za kupnju, prodaju ili zajam vrijednosnog papira, skupine ili indeksa

• ugovor za kupnju, prodaju ili zajam robe, skupine ili indeksa robe za buduću isporuku

• opciju vrijednosnih papira

• opciju na vrijednosni papir, skupinu ili indeks vrijednosnih papira

• repo transakciju ili obratnu repo transakciju bilo kojeg od tih vrijednosnih papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira

b) ugovor o robi, uključujući:

• na robu, skupinu ili indeks robe

• repo transakciju ili obratnu repo transakciju bilo koje od tih roba, skupine ili indeksa robe

c) terminski ugovor i nestandardizirani terminski ugovor, uključujući ugovor (koji nije ugovor o robi) za kupnju, prodaju ili prijenos robe ili imovine bilo koje druge vrste, usluge, prava ili udjela po dogovorenoj cijeni na budući datum

d) sporazum o zamjeni, uključujući:

• zamjenu i opciju u vezi s kamatnim stopama, sporazum o promptnom ili drugom trgovanju devizama, valutni indeks vlasničkog kapitala ili vlasnički kapital, dužnički indeks ili dug, indekse robe ili robu; vrijeme; emisije ili inflaciju

• ukupni povrat, razliku kamatne stope kredita i nerizične kamatne stope (engl. credit spread) ili zamjenu kredita

• bilo koji sporazum ili transakciju koja je slična sporazumu iz podstavaka 1. i 2. ove podtočke kojim se periodično trguje na tržištima zamjena ili izvedenica

e) međubankovni sporazum o zajmu ako je rok zajma tri mjeseca ili manje

f) okvirni sporazum za bilo koji ugovor ili sporazum iz podtočaka a) do e) ove točke.

15. relevantna osoba u odnosu na središnji depozitorij znači sljedeće:

a) direktor, partner ili slično ili rukovoditelj središnjeg depozitorija;

b) zaposlenik središnjeg depozitorija, kao i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i pod kontrolu središnjeg depozitorija i koja je uključena u pružanje usluga središnjeg depozitorija;

c) fizička osoba koja je izravno uključena u pružanje usluga središnjem depozitoriju na temelju sporazuma o izdvajanju poslovnih procesa, a u svrhu pružanja usluga središnjeg depozitorija;

16. vanjski revizor je ovlašteni revizor, samostalni revizor ili revizorsko društvo u skladu sa značenjem koje proizlazi iz odredbi zakona kojima se uređuje obavljanje revizorskih usluga i osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga

17. središnja banka je Hrvatska narodna banka uključujući i Europsku središnju banku, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

18. upravljački informacijski sustav je sveobuhvatnost tehnološke infrastrukture, organizacije, ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz te distribuciju informacija, kao i raspolaganje njima; informacijski sustav moguće je definirati i kao međudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju navedene podatke i njima se koriste

19. Delegirana uredba (EU) 2017/392 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/392 оd 11. studenoga 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda povezanih sa zahtjevima za odobrenje za rad te nadzornim i operativnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10. 3. 2017.)

(2) Ostali pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju istovjetno značenje kao pojmovi upotrijebljeni u Zakonu i Uredbi (EU) br. 909/2014.

II. PRIVREMENE ZABRANE

Privremene zabrane nakon donošenja odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem

Članak 3.

(1) Odluka Upravnog vijeća Hanfe o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka danom, satom i minutom donošenja proizvodi sljedeće učinke:

1. privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa središnjeg depozitorija i, ako je primjenjivo, na teret računa klijenata središnjeg depozitorija prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, te, ako je primjenjivo, na teret računa Fonda za zaštitu ulagatelja otvorenog kod Hrvatske narodne banke,

2. privremenu zabranu središnjem depozitoriju obavljati plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe i da prima uplate na svoje račune

3. privremenu zabranu središnjem depozitoriju pružati platne usluge uključujući zaprimanje uplata i obavljanje isplata u okviru pružanja platnih usluga, ako je primjenjivo,

4. privremenu zabranu središnjem depozitoriju obavljati isplate i prijenos s računa svojih klijenata, ako je primjenjivo, te obavljati isplate i prijenos s računa Fonda za zaštitu ulagatelja

5. na osobe iz članka 4. stavaka 1. ili 2. ovog Pravilnika prelazi ovlaštenje za raspolaganje imovinom središnjeg depozitorija.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopuštene su sljedeće uplate kojima dužnici ispunjavaju svoje obveze prema središnjem depozitoriju:

1. gotovinske uplate središnjem depozitoriju,

2. uplate na transakcijski račun koji središnji depozitorij obvezno otvara kod kreditne institucije u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika i

3. uplate na novi posebni račun Fonda za zaštitu ulagatelja koji središnji depozitorij kao Operater Fonda obvezno otvara kod Hrvatske narodne banke sukladno članku 280. stavku 7. Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebni povjerenik odnosno sanacijska uprava može izvršiti gotovinske uplate na transakcijski račun iz stavka 2. točke 2. ovoga članka te na novi posebni račun Fonda za zaštitu ulagatelja iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopušteno je:

1. na računu za namiru središnjeg depozitorija provođenje konačne namire obračunanih platnih transakcija preko platnog sustava do trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad središnjim depozitorijem i

2. povrat raspoloživih novčanih sredstava središnjeg depozitorija iz platnih sustava sukladno pravilima rada tih platnih sustava.

(5) Postupak namire iz stavka 4. ovoga članka provodi se sukladno propisanim pravilima rada platnog sustava iz novčanih sredstava koje je središnji depozitorij izdvojio za te potrebe kod Hrvatske narodne banke prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad središnjim depozitorijem. Uz prethodne konzultacije s Hanfom, Hrvatska narodna banka će provesti konačnu namiru iz stavka 4. točke 1. ovoga pravilnika, te će omogućiti povrat raspoloživih novčanih sredstava iz stavka 4. točke 2. ovoga Pravilnika, a sve u skladu s pravilima rada sustava TARGET-HR

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, središnji depozitorij je dužan, za sve uplate na račune koje ima otvorene u kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj ili izvan nje izvršene protivno stavcima 1. i 2. ovoga članka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga članka, izvršiti povrat novčanih sredstava platitelju ili poduzeti razumne mjere radi prijenosa novčanih sredstava korisniku iz te platne transakcije, a novčana sredstva središnjeg depozitorija koja su primljena na ovaj način, ne ulaze u stečajnu masu središnjeg depozitorija.

(7) Iznimno od stavka 1. točke 4. ovoga članka, dopuštena su plaćanja koja proizlaze iz obveza središnjeg depozitorija kao operatera sustava namire financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj u smislu odredbi Zakona i ZKN-a, odnosno kao sudionika u drugom sustavu namire financijskih instrumenata sukladno Uredbi (EU) br. 909/2014 i ZKN-u, a koja plaćanja je središnji depozitorij dužan provesti pod uvjetima propisanim Zakonom i ZKN-om.

(8) Hanfa je dužna, odmah po donošenju odluke iz stavka 1. ovoga članka, na svojim internetskim stranicama objaviti obavijest o donošenju te odluke, koja mora sadržavati podatke o danu, satu i minuti donošenja kako su navedeni u izreci odluke iz stavka 1. ovoga članka te odluku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Financijskoj agenciji.

(9) Hanfa je dužna obavijest iz stavka 8. ovoga članka bez odgode objaviti u najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske uz informaciju o posljedicama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(10) Dan, sat i minuta donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka smatraju se trenutkom otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tim središnjim depozitorijem u smislu ZKN-a.

(11) Iznimno od stavka 1. točke 2 ovog članka, posebni povjerenik odnosno sanacijska uprava može uz suglasnost Hanfe provoditi isplate samo ako su takve isplate opravdane i hitno potrebne da bi se osigurao kontinuitet poslovanja i/ili uvećala vrijednost imovine

(12) Za trajanja privremenih zabrana iz stavka 1. ovoga članka, ako središnji depozitorij nema dovoljno gotovinskih sredstava ili sredstava na računu iz članka 4. ovoga Pravilnika, sva plaćanja nužna radi očuvanja imovine središnjeg depozitorija u ime i za račun središnjeg depozitorija podmirit će Hanfa. Za plaćanja nužna radi očuvanja imovine središnjeg depozitorija u ime i za račun središnjeg depozitorija Hanfa ima pravo regresa od središnjeg depozitorija odnosno pravo na povrat isplaćenih sredstava.

(13) Zabrane iz stavka 1. ovoga članka prestaju danom, satom i minutom otvaranja stečajnog postupka ili istekom roka od dva radna dana od dana kad je Hanfi dostavljeno rješenje o odbacivanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, rješenje o obustavi postupka ili rješenje o odbijanju pokretanja stečajnog postupka.

(14) Stečajni upravitelj u ime središnjeg depozitorija u stečaju i vjerovnici središnjeg depozitorija ovlašteni su pobijati sve isplate, prijenose i platne transakcije izvršene protivno privremenim zabranama iz stavka 1. ovoga članka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga članka, osim plaćanja izvršenih u skladu s ostalim stavcima ovoga članka.

Dužnosti posebnog povjerenika odnosno sanacijske uprave

Članak 4.

(1) Ako je u trenutku donošenja odluke iz članka 3. stavka 1. ovoga pravilnika u središnjem depozitoriju bio imenovan posebni povjerenik prema odredbama Zakona, posebni povjerenik nakon dostave obavijesti o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nastavlja s radom i dužnostima prema dijelu petom, poglavlju V. Zakona i ovom Pravilniku.

(2) Ako u trenutku donošenja odluke iz članka 3. stavka 1. ovoga pravilnika u središnjem depozitoriju nije bio imenovan posebni povjerenik sukladno Zakonu, Hanfa će istodobno s donošenjem odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka imenovati posebnog povjerenika za obavljanje funkcija do imenovanja stečajnog upravitelja, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 216. Zakona.

(3) Prava, obveze, ovlasti i odgovornosti sanacijske uprave te posebnog povjerenika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisane su odredbama Zakona i stavcima 4. i 5. ovoga članka.

(4) Ako je nad središnjim depozitorijem otvoren postupak sanacije, sanacijska uprava je, nakon donošenja odluke Hanfe o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, dužna:

1. zaštititi i održavati imovinu središnjeg depozitorija

2. nastaviti s vođenjem poslova središnjeg depozitorija poštujući privremene zabrane iz članka 3. ovoga Pravilnika

3. dostaviti Hanfi podatke i dokumentaciju potrebnu za obračun i isplatu svih konačnih naloga za namiru u skladu s odredbama Zakona i ZKN-a

4. ako je primjenjivo, dostaviti Hanfi podatke i dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje sredstava Fonda za zaštitu ulagatelja, te obveza Fonda za zaštitu ulagatelja

5. dostaviti Hanfi izvješće o provedenom postupku kojim se osigurava pravodobna i pravilna namira i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom središnjem depozitoriju, sukladno članku 20. stavku 5. Uredbe (EU) br. 909/2014

6. bez odgađanja otvoriti transakcijski račun kod kreditne institucije za potrebe primanja uplata iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona ili, ako već ima otvorene transakcijske račune, odrediti jedan transakcijski račun za tu svrhu te o tome obavijestiti Hanfu.

7. bez odgađanja otvoriti novi posebni račun Fonda za zaštitu ulagatelja kod Hrvatske narodne banke na kojeg se prenose sva postojeća sredstva.

(5) Na posebnog povjerenika se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 614. do 618. Zakona.

III. SANACIJSKI NADZOR I SANACIJSKE MJERE

Sanacijski nadzor

Članak 5.

(1) Sanacijski nadzor je nadzor koji Hanfa, kao sanacijsko tijelo provodi nad središnjim depozitorijom u svrhu provedbe ovlasti iz dijela petog, poglavlja V. Zakona.

(2) Sanacijski nadzor iz stavka 1. ovog članka obavlja se kao:

1. posredni sanacijski nadzor koji se provodi kontinuirano analiziranjem prikupljenih informacija iz članka 6. ovoga Pravilnika te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Hanfe, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i drugih podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja ili postupanja na temelju dostavljenih izvještaja ili

2. neposredni sanacijski nadzor koji se provodi u poslovnim prostorijama središnjeg depozitorija ili pravne osobe s kojima je središnji depozitorij izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Hanfe.

(3) Odredbe o sanacijskom nadzoru ne primjenjuju se na središnji depozitorij nad kojim je otvoren postupak sanacije, za vrijeme trajanja postupka sanacije.

Posredni sanacijski nadzor

Članak 6.

(1) Informacije koje su predmet posrednoga sanacijskog nadzora jesu: izvješća koja središnji depozitorij dostavlja u skladu s odredbama Zakona, Uredbe (EU) br. 909/2014, delegiranih uredbi Europske komisije koje su usvojene temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014 i podzakonskim propisima Hanfe, izvješća koja središnji depozitorij dostavlja u skladu s odredbama ovoga pravilnika, sva korespondencija sa redišnjim depozitorijem te svaka druga informacija, izjava ili izvješće koje na zahtjev Hanfe dostavi središnji depozitorij, kao i druge javno dostupne informacije, izvješća ili obavijesti povezane s depozitorijem.

(2) Posredni sanacijski nadzor provode ovlaštene osobe Hanfe.

Neposredni sanacijski nadzor

Članak 7.

(1) Hanfa provodi neposredni sanacijski nadzor uvijek kada ocijeni da je to potrebno zbog izvršenja sanacijskih ovlasti, a osobito u sljedećim slučajevima:

1. provjere potpunosti i točnosti izvješća i informacija koje dostavlja središnji depozitorij,

2. provjere provodi li središnji depozitorij aktivnosti zbog otklanjanja značajnih prepreka mogućnosti sanacije,

3. donošenja odluke kojom se središnjem depozitoriju nalažu mjere za otklanjanje značajnih prepreka mogućnosti sanacije.

(2) Neposredni sanacijski nadzor središnjeg depozitorija obavlja se u prostorijama središnjeg depozitorija i u prostorijama Hanfe:

1. pregledom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, pomoćnih i drugih evidencija i obračuna, izvješća, politika i ostalih internih akata te druge dokumentacije koja se odnosi na poslovanje središnjeg depozitorija, u izvorniku u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba

2. pribavljanjem pisanih i usmenih očitovanja i pojašnjenja od članova uprave, nadzornog odbora, odnosno od izvršnih direktora te članova upravnog odbora, kad je primjenjivo, te zaposlenika središnjeg depozitorija.

(3) Neposredni sanacijski nadzor obavljaju zaposlenici Hanfe na temelju ovlaštenja Upravnog vijeća Hanfe.

(4) Upravno vijeće Hanfe može ovlaštenjem iz stavka 3. ovog članka, za provođenje neposrednoga sanacijskog nadzora uz zaposlenike Hanfe, ovlastiti i druge osobe koje raspolažu stručnim znanjima i koje nisu zaposlenici Hanfe, a osobito ovlaštene revizore, revizorsko društvo i pravne savjetnike.

(5) U ovlaštenju iz stavka 3. ovog članaka određuju se:

1. predmet neposrednoga sanacijskog nadzora

2. datum početka neposrednoga sanacijskog nadzora

3. voditelj neposrednoga sanacijskog nadzora i druge osobe ovlaštene provesti neposredni sanacijski nadzor.

(6) U slučaju kada u neposrednom sanacijskom nadzoru sudjeluju osobe iz stavka 4. ovog članka voditelj neposrednoga sanacijskog nadzora može biti samo zaposlenik Hanfe.

Dužnosti središnjeg depozitorija tijekom provođenja neposrednoga sanacijskog nadzora

Članak 8.

(1) Središnji depozitorij dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Hanfe neometan pristup svim svojim poslovnim prostorima i uvid u poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinoga neposrednoga sanacijskog nadzora.

(2) Članovi uprave i nadzornog odbora, prokuristi, ostali rukovoditelji i zaposlenici središnjeg depozitorija obvezni su ovlaštenoj osobi Hanfe, na njezin zahtjev, dati usmene i pisane odgovore na sva pitanja vezana uz predmet neposrednog sanacijskog nadzora i potkrijepiti ih dokumentacijom, ako je to moguće.

(3) Obveze iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore odnosno članove upravnog odbora središnjeg depozitorija.

(4) Ako središnji depozitorij izdvaja određene aktivnosti na vanjske pružatelje usluga, dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Hanfe obavljanje neposrednog sanacijskog nadzora i u prostorijama pružatelja usluga u opsegu koji je potreban za ostvarivanje cilja neposrednoga sanacijskog nadzora nad tim subjektom.

Obavijest o neposrednom sanacijskom nadzoru

Članak 9.

(1) Hanfa središnjem depozitoriju dostavlja obavijest o neposrednom sanacijskom nadzoru najkasnije deset dana prije dana njegova početka.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka, osim predmeta nadzora, najmanje sadržava podatke o planiranom početku i trajanju neposrednoga sanacijskog nadzora, ime voditelja neposrednoga sanacijskog nadzora i imena drugih ovlaštenih osoba koje će obaviti neposredni sanacijski nadzor te popis dokumentacije i informacija koje je minimalno potrebno osigurati za pripremu i provođenje neposrednoga sanacijskog nadzora.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ovlaštena osoba Hanfe može obavijest o neposrednom sanacijskom nadzoru neposredno uručiti središnjem depozitoriju najkasnije na dan početka provođenja neposrednog sanacijskog nadzora ako je potrebno hitno provođenje takvog nadzora.

Zapisnik o provedenom sanacijskom nadzoru

Članak 10.

(1) Nakon završetka neposrednoga sanacijskog nadzora Hanfa sastavlja zapisnik o provedenim radnjama u okviru neposrednoga sanacijskog nadzora.

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovog članka sadržava najmanje:

1. datum početka i završetka neposrednoga sanacijskog nadzora

2. imena ovlaštenih osoba koje su provodile neposredni sanacijski nadzor

3. bitne podatke o predmetu neposrednoga sanacijskog nadzora i sadržaju utvrđenih činjenica

4. sadržaj izjava i pojašnjenja članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora te članova upravnog odbora kad je primjenjivo, prokurista, ostalih rukovoditelja i zaposlenika središnjeg depozitorija, ako ih je bilo.

(3) Zapisnik iz stavka 1. ovog članka potpisuje voditelj neposrednoga sanacijskog nadzora i ovlaštene osobe koje su sudjelovale u neposrednom sanacijskom nadzoru.

(4) Hanfa zapisnik iz stavka 1. ovog članka dostavlja središnjem depozitoriju u vezi s kojim je izvršen neposredni sanacijski nadzor.

(5) Na dostavljeni zapisnik središnji depozitorij ima pravo uložiti prigovor u roku navedenom u zapisniku, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana njegova primitka.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u zapisniku se može odrediti rok koji je kraći od minimalnog roka iz stavka 5. ovoga članka, kada je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih bitnih štetnih posljedica za središnji depozitorij, sudionike tržišta kapitala, treće osobe i/ili stabilnost financijskog tržišta u cjelini.

(7) Ako u postupku sanacijskog nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje je potrebno izreći nadzorne mjere ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do sastavljanja zapisnika, to će se unijeti u zapisnik, te će Hanfa donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak sanacijskog nadzora okončan.

(8) Ako su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom otklonjene nakon sastavljanja zapisnika, a prije donošenja rješenja o nadzornim mjerama, Hanfa će o tome sastaviti dopunu zapisnika te će, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene i postupak sanacijskog nadzora okončan.

(9) Prije donošenja rješenja iz stavka 8. ovoga članka Hanfa može provjeriti postupanje središnjeg depozitorija te zatražiti dostavu dokumentacije ili drugih dokaza, kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

(10) Zapisnik iz stavka 1. ovog članka u slučaju posrednoga sanacijskog nadzora sastavlja se samo ako se tijekom tog nadzora utvrde činjenice koje upućuju na počinjenje povreda odredbi Zakona, primjenjivih odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014, delegiranih uredbi Europske komisije koje su usvojene temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014 i podzakonskih propisa Hanfe, a potpisuje ga ovlaštena osoba Hanfe koja je te činjenice utvrdila.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka, zapisnik o obavljenom posrednom sanacijskom nadzoru dostavlja se središnjem depozitoriju, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti utvrđenih u postupku posrednog sanacijskog nadzora.

(12) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka, na završetak postupka posrednog sanacijskog nadzora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga članka i članka 11. ovoga Pravilnika.

Razlozi i obvezan sadržaj prigovora

Članak 11.

(1) Prigovor protiv zapisnika o neposrednom sanacijskom nadzoru dopušten je zbog ovih razloga:

1. ako je zapisnik o obavljenom sanacijskom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Hanfa nije nadležna provoditi sanacijski nadzor ili

2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

1. navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi

2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu

3. razloge prigovora i

4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, u skladu sa zakonom kojim je uređen opći upravni postupak.

(3) U prigovoru središnji depozitorij može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i nepravilnosti navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se središnji depozitorij u izjavi poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti prigovoru.

(4) Nakon isteka roka za prigovor središnji depozitorij nema pravo navoditi nove činjenice i iznositi nove dokaze, osim u slučajevima iz članka 10. stavka 8. ovog Pravilnika..

(5) Dostavljeni prigovor na zapisnik čini sastavni dio zapisnika.

Nalaganje mjera

Članak 12.

(1) Kao sanacijsko tijelo, Hanfa središnjem depozitoriju mjere nalaže rješenjem nakon što mu je omogućila da se prethodno očituje o mjerama u preliminarnom nacrtu tog rješenja.

(2) Hanfa kod izricanja mjera iz stavka 1. ovoga članka u obzir uzima okolnosti iz članka 64. Uredbe (EU) 909/2014.

(3) Hanfa određuje rok za očitovanje na nacrt rješenja iz stavka 1. ovog članka koji ne može biti kraći od deset radnih dana.

(4) Ako središnji depozitorij ne dostavi svoje očitovanje ili ga dostavi nakon proteka roka iz stavka 2. ovog članka, smatra se da nema nikakvih primjedbi na preliminarni nacrt rješenja Hanfe.

(5) Ako je donošenje rješenja o mjeri iz stavka 1. ovoga članka potrebno radi očuvanja stabilnosti financijskog tržišta, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati, a činjenice na kojima se mjera temelji su utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnima, Hanfa može o izricanju takve mjere odlučiti neposredno, bez provedbe ispitnog postupka ili iznimno može skratiti rok iz stavka 2. ovoga članka za očitovanje na preliminarni nacrt rješenja iz stavka 1. ovog članka.

(6) Hanfa informacije o izrečenim mjerama objavljuje na svojim internetskim stranicama, a pod uvjetima iz članka 62. Uredbe (EU) br. 909/2014.

Obveze središnjeg depozitorija nakon donošenja rješenja

Članak 13.

(1) Predsjednik uprave središnjeg depozitorija dužan je bez odgađanja upoznati ostale članove uprave sa sadržajem rješenja te bez odgađanja kopiju rješenja dostaviti predsjedniku nadzornog odbora i internoj reviziji središnjeg depozitorija.

(2) Predsjednik nadzornog odbora središnjeg depozitorija dužan je nakon primitka rješenja bez odgode upoznati ostale članove nadzornog odbora sa sadržajem rješenja.

(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore odnosno članove upravnog odbora središnjeg depozitorija.

(4) Središnji depozitorij dužan je izvršiti mjere koje je Hanfa naložila rješenjem te Hanfi podnijeti izvještaj o njihovom izvršenju, unutar roka koji je odredila Hanfa.

(5) Izvještaju iz stavka 4. ovoga članka središnji depozitorij dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li mjere koje je Hanfa naložila rješenjem izvršene.

(6) Kad izvještaj iz stavka 4. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su mjere koje je Hanfa naložila rješenjem izvršene, Hanfa će zatražiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.

(7) Ako Hanfa iz izvještaja iz stavka 4. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su mjere ispunjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su naložene mjere ispunjene te da je postupak sanacijskog nadzora okončan.

(8) Prije donošenja rješenja iz stavka 7. ovoga članka Hanfa može provesti ponovni nadzor nad središnjim depozitorijem u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li mjere naložene rješenjem Hanfe iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika ispunjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

IV. NEOVISNOST PROCJENITELJA VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA

Neovisna procjena

Članak 14.

(1) Kada je u skladu s odredbama Zakona potrebno provesti neovisnu procjenu vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija, ili kada je potrebno provesti neovisnu procjenu iz članka 620. Zakona, Upravno vijeće Hanfe može, ovlastiti osobu koja ima status neovisnog procjenitelja i s kojom Hanfa ima sklopljen ugovor za provođenje neovisne procjene, na prikupljanje i provjeravanje svih potrebnih informacija u prostorijama središnjeg depozitorija.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se odredbe članaka 5. do 13. ovoga Pravilnika, osim članka 8. ovoga Pravilnika, koji se primjenjuje na odgovarajući način.

Elementi neovisnosti

Članak 15.

Procjeniteljem može biti imenovana pravna ili fizička osoba. Smatra se da je procjenitelj neovisan ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. procjenitelj posjeduje potrebne kvalifikacije, iskustvo, sposobnost, znanje i sredstva te može učinkovito i samostalno provesti vrednovanje, u skladu s člankom 16. ovog Pravilnika,

2. procjenitelj je pravno odvojen od Hanfe u skladu s člankom 17.,

3. procjenitelj nije u relevantnom sukobu interesau smislu članka 18. ovog Pravilnika.

Kvalifikacije, iskustvo, sposobnost, znanje i sredstva

Članak 16.

(1) Neovisni procjenitelj posjeduje nužne kvalifikacije, iskustvo, sposobnosti i znanje u stručnim područjima relevantnim za opseg primjene ovog Pravilnika.

(2) Neovisni procjenitelj ima dostatne ljudske i tehničke resurse primjerene za provedbu vrednovanja ili im ima pristup. U procjeni prikladnosti resursa uzima se u obzir priroda, veličina i složenost vrednovanja koje treba provesti.

(3) U pogledu provedbe vrednovanja neovisni procjenitelj ne smije:

a) tražiti ili primati upute Hanfe, drugih javnih tijela ili središnjeg depozitorija u sanaciji;

b) od Hanfe ili središnjeg depozitorija u sanaciji tražiti ili prihvatiti financijske ili druge pogodnosti.

(4) Stavkom 3. ne sprječava se:

a) davanje uputa, smjernica, prostorija, tehničke opreme ili drugog oblika potpore ako se, prema procjeni Hanfe to smatra nužnim za ostvarivanje ciljeva vrednovanja;

b) plaćanje neovisnom procjenitelju naknade i izdataka koji su opravdani s obzirom na provedbu vrednovanja.

Strukturna podjela

Članak 17.

(1) Neovisni procjenitelj mora biti osoba koja je odvojena od Hanfe i središnjeg depozitorija u sanaciji na način i u smislu iz stavka 2. ovog članka..

(2) Za potrebe stavka 1. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

a) kada je riječ o fizičkim osobama, neovisni procjenitelj ne smije biti zaposlenik Hanfe ili pružatelj usluga koji Hanfi i/ili središnjem depozitoriju u sanaciji inače pruža usluge;

b) kada je riječ o pravnim osobama, neovisni procjenitelj ne smije pripadati istoj grupi društava kao središnji depozitorij u sanaciji.

Relevantni sukob interesa

Članak 18.

(1) Za neovisnog procjenitelja ne može biti imenovana osoba u relevantnom sukobu interesa.

(2) Za potrebe stavka 1. sukob interesa smatra se relevantnim kad god bi, prema procjeni Hanfe mogao potencijalno utjecati ili stvarno utječe na prosudbu neovisnog procjenitelja u provedbi vrednovanja.

(3) Za potrebe stavka 1. relevantni su interesi osobito sljedećih strana:

a) višeg rukovodstva i članova upravljačkog tijela središnjeg depozitorija u sanaciji;

b) pravnih ili fizičkih osoba koje imaju kontrolu ili kvalificirani udio u središnjem depozitoriju u sanaciji;

c) vjerovnika za koje je Hanfa utvrdila da su važni na temelju informacija koje su dostupne Hanfi;

d) svakog subjekta grupe središnjeg depozitorija u sanaciji.

(4) Za potrebe stavka 1. relevantno je osobito sljedeće:

a) usluge koje neovisni procjenitelj pruža, uključujući prethodno pružanje usluga, središnjem depozitoriju u sanaciji i osobama iz stavka 3., a posebno poveznica između tih usluga i elemenata relevantnih za vrednovanje;

b) osobni i financijski odnosi između neovisnog procjenitelja i središnjeg depozitorija u sanaciji i osoba iz stavka 3.;

c) ulaganja ili drugi značajni financijski interesi neovisnog procjenitelja;

d) za pravne osobe, sve strukturne podjele ili drugi aranžmani odnosno postupci kao što su provedena samoprocjena sukoba interesa, postupak utvrđivanja koristoljublja, zagovaranja, familijarnosti i zastrašivanja, uključujući aranžmane pomoću kojih se zaposlenike koji mogu biti uključeni u vrednovanje može razlikovati od drugih zaposlenika te postupci koji se uspostavljaju kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti i povjerenja u neovisnog procjenitelja.

(5) Ne dovodeći u pitanje stavke 3. i 4., smatra se da postoji sukob interesa ako je neovisni procjenitelj u godini koja prethodi datumu kada se procjenjuje prihvatljivost osobe u pogledu njezina djelovanja u svojstvu neovisnog procjenitelja obavio zakonom propisanu reviziju relevantnog subjekta u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

(6) Svaka osoba koja se razmatra za funkciju neovisnog procjenitelja ili koja je imenovana neovisnim procjeniteljem mora:

a) primjenjivati, u skladu s važećim etičkim kodeksima i profesionalnim standardima, politike i postupke namijenjene prepoznavanju svih stvarnih ili mogućih interesa koji se mogu smatrati značajnim interesom u skladu sa stavkom 2.;

b) bez odgode obavijestiti Hanfu o svim stvarnim ili mogućim interesima za koje neovisni procjenitelj smatra da mogu činiti značajni interes u skladu sa stavkom 2.;

c) poduzeti odgovarajuće korake kako bi se osiguralo da nitko od zaposlenika ili drugih osoba koje su uključene u provedbu vrednovanja nema nikakav značajan interes iz stavka 2.

V. SADRŽAJ IZVJEŠĆA O INFORMACIJAMA POTREBNIMA ZA IZRADU I IZMJENU SANACIJSKOG PLANA, TE ROKOVI I NAČIN DOSTAVE TOG IZVJEŠTAJA

Pružanje ključnih informacija za potrebe planova sanacije

Članak 19.

(1) Središnji depozitorij Hanfi dostavlja informacije navedene u predlošcima utvrđenima u Prilogu I. ovoga Pravilnika u skladu s učestalošću izvješćivanja i formatom koji su propisani u člancima 20. i 21. ovoga Pravilnika, a prema uputama koje su dio Priloga I. ovoga Pravilnika.

(2) Ako Hanfa odluči primijeniti pojednostavnjene obveze u skladu s člankom 604. stavkom 3. Zakona, Hanfa obavještava središnji depozitorij o tome koje informacije ne moraju biti uključene u dostavljanje informacija iz stavka 1. ovog članka. Te informacije utvrđuju se upućivanjem na predloške utvrđene u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(3) U svrhu izrade sanacijskog plana Hanfa uzima u obzir posebice dostavljene informacije u vezi sa:

a) sanacijskim planom iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 909/2014,

b) godišnjim financijskim izvještajima, revizorskim izvješćem, financijskim izvještajima za razdoblja tijekom godine, kontnim planom iz članaka 580. i 581. Zakona,

c) općom poslovnom strategijom iz članka 41. stavka 1. točke (s) Delegirane uredbe (EU) 2017/392,

d) statističkim podacima koje središnji depozitorij treba dostaviti za svako preispitivanje i ocjenu sukladno članku 42. Delegirane uredbe (EU) 2017/392,

e) promjenama u vlasničkoj strukturi središnjeg depozitorija i promjenama unutar grupe sukladno članku 40. stavku 2. točki (b) Delegirane uredbe (EU) 2017/392,

f) kapitalnim zahtjevima iz članka 47. Uredbe (EU) br. 909/2014 i članka 35. Delegirane uredbe (EU) 2017/392,

g) odvojenim obračunavanje troškova i prihoda u skladu s člankom 34. stavcima 6. i 7. Uredbe (EU) br. 909/2014,

h) prikladnim postupkom kojim se osigurava pravodobna i pravilna namira i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom CSD-u slučaju oduzimanja odobrenja za rad iz članka 20. stavka 5. Uredbe (EU) br. 909/2014,

i) izvješćem o izmjenama koje utječu na bilo koju vezu koju je središnji depozitorij uspostavio, uključujući izmjene mehanizama i postupaka koji se upotrebljavaju za namiru u okviru tih veza središnjih depozitorija, sve u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom (n) Delegirane uredbe (EU) 2017/392.

Učestalost izvješćivanja, referentni datumi i datumi za dostavu izvješća

Članak 20.

(1) Središnji depozitorij najkasnije do 30. travnja svake godine Hanfi dostavlja informacije iz članka 19. stavka 1. ovoga Pravilnika koje se odnose na zadnji dan prethodne kalendarske godine ili odgovarajuće financijske godine, i to u obliku i na način propisan Uputama Hanfe. Ako 30. travnja nije radni dan, informacije se dostavljaju sljedeći radni dan.

(2) Središnji depozitorij može dostaviti nerevidirane brojčane podatke. Ako revidirani brojčani podaci odstupaju od dostavljenih nerevidiranih brojčanih podataka, izmijenjeni revidirani brojčani podaci moraju se dostaviti bez nepotrebne odgode. Nerevidirani brojčani podaci brojčani su podaci o kojima nije dobiveno mišljenje vanjskog revizora, dok su revidirani brojčani podaci brojčani podaci koje je revidirao vanjski revizor i o njima izrazio revizorsko mišljenje.

(3) Ispravci dostavljenih izvješća dostavljaju se bez nepotrebne odgode.

(4) Središnji depozitorij je dužan obavijestiti Hanfu o svakoj promjeni pravne ili organizacijske strukture središnjeg depozitorija, njegova poslovanja ili financijskog položaja te o svakoj drugoj promjeni koja bi mogla stvoriti potrebu za izmjenom sanacijskog plana, a osobito ako značajno utječe na učinkovitost tog plana i to bez nepotrebne odgode.

Format za dostavljanje informacija

Članak 21.

(1) Središnji depozitorij Hanfi dostavlja informacije iz članka 19. stavka 1. ovoga Pravilnika u skladu s formatima za razmjenu podataka i načinima prikazivanja iz predložaka iz Priloga I. te uz sljedeće zahtjeve:

a) informacije koje nisu potrebne ili primjenjive ne uzimaju se u obzir pri dostavi podataka;

b) numeričke vrijednosti dostavljaju se u skladu sa sljedećim odredbama:

i. točke podataka vrste »novčani iznos« prikazuju se s minimalnom preciznošću na razini tisuća jedinica;

ii. točke podataka vrste »postotak« izražavaju se po jedinici s minimalnom preciznošću na razini četiri decimale;

iii. točke podataka vrste »cijeli broj« prikazuju se bez decimalnih mjesta, s minimalnom preciznošću na razini jedinica.

(2) Podaci koje dostavlja središnji depozitorij povezuju se sa sljedećim informacijama:

a) referentnim datumom za dostavu podataka;

b) izvještajnom valutom;

c) primjenjivim računovodstvenim standardima;

d) identifikacijskom oznakom središnjeg depozitorija koji dostavlja izvješće.

Dostava izvještaja Hanfi

Članak 22.

(1) Izvješća iz članka 19. stavka 1. ovoga Pravilnika dostavljaju se u obliku i na način propisan Uputama Hanfe.

(2) Izvješća iz članka 19. stavka 1. ovoga Pravilnika potpisuje Uprava središnjeg depozitorija vrijednosnih papira ili fizička osoba odgovarajućeg senioriteta i položaja u organizacijskoj strukturi koja je u tu svrhu opunomoćena od strane Uprave središnjeg depozitorija vrijednosnih papira. U slučaju da središnji depozitorij vrijednosnih papira ovlasti drugu fizičku osobu za potpisivanje izvješća, dužan je Hanfi dostaviti punomoć u obliku papirnatog dokumenta, kao i bez odgode prijaviti promjenu opunomoćenika za potpisivanje.

(3) Uprava središnjeg depozitorija smatra se odgovornom za istinitost, točnost i potpunost podataka dostavljenih u izvješću.

(4) Hanfa je ovlaštena od središnjeg depozitorija zatražiti dodatne dokaze koji potvrđuju istinitost, točnost i potpunost dostavljenih podataka.

Pružanje dodatnih informacija za potrebe planova sanacije

Članak 23.

(1) Ako Hanfa smatra da su za potrebe izrade i provedbe plana sanacije potrebne informacije koje nisu obuhvaćene nijednim predloškom utvrđenim u Prilogu I., Hanfa može od središnjeg depozitorija zatražiti dostavu tih informacija.

(2) Za potrebe zahtjeva u skladu sa stavkom 1. Hanfa:

a) utvrđuje dodatne informacije koje se moraju pružiti;

b) određuje, uzimajući u obzir količinu i složenost zatraženih informacija, primjeren rok u kojem središnji depozitorij pruža Hanfi te informacije;

c) određuje format koji središnji depozitorij treba koristiti za pružanje tih informacija Hanfi

d) navodi potrebne podatke za potrebe dostave dodatnih informacija.

(3) Izvješća iz stavka 1. ovoga članka potpisuje Uprava središnjeg depozitorija vrijednosnih papira ili fizička osoba odgovarajućeg senioriteta i položaja u organizacijskoj strukturi koja je u tu svrhu opunomoćena od strane Uprave središnjeg depozitorija vrijednosnih papira. U slučaju da središnji depozitorij vrijednosnih papira ovlasti drugu fizičku osobu za potpisivanje izvješća, dužan je Hanfi dostaviti punomoć u obliku papirnatog dokumenta, kao i bez odgode prijaviti promjenu opunomoćenika za potpisivanje.

(4) Uprava središnjeg depozitorija smatra se odgovornom za istinitost, točnost i potpunost podataka dostavljenih u izvješću.

(5) Hanfa je ovlaštena od središnjeg depozitorija zatražiti dodatne dokaze koji potvrđuju istinitost, točnost i potpunost dostavljenih podataka.

Zahtjev za vođenje detaljne evidencije financijskih ugovora i minimalni skup informacija

Članak 24.

(1) Središnji depozitorij dužan je voditi detaljnu evidenciju financijskih ugovora.

(2) Središnji depozitorij za svaki financijski ugovor u svojoj evidenciji trajno čuva minimalni skup informacija koji je naveden u Prilogu 2 ovoga Pravilnika.

(3) Središnji depozitorij na zahtjev Hanfi stavlja na raspolaganje i dostavlja tražene informacije o financijskim ugovorima u roku određenom u zahtjevu.

(4) Ako polje za unos informacije koje je navedeno u Prilogu 2 ovoga Pravilnika nije primjenjivo na određenu vrstu financijskog ugovora te središnji depozitorij to može dokazati Hanfi, informacije relevantne za to polje bit će izuzete iz zahtjeva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

Sporazum o financijskoj potpori unutar grupe

Članak 25.

Središnji depozitorij koji je stranka u sporazumu o financijskoj potpori grupe dostavlja Hanfi i informacije u skladu s člankom 26. ovoga Pravilnika.

Informacije o financijskoj potpori unutar grupe koje se dostavljaju Hanfi

Članak 26.

Ako je primjenjivo sukladno članku 25. ovoga Pravilnika, Hanfi se dostavljaju minimalno sljedeće informacije:

a) nazivi subjekata grupe koji su stranke u sporazumu o financijskoj potpori grupe,

b) opis oblika koji potpora može imati,

c) u slučaju zajma, namjene za koje se kapital koji se osigurava zajmom može upotrijebiti,

d) u slučaju jamstva, transakcije i treće strane koje su potencijalno obuhvaćene,

e) za svaku stranku u sporazumu o financijskoj potpori grupe, ako je primjenjivo, stupanj reciprociteta obveza pružanja financijske potpore grupe i prava na primanje financijske potpore grupe: ako sporazum nije recipročan, opis različitih uvjeta sporazuma,

f) ograničenja financijske potpore grupe za svaki oblik potpore obuhvaćen sporazumom o financijskoj potpori,

g) načela izračuna naknade za pružanje financijske potpore grupe i njihova povezanost s uvjetima na tržištu u vrijeme pružanja potpore,

h) opći opis nadređenosti, profila dospijeća i maksimalnog roka otplate svih zajmova koji se pružaju u obliku potpore,

i) opći opis svih dodatnih obveza otplate,

j) opći opis uvjeta ili pokazatelja u pogledu subjekta koji prima potporu i subjekta koji pruža potporu, a koji su potaknuli pružanje potpore,

k) opći opis zahtjeva u pogledu kolaterala i marže,

l) opis financijske solventnosti i kapitalne adekvatnosti ako je primjenjivo, u pogledu subjekta koji prima potporu i subjekta koji pruža potporu.

(2) Informacije koje nisu primjenjive označavaju se izrazom »nije primjenjivo«.

VI. IZRADA I ROKOVI DONOŠENJA PLANA SANACIJE, SADRŽAJ PLANA SANACIJE I SANACIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE MOGU PRIMIJENITI NA SREDIŠNJI DEPOZITORIJ U SANACIJI

Izrada i rokovi donošenja plana sanacije

Članak 27.

(1) Agencija izrađuje nacrt sanacijskog plana za svaki središnji depozitorij u roku od 6 mjeseci od dana dostave Hanfi svih informacija potrebnih za izradu sanacijskih planova iz članka 605. Zakona i odredbi ovog Pravilnika.

(2) Agencija dostavlja nacrt sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka na mišljenje ministarstvu nadležnom za financije te određuje rok za dostavu mišljenja u trajanju od najmanje mjesec dana.

(3) Po dobivanju mišljenja ministarstva nadležnog za financije ili nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, Upravno vijeće Agencije donosi sanacijski plan.

(4) U iznimno opravdanim slučajevima, rok iz stavka 1. ovog članka Agencija može produžiti za daljnja 3 mjeseca.

(5) Po usvajanju sanacijskog plana od strane Upravnog Vijeća Hanfe, sažetak ključnih elemenata donesenog sanacijskog plana dostavlja se bez nepotrebne odgode središnjem depozitoriju na koji se plan odnosi.

Kategorije informacija koje je potrebno uključiti u planove sanacije

Članak 28.

Plan sanacije mora sadržavati barem elemente utvrđene u točkama 1. do 8. ovoga članka, uključujući sve informacije koje se zahtijevaju u skladu s člankom 604. Zakona i sve dodatne informacije potrebne za izradu sanacijske strategije:

1. sažetak plana, uključujući opis središnjeg depozitorija i sažetak stavki iz točaka 2. do 8. ovoga članka,

2. opis sanacijske strategije razmotrene u planu, uključujući sljedeće:

a) utvrđivanje različitih mjera sanacije predviđenih u skladu s planom,

b) utvrđivanje pravnog subjekta ili pravnih subjekata na koje bi se mjere sanacije primjenjivale,

c) utvrđivanje svih ključnih funkcija ili temeljnih linija poslovanja koje će se zadržati i svih koje se planiraju odvojiti od drugih funkcija,

d) procjenu rokova za provedbu svih važnih aspekata plana,

e) opis svih verzija u okviru razmatrane odabrane sanacijske strategije, a verzije koje preciziraju okolnosti pod kojima se određena verzija može provesti – odnosno ne može provesti,

f) opis postupka donošenja odluka radi provedbe sanacijske strategije, uključujući rokove za odluke.

3. opis informacija i aranžmana za pružanje informacija potrebnih radi učinkovite provedbe sanacijske strategije, uključujući sljedeće:

a) opis informacija i postupaka za osiguranje raspoloživosti u primjerenom roku, informacija potrebnih za potrebe vrednovanja, posebno vrednovanja za potrebe sanacije i vrednovanja iz članka 620. Zakona te tržišne mogućnosti upotrebe instrumenata sanacije, posebno za instrumente prodaje poslovanja i prijelaznog središnjeg depozitorija,

b) raspored ključnih funkcija i temeljnih linija poslovanja po pravnim subjektima na način da su jasno odijeljene ključne funkcije i temeljne linije poslovanja koje izvršavaju subjekti na koje se primjenjuju mjere sanacije i one koje su raspoređene po pravnim subjektima koje bi se odijelile provedbom sanacijske strategije,

c) opis aranžmana za razmjenu informacija sa Hanfom i drugim relevantnim tijelima,

d) iscrpan opis aranžmana kojima se osigurava da su informacije koje se dostavljaju Hanfi u skladu s člankom 19. ovoga Pravilnika ažurirane i pravovremeno dostupne Hanfi,

4. opis aranžmana kojima se osigurava operativni kontinuitet pristupa ključnim funkcijama tijekom sanacije, uključujući najmanje opis sljedećeg:

a) ključnih zajedničkih sustava i aktivnosti koje je potrebno nastaviti kako bi se održao kontinuitet ključnih funkcija i aranžmana za osiguranje ugovorne i operativne stabilnosti njihova pružanja tijekom sanacije,

b) unutarnje i vanjske međuovisnosti koje su ključne za održavanje kontinuiteta poslovanja,

c) aranžmana kojima se osigurava pristup platnim sustavima ili drugoj financijskoj infrastrukturi potrebnoj za održavanje ključnih funkcija, uključujući procjenu prenosivosti pozicija klijenta, sudionika i klijenata sudionika

5. opis zahtjeva u pogledu financiranja i izvora financiranja potrebnih za provedbu sanacijske strategije predviđene u planu sanacije, uključujući najmanje sljedeće:

a) opis zahtjeva u pogledu financiranja, izvora financiranja i likvidnosti uključenih u sanacijsku strategiju,

b) opis mogućih izvora financiranja sanacije, uključujući uvjete financiranja, preduvjete za njihovu upotrebu, vremenski okvir njihove raspoloživosti, subjekte kojima se može osigurati financiranje i sve zahtjeve u pogledu kolaterala,

c) prema potrebi, opis i analizu kako i kada se središnji depozitorij može, pod uvjetima postavljenima u planu, prijaviti za uporabu instrumenata središnje banke (osim hitne likvidnosne pomoći ili druge pomoći pod nestandardnim uvjetima) tijekom sanacije, uključujući utvrđivanje raspoloživog kolaterala.

6. planove komunikacije s ključnim skupinama dionika, uključujući barem sljedeće:

a) upravu, vlasnike i zaposlenike središnjeg depozitorija ili grupe, ako je primjenjivo, uključujući postupke za savjetovanje sa zaposlenicima i, prema potrebi, dijalog sa socijalnim partnerima u postupku sanacije te procjenu učinka plana na zaposlenike,

b) sudionike, klijente, medije i širu javnost,

c) dioničare, imatelje obveznica, druge ugovorne strane, infrastrukture financijskih tržišta i druge sudionike na tržištu na koje se to odnosi,

d) sva upravna ili sudska tijela od kojih se traži odobrenje ili ovlaštenje koje je ključno za provedbu sanacijske strategije,

e) sve savjetnike koji su potrebni za provedbu sanacijske strategije.

7. zaključke procjene mogućnosti sanacije iz članka 602. Zakona, uključujući najmanje sljedeće:

a) je li trenutačno moguće sanirati središnji depozitorij,

b) sažetak zaključaka procjene izvedivosti i vjerojatnosti provedbe stečajnog postupka iz članka 29. stavka 1. točke (a) ovoga Pravilnika,

c) detaljan opis svih utvrđenih prepreka mogućnosti sanacije i svih mjera koje je predložio središnji depozitorij ili koje Hanfa zahtijeva, kako bi se riješile ili uklonile te prepreke.

8. sva mišljenja središnjeg depozitorija iznesena u pogledu plana sanacije.

Faze procjene mogućnosti sanacije

Članak 29.

(1) Hanfa procjenjuje mogućnost sanacije na temelju sljedećih uzastopnih faza:

a) procjene provedivosti i opravdanosti stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u skladu s člankom 30. ovoga Pravilnika,

b) odabira željene sanacijske strategije za procjenu u skladu s člankom 31. ovoga Pravilnika,

c) procjene provedivosti odabrane sanacijske strategije u skladu s člancima od 32. do 37. ovoga Pravilnika,

d) procjene opravdanosti odabrane sanacijske strategije u skladu s člankom 38. ovoga Pravilnika.

(2) Ako Hanfa zaključi da provedba stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem možda neće biti provediva ili opravdana te da je mjera sanacije u javnom interesu jer se provedbom stečajnog postupka ne bi ostvarili ciljevi sanacije u istoj mjeri, Hanfa utvrđuje odabranu sanacijsku strategiju koja je primjerena za središnji depozitorij na temelju informacija koje je središnji depozitorij dostavio u skladu s člankom 19. ovoga Pravilnika i kriterija utvrđenih u Zakonu i ovom Pravilniku. U mjeri u kojoj je to potrebno, Hanfa utvrđuje i druge strategije za rješavanje okolnosti u kojima strategija ne bi bila izvediva ili vjerojatna.

(3) Procjene provedivosti ili opravdanosti odabrane sanacijske strategije uključuju procjenu svih njezinih verzija koje su predložene kao dio te strategije.

(4) U skladu s člancima 19. i 23. ovoga Pravilnika, Hanfa može od središnjeg depozitorija zahtijevati dostavu dodatnih informacija koje su potrebne za provedbu procjena odabrane strategije i njezinih verzija.

(5) Prema potrebi, Hanfa će revidirati odabranu sanacijsku strategiju ili razmotriti alternativne strategije na temelju dovršene procjene provedivosti i opravdanosti odabrane sanacijske strategije iz stavka 3. ovoga Pravilnika.

(6) Ako Hanfa revidira odabranu sanacijsku strategiju, Hanfa će procjeniti provedivost i opravdanost te revidirane odabrane sanacijske strategije u skladu s člankom 32. odnosno člankom 33. ovoga Pravilnika.

Provedivost i opravdanost stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem

Članak 30.

(1) Hanfa procjenjuje provedivost i opravdanost stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u skladu s člankom 602. ZTK.

(2) Pri procjeni iz stavka 1. ovoga pravilnika, Hanfa će u obzir uzeti vjerojatni učinak na financijski sustav Republike Hrvatske, te ako je primjenjivo i na financijske sustave drugih država članica Unije, kako bi se osigurao kontinuitet pristupa ključnim funkcijama koje izvršava središnji depozitorij te ostvarivanje ciljeva sanacije. U tu svrhu Hanfa će u obzir uzeti funkcije koje obavlja središnji depozitorij te procjeniti bi li provedba stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem imala znatan štetni učinak na bilo što od sljedećeg:

a) funkcioniranje financijskog tržišta i povjerenje tržišta;

b) zamjenjivost usluga središnjeg depozitorija kao infrastrukture financijskog tržišta te utjecaj na druge infrastrukture financijskog tržišta, a posebno sljedeće:

i. bi li se iznenadnim prestankom aktivnosti onemogućilo uobičajeno funkcioniranje infrastruktura financijskog tržišta na način koji bi negativno utjecalo na financijski sustav u cjelini;

ii. bi li i u kojoj mjeri središnji depozitorij i druge infrastrukture financijskog tržišta mogle služiti kao kanali za širenje zaraze u provedbi stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti;

c) druge financijske institucije, a posebno sljedeće:

i. bi li se zbog provedbe stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti povećali troškovi financiranja ili smanjila dostupnost izvora financiranja za druge financijske institucije tako da to predstavlja rizik za financijsku stabilnost;

ii. rizik izravnog i neizravnog širenja zaraze i učinaka makroekonomskog odgovora;

d) realno gospodarstvo, a posebno dostupnost ključnih financijskih usluga.

(3) Ako Hanfa zaključi da je provedba stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem opravdana, procjenjuje njenu provedivost.

Utvrđivanje sanacijske strategije

Članak 31.

(1) Hanfa procjenjuje primjerenost predložene sanacijske strategije za ostvarivanje ciljeva sanacije s obzirom na strukturu i poslovni model središnjeg depozitorija. Mjera sanacije može se poduzeti jedino u javnom interesu ako je to nužno i razmjerno za ostvarivanje jednog ili više sanacijskih ciljeva, te ako se provedbom stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem ti ciljevi ne bi ostvarili u istoj ili dostatnoj mjeri.

(2) Prilikom procjene iz stavka 1. ovog članka Hanfa razmatra osobito sljedeće:

a) koji bi se instrumenti sanacije upotrijebili u okviru odabrane sanacijske strategije i jesu li ti instrumenti raspoloživi za pravne subjekte za koje se u sanacijskoj strategiji predlaže njihova primjena,

b) ugovorne i druge aranžmane koji su uspostavljeni za pokriće gubitaka,

c) operativnu strukturu i poslovni model središnjeg depozitorija ili grupe, ako je primjenjivo,

d) izvršivost instrumenata sanacije koji bi se primijenili,

e) je li za sanacijsku strategiju potrebna podrška drugih tijela, ili se od tih tijela zahtijeva da se suzdrže od neovisnih mjera sanacije; te jesu li te mjere provedive i opravdane za ta tijela.

(3) Hanfa procjenjuje jesu li druge verzije sanacijske strategije prikladne kao i okolnosti u kojima se sanacijska strategija ne može provesti.

(4) Hanfa uzima u obzir stupnjeve vjerojatnosti ostvarivanja ciljeva sanacije i osiguravanja kontinuiteta ključnih funkcija različitih verzija strategije.

Mjere za uklanjanje prepreka u drugim verzijama sanacijske strategije provode se samo ako se tim mjerama ne narušava izvediva i vjerojatna provedba odabrane sanacijske strategije.

Procjena provedivosti sanacijske strategije

Članak 32.

(1) Hanfa procijenjuje učinkovitu provedivost odabrane sanacijske strategije u odgovarajućem roku te utvrđuje moguće prepreke provedbi odabrane sanacijske strategije.

(2) Hanfa uzima u obzir prepreke kratkoročnoj stabilizaciji središnjeg depozitorija. Ako je primjenjivo, Hanfa uzima u obzir i predvidljive prepreke reorganizaciji poslovanja ako je sanacijskom strategijom predviđena obnova dugoročne održivosti cijelog središnjeg depozitorija ili njegovog dijela.

(3) Prepreke se razvrstavaju barem u sljedeće kategorije:

a) struktura i poslovanje,

b) financijska sredstva,

c) informacije,

d) prekogranična pitanja,

e) pravna pitanja.

Procjena provedivosti: struktura i poslovanje

Članak 33.

Pri utvrđivanju mogućih prepreka sanaciji povezanih sa strukturom i poslovanjem središnjeg depozitorija, Hanfa uzima u obzir barem sljedeće elemente:

1. u kojoj mjeri središnji depozitorij može rasporediti temeljne linije poslovanja i ključne aktivnosti po pravnim osobama;

2. u kojoj su mjeri pravne i korporativne strukture usklađene s temeljnim linijama poslovanja i ključnim aktivnostima;

3. u kojoj mjeri postoje aranžmani kojima se osigurava nužno osoblje, infrastruktura, financiranje, likvidnost i kapital za potporu temeljnih linija poslovanja i ključnih aktivnosti te njihovo održavanje;

4. u kojoj su mjeri sporazumi o uslugama koje središnji depozitorij održava u potpunosti provedivi u slučaju sanacije središnjeg depozitorija;

5. u kojoj je mjeri upravljačka struktura središnjeg depozitorija prikladna za upravljanje i osiguravanje usklađenosti s unutarnjim politikama središnjeg depozitorija u odnosu na njihove sporazume o razini usluga;

6. u kojoj mjeri središnji depozitorij ima postupak za prijenos usluga koje pruža u skladu sa sporazumima o razini usluga trećim stranama u slučaju podjele ključnih funkcija ili temeljnih linija poslovanja;

7. u kojoj mjeri postoje planovi i mjere za nepredviđene događaje kojima se osigurava kontinuitet pristupa platnim sustavima te kontinuitet pristupa sustavima namire

8. u kojoj mjeri postoje planovi i mjere za nepredviđene događaje kojima se osigurava kontinuitet funkcioniranja sustava namire kojim središnji depozitorij upravlja

9. ako je primjenjivo, u kojoj mjeri pravna struktura grupe ometa primjenu instrumenata sanacije zbog broja pravnih osoba, složenosti strukture grupe ili poteškoća u usklađivanju poslovanja po pravnim subjektima;

10. postojanje i otpornost sporazuma o razini usluga;

11. ovisnosti bitnih subjekata i temeljnih linija poslovanja o funkcijama infrastrukture, informacijske tehnologije, riznice ili financija, zaposlenicima ili drugim ključnim dijeljenim uslugama;

12. jesu li aranžmani upravljanja, kontrole i upravljanja rizicima u skladu sa svim planiranim promjenama u strukturi središnjeg depozitorija, ili grupe, ako je primjenjivo;

13. dozvoljava li i u kojoj mjeri postojeća pravna struktura središnjeg depozitorija buduće planirane promjene u poslovnoj strukturi središnjeg depozitorija ili grupe;

14. jesu li primjereni instrumenti sanacije dostupni za svaki pravni subjekt, kako je potrebno za izvršenje sanacijske strategije.

Procjena provedivosti: financijska sredstva

Članak 34.

Pri procjeni postojanja mogućih prepreka sanaciji povezanih s financijskim sredstvima Hanfa uzima u obzir barem sljedeće:

1. ako središnji depozitorij upotrebljava jamstva unutar grupe, u kojoj su mjeri ta jamstva pružena po tržišnim uvjetima te u kojoj su mjeri sustavi upravljanja rizikom u vezi s tim jamstvima otporni;

2. iznos i vrstu obveza prihvatljivih za bail-in;

3. potrebu za utvrđivanjem i kvantificiranjem svih obveza za koje je u skladu s odabranom sanacijskom strategijom vjerojatno da neće pridonijeti apsorpciji gubitaka ili dokapitalizaciji, uzimajući u obzir najmanje sljedeće čimbenike:

i. dospijeće obveza;

ii. podređenost;

iii. vrste imatelja instrumenta ili prenosivost instrumenta;

iv. pravne prepreke apsorpciji gubitaka, kao što su nepriznavanje instrumenata sanacije prema stranom pravu ili postojanje prava na prijeboj;

v. druge čimbenike zbog kojih se stvara rizik da će se obveze izuzeti iz apsorpcije gubitaka tijekom sanacije;

vi. iznos prihvatljivih obveza ili drugih obveza (jamstava) kojima bi se apsorbirali gubitci i pravni subjekti koji su ih izdali;

4. iznos potreba za financiranjem prije i tijekom sanacije, dostupnost izvora financiranja i prepreke prijenosu sredstava.

Procjena provedivosti: informacije

Članak 35.

Pri procjeni postojanja mogućih prepreka sanaciji povezanih s informacijama Hanfa će u obzir uzeti barem sljedeće:

1. prikladnost upravljačkih informacijskih sustava kojima se Hanfi osigurava prikupljanje točnih i potpunih informacija u vezi s temeljnim linijama poslovanja i glavnim aktivnostima zbog olakšavanja brzog donošenja odluka;

2. sposobnost upravljačkih informacijskih sustava pružanja informacija nužnih za djelotvornu sanaciju središnjeg depozitorija u svakom trenutku, čak i u slučaju uvjeta koji se brzo mijenjaju;

3. ako je primjenjivo, te ako Hanfa to zatraži, u kojoj je mjeri središnji depozitorij testirao svoje upravljačke informacijske sustave u stresnim scenarijima koje je definirala Hanfa;

4. u kojoj mjeri središnji depozitorij može osigurati kontinuitet svojih upravljačkih informacijskih sustava kako za zahvaćeni središnji depozitorij tako i za novi središnji depozitorij u slučaju da su ključne aktivnosti i temeljne linije poslovanja odvojene od ostatka aktivnosti i poslovanja;

5. u kojoj je mjeri središnji depozitorij uspostavio odgovarajuće postupke kako bi osigurao Hanfi pružanje informacija potrebnih za utvrđivanje stanja imovine klijenata središnjeg depozitorija, sudionika središnjeg depozitorija te njihovih klijenata;

6. sposobnost središnjeg depozitorija ili grupe, ako je primjenjivo, dostaviti Hanfi informacije o iznosu i lokaciji imovine unutar grupe za koju bi se očekivalo da bude prihvatljiva kao kolateral za instrumente središnje banke;

7. sposobnost središnjeg depozitorija dostavti Hanfi informacije za vrednovanje, kako bi se odredio iznos potrebnog otpisa ili dokapitalizacije.

Procjena provedivosti: prekogranična pitanja

Članak 36.

Ako je primjenjivo, pri procjeni postojanja mogućih prepreka sanaciji povezanih s prekograničnim pitanjima Hanfa uzima obzir barem sljedeće:

1. ako je primjenjivo, imaju li tijela treće zemlje instrumente sanacije potrebne za podupiranje mjera sanacije koje poduzima Hanfa te mogućnost za koordinirano djelovanje Hanfe i tijela treće zemlje;

2. postojanje prikladnih postupaka za koordinaciju i komunikaciju te usuglašavanje mjera koje će poduzeti Hanfa i tijela u zemlji domaćinu, uključujući u trećim zemljama, ako je primjenjivo, kako bi se omogućilo izvršenje sanacijske strategije;

3. ima li pravo u Republici Hrvatskoj te zemlji domaćinu, prednost pred ugovornim pravima otkaza u financijskim ugovorima koja se aktiviraju isključivo zbog propasti i sanacije povezanog društva.

Procjena provedivosti: druge moguće prepreke

Članak 37.

Pri procjeni mogućih prepreka sanaciji Hanfa uzima u obzir sljedeća pravna pitanja:

1. mogu li se pravovremeno ispuniti zahtjevi za regulatorno odobrenje ili ovlaštenja koja su potrebna za izvršenje sanacijske strategije;

2. je li ugovornom dokumentacijom dopušten raskid ugovora pri pokretanju sanacije;

3. zabranjuje li se ugovornim obvezama koje Hanfa ne može ukinuti prijenos imovine i/ili obveza predviđenih u sanacijskoj strategiji.

Procjena opravdanosti sanacijske strategije

Članak 38.

(1) Nakon procjene provedivosti odabrane sanacijske strategije Hanfa će procijeniti njezinu opravdanost, uzimajući u obzir vjerojatni učinak sanacije na financijski sustav Republike Hrvatske u cilju osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija koje izvršava središnji depozitorij. Procjena opravdanosti uključuje sljedeće:

1. izvedivost upotrebe instrumenata sanacije na način kojim se zadovoljavaju ciljevi sanacije, s obzirom na raspoložive instrumente i strukturu središnjeg depozitorija;

2. u kojoj mjeri je moguće provesti sanaciju središnjeg depozitorija ne stvarajući znatan izravan ili neizravan nepovoljan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo;

3. vjerodostojnost upotrebe instrumenata sanacije na način kojim se ispunjavaju ciljevi sanacije, s obzirom na mogući učinak na vjerovnike, ugovorne strane, klijente i zaposlenike te moguće mjere nadležnih tijela, ako je primjenjivo;

4. u kojoj mjeri se utjecaj sanacije središnjeg depozitorija na financijski sustav i na povjerenje u financijsko tržište može na odgovarajući način vrednovati;

5. u kojoj mjeri bi sanacija središnjeg depozitorija mogla imati znatan izravan ili neizravan negativan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo;

6. u kojoj mjeri bi se širenje na druge regulirane subjekte financijskog sastava ili na financijska tržišta moglo obuzdati primjenom instrumenata sanacije i sanacijskih ovlasti;

7. u kojoj mjeri bi sanacija središnjeg depozitorija mogla imati znatan utjecaj na funkcioniranje platnih sustava i sustava namire.

(2) Pri provedbi te procjene Hanfa će u obzir uzeti vjerojatni učinak provedbe sanacijske strategije na financijski sustav Republike Hrvatske. U tu svrhu Hanfa će u obzir uzeti funkcije koje obavlja središnji depozitorij te procijeniti bi li provedba sanacijske strategije imala znatan štetni učinak na bilo što od sljedećeg:

a) funkcioniranje financijskog tržišta, prije svega na povjerenje tržišta;

b) infrastrukture financijskog tržišta, a posebno sljedeće:

i. bi li se iznenadnim prestankom aktivnosti onemogućilo uobičajeno funkcioniranje infrastruktura financijskog tržišta na način na koji bi se time negativno utjecalo na financijski sustav u cjelini;

ii. bi li i u kojoj mjeri središnji depozitorij ili ostale infrastrukture financijskog tržišta mogle služiti kao kanali za širenje zaraze u stečajnom postupku;

c) druge financijske institucije, a posebno sljedeće:

i. bi li se zbog likvidacije povećali troškovi financiranja ili smanjila dostupnost izvora financiranja za druge financijske institucije tako da to predstavlja rizik za financijsku stabilnost;

ii. rizik izravnog i neizravnog širenja zaraze i učinaka makroekonomskog odgovora;

d) realno gospodarstvo, a posebno dostupnost financijskih usluga.

Kriteriji za utvrđivanje ključnih funkcija koje pružaju središnji depozitoriji, kao i ključnih usluga koje se pružaju središnjem depozitoriju

Članak 39.

(1) Funkcija koju središnji depozitorij pruža smatra se ključnom ako ispunjava kumulativno sljedeće kriterije:

a) funkciju pruža središnji depozitorij drugoj infrastrukturi financijskog tržišta, bez obzira na to je li ta druga infrastruktura financijskog tržišta povezana sa središnjim depozitorijem ili trećim stranama koje nisu povezane sa središnjim depozitorijem

b) nagli prekid te funkcije vjerojatno bi imao bitan negativni utjecaj na treće strane, doveo do zaraze ili bi ugrozio opće povjerenje tržišnih sudionika zbog sistemske važnosti funkcije za treće strane i sistemske važnosti središnjeg depozitorija u pružanju funkcije.

(2) Pri procjeni bitnog negativnog utjecaja na treće strane, sistemske važnosti funkcije za treće strane i sistemske važnosti središnjeg depozitorija koji pruža funkciju, uzima se u obzir veličina, tržišni udio, vanjska i unutarnja međusobna povezanost, složenost i prekogranične aktivnosti središnjeg depozitorija i grupe središnjeg depozitorija, ako je primjenjivo.

(3) Kriteriji za procjenu učinka na treće strane uključuju barem sljedeće elemente:

a) prirodu i doseg aktivnosti, globalni, nacionalni ili regionalni doseg, opseg i broj transakcija; broj korisnika i ugovornih strana, broj korisnika za koje je središnji depozitorij jedini ili glavni pružatelj usluge,

b) važnost središnjeg depozitorija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, ovisno o predmetnom tržištu, a koja se može procijeniti na temelju tržišnog udjela, međusobne povezanosti, složenosti i prekograničnih aktivnosti,

c) prirodu korisnika i dionika na koje utječe funkcija, kao što su, ali ne isključivo, mali korisnici, korporativni korisnici, financijske institucije koje su korisnici, središnje druge ugovorne strane i javna tijela;

d) učinak potencijalnog prekida funkcije na tržišta, infrastrukture, korisnike i javne usluge.

(4) Procjena iz stavka 3. točke (d) može posebno uključivati učinak na likvidnost predmetnog tržišta, utjecaj i razmjer prekida na poslovanje korisnika i kratkoročne likvidnosne potrebe, zamjenjivost funkcija središnjeg depozitorija za druge ugovorne strane, korisnike i javnost, mogućnost i brzinu reakcije korisnika, važnost za funkcioniranje drugih tržišta, učinak na likvidnost, poslovanje, strukturu drugog tržišta; učinak na ugovorne strane povezane s glavnim korisnicima i međusobnu povezanost funkcije s drugim uslugama.

(5) Funkcija koja je nužna za realno gospodarstvo i financijska tržišta smatra se zamjenjivom ako ju je moguće na prihvatljiv način i unutar razumnog roka zamijeniti te time izbjeći sistemske probleme za realno gospodarstvo i financijska tržišta.

(6) Pri procjeni zamjenjivosti funkcije uzimaju se u obzir sljedeći kriteriji:

a) struktura tržišta za tu funkciju i dostupnost zamjenskih pružatelja usluga;

b) sposobnost drugih pružatelja usluga u smislu kapaciteta, zahtjevi za obavljanje funkcije te potencijalne prepreke za ulazak ili širenje;

c) poticaj drugih pružatelja usluga da preuzmu te aktivnosti;

d) vrijeme koje je korisnicima usluge potrebno da prijeđu na novog pružatelja usluge i troškovi tog prijelaza, vrijeme koje je potrebno da drugi tržišni natjecatelji preuzmu funkcije i je li to vrijeme dovoljno da se spriječi znatan prekid ovisno o vrsti usluge.

(7) Usluga koja se pruža središnjem depozitoriju smatra se ključnom ako njezin prekid može biti znatna prepreka za jednu ključnu funkciju ili više njih ili onemogućiti njezino/njihovo izvršenje. Usluga se ne smatra ključnom ako je drugi pružatelj može pružiti središnjem depozitoriju u razumnom roku na usporediv način u pogledu njezine svrhe, kvalitete i troška.

(8) Do prekida funkcija ili usluga dolazi ako se funkcije i usluge više ne pružaju u usporedivoj mjeri, pod usporedivim uvjetima i ako nisu usporedive kvalitete, osim ako se promjena u pružanju predmetne funkcije ili usluge odvija pravilno.

Kriteriji za utvrđivanje temeljnih linija poslovanja

Članak 40.

(1) Temeljnim linijama poslovanja smatraju se linije poslovanja i pripadajuće usluge koje su bitni izvori prihoda, dobiti središnjeg depozitorija ili, ako je primjenjivo, grupe središnjeg depozitorija.

(2) Temeljne linije poslovanja određuju se na temelju interne organizacije središnjeg depozitorija, korporativne strategije središnjeg depozitorija i doprinosa tih temeljnih linija poslovanja financijskim rezultatima središnjeg depozitorija. Pokazatelji temeljnih linija poslovanja uključuju, ali nisu ograničeni na, sljedeće:

a) prihode stečene temeljnom linijom poslovanja kao postotak cjelokupnih prihoda;

b) dobit stečenu temeljnom linijom poslovanja kao postotak cjelokupne dobiti;

c) povrat na kapital ili imovinu;

d) ukupnu imovinu, prihode i zaradu;

e) bazu korisnika, zemljopisni opseg, marku poslovanja (brand) i operativne sinergije poslovanja s drugim poslovima grupe, ako je primjenjivo;

f) učinak prestanka temeljne linije poslovanja na troškove i zaradu, ako je ona izvor financiranja ili likvidnosti;

g) izglede za rast temeljne poslovne linije;

h) privlačnost koju poslovanje ima za tržišne natjecatelje u smislu mogućeg stjecanja;

i) tržišni potencijal i vrijednost franšize.

Pri identificiranju temeljne linije poslovanja mogu se uzeti u obzir budući očekivani prihodi, izgledi za rast i vrijednost franšize, ako su temeljeni na pretpostavkama proizašlima iz vjerodostojnih projekcija potkrijepljenih dokazima.

(3) Temeljne linije poslovanja mogu se oslanjati na aktivnosti koje same po sebi ne stvaraju izravnu dobit za instituciju, ali kojima se podupiru temeljne linije poslovanja institucije i tako neizravno pridonositi dobiti institucije.

VII. NAČIN IZRAČUNA IZNOSA IZVANREDNOG EX-POST DOPRINOSA U NOVČANIM SREDSTVIMA OD STRANE SUDIONIKA SREDIŠNJEG DEPOZITORIJA, NAČIN IZRAČUNA DOPRINOSA TIH SUDIONIKA, TE NAČIN I ROKOVI UPLATE IZNOSA OD STRANE SUDIONIKA

Način i rokovi uplate izvanrednih ex-post doprinosa od strane sudionika

Članak 41.

(1) Sudionici su dužni izvanredni ex-post doprinos iz članka 619. stavka 2. Zakona platiti na temelju poziva Hanfe na plaćanje u roku od 15 dana od dana primitka poziva na plaćanje.

(2) Sredstva prikupljena u skladu s ovim člankom upotrebljavaju se u svrhe određene člankom 599. i 619. Zakona.

Odgoda izvanrednih ex post doprinosa

Članak 42.

(1) Hanfa može na zahtjev sudionika odobriti odgodu uplate izvanrednih ex-post doprinosa iz članka 619. stavka 2. Zakona. Taj sudionik dostavlja sve informacije koje Hanfa smatra potrebnima za ocjenu učinka koje plaćanje izvanrednih ex post doprinosa ima na njegov financijski položaj. Hanfa uzima u obzir sve informacije koje su dostupne Hanfi kako bi utvrdila ispunjava li sudionik uvjete za odgodu iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Kad utvrđuje ispunjava li sudionik uvjete za odgodu, Hanfa ocjenjuje učinak koji bi plaćanje izvanrednih ex post doprinosa imalo na solventnost i likvidnost tog sudionika. Ako je sudionik dio grupe, u ocjenu se uključuje i učinak na solventnost i likvidnost grupe u cjelini.

(3) Kada se radi o sudionicima koji su kreditne institucije, Hanfa će podatak o ocjeni učinka koji bi plaćanje izvanrednih ex post doprinosa imalo na solventnost i likvidnost tog sudionika zatražiti od Hrvatske narodne banke. Hanfa se u ovom slučaju oslanja na procjenu koju dostavlja Hrvatska narodna banka, a koja će Hanfi dostaviti informaciju o tome bi li plaćanje dovelo do bilo koje od sljedećih situacija:

a) izgledno kršenje, u razdoblju od sljedećih šest mjeseci, minimalnih kapitalnih zahtjeva institucije utvrđenih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

b) izgledno kršenje, u razdoblju od sljedećih šest mjeseci, minimalnog zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost institucije utvrđenog člankom 412. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i navedenog u članku 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/61;

c) izgledno kršenje, u razdoblju od sljedećih šest mjeseci, posebnih zahtjeva za likvidnost kreditne institucije utvrđenih člankom 225. Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20, 151/22).

Uz navedene informacije iz prvog podstavka, Hrvatska narodna banka Hanfi dostavlja mišljenje o tome jesu li uvjeti za odgodu ispunjeni.

(4) Hanfa ograničava razdoblje odgode na razdoblje koje je potrebno kako bi se izbjegli rizici za financijski položaj sudionika, ili grupe sudionika, ako je primjenjivo. Tijekom razdoblja odgode Hanfa redovito prati jesu li uvjeti za odgodu iz stavka 2. i dalje primjenjivi. U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, tijekom razdoblja odgode Hrvatska narodna banka Hanfu obavještava ako utvrdi da uvjeti za odgodu iz stavka 3. nisu primjenjivi.

(5) Hanfa na zahtjev sudionika može produljiti razdoblje odgode, ako utvrdi da su uvjeti za odgodu iz stavka 2. ovoga članka i dalje primjenjivi. Hanfa na zahtjev sudionika iz stavka 3. ovoga članka može produljiti razdoblje odgode, ako Hrvatska narodna banka Hanfi potvrdi da su uvjeti za odgodu iz stavka 2. ovoga članka i dalje primjenjivi. Razdoblje odgode ne može se produljiti za više od šest mjeseci.

(6) Obveza plaćanja izvanrednih ex post doprinosa dospijeva prvi radni dan nakon isteka roka na koji je odgoda odobrena.

(7) Obveza plaćanja naknadnog doprinosa dospijeva i prije isteka roka iz stavka 6. ovoga članka, ako njegovim plaćanjem više nije ugrožena likvidnost ili solventnost sudionika.

Ocjena učinka odgode na solventnost

Članak 43.

(1) Hanfa za sudionike iz članka 42. stavka 2. ovoga Pravilnika koji su investicijska društva ocjenjuje učinak plaćanja izvanrednih ex post doprinosa na poziciju regulatornog kapitala sudionika. Tom je ocjenom obuhvaćena analiza učinka koji bi plaćanje izvanrednih ex post doprinosa imalo na usklađenost sudionika s minimalnim kapitalnim zahtjevima utvrđenima člankom 11. Uredbe 2019/2033. Zahtjev za trajni minimalni kapital jednak je najmanje iznosu vrijednosti inicijalnog kapitala iz članka 10. ZTK.

(2) U svrhu te ocjene iznos ex post doprinosa oduzima se od pozicije regulatornog kapitala sudionika.

(3) Analizom iz stavka 1. obuhvaćeno je barem razdoblje do sljedećeg datuma dostave izvješća o kapitalnim zahtjevima iz članka 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2021/2284.

Ocjena učinka odgode na likvidnost

Članak 44.

(1) Hanfa ocjenjuje učinak plaćanja izvanrednih ex post doprinosa na likvidnosni položaj sudionika.

(2) Tom je ocjenom obuhvaćena analiza učinka koji bi plaćanje izvanrednih ex post doprinosa imalo na sposobnost sudionika investicijskog društva da ispuni zahtjev za likvidnost utvrđen člankom 43. stavkom 1. Uredbe 2019/2033.

(3) U svrhu analize opisane u stavku 2. sanacijsko tijelo u izračun neto likvidnosnih odljeva kreditne institucije, kako je utvrđeno u članku 20. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2015/61, dodaje likvidnosni odljev u iznosu od 100 % iznosa plaćanja u trenutku dospijeća plaćanja izvanrednih ex post doprinosa.

(4) Sanacijsko tijelo ocjenjuje i učinak likvidnosnog odljeva utvrđenog u stavku 2. na posebne zahtjeve za likvidnost investicijskog društva utvrđene u članku 207. ZTK.

(5) Analizom iz stavka 2. obuhvaćeno je barem razdoblje do sljedećeg datuma dostave izvješća o likvidnosnim zahtjevima iz članka 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2021/2284.

VIII. OSTALE ODREDBE

Odgovarajuća primjena odredbi Zakona o sanaciji i odredbi relevantnih delegiranih uredbi Komisije

Članak 45.

(1) Kod vrednovanja imovine i obveza u okviru sanacije se na središnje depozitorije osim odredbi poglavlja VI. PROCJENA ­VRIJEDNOSTI i članaka 15., 30. i 138. Zakona o sanaciji na odgovarajući način također primjenjuju i odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/345 оd 14. studenoga 2017. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju kriteriji koji se odnose na metodologiju za procjenu vrijednosti imovine i obveza institucija ili subjekata.

(2) Kod vrednovanja razlika u postupanju u okviru sanacije na središnje se depozitorije osim odredbi članaka 122. i 123. Zakona o sanaciji na odgovarajući način također primjenjuju i odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/344 оd 14. studenoga 2017. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju kriteriji koji se odnose na metodologiju za vrednovanje razlike u postupanju u okviru sanacije.

(3) U kontekstu primjene instrumenta sanacije bail-in-a, na središnje depozitorije, na primjenu ovlasti otpisa ili konverzije na odgovarajući način primjenjuje se i Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/860 оd 4. veljače 2016. o dodatnom utvrđivanju okolnosti u kojima je potrebno isključenje iz primjene ovlasti otpisa ili konverzije u skladu s člankom 44. stavkom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava

(4) Kod vrednovanja koje proizlaze iz izvedenica na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1401 оd 23. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava u vezi s regulatornim tehničkim standardima za metodologije i načela o vrednovanju obveza koje proizlaze iz izvedenica (Tekst značajan za EGP).

(5) Kod izrade mjera oporavka i reorganizacije koje se provode uz unutarnju sanaciju i izradu plana reorganizacije na odgovarajući način primjenjuju se i odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1400 оd 10. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju minimalni elementi plana reorganizacije poslovanja i minimalan sadržaj izvješća o napretku u provedbi plana (Tekst značajan za EGP).

(6) Uz odgovarajuće zaštitne mjere iz Poglavlja XII. Zakona o sanaciji na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/867 оd 7. veljače 2017. o razredima sporazuma koji moraju biti zaštićeni pri djelomičnom prijenosu vlasništva u skladu s člankom 76. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP).

Stupanje na snagu

Članak 46.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/23-01/05 Urbroj: 326-01-70-72-23-5 Zagreb, 19. travnja 2023.

Predsjednik Upravnog vijeća dr. sc. Ante Žigman, v. r.

PRILOG I.

Predlošci i upute za popunjavanje

Obrazac 1 – Kritične i nekritične operacije (poslovi i usluge) CSD-a (OKO – CSD)

 

Operacije CSD-a (poslovi i usluge)

Je li operacija ključna (Da/Ne)

Brojčana oznaka operacije

Utjecaj na cjelokupnu financijsku stabilnost hrvatskog tržišta ako CSD iznenada prestane nuditi uslugu

Zamjenjivost

Postojanje alternativnih pružatelja usluga

Vrijeme u kojem klijenti/članovi CSD-a mogu prenijeti operacije na drugog pružatelja usluge

Je li operacija bitna u smislu financijskih rezultata CSD-a Da/Ne

Godišnji prihod operacije

Upravljanje sustavom za namiru vrijednosnih papira (»usluga namire«)

 

 

 

 

 

 

 

 

Početno evidentiranje u sustav u nematerijaliziranom obliku (»bilježnička usluga«)

 

 

 

 

 

 

 

 

Osiguravanje i vođenje računa vrijednosnih papira na najvišoj razini (»usluga središnjeg vođenja računa«)

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s uslugama namire – organiziranje mehanizma za pozajmljivanje vrijednosnih papira, kao posrednik između sudionika sustava za namiru vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s uslugama namire – pružanje usluge upravljanja kolateralima kao posrednik između sudionika sustava za namiru vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s uslugama namire – usklađivanje namira, određivanje redoslijeda uputa, potvrde trgovanja, provjera trgovanja

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s bilježničkim uslugama i uslugama središnjeg vođenja računa – usluga povezanih s registrom dioničara

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s bilježničkim uslugama i uslugama – podrške obrade korporativnih akcija

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s bilježničkim uslugama i uslugama -

usluge novih izdanja

 

 

 

 

 

 

 

 

Usluge povezane s bilježničkim uslugama i uslugama – određivanja redoslijeda i obrade uputa, naplata i obrada naknada te povezano izvješćivanje

 

 

 

 

 

 

 

 

Pomoćne usluge bankovnog tipa

 

 

 

 

 

 

 

 

Uspostava veza CSD-ova

 

 

 

 

 

 

 

 

Pružanje općih usluga upravljanja kolateralima u svojstvu posrednika

 

 

 

 

 

 

 

 

Informacijske usluge

 

 

 

 

 

 

 

 

IT usluge

 

 

 

 

 

 

 

 

Dodajte sve dodatne operacije (usluge)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Upute za ispunjavanje obrasca OKO – CSD

Općenito, operacije plaćanja, poravnanja, namire ili bilježenja koje provode infrastrukture financijskog tržišta (FMI) smatraju se ključnima. Sve osnovne usluge iz Priloga A CSDR-a, smatraju s ključnim operacijama. Neuspjeh CSD-a u pružanju ključne operacije vjerojatno bi imao značajan negativan učinak na sudionike CSD-a ili treće strane, doveo do zaraze i potkopao opće povjerenje u tržišta kojima CSD služi. Takvi negativni učinci djelomično ovise o stupnju zamjenjivosti usluge – to jest, pruža li uslugu i drugi CSD (ili drugi subjekt) i mogu li se korisnici potencijalno neuspješne usluge praktično i učinkovito prebaciti na alternativne pružatelje usluga.

Operacije (usluge)

Navedite ključne i ne-ključne operacije kako je opisano u planu oporavka, na primjer:

• »Bilježnička usluga«

• Usluge namire

• Usluga središnjeg vođenja računa

• Podrške obrade korporativnih akcija

Popis operacija u OKF-CSD obrascu CSD može dopuniti/izmijeniti prema potrebi.

Brojčana oznaka operacije

Navedite brojčanu oznaku operacije kao KO1, KO2, KO3…. za ključne operacija, te NKO1, NKO2, NKO3… za ne-ključne operacije.

Utjecaj na cjelokupnu financijsku stabilnost hrvatskog tržišta ako CSD iznenada prestane nuditi tu uslugu

Opišite analizu i zaključke (dimenzije/metrike na kojima se zasniva procjena). Uključite analizu poveznica s drugim navedenim operacijama ako je relevantno. Navedite mogu li se odvojiti od ostalih navedenih operacija ako je relevantno.

Zamjenjivost

Operacija se smatra zamjenjivom ako ju je moguće na prihvatljiv način i unutar razumnog roka zamijeniti te time izbjeći sistemske probleme za realno gospodarstvo i financijska tržišta. Pri tom se u obzir uzimaju sljedeći kriteriji:

(a) struktura tržišta za tu funkciju i dostupnost zamjenskih pružatelja usluga;

(b) sposobnost drugih pružatelja usluga u smislu kapaciteta, zahtjevi za obavljanje funkcije te potencijalne prepreke za ulazak ili širenje;

(c) poticaj drugih pružatelja usluga da preuzmu te aktivnosti;

(d) vrijeme koje je korisnicima usluge potrebno da prijeđu na novog pružatelja usluge i troškovi tog prelaska, vrijeme koje je potrebno da drugi tržišni natjecatelji preuzmu funkcije i je li to vrijeme dovoljno da se spriječi znatan prekid ovisno o vrsti usluge.

Ta procjena izražava se kvalitativno kao »visok (V)«, »srednje visok (SV)«, »srednje nizak (SN)« ili »nizak (N)«.

• »V« se odabire ako funkciju može lako pružati drugi CSD ili drugi pružatelj usluge pod usporedivim uvjetima u razumnom roku,

• »N« ako funkciju nije moguće lako ili brzo zamijeniti,

• »SV« i »SN« za prijelazne slučajeve, uzimajući u obzir različite dimenzije (npr. tržišni udio, tržišnu koncentraciju, vrijeme potrebno za zamjenu te pravne prepreke i operativne zahtjeve za ulazak ili širenje).

Postojanje alternativnih pružatelja usluga

Opišite analizu i zaključke

Vrijeme u kojem klijenti/članovi CSD-a mogu prenijeti operacije na drugog pružatelja usluge

Opišite analizu i zaključke. Brzina prijenosa operacije za klijente uglavnom će ovisiti o tome imaju li uspostavljen odnos s alternativnim pružateljem.

Je li operacija bitna u smislu financijskih rezultata CSD-a

Nemojte navoditi operacije kao bitne ako su već klasificirane kao kritične – tada se smatra da su ujedno i bitne za financijski rezultat. Bitnost se može razmatrati u smislu sljedećeg:

(a) prihoda ostvarenih operacijama kao postotak ukupnih prihoda;

(b) dobiti ostvarene poslovanjem kao postotka ukupne dobiti;

(c) povrata kapitala ili imovine;

(d) ukupne imovine, prihoda i zarada;

(e) baze klijenata i operativne sinergije poslovanja s drugim uslugama CSD-a;

(f) utjecaja prestanka osnovne poslovne linije na troškove i zaradu, gdje je to izvor financiranja ili likvidnosti;

(g) izglede za rast osnovne poslovne linije;

(h) atraktivnosti poslovanja za konkurente kao potencijalne akvizicije;

(i) tržišnog potencijala i vrijednost franšize.

Godišnji prihod operacije

Procijenjeni iznos, s obrazloženjem.

Obrazac 2 – Pružatelji usluga (OPU – CSD)

 

 

Ispunjava se zasebno za svakog pružatelja usluge (dodati stupce po potrebi)

Pružatelj usluge

 

 

 

 

 

 

OIB pružatelja usluge

 

 

 

 

 

 

LEI pružatelja usluge

 

 

 

 

 

 

Dio grupe CSD-a

 

 

 

 

 

 

Vrsta usluge

 

 

 

 

 

 

Opis usluge

 

 

 

 

 

 

Brojčana oznaka usluge

 

 

 

 

 

 

Ključna operacija

 

 

 

 

 

 

Veza na ključnu operaciju

 

 

 

 

 

 

Veza na ne-ključne operacije

 

 

 

 

 

 

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme za zamjenjivost

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme za pristup ugovorima

 

 

 

 

 

 

Mjerodavno pravo

 

 

 

 

 

 

Ugovor koji je zaštićen u slučaju sanacija

 

 

 

 

 

 

 

 

Upute za ispunjavanje obrasca OPU – CSD

Pružatelj usluge

Pravna osoba (vanjski pružatelj usluge – bio dio grupe ili ne) koja CSD-u pruža uslugu. Naziv i tvrtka subjekta.

OIB pružatelja usluge

OIB ili druga primjenjiva nacionalna oznaka (za pružatelje usluga izvan Republike Hrvatske)

LEI pružatelja usluge

Alfanumerička oznaka LEI s 20 znamenaka.

Dio grupe

»Da« – ako uslugu pruža subjekt iz grupe CSD-a (»unutarnja«)

»Ne« – ako uslugu pruža subjekt izvan grupe CSD-a (»vanjska«)

Ključna operacija

Navesti radi li se o ključnoj operaciji čije bi izvršavanje trpjelo znatne prepreke ili bi bilo potpuno onemogućeno u slučaju prekida ključne usluge. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ključna u obrascu OKO-CSD.

»Da« – ako se radi o ključnoj operaciji; ako je potrebno, navesti više ključnih operacija zasebno ako ih pruža isti pružatelj usluge.

»Ne« – ako se ne radi o ključnoj operaciji.

Veza na ključnu operaciju

Navedite brojčanu oznaku operacije iz obrasca OKO-CSD. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ključna u obrascu OKO-CSD.

Veza na ne-ključne operacije

Navedite brojčanu oznaku operacije iz obrasca OKO-CSD. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ne-ključna u obrascu OKO-CSD.

Vrsta usluge

Vrsta usluge jedna je od vrsta usluga navedenih u nastavku.

Ako je moguće, iskazuje se potkategorija (identifikacijska oznaka s dvije znamenke). Ako ne postoji nijedna potkategorija ili ako nijedna potkategorija ne opisuje ispravno uslugu koju institucija pruža, iskazuje se glavna kategorija (identifikacijska oznaka s jednom znamenkom).

1. Potpora ljudskim resursima

1.1 administriranje osoblja, uključujući administriranje ugovora i naknada

1.2 unutarnja komunikacija

2. Informacijska tehnologija

2.1 IT i komunikacijski hardver

2.2 pohrana i obrada podataka

2.3 ostala IT infrastruktura, radne stanice, telekomunikacije, poslužitelji, podatkovni centri i povezane usluge

2.4 upravljanje licencijama za softver i aplikacijskim softverom

2.5 pristup vanjskim pružateljima, osobito pružateljima podataka i infrastrukture

2.6 održavanje aplikacija, uključujući održavanje softverskih aplikacija i povezanih tokova podataka

2.7 izrada izvješća, unutarnji tokovi informacija i baze podataka

2.8 korisnička podrška

2.9 oporavak u slučaju izvanrednih situacija i katastrofa

3. Obrada transakcija, uključujući pravna pitanja u vezi s transakcijama, osobito sprečavanje pranja novca.

4. Pružanje nekretnina i objekata ili upravljanje njima i povezani objekti

4.1 uredski prostori i skladišta

4.2 upravljanje unutarnjim objektima

4.3 sigurnost i kontrola pristupa

4.4 upravljanje portfeljem nekretnina

4.5 ostalo, navesti

5. Pravne usluge i funkcije praćenja usklađenosti:

5.1 korporativna pravna potpora

5.2 pravne usluge povezane s poslovanjem i transakcijama

5.3 podrška u praćenju usklađenosti

6. Usluge povezane s riznicom

6.1 koordiniranje, administriranje i upravljanje povezano s aktivnošću riznice

6.2 koordiniranje, administriranje i upravljanje povezano s refinanciranjem subjekata, uključujući upravljanje kolateralom

6.3 funkcija izvješćivanja, osobito s obzirom na regulatorne stope likvidnosti

6.4 koordiniranje, administriranje i upravljanje povezano sa srednjoročnim i dugoročnim programima financiranja te s refinanciranjem subjekata grupe

6.5 koordiniranje, administriranje i upravljanje povezano s refinanciranjem, osobito kratkoročnih izdanja

7. Trgovanje/upravljanje imovinom

7.1 obrada operacija: evidentiranje transakcije, oblikovanje, realizacija, servisiranje proizvoda za trgovanje

7.2 potvrđivanje, namira, plaćanje

7.3 upravljanje pozicijama i drugim ugovornim stranama s obzirom na izvješćivanje o podacima i odnose s drugim ugovornim stranama

7.4 upravljanje pozicijama (rizik i usklađivanje)

8. Upravljanje rizikom i vrednovanje rizika

8.1 središnje upravljanje rizikom ili upravljanje rizikom linija poslovanja ili upravljanje rizikom na temelju vrste rizika

8.2 izrada izvješća o riziku

9. Računovodstvo

9.1 zakonsko i regulatorno izvješćivanje

9.2 vrednovanje, osobito tržišnih pozicija

9.3 izvješćivanje o upravljanju

10. Rukovanje gotovinom

Opis usluge

Sažeto opišite uslugu koju pruža pružatelj usluge.

Brojčana oznaka usluge

Numerički označite uslugu – Usluga 1, Usluga 2…

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja usluge

Mjere upravljanja rizikom koje bi pružatelj usluga mogao poduzeti kao odgovor na slabiju ekonomsku situaciju CSD-a poput kršenja kapitalnih zahtjeva ili vjerojatnog kršenja kapitalnih zahtjeva u budućnosti.

Procijenjeno vrijeme za zamjenjivost

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se pružatelj usluge zamijenio drugim u mjeri koja je usporediva s obzirom na predmet, kvalitetu i cijenu primljene usluge.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »1 dan – 1 tjedan« ako vrijeme zamjene nije dulje od jednog tjedna,

– »1 tjedan – 1 mjesec« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog tjedna, ali nije dulje od jednog mjeseca,

– »1 – 6 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog mjeseca, ali nije dulje od šest mjeseci,

– »6 – 12 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od 6 mjeseci, ali nije dulje od jedne godine,

– »više od jedne godine« ako je vrijeme zamjene dulje od jedne godine.

Procijenjeno vrijeme za pristup ugovorima

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se nakon zahtjeva sanacijskog tijela prikupile sljedeće informacije o ugovoru kojim se uređuje usluga:

– trajanje ugovora,

– strane u ugovoru (strana koja je izradila ugovor i dobavljač, osobe za kontakt) i njihova jurisdikcija,

– priroda usluge (tj. kratak opis prirode transakcije između strana, uključujući cijene),

– može li istu uslugu ponuditi bilo koji drugi unutarnji/vanjski pružatelj (navesti i potencijalne kandidate),

– sudska nadležnost ugovora,

– odjel koji je odgovoran za obavljanje glavnih operacija obuhvaćenih ugovorom,

– glavne kazne uključene u ugovor u slučaju suspenzije plaćanja ili kašnjenja s plaćanjem,

– okolnosti koje dovode do prijevremenog raskida ugovora i rokovi u kojima se ugovor može raskinuti,

– operativna podrška nakon raskida ugovora,

– za koje je ključne funkcije i linije poslovanja ugovor važan.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– 1 dan,

– 1 dan – 1 tjedan,

– više od jednog tjedna,

– usluga nije uređena ugovorom.

Mjerodavno pravo

ISO oznaka zemlje čije je pravo mjerodavno za ugovor.

Ugovor koji je zaštićen u slučaju sanacije

Odražava procjenu bi li se ugovor mogao nastaviti i prenijeti u slučaju sanacije.

U procjeni se, među ostalim čimbenicima, uzima u obzir:

– postojanje bilo kakve klauzule na temelju koje bi druga ugovorna strana imala pravo raskinuti ugovor isključivo kao posljedicu pokretanja sanacije, mjera rane intervencije ili scenarija unakrsnog statusa neispunjavanja obveza (»cross default«) unatoč tome što se bitne obveze i dalje izvršavaju,

– postojanje bilo kakve klauzule na temelju koje bi druga ugovorna strana imala pravo izmijeniti uvjete usluge ili određivanja cijene isključivo kao posljedicu pokretanja sanacije, mjera rane intervencije ili scenarija unakrsnog statusa neispunjavanja obveza (»cross default«) unatoč tome što se bitne obveze i dalje izvršavaju,

– priznavanje, u ugovoru, prava sanacijskih tijela na suspenziju ugovora.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »Da« – ako je procijenjeno da je ugovor zaštićen u slučaju sanacije,

– »Ne« – ako je procijenjeno da ugovor nije zaštićen u slučaju sanacije,

– »Nije procijenjeno« – ako nije provedena procjena.

Obrazac 3a – Infrastrukture financijskog tržišta (IFT – CSD)

 

 

Ispunjava se zasebno za svaku IFT (dodati stupce po potrebi)

Infrastruktura financijskog tržišta – pružatelj usluge

 

 

 

 

 

 

Oznaka infrastrukture financijskog tržišta

 

 

 

 

 

 

Vrsta sustava

 

 

 

 

 

 

Način sudjelovanja

 

 

 

 

 

 

Informacije o posredniku

 

 

 

 

 

 

Oznaka posrednika

 

 

 

 

 

 

Opis usluge

 

 

 

 

 

 

Veza na ključnu operaciju

 

 

 

 

 

 

Veza na ne-ključne funkcije/aktivnosti

 

 

 

 

 

 

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme zamjenjivosti

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme pristupu ugovorima

 

 

 

 

 

 

Mjerodavno pravo

 

 

 

 

 

 

Kontaktna točka u IFT-u /posredniku za pitanja u situaciji sanacije CSD-a

 

 

 

 

 

 

Procjena dodatnih zahtjeva za likvidnost ili zahtjeva za kolateralom u stresnoj situaciji

 

 

 

 

 

 

 

 

Upute za ispunjavanje obrasca IFT – CSD

Infrastruktura financijskog tržišta

Upućivanje: CPMI, Načela za infrastrukture financijskog tržišta

Višestrani sustav među financijskim institucijama sudionicama, uključujući operatera sustava, koji se koristi za evidentiranje, poravnanje ili namiru plaćanja, vrijednosnih papira, izvedenica ili drugih financijskih transakcija.

Infrastruktura financijskog tržišta

Naziv i tvrtka infrastrukture financijskog tržišta.

Ako je u dijelu »vrsta sustava« iskazano »Nije primjenjivo«, ovaj se stupac ostavlja praznim.

Oznaka infrastrukture financijskog tržišta

Oznaka infrastrukture financijskog tržišta. Ako je dostupna, ta je oznaka alfanumerička oznaka LEI s 20 znamenaka. Ako oznaka LEI ne postoji, oznaka u okviru jedinstvenog sustava kodifikacije koji je primjenjiv u Uniji ili, ako ona ne postoji, nacionalna oznaka.

Ako je u dijelu »vrsta sustava« iskazano »Nije primjenjivo«, ovaj se stupac ostavlja praznim.

Vrsta sustava

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »PS« platni sustav

– »(M)SDVP« (međunarodni) središnji depozitorij vrijednosnih papira, uključujući (M)SDVP-e koji pružaju usluge namire (interno ili eksternalizirano)

– »SNVP« sustav za namiru vrijednosnih papira bez skrbništva

– »SDUS – vrijednosni papiri« središnja druga ugovorna strana za poravnanje vrijednosnih papira

– »SDUS – izvedenice« središnja druga ugovorna strana za poravnanje izvedenica

– »TR« trgovinski repozitorij

– »Ostalo« ako vrsta sustava infrastrukture financijskog tržišta ne odgovara nijednoj od navedenih unaprijed utvrđenih vrsta

– »Nije primjenjivo« ako ključne platne usluge, usluge poravnanja, namire ili skrbništva pruža subjekt koji nije među prethodno navedenim infrastrukturama financijskog tržišta, primjerice skrbničke banke

Način sudjelovanja

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

»Izravan« u slučaju izravnog članstva ili izravnog sudjelovanja

»Neizravan« u slučaju neizravnog članstva ili neizravnog sudjelovanja

»Nije primjenjivo« kad je u dijelu »vrsta sustava« iskazano »Nije primjenjivo«.

Informacije o posredniku

Naziv i tvrtka posrednika kad je u dijelu »način sudjelovanja« iskazano »Neizravan« ili »Nije primjenjivo«.

Ako je u dijelu »način sudjelovanja« iskazano »Izravan«, iskazuje se »Nije primjenjivo«.

Posrednik može biti dio grupe kojoj pripada CSD ili vanjski subjekt.

Posrednik može biti društvo koje drugim društvima pruža usluge poravnanja, platne usluge, usluge namire vrijednosnih papira i/ili skrbništva; može biti izravan član jedne infrastrukture financijskog tržišta ili više njih i pružati neizravan pristup uslugama koje nudi ta infrastruktura financijskog tržišta (osobito ako je u dijelu »način sudjelovanja« iskazano »Neizravan«).

Oznaka posrednika

Oznaka posrednika. Ako je dostupna, ta je oznaka alfanumerička oznaka LEI s 20 znamenaka. Ako oznaka LEI ne postoji, oznaka u okviru jedinstvenog sustava kodifikacije koji je primjenjiv u Uniji ili, ako ona ne postoji, nacionalna oznaka.

Ako je u dijelu »način sudjelovanja« iskazano »Izravan«, iskazuje se »Nije primjenjivo«.

Opis usluge

Opis usluge ako je kao vrsta sustava iskazano »Ostalo« ili »Nije primjenjivo«.

Veza na ključnu operaciju

Navedite brojčanu oznaku operacije iz obrasca OKO-CSD. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ključna u obrascu OKO-CSD. Navedite ako se radi o ključnoj operaciji čija bi izvedba pretrpjela ozbiljne smetnje ili bi bila potpuno onemogućena u slučaju prekida usluge.

Veza na ne-ključne operacije

Navedite brojčanu oznaku operacije iz obrasca OKO-CSD. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ne-ključna u obrascu OKO-CSD. Navedite je ako se radi o materijalno bitnoj operaciji čija bi izvedba bila ozbiljno otežana ili potpuno onemogućena u slučaju prekida usluge. Ako je usluga već povezana s osnovnom uslugom u dijelu »Veza na ključnu operaciju«, ostavite ovu ćeliju praznom.

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja usluge

Mjere upravljanja rizikom koje bi pružatelj usluga mogao poduzeti kao odgovor na slabiju ekonomsku situaciju CSD-a poput kršenja kapitalnih zahtjeva ili vjerojatnog kršenja kapitalnih zahtjeva u budućnosti.

Procijenjeno vrijeme zamjenjivosti

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se pružatelj usluge zamijenio drugim u mjeri koja je usporediva s obzirom na predmet, kvalitetu i cijenu primljene usluge.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »1 dan – 1 tjedan« ako vrijeme zamjene nije dulje od jednog tjedna,

– »1 tjedan – 1 mjesec« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog tjedna, ali nije dulje od jednog mjeseca,

– »1 – 6 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog mjeseca, ali nije dulje od šest mjeseci,

– »6 – 12 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od 6 mjeseci, ali nije dulje od jedne godine,

– »više od jedne godine« ako je vrijeme zamjene dulje od jedne godine.

Procijenjeno vrijeme pristupu ugovorima

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se nakon zahtjeva sanacijskog tijela prikupile sljedeće informacije o ugovoru kojim se uređuje usluga:

– trajanje ugovora,

– strane u ugovoru (strana koja je izradila ugovor i dobavljač, osobe za kontakt) i njihova jurisdikcija,

– priroda usluge (tj. kratak opis prirode transakcije između strana, uključujući cijene),

– može li istu uslugu ponuditi bilo koji drugi unutarnji/vanjski pružatelj (navesti i potencijalne kandidate),

– sudska nadležnost ugovora,

– odjel koji je odgovoran za obavljanje glavnih operacija obuhvaćenih ugovorom,

– glavne kazne uključene u ugovor u slučaju suspenzije plaćanja ili kašnjenja s plaćanjem,

– okolnosti koje dovode do prijevremenog raskida ugovora i rokovi u kojima se ugovor može raskinuti,

– operativna podrška nakon raskida ugovora,

– za koje je ključne funkcije i linije poslovanja ugovor važan.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– 1 dan,

– 1 dan – 1 tjedan,

– više od jednog tjedna,

– usluga nije uređena ugovorom.

Mjerodavno pravo

ISO oznaka zemlje čije je pravo mjerodavno za pristup IFT-u.

U slučaju izravnog članstva ili izravnog sudjelovanja, potrebno je prijaviti mjerodavno pravo ugovora između IFT i korisnika. U slučaju neizravnog članstva ili neizravnog sudjelovanja, potrebno je prijaviti mjerodavno pravo ugovora između posrednika i korisnika.

Kontaktna točka u IFT-u /posredniku za pitanja u situaciji sanacije CSD-a

Navedite ime, prezime, funkciju i email kontaktne točke.

Procjena dodatnih zahtjeva za likvidnost ili zahtjeva za kolateralom u stresnoj situaciji

Molimo procijenite potencijalnu dodatnu likvidnost ili kolateralne zahtjeve (npr. varijacijski margin, predfinanciranje) s kojima se obveznik može suočiti u situaciji ozbiljnog stresa (kao posljedica sudjelovanja u IFT).

Obrazac 3b – Pružatelji usluga povezanih s IFT (PUIFT – CSD)

 

 

Ispunjava se zasebno za svakog pružatelja usluge povezanog s IFT (primjerice, SWIFT kao pružatelj komunikacijske usluge; dodati stupce po potrebi)

Pružatelj usluge povezan s IFT-om

 

 

 

 

 

 

Oznaka pružatelja IT usluge

 

 

 

 

 

 

Vrsta usluge

 

 

 

 

 

 

Opis

 

 

 

 

 

 

Veza na IFT pružatelja usluge

 

 

 

 

 

 

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja usluge

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme zamjenjivosti

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme pristup uugovorima

 

 

 

 

 

 

Mjerodavno pravo

 

 

 

 

 

 

Način sudjelovanja

 

 

 

 

 

 

 

 

Upute za ispunjavanje obrasca PUIFT – CSD

Pružatelji drugih usluga koje su CSD-u potrebne za korištenje prijavljenih IFT usluga, npr. banka za namiru, gotovinski korespondent/nostro agent, pružatelj likvidnosti, pružatelj komunikacijskih usluga (poput Swifta). Ovog pružatelja treba prijaviti samo ako se razlikuje od posrednika navedenog u obrascu IFT – CSD.

Pružatelj usluge povezan s IFT-om

Naziv i tvrtka pružatelja sustava.

Oznaka usluge povezane s IFT-om

Ako je dostupna, ta je oznaka alfanumerička oznaka LEI s 20 znamenaka. Ako oznaka LEI ne postoji, oznaka u okviru jedinstvenog sustava kodifikacije koji je primjenjiv u Uniji ili, ako ona ne postoji, nacionalna oznaka.

Moguće je iskazati i »Nije primjenjivo«.

Vrsta usluge

Iskažite primjerice jednu od sljedećih vrsta usluga: banka za namiru, gotovinski korespondent/nostro agent, pružatelj likvidnosti, pružatelj komunikacijskih usluga, itd.

Opis

Opis glavne svrhe informacijskog sustava u poslovnom kontekstu.

Veza na IFT pružatelja usluge

Navedite povezanu IFT uslugu iz obrasca OPU-CSD.

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja usluge

Mjere upravljanja rizikom koje bi pružatelj usluga mogao poduzeti kao odgovor na slabiju ekonomsku situaciju CSD-a poput kršenja kapitalnih zahtjeva ili vjerojatnog kršenja kapitalnih zahtjeva u budućnosti.

Procijenjeno vrijeme zamjenjivosti

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se pružatelj usluge/sustav zamijenio drugim u mjeri koja je usporediva s obzirom na predmet, kvalitetu i cijenu primljene usluge.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »1 dan – 1 tjedan« ako vrijeme zamjene nije dulje od jednog tjedna,

– »1 tjedan – 1 mjesec« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog tjedna, ali nije dulje od jednog mjeseca,

– »1 – 6 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog mjeseca, ali nije dulje od šest mjeseci,

– »6 – 12 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od 6 mjeseci, ali nije dulje od jedne godine,

– »više od jedne godine« ako je vrijeme zamjene dulje od jedne godine.

Procijenjeno vrijeme pristupu ugovorima

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se nakon zahtjeva sanacijskog tijela prikupile sljedeće informacije o ugovoru kojim se uređuje usluga/sustav:

– trajanje ugovora,

– strane u ugovoru (strana koja je izradila ugovor i dobavljač, osobe za kontakt) i njihova jurisdikcija,

– priroda usluge (tj. kratak opis prirode transakcije između strana, uključujući cijene),

– može li istu uslugu ponuditi bilo koji drugi unutarnji/vanjski pružatelj (navesti i potencijalne kandidate),

– sudska nadležnost ugovora,

– odjel koji je odgovoran za obavljanje glavnih operacija obuhvaćenih ugovorom,

– glavne kazne uključene u ugovor u slučaju suspenzije plaćanja ili kašnjenja s plaćanjem,

– okolnosti koje dovode do prijevremenog raskida ugovora i rokovi u kojima se ugovor može raskinuti,

– operativna podrška nakon raskida ugovora,

– za koje je ključne funkcije i linije poslovanja ugovor važan.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– 1 dan,

– 1 dan – 1 tjedan,

– više od jednog tjedna,

– usluga nije uređena ugovorom.

Mjerodavno pravo

ISO oznaka zemlje čije je pravo mjerodavno pristupu IFT-u. Potrebno je prijaviti i mjerodavno pravo ugovora između pružatelja usluge vezane za IFT i korisnika.

Način sudjelovanja

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

»Izravan« u slučaju izravnog članstva ili izravnog sudjelovanja

»Neizravan« u slučaju neizravnog članstva ili neizravnog sudjelovanja

Obrazac 4 – Ključni informacijski sustavi (KITS – CSD)

 

 

Ispunjava se zasebno za svaki ključni informacijski sustav (dodati stupce po potrebi)

Pružatelj IT usluge

 

 

 

 

 

 

Oznaka pružatelja IT usluge

 

 

 

 

 

 

Vrsta sustava

 

 

 

 

 

 

Opis

 

 

 

 

 

 

Informacije o posredniku

 

 

 

 

 

 

Oznaka posrednika

 

 

 

 

 

 

Opis usluge

 

 

 

 

 

 

Veza na uslugu

 

 

 

 

 

 

Veza na ključnu operaciju

 

 

 

 

 

 

Veza na ne-ključne operacije

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme zamjenjivosti

 

 

 

 

 

 

Procijenjeno vrijeme pristupu ugovorima

 

 

 

 

 

 

Mjerodavno pravo

 

 

 

 

 

 

 

 

Upute za ispunjavanje obrasca KITS – CSD

U ovom obrascu se navode svi ključni informacijski sustavi u CSD-u, uključujući i IT pružatelje usluga. Pod ključnim informacijskim sustavom (»CIS«) podrazumijeva se IT aplikacija ili softver koji podržava ključnu uslugu i čijim bi prekidom nastala znatna prepreka u izvršavanju neke ključne funkcije ili bi se njime onemogućilo izvršavanje te funkcije.

Pružatelj IT usluge

Naziv i tvrtka pružatelja sustava.

Iskažite »Nije primjenjivo« ako je sustav interno razvijen i podržan.

Oznaka pružatelja IT usluge

Ako je dostupna, ta je oznaka alfanumerička oznaka LEI s 20 znamenaka. Ako oznaka LEI ne postoji, oznaka u okviru jedinstvenog sustava kodifikacije koji je primjenjiv u Uniji ili, ako ona ne postoji, nacionalna oznaka.

Iskažite »Nije primjenjivo« ako je sustav interno razvijen i podržan.

Vrsta sustava

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »Softver za podršku poslovanju izrađen po narudžbi«

Aplikacije koje su razvijene prema podrobnim poslovnim specifikacijama. Može biti razvijen interno ili kod vanjskih ugovornih izvođača, ali uvijek za potrebe podrške poslovanju.

– »Softver koji je kupljen u izvornom obliku«

Aplikacije kupljene na tržištu koje obično prodaje ili licencira prodavatelj, koje nisu izmijenjene u smislu posebnih prilagodbi poslovanju organizacije. U ovu su kategoriju uključene aplikacije koje su bile podvrgnute uobičajenim mehanizmima za konfiguraciju.

– »Softver koji je kupljen s posebnim prilagodbama«

Aplikacije kupljene na tržištu, ali za koje je prodavatelj (ili njegov predstavnik) izradio posebnu verziju za predmetnu instalaciju. Tu posebnu verziju karakteriziraju promjene u ponašanju aplikacije, nove značajke ili uključivanje nestandardnih programskih priključaka koji su razvijeni u skladu s poslovanjem organizacije.

– »Aplikacija/vanjski portal«

Vanjski portali ili aplikacije koje pružaju treće strane, obično partneri, radi pristupa uslugama koje nude. Obično su izvan djelokruga službi za upravljanje informacijskim sustavima organizacije, a instalira ih, održava i njima upravlja sam partner. Takve aplikacije često imaju oblik portala (koji su dostupni preko interneta ili privatnih mreža), a unatoč tome što su izvan djelokruga službi za upravljanje informacijskim sustavima organizacije, važne su (ili ključne) za određene poslovne funkcije.

Opis

Opis glavne svrhe informacijskog sustav u poslovnom kontekstu.

Veza na uslugu

Navedite brojčanu oznaku usluge iz obrasca OPU-CSD za koju se sustav koristi.

Veza na ključnu operaciju

Navedite brojčanu oznaku operacije iz obrasca OKO-CSD za koju se sustav koristi. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ključna u obrascu OKO-CSD. Navedite ako se radi o ključnoj operaciji čija bi izvedba pretrpjela ozbiljne smetnje ili bi bila potpuno onemogućena u slučaju pada sustava.

Veza na ne-ključne operacije

Navedite brojčanu oznaku operacije iz obrasca OKO-CSD za koju se sustav koristi. To je jedna od operacija koja je procijenjena kao ne-ključna u obrascu OKO-CSD. Navedite je ako se radi o materijalno bitnoj operaciji čija bi izvedba bila ozbiljno otežana ili potpuno onemogućena u slučaju pada sustava. Ako je usluga već povezana s osnovnom uslugom u dijelu »Veza na ključnu operaciju«, ostavite ovu ćeliju praznom.

Mjere upravljanja rizikom od strane pružatelja usluge

Mjere upravljanja rizikom koje bi pružatelj usluga mogao poduzeti kao odgovor na slabiju ekonomsku situaciju CSD-a poput kršenja kapitalnih zahtjeva ili vjerojatnog kršenja kapitalnih zahtjeva u budućnosti.

Procijenjeno vrijeme zamjenjivosti

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se pružatelj usluge/sustav zamijenio drugim u mjeri koja je usporediva s obzirom na predmet, kvalitetu i cijenu primljene usluge.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– »1 dan – 1 tjedan« ako vrijeme zamjene nije dulje od jednog tjedna,

– »1 tjedan – 1 mjesec« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog tjedna, ali nije dulje od jednog mjeseca,

– »1 – 6 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od jednog mjeseca, ali nije dulje od šest mjeseci,

– »6 – 12 mjeseci« ako je vrijeme zamjene dulje od 6 mjeseci, ali nije dulje od jedne godine,

– »više od jedne godine« ako je vrijeme zamjene dulje od jedne godine.

Procijenjeno vrijeme za pristup ugovorima

Procijenjeno vrijeme potrebno kako bi se nakon zahtjeva sanacijskog tijela prikupile sljedeće informacije o ugovoru kojim se uređuje usluga/sustav:

– trajanje ugovora,

– strane u ugovoru (strana koja je izradila ugovor i dobavljač, osobe za kontakt) i njihova jurisdikcija,

– priroda usluge (tj. kratak opis prirode transakcije između strana, uključujući cijene),

– može li istu uslugu ponuditi bilo koji drugi unutarnji/vanjski pružatelj (navesti i potencijalne kandidate),

– sudska nadležnost ugovora,

– odjel koji je odgovoran za obavljanje glavnih operacija obuhvaćenih ugovorom,

– glavne kazne uključene u ugovor u slučaju suspenzije plaćanja ili kašnjenja s plaćanjem,

– okolnosti koje dovode do prijevremenog raskida ugovora i rokovi u kojima se ugovor može raskinuti,

– operativna podrška nakon raskida ugovora,

– za koje je ključne funkcije i linije poslovanja ugovor važan.

Iskazati jednu od sljedećih vrijednosti:

– 1 dan,

– 1 dan – 1 tjedan,

– više od jednog tjedna,

– usluga nije uređena ugovorom.

Mjerodavno pravo

ISO oznaka zemlje čije je pravo mjerodavno za ugovor.

PRILOG II.

Minimalni skup informacija o financijskim ugovorima koje mora sadržavati detaljna evidencija

 

 

Polje

Opis informacija koje treba čuvati u detaljnoj evidenciji financijskih ugovora

 

Odjeljak 1. – Stranke financijskog ugovora

1

Vremenski žig vođenja evidencije

Datum i vrijeme unosa u evidenciju.

2

Vrsta identifikacijske oznake druge ugovorne strane izvjestiteljice

Vrsta koda koji se upotrebljava za identificiranje druge ugovorne strane izvjestiteljice.

3

Identifikacijska oznaka druge ugovorne strane izvjestiteljice

Jedinstveni kod (identifikator pravne osobe (LEI), ako je dostupan) kojim se identificira druga ugovorna strana izvjestiteljica.

4

Vrsta identifikacijske oznake druge ugovorne strane

Vrsta koda koji se upotrebljava za identificiranje druge ugovorne strane.

5

Identifikacijska oznaka druge ugovorne strane

Jedinstveni kod (identifikator pravne osobe (LEI), ako je dostupan) kojim se identificira druga ugovorna strana financijskog ugovora. Ovo se polje ispunjava iz perspektive druge ugovorne strane izvjestiteljice. U slučaju pojedinca, dosljedno se upotrebljava kod klijenta.

6

Naziv druge ugovorne strane izvjestiteljice

Korporativni naziv druge ugovorne strane izvjestiteljice.

Ovo polje može ostati prazno ako se za identifikaciju druge ugovorne strane izvjestiteljice upotrebljava LEI.

7

Sjedište druge ugovorne strane izvjestiteljice

Informacije o registriranom sjedištu, koje se sastoje od potpune adrese, grada i države druge ugovorne strane izvjestiteljice.

Ovo polje može ostati prazno ako se za identifikaciju druge ugovorne strane izvjestiteljice upotrebljava LEI.

8

Država druge ugovorne strane

Kod države u kojoj se nalazi registrirano sjedište druge ugovorne strane ili, ako je druga ugovorna strana fizička osoba, država boravišta.

9

Mjerodavno pravo

Utvrdite zakone koji su mjerodavni za financijski ugovor.

10

Ugovorno priznanje – ovlasti za otpis duga i konverziju (samo za ugovore za koje je mjerodavno pravo treće zemlje, na temelju zahtjeva o ugovornoj odredbi iz članka 55. stavka 1. prvog podstavka Direktive 2014/59/EU)

Ugovorna odredba iz članka 55. stavka 1. Direktive 2014/59/EU.

Kada je takva ugovorna odredba uključena u okvirni sporazum i primjenjuje se na sve transakcije koje su uređene tim okvirnim sporazumom, može je se evidentirati na razini okvirnog sporazuma.

11

Ugovorno priznanje – suspenzija prava otkaza (samo za ugovore za koje je mjerodavno pravo treće zemlje)

Ugovorna odredba prema kojoj vjerovnik ili strana sporazuma kojim se stvara obveza priznaje ovlast sanacijskog tijela države članice da suspendira prava otkaza.

Kada je takva ugovorna odredba uključena u okvirni sporazum i primjenjuje se na sve transakcije koje su obuhvaćene tim okvirnim sporazumom može je se evidentirati na razini okvirnog sporazuma.

12

Ugovorno priznanje – sanacijske ovlasti (samo za ugovore za koje je mjerodavno pravo treće zemlje)

Ugovorna odredba, ako postoji, prema kojoj vjerovnik ili strana sporazuma kojim se stvara obveza priznaje ovlast sanacijskog tijela države članice da primijeni sanacijske ovlasti koje se razlikuju od onih utvrđenih u poljima 10 i 11.

Kada je takva ugovorna odredba uključena u okvirni sporazum i primjenjuje se na sve transakcije koje su obuhvaćene tim okvirnim sporazumom može ju se evidentirati na razini okvirnog sporazuma.

13

Temeljne linije poslovanja

Navedite na koju se temeljnu liniju poslovanja ili temeljne linije poslovanja odnosi financijski ugovor, ako ih ima.

14

Vrijednost ugovora

Utvrđivanje tržišne vrijednosti financijskog ugovora ili utvrđivanje vrijednosti prema modelu koja se upotrebljava u primjeni članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 i prijavljene pri primjeni članka 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 te delegiranih i provedbenih uredbi donesenih u skladu s njom. Evaluacija druge ugovorne strane upotrebljava se za poravnanu transakciju.

15

Valuta vrijednosti

Valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje vrijednosti financijskog ugovora.

16

Vremenski žig utvrđivanja vrijednosti

Datum i vrijeme zadnjeg utvrđivanja vrijednosti.

Za utvrđivanje tržišne vrijednosti izvješćuje se o datumu i vremenu objavljivanja referentnih cijena.

17

Vrsta utvrđivanja vrijednosti

Navedite je li utvrđivanje vrijednosti izvršeno metodom utvrđivanja tržišne vrijednosti ili metodom utvrđivanja vrijednosti prema modelu ili ga je osigurala druga ugovorna strana.

18

Kolateralizacija

Navedite postoji li ugovor o kolateralu između drugih ugovornih strana. Ako je financijski ugovor obuhvaćen obvezama izvješćivanja na temelju članka 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 te delegiranih i provedbenih uredbi donesenih u skladu s njom, informacije o kolateralizaciji pružaju se u skladu s tim zahtjevima.

19

Portfelj kolaterala

Navedite je li kolateralizacija izvršena na temelju portfelja. Portfelj znači da je kolateral izračunan na temelju neto pozicija koje su rezultat skupa ugovora, a ne na temelju transakcije.

20

Kod portfelja kolaterala

Ako se o kolateralu izvješćuje na temelju portfelja, portfelj mora biti identificiran jedinstvenim kodom koji utvrđuje druga ugovorna strana izvjestiteljica.

21

Dani inicijalni margin

Vrijednost inicijalnog margina koju druga ugovorna strana izvjestiteljica dalje drugoj ugovornoj strani.

Ako se inicijalni margin daje na temelju portfelja, to bi polje trebalo obuhvaćati ukupne vrijednosti inicijalne margin dane za portfelj.

22

Valuta dane inicijalnog margina

Navedite valutu dane inicijalne margina.

23

Dani varijacijski margin

Vrijednost varijacijskog margina kojeg druga ugovorna strana izvjestiteljica daje drugoj ugovornoj strani, uključujući namirenu gotovinu.

Ako se varijacijska marža daje na temelju portfelja, to bi polje trebalo obuhvaćati ukupnu vrijednost varijacijskog margina danog za portfelj.

24

Valuta danog varijacijskog margina

Navedite valutu danog varijacijskog margina.

25

Primljeni inicijalni margin

Vrijednost inicijalnog margina kojeg druga ugovorna strana izvjestiteljica prima od druge ugovorne strane.

Ako se inicijalni margin prima na temelju portfelja, to bi polje trebalo obuhvaćati ukupnu vrijednost inicijalnog margina primljenog za portfelj.

26

Valuta primljenog inicijalnog margina

Navedite valutu primljenog inicijalnog margina.

27

Primljeni varijacijski margin

Vrijednost varijacijskog margina kojeg druga ugovorna strana izvjestiteljica prima od druge ugovorne strane, uključujući namirenu gotovinu.

Ako se varijacijski margin prima na temelju portfelja, to bi polje trebalo obuhvaćati ukupnu vrijednost varijacijskog margina primljenog za portfelj.

28

Valuta primljenog varijacijskog margina

Navedite valutu primljenog varijacijskog margina.

 

Odjeljak 2.a – Vrsta financijskog ugovora

29

Vrsta financijskog ugovora

Razvrstajte financijski ugovor u skladu s definicijom iz članka 2. ovoga Pravilnika.

30

Identifikacijska oznaka financijskog ugovora

Jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije ako je financijski ugovor obuhvaćen obvezama izvješćivanja u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 te delegiranih i provedbenih uredbi donesenih u skladu s njom. Za sve druge financijske ugovore identifikacijsku oznaku određuje druga ugovorna strana izvjestiteljica.

 

Odjeljak 2.b – Pojedinosti o transakciji

31

Datum stupanja na snagu

Datum kada obveze iz financijskog ugovora stupaju na snagu.

32

Datum dospijeća

Izvorni datum isteka financijskog ugovora o kojem se izvješćuje. U ovom se polju ne bilježi raniji raskid ugovora.

33

Datum otkaza ugovora

Datum otkaza ugovora u slučaju ranijeg raskida financijskog ugovora o kojem se izvješćuje.

Ako se ne razlikuje od datuma dospijeća, ovo polje ostaje prazno.

34

Pravo otkaza ugovora

Navedite je li pravo druge ugovorne strane na otkaz ugovora u okviru financijskog ugovora o kojem se izvješćuje utemeljeno na stečaju ili na financijskom stanju institucije u postupku sanacije.

Kada je takva ugovorna odredba uključena u okvirni sporazum i primjenjuje se na sve transakcije koje su obuhvaćene tim okvirnim sporazumom može ju se evidentirati na razini okvirnog sporazuma.

35

Vrsta okvirnog sporazuma

Upućivanje na naziv relevantnog okvirnog sporazuma ako ga se upotrebljava za financijski ugovor o kojem se izvješćuje (npr. Standardizirani ugovor ISDA, Okvirni sporazum o kupnji i prodaji energije, Međunarodni okvirni sporazum ForEx, Europski okvirni sporazum ili bilo koji lokalni okvirni sporazum).

36

Verzija okvirnog sporazuma

Upućivanje na godinu verzije okvirnog sporazuma koja se upotrebljava za transakciju o kojoj se izvješćuje, ako je primjenjivo (npr. 1992., 2002. itd.).

37

Sporazum o netiranju

Ako je financijski ugovor dio sporazuma o netiranju definiranog u članku 2. stavku 1. točki 98. Direktive 2014/59/EU, jedinstvena referenca sporazuma o netiranju.

38

Vrsta obveze/tražbine

Navedite vrijedi li za obveze koje proizlaze iz financijskog ugovora sljedeće:

potpuno su isključene iz bail-ina u skladu s člankom 81. Zakona o sanaciji.

djelomično su isključene iz bail-ina u skladu s člankom 81. Zakona o sanaciji.

nisu isključene iz bail-ina u skladu s člankom 80. Zakona o sanaciji.

 

Odjeljak 2.c – Poravnanje

39

Obveza poravnanja

Navedite pripada li financijski ugovor o kojem se izvješćuje vrsti OTC izvedenica na koje se primjenjuje obveza poravnanja te podliježu li obje druge ugovorne strane ugovora od trenutka izvršenja financijskog ugovora obvezi poravnanja u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012.

40

Poravnano

Navedite je li poravnata posredstvom središnje druge ugovorne strane.

41

Vremenski žig poravnanja

Vrijeme i datum provedbe poravnanja.

42

Druga ugovorna strana

Ako je financijski ugovor poravnan, jedinstveni kod druge ugovorne strane koja je poravnala financijski ugovor.

43

Unutar grupe

Navedite je li financijski ugovor sklopljen kao transakcija unutar grupe, definirana u članku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.

 

 

 

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_04_45_779.html

Copyright © Ante Borić