MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Na temelju članka 103. stavka 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (»Narodne novine«, br. 76/09., 92/14. i 70/19.) ministar unutarnjih poslova donosi

 

PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

PROČIŠĆENI TEKST (NN 20/22, 37/23, 114/23)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način postupanja policijskih službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti, način pružanja pomoći, nošenje službenog oružja i streljiva, obavljanje policijskih poslova u inozemstvu, obavljanje policijskih poslova koje inozemni policijski službenik obavlja u Republici Hrvatskoj te način obavljanja kriminalističkog istraživanja.

Članak 1.a (NN 114/23)

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88/6, 31. 3. 2017.).

Predstavljanje i ophođenje

Članak 2.

(1) Policijski službenik dužan je u obavljanju policijskih poslova ophoditi se uljudno prema građanima, pozdraviti ih te oslovljavati riječima: gospođo odnosno gospodine.

(2) Policijski službenik koji obavlja policijske poslove u građanskom odijelu osobi kojoj se obraća predstavit će se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

(3) Policijski službenik u odori, na zahtjev osobe kojoj se obraća, predstavit će se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

(4) Policijski službenik neće se predstaviti pokazivanjem službene značke i službene iskaznice kada za to postoje razlozi propisani Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (u daljnjem tekstu: Zakon).

Pripravnost i razmjernost

Članak 3.

(1) Policijski službenik prilikom obavljanja policijskog posla mora biti pripravan kako bi spriječio napad, bijeg ili samoozljeđivanje osobe prema kojoj postupa.

(2) Policijski službenik će razmjerno svrsi obavljanja policijskog posla primijeniti zakonom propisanu ovlast na način kojim se s najmanje štetnih posljedica taj posao može obaviti.

Podnošenje izvješća

Članak 4.

(1) Policijski službenik će o obavljenim policijskim poslovima te primijenjenim policijskim ovlastima podnijeti pisano izvješće nadređenom policijskom službeniku.

(2) Podnošenje usmenog priopćenja ne oslobađa policijskog službenika obveze podnošenja izvješća iz stavka 1. ovog članka.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na podatke koji se unose u zbirku operativnih izvješća, službene zabilješke i druga izvješća koja se odnose na rad ili na podatke prikupljene od informatora ili davatelja obavijesti.

Snimanje obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti

Članak 5.

(1) Policija može zvučno, vizualno ili na drugi način snimati obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti.

(2) Snimanje iz stavka 1. ovog članka mora se prekinuti kada je prestala potreba radi koje je započeto.

(3) Policijski službenik koji provodi snimanje iz stavka 1. ovog članka će o početku snimanja dati obavijest, što može učiniti glasom, pisanim putem, tehničkim sredstvima za pojačanje zvuka i na drugi pogodan način.

(4) U izvješću o primijenjenoj policijskoj ovlasti ili obavljenom policijskom poslu iz članka 4. ovog Pravilnika navodi se da je provedeno snimanje, vrsta uređaja, ime policijskog službenika koji je snimao i mjesto pohranjivanja snimke.

(5) Glavni ravnatelj policije ili osoba koju on za to ovlasti može odobriti objavljivanje snimke iz stavka 1. ovog članka na službenim web stranicama policije, na društvenim mrežama ili ih dostaviti medijima, ako je to potrebno radi obavještavanja javnosti ili radi obavljanja policijskih poslova.

(6) Na snimci koja se dostavlja na objavu sukladno stavku 5. ovog članka potrebno je prikriti izgled ili druga obilježja po kojima se može utvrditi identitet policijskih službenika i drugih uključenih osoba, osim ako je objavljivanje potrebno radi mjera traganja.

(7) Kada se snimke iz stavka 1. ovog članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama posebnih propisa, policija će te snimke uništiti u roku od 90 dana od dana njihovog nastanka.

II. PRUŽANJE POMOĆI

Članak 6.

(1) Policija će razmatrati potrebu pružanja pomoći ovlaštenim podnositeljima zahtjeva iz članka 7. Zakona kao i ovlaštenim podnositeljima zahtjeva prema propisima kojima se uređuje postupanje policije prema osobama s duševnim smetnjama.

(2) Policija će na zahtjev suda pružiti pomoć u ovršnom postupku prisilnog oduzimanja i predaje djeteta.

(3) Ostali oblici pružanja pomoći ne smatraju se pružanjem pomoći u smislu članaka od 6. do 11. ovog Pravilnika, a prema takvim zahtjevima postupat će se kao s podnescima prema odredbama propisa koji se na njih odnose.

Članak 7.

(1) Zahtjev za pružanjem pomoći podnosi se u pisanom obliku mjesno nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji u roku od najmanje osam dana prije dana izvršenja akta, a u kraćem roku, ako se radi o zahtjevu za pružanjem pomoći na temelju propisa kojim je taj rok drukčije određen.

(2) Iznimno, ako se radi o pružanju pomoći iz članka 6. stavka 2. ovog Pravilnika, kao i o pružanju pomoći na temelju propisa kojima se uređuje postupanje policije prema osobama s duševnim smetnjama, zahtjev se može podnijeti usmeno s obvezom naknadne dostave u pisanom obliku. O zaprimljenom usmenom zahtjevu sastavlja se službena zabilješka i postupa kao i s pisanim zahtjevom.

(3) Zahtjev mora sadržavati podatke o podnositelju, mjestu, vremenu, sudionicima i odgovornim osobama koje u ime podnositelja izvršavaju akt, obrazloženo pravno utemeljenje za pružanjem pomoći, činjenice koje ukazuju na mogućnost pružanja otpora i opasnost te druge činjenice koje su od značaja za donošenje i provođenje odluke o pružanju pomoći.

(4) Tijekom razmatranja zahtjeva od podnositelja će se pisanim, a iznimno i usmenim putem zatražiti da ga nadopuni ako ne sadrži dovoljno činjenica za donošenje odluke o pružanju pomoći.

(5) Pomoć iz stavka 1. ovog članka pruža se na temelju podnositeljevog zahtjeva, procjene rizika, odluke o pružanju pomoći i plana postupanja.

Članak 8.

(1) Pružanje pomoći odbit će se:

1. ako zahtjev nije utemeljen na zakonu

2. ako je zahtjev podnijela neovlaštena osoba

3. ako u zahtjevu nisu navedene činjenice koje ukazuju na mogućnost pružanja otpora i opasnosti.

4. ako podnositelj zahtjeva ne dopuni zahtjev sukladno članku 7. stavku 4. ovog Pravilnika.

(2) Pružanje pomoći može se odbiti ako zahtjev nije pravodobno podnesen.

(3) O odbijanju zahtjeva načelnik policijske uprave će odmah po donošenju odluke pisanim putem izvijestiti glavnog ravnatelja policije.

(4) Nadležni rukovoditelj izvijestit će podnositelja zahtjeva o nemogućnosti pružanja pomoći, ako bi pružanje pomoći, s obzirom na broj potrebnih policijskih službenika i policijske tehnike koje bi za tu potrebu trebalo odrediti te nedovoljnog vremena za pripremu, bitno utjecalo na provedbu redovitih policijskih poslova. Tom prilikom zatražit će se od podnositelja zahtjeva određivanje novog roka za izvršenje akta u vrijeme kada će policija biti u mogućnosti pružiti potrebnu pomoć.

Članak 9.

(1) Plan pružanja pomoći donosi nadležni rukovoditelj.

(2) Tijekom izrade plana policijski službenici će izvršiti odgovarajuće provjere i prikupiti potrebne podatke koji se odnose na sigurnost ljudi i imovine prilikom pružanja pomoći.

(3) Plan se donosi u pisanom obliku najkasnije tri dana prije provođenja, a izvršavaju ga najmanje dva policijska službenika od kojih jedan mora biti određen rukovoditeljem pružanja pomoći.

(4) U cilju zaštite interesa djece kod pružanja pomoći prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta kao i kod drugih na zakonu utemeljenih oblika pružanja pomoći kod kojih se unaprijed zna, ili se provjerama utvrdi, za nazočnost djece na mjestu pružanja pomoći, planom postupanja odredit će se i postupanje najmanje jednog posebno osposobljenog policijskog službenika za mladež.

(5) Iznimno, ako za to postoje opravdani razlozi, pružanje pomoći može se poduzeti i bez pisanog plana, pri čemu je nadležni rukovoditelj dužan plan postupanja usmeno priopćiti policijskim službenicima određenim za pružanje pomoći.

Članak 10.

(1) Prilikom pružanja pomoći policijski službenici će policijske ovlasti primjenjivati radi zaštite sigurnosti osoba, zaštite javnog reda i mira i imovine te sprječavanja i otkrivanja prekršaja i kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, odnosno prikupljanja podataka o tim djelima i njihovim počiniteljima.

(2) Pružanje pomoći obustavit će se ako to zahtjeva odgovorna osoba podnositelja i u slučaju kada je to propisano ovim Pravilnikom.

(3) Ako tijekom pružanja pomoći policijski službenici utvrde postojanje razloga za odbijanjem pružanja pomoći iz članka 8. stavka 1. ovog Pravilnika, o tome će odmah obavijestiti odgovornu osobu podnositelja te izvijestiti nadređenog rukovoditelja, koji će o tome odmah izvijestiti načelnika policijske uprave ili drugog nadležnog rukovoditelja radi donošenja odluke o pružanju pomoći.

(4) Ako uporabu sile radi udaljenja osobe koja ometa ovrhu naloži sudski ovršitelj na temelju posebnog propisa, sredstva prisile uporabit će se samo ako se udaljenje takve osobe ne može izvršiti primjenom policijskih ovlasti kojima se u najmanjoj mogućoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka.

(5) Posebno obazrivo i uz prethodnu konzultaciju s doktorom medicine uporabit će se tjelesna snaga prema posebno osjetljivim kategorijama osoba koje pružaju pasivan otpor sukladno odredbama članka 142. stavka 6. ovog Pravilnika.

(6) U slučaju kada osoba prema kojoj se treba izvršiti akt ili osoba koja s njom živi u istom domaćinstvu ima oružni list za držanje ili nošenje oružja, policijski službenici će prije izvršenja akta pravovremeno obaviti nadzor nad držanjem i čuvanjem oružja i streljiva te ga privremeno oduzeti sukladno odredbama Zakona radi zaštite sigurnosti sudionika provedbe akta.

(7) Ako se dođe do saznanja o mogućem nezakonitom posjedovanju ili držanju oružja i streljiva, odnosno eksplozivnih tvari, na mjestu gdje se planira pružanje pomoći, policijski službenici će poduzeti potrebne mjere i radnje utvrđene posebnim propisima, kako bi se otklonila mogućnost neželjenih posljedica i zaštitila sigurnost osoba i imovine prilikom pružanja pomoći.

Članak 11.

(1) O pruženoj pomoći izrađuje se troškovnik koji se dostavlja podnositelju zahtjeva radi naplate troškova pružanja pomoći.

(2) Obrazac troškovnika iz stavka 1. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

III. NOŠENJE ORUŽJA I STRELJIVA

Članak 12.

(1) Policijski službenik zadužuje oružje i streljivo nakon stjecanja policijskog zvanja i izdavanja službene značke i iskaznice.

(2) Vrsta i način nošenja službenog oružja i streljiva ovise o vrsti policijskog posla koji obavlja policijski službenik.

Članak 13.

(1) Policijski službenik zadužuje osnovno oružje s 50 komada pripadajućeg streljiva.

(2) Policijski službenik dužan je dio streljiva umetnuti u spremnike do njihova punog kapaciteta, a preostali dio čuvati na siguran način.

(3) U slučaju utroška, nestanka ili gubitka streljiva policijski službenik zadužuje potrebnu količinu streljiva do 50 komada. Izdavanje potrebne količine streljiva odobrava nadležni rukovoditelj na temelju pisanog i obrazloženog zahtjeva policijskog službenika.

(4) Prilikom obuke u gađanju službenim oružjem policijski službenik koristit će streljivo koje ima na zaduženju, a preuzet će novo streljivo u količini do 50 komada.

Članak 14.

(1) Nadležni rukovoditelj odobrava zaduženje posebnog oružja i streljiva.

(2) Streljivo za posebno oružje policijski službenik preuzima zajedno s oružjem iz priručnog skladišta ustrojstvene jedinice, u količini koju odredi nadležni rukovoditelj.

(3) Nakon obavljenog policijskog posla, zajedno s posebnim oružjem, policijski službenik vraća i zaduženo streljivo odnosno neutrošeno streljivo, ako je došlo do uporabe posebnog oružja.

Članak 15.

(1) Policijski službenik razdužuje osnovno oružje i streljivo prelaskom na rad u drugu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) koja je opremljena posebnim tipom/markom oružja, kao i odlaskom u mirovinu ili prestankom radnog odnosa u Ministarstvu, dok se kod udaljenja iz službe oružje privremeno oduzima policijskom službeniku koji ga danom dostave rješenja o udaljenju nije sam vratio.

(2) Ako je policijski službenik okrivljenik u prekršajnom ili disciplinskom postupku, a tereti ga se za prekršaj ili težu povredu službene dužnosti s obilježjima nasilja u obitelji, pri čemu nije udaljen iz službe, postupit će se sukladno odredbama članka 59. Zakona.

Članak 16.

(1) Kada policijski službenik koristi službeno prijevozno sredstvo, dužan je posebno oružje držati u ugrađenim ili prenosivim nosačima ili spremnicima za čuvanje oružja.

(2) Ako službeno prijevozno sredstvo nema ugrađene ili prenosive nosače ili spremnike za čuvanje oružja, policijski službenik je oružje dužan prevoziti tako da ne dovede u opasnost sebe i druge.

(3) U službenim prijevoznim sredstvima službeno oružje se ne smije ostavljati bez nadzora.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, ako je to potrebno zbog žurnog obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti, pohranjeno oružje se smije ostaviti u službenom prijevoznom sredstvu bez nadzora, ali mora biti zaključano, a oružje ne smije biti na vidljivom mjestu.

Članak 17.

(1) Policijski službenik može zadužiti i nositi samo posebno oružje i streljivo za čije je rukovanje i uporabu osposobljen.

(2) Policijski službenik dužan je obavijestiti svog nadređenog rukovoditelja, o tome da nije osposobljen za uporabu pojedinog posebnog oružja.

Članak 18.

(1) Policijski službenik koji poslove obavlja u odori nosi službeno oružje i pričuvni spremnik u futrolama.

(2) U slučaju kada u obavljanju policijskog posla opravdano može pretpostaviti da će se prilikom njegova daljnjeg obavljanja naći u situaciji u kojoj bi mogli biti ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oružja, policijski službenik može ubaciti streljivo u cijev oružja prije nastavka obavljanja policijskog posla.

(3) Nakon što prestanu okolnosti iz stavka 2. ovog članka policijski službenik je dužan provjeriti nalazi li se streljivo u cijevi te oružje na siguran način isprazniti.

(4) Iznimno, policijski službenik kad provodi preventivne programe u odgojno-obrazovnim ustanovama te policijski službenik u svečanoj odori, nije dužan nositi službeno oružje na način propisan ovim Pravilnikom.

Članak 19.

(1) Policijski službenik koji policijske poslove obavlja u građanskom odijelu, osobno oružje i streljivo nosi prikriveno u futroli na remenu hlača, na nozi ili ispod pazuha odnosno u posebnim torbicama.

(2) Iznimno, policijski službenik iz stavka 1. ovog članka, na temelju odobrenja nadležnog rukovoditelja, nije dužan nositi osobno oružje ako bi to ugrozilo postizanje cilja i svrhe policijskog posla.

Članak 20.

Tijekom obavljanja poslova u službenim prostorijama policije, policijski službenik, ovisno o okolnostima, smije osobno oružje odložiti na sigurno mjesto na način koji onemogućava njegovu dostupnost drugim osobama.

Članak 21.

Policijski službenici za vrijeme nošenja, rukovanja i uporabe službenog oružja dužni su se pridržavati mjera sigurnosti u rukovanju oružjem.

Članak 22.

(1) Kada policijski službenik ne nosi osnovno i posebno oružje, dužan je pohraniti ga na sigurno mjesto izvan dohvata drugih osoba te voditi brigu o njegovoj ispravnosti i čistoći.

(2) Ako na adresi svog prebivališta ili boravišta policijski službenik ne raspolaže sigurnim mjestom iz stavka 1. ovog članka, dužan je oružje pohranjivati isključivo na sigurnom mjestu u službenim prostorijama.

Članak 23.

(1) Policijski službenik može službeno oružje nositi i izvan službe.

(2) Izvan službe policijski službenik u građanskom odijelu službeno oružje nosi prikriveno na način da ne uznemirava građane.

IV. SURADNJA S INOZEMNIM POLICIJAMA I DRUGIM MEĐUNARODNIM TIJELIMA

Članak 24.

Policija radi obavljanja policijskih poslova ostvaruje suradnju s inozemnim policijama i drugim međunarodnim tijelima kroz:

– razmjenu informacija i podataka

– postupanje po zamolbama i zahtjevima

– upućivanje policijskih službenika na rad u inozemstvo

– angažiranje inozemnih policijskih službenika u Republici Hrvatskoj

– provedbu zajedničke istrage,

– obrazovanje, stručno usavršavanje i osposobljavanje policijskih službenika.

1. OBAVLJANJE POLICIJSKIH POSLOVA U INOZEMSTVU

Članak 25.

(1) Policijski službenik obavlja policijske poslove u inozemstvu na način propisan međunarodnim ugovorom ili drugim međunarodnim propisom, propisima Republike Hrvatske i propisima države primateljice.

(2) Policijski službenik u državi primateljici primjenjuje policijske ovlasti na temelju odredbi međunarodnog ugovora ili sporazuma o policijskoj suradnji sklopljenog između Republike Hrvatske i države primateljice.

Članak 26.

(1) Policijski službenik koji se upućuje na rad u inozemstvo dužan je poštivati pravni poredak države u kojoj će obavljati policijske poslove.

(2) Policijski službenik iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način upoznat će se s međunarodnim ugovorom ili drugim međunarodnim propisom te važećim propisima koji uređuju policijske poslove i ovlasti u zemlji u koju se upućuje.

(3) Policijski službenik iz stavka 1. ovog članka dužan je poštivati kodeks policijske etike i čuvati ugled Republike Hrvatske u čije ime obavlja policijske poslove u inozemstvu.

Članak 27.

(1) Policijski službenik može obavljati policijske poslove u inozemstvu u službenoj policijskoj odori ili građanskom odijelu, ovisno o zadaćama radi kojih se upućuje na rad u inozemstvo.

(2) Policijski službenik u građanskoj odjeći, kada obavlja poslove vezane uz sigurnost na športskim natjecanjima, mora nositi poseban policijski prsluk sukladno uputama i preporukama policije države primateljice.

Članak 28.

(1) Prilikom obavljanja policijskih poslova u inozemstvu policijski službenik nosi službenu značku i iskaznicu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, policijski službenik neće nositi službenu značku i iskaznicu kada obavlja službene poslove uz prikrivanje svojstva policijskog službenika.

Članak 29.

Policijski službenik upućen na rad u inozemstvo može radi obavljanja policijskih poslova nositi sa sobom službeno naoružanje, druga sredstva prisile i drugu opremu, ako je to ugovoreno s državom primateljicom ili na temelju odobrenja države primateljice.

Članak 30.

(1) O obavljenim policijskim poslovima i primijenjenim policijskim ovlastima u inozemstvu policijski službenik redovito, prema planu, izvješćuje ustrojstvenu jedinicu Ministarstva u sjedištu u čijoj nadležnosti su policijski poslovi radi kojih je policijski službenik upućen u inozemstvo.

(2) Policijski službenik će odmah izvijestiti rukovoditelja određenog planom ako se prilikom obavljanja policijskih poslova u inozemstvu od njega bude zahtijevalo da obavlja poslove koji nisu obuhvaćeni planom.

(3) Po povratku iz inozemstva policijski službenik neposrednom rukovoditelju podnosi izvješće o tijeku boravka i obavljanju policijskih poslova i primjeni ovlasti u inozemstvu.

2. OBAVLJANJE POLICIJSKIH POSLOVA KOJE INOZEMNI POLICIJSKI SLUŽBENIK OBAVLJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Članak 31.

(1) Policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može na području Republike Hrvatske obavljati policijske poslove i primijeniti policijske ovlasti sukladno međunarodnom ugovoru ili drugom međunarodnom propisu te propisima Republike Hrvatske.

(2) Policijskog službenika iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način upoznat će se s međunarodnim ugovorom ili drugim međunarodnim propisom, te važećim propisima koji uređuju policijske poslove i ovlasti u Republici Hrvatskoj.

Članak 32.

(1) Kada obavljanje pojedinog policijskog posla policijskog službenika strane države ili međunarodnog tijela na području Republike Hrvatske nije regulirano međunarodnim pravom, odobrenje za njegovo postupanje u Republici Hrvatskoj daje ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog glavnog ravnatelja policije.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati kratko obrazloženje s naznakom koje policijske poslove će policijski službenik obavljati.

Članak 33.

Policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može obavljati policijske poslove i primijeniti policijske ovlasti uz prisutnost ili koordinaciju policijskog službenika Republike Hrvatske.

Članak 34.

(1) Kada pri obavljanju policijskih poslova policijske ovlasti primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela, osobu prema kojoj se one primjenjuju mora se upoznati s činjenicom da ih primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, osoba se neće upoznati sa činjenicom da su primijenjene ovlasti od strane policijskog službenika strane države ili međunarodnog tijela kada se obavljaju policijski poslovi uz prikrivanje svojstva policijskog službenika.

Članak 35.

(1) Policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela za obavljanje policijskog posla, prema uvjetima određenim ovim Pravilnikom, može na područje Republike Hrvatske unijeti službeno vatreno oružje, druga sredstva prisile i policijsku opremu.

(2) Prijedlog za unos službenog vatrenog oružja, drugih sredstva prisile i policijske opreme mora se priložiti prijedlogu za izdavanje odobrenja za obavljanje policijskog posla iz članka 32. ovog Pravilnika.

(3) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, nadležna ustrojstvena jedinica policije dužna je pravovremeno dostaviti pisano izvješće Upravi za granicu koje treba sadržavati:

– vrijeme dolaska/odlaska policijskih službenika u/iz Republike Hrvatske

– granični prijelaz preko kojega će strani policijski službenik ući/izaći u/iz Republike Hrvatske

– osobne podatke policijskih službenika (ime i prezime), državljanstvo te pripadnost nacionalnoj ili međunarodnoj policijskoj organizaciji

– marku, tip i broj oružja te količinu streljiva koje će unijeti u Republiku Hrvatsku.

(4) Ustrojstvena jedinica policije iz stavka 3. ovog članka pisanim putem izvijestit će Upravu za granicu i o odlasku policijskih službenika iz Republike Hrvatske. Pisano izvješće treba sadržavati podatke propisane stavkom 3. ovog članka.

(5) Nakon zaprimljene obavijesti, Uprava za granicu poduzet će potrebne mjere za neometan dolazak i odlazak policijskih službenika strane države ili međunarodnog tijela.

(6) Strani policijski službenici koji u Republici Hrvatskoj neposredno štite:

– predsjednika ili poglavara strane države mogu u Republiku Hrvatsku, uz odobrenje Ministarstva, unijeti najviše tri komada vatrenog oružja s pripadajućim streljivom

– predsjednika parlamenta i vlade strane države mogu u Republiku Hrvatsku, uz odobrenje Ministarstva, unijeti najviše dva komada vatrenog oružja s pripadajućim streljivom

– ministra vanjskih poslova strane države i vodeću osobu međunarodne organizacije i institucije mogu u Republiku Hrvatsku, uz odobrenje Ministarstva, unijeti najviše jedan komad vatrenog oružja s pripadajućim streljivom, osim ako međunarodnim ugovorom, na temelju prosudbe nadležne sigurnosne službe ili na temelju načela uzajamnosti, nije određeno drugačije.

(7) Ako pojedino oružje iz stavka 6. ovog članka koristi više stranih policijskih službenika svakom će se izdati posebno odobrenje.

Članak 36.

(1) Policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može vatreno oružje uporabiti samo u slučajevima nužne obrane ili krajnje nužde prema zakonskim odredbama Republike Hrvatske.

(2) Sredstva prisile policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može uporabiti na način i uz uvjete kao i policijski službenik Republike Hrvatske.

Članak 37.

Odredbe članaka 32. do 36. ovog Pravilnika na odgovarajući način primjenjuju se i na službenike sigurnosti stranih država i međunarodnih tijela koji provode osiguranje i zaštitu štićenih osoba i objekata na području Republike Hrvatske.

Članak 38.

Prekogranični nadzor, prekogranična potjera, nadzirane isporuke, upućivanje prikrivenih istražitelja i informatora, zaštita svjedoka te ostali posebni oblici međunarodne policijske suradnje, provode se sukladno primjenjivom europskom pravu, bilateralnim i multilateralnim sporazumima o policijskoj suradnji i na temelju njih donesenih protokola.

V. KRIMINALISTIČKO ISTRAŽIVANJE

1. PODJELA KRIMINALITETA PREMA SLOŽENOSTI

Članak 39.

(1) U svrhu usklađivanja nadležnosti ustrojstvenih jedinica policije, u odnosu na njegovu složenost i teritorijalnu rasprostranjenost, kriminalitet se dijeli na sljedeće razine:

– lokalni kriminalitet

– regionalni kriminalitet

– nacionalni kriminalitet.

(2) U odnosu na kriminalistička istraživanja kaznenih djela predmeti se dijele na:

– predmete redovne nadležnosti

– predmete specijalizirane nadležnosti

– složene predmete.

(3) Predmeti redovne nadležnosti su predmeti u kojima su za postupanje nadležna općinska i županijska državna odvjetništva, osim predmeta ratnih zločina.

(4) Predmeti specijalizirane nadležnosti su predmeti u kojima je za postupanje nadležan Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te predmeti ratnih zločina.

(5) Složeni predmeti su predmeti za koje se policija i nadležno državno odvjetništvo usuglase da se zbog obima, značaja, interesa javnosti, zahtjevnosti činjeničnih i pravnih pitanja ili zbog drugih okolnosti imaju smatrati takvima.

Lokalni kriminalitet

Članak 40.

(1) Lokalni kriminalitet su kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do osam godina ako su počinitelji djelovali, trebali djelovati ili djeluju na području jedne ili dvije policijske postaje, osim onih kaznenih djela za koja se načelnik policijske uprave može, s obzirom na način počinjenja, njihovu učestalost i druge okolnosti, dogovoriti s nadležnim državnim odvjetnikom da će ih se smatrati složenim predmetima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, pod lokalni kriminalitet ubrajaju se i ona kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do dvanaest godina ako je počinitelj kaznenog djela poznat u trenutku saznanja policije o istom.

(3) Lokalni kriminalitet u nadležnosti je policijske postaje.

Regionalni kriminalitet

Članak 41.

(1) Regionalni kriminalitet su sva kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora preko osam godina te kaznena djela ispod osam godina za koja su se pod uvjetima iz članka 40. stavka 1. ovog Pravilnika nadležni županijski državni odvjetnik i načelnik policijske uprave dogovorili da ih smatraju složenim predmetima, kada su počinitelji djelovali, trebali djelovati ili djeluju na području jedne ili dvije policijske uprave ili su povezani s inozemstvom ili kada se radi o kaznenim djelima lokalnog kriminaliteta koja uzrokuju uznemiravanje javnosti, stvaraju objektivni dojam nesigurnosti ili se radi o osobama i organiziranim kriminalnim skupinama koje su definirane kroz strateške dokumente ustrojstvenih jedinica regionalne razine.

(2) Regionalni kriminalitet u nadležnosti je policijske uprave.

(3) Načelnik policijske uprave donosi odluku o dodjeljivanju ili preuzimanju kriminalističkih istraživanja u rad policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Nacionalni kriminalitet

Članak 42.

(1) Nacionalni kriminalitet su kaznena djela koja, s obzirom na način počinjenja i posljedice, ugrožavaju nacionalnu sigurnost ili vitalne interese Republike Hrvatske ili izazivaju uznemiravanje javnosti te pravnu i osobnu nesigurnost građana ili su počinitelji djelovali, trebali djelovati ili djeluju na širem području Republike Hrvatske ili su povezani s inozemstvom. U nacionalni kriminalitet osobito spadaju:

– kaznena djela razine regionalnog kriminaliteta, za koja se kriminalistička istraživanja provode na prostoru dvije ili više policijskih uprava

– kaznena djela za čije istraživanje je potrebna međunarodna policijska suradnja

– kaznena djela čiji počinitelji su istaknuti nositelji najtežih oblika kriminaliteta

– najsloženiji oblici kaznenih djela iz područja organiziranog kriminaliteta.

(2) Nacionalni kriminalitet u nadležnosti je Uprave kriminalističke policije.

(3) Glavni ravnatelj policije donosi odluku o dodjeljivanju ili preuzimanju kriminalističkih istraživanja u rad policijskim upravama ili Upravi kriminalističke policije.

2. TIJEK KRIMINALISTIČKOG ISTRAŽIVANJA

Članak 43.

(1) Kriminalističko istraživanje započinje primjenom policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se poduzimaju kada:

– postoji osnova sumnje o postojanju kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili povodom prijedloga ili prekršaja ili obavljenom hitnom dokaznom radnjom kaznenog djela ili prekršaja

– postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu

– se na temelju analitičke obrade utvrde razlozi za provedbu kriminalističkog istraživanja.

(2) Kada se osnovanost kriminalističkog istraživanja prosuđuje na temelju provedene analitičke obrade iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka, pisanu i obrazloženu odluku o započinjanju kriminalističkog istraživanja ili obustavi daljnjeg postupanja donosi nadležni rukovoditelj kriminalističke policije ili osoba koju on ovlasti sukladno nadležnostima u odnosu na podjelu kriminaliteta prema složenosti.

(3) Kriminalističkim istraživanjem rukovodi za to određeni policijski službenik. Policijski službenik sastavlja Plan kriminalističkog istraživanja u slučajevima kada:

– se radi o nepoznatom počinitelju kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora od osam godina i više

– se sumnja da se radi o vremenski i prostorno povezanim kaznenim djelima počinjenim od strane nepoznatog počinitelja neovisno o visini propisane zapriječene kazne

– se provode posebne dokazne radnje na temelju zakonskih odredbi

– u drugim situacijama po nalogu nadležnog rukovoditelja kriminalističke policije.

(4) Plan kriminalističkog istraživanja odobrava nadležni rukovoditelj.

(5) Neovisno o kriterijima iz stavka 3. podstavka 1. – 4. ovog članka, kada policija postupa na temelju pisanog naloga državnog odvjetnika u kojem je pobliže određen sadržaj izvida ili mjera izrada Plana kriminalističkog istraživanja nije obavezna.

(6) Započeta kriminalistička istraživanja upisuju se u evidenciju kriminalističkih istraživanja koja se vodi na Informacijskom sustavu Ministarstva.

(7) Kriminalističko istraživanje završava:

– ako se provedenim izvidima utvrdi da se ne radi o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaju

– podnošenjem kaznene prijave ili posebnog izvješća protiv počinitelja kaznenog djela ili pokretanjem prekršajnog postupka.

(8) Iznimno, ako ne postoje podaci potrebni za završetak kriminalističkog istraživanja na pisani prijedlog policijskog službenika koji je provodio kriminalističko istraživanje nadređeni rukovoditelj može odobriti privremeni prekid provođenja kriminalističkog istraživanja ako su u dotadašnjem provođenju poduzete sve potrebne i moguće mjere i radnje te provjereni svi raspoloživi podaci.

(9) Ponovno aktiviranje kriminalističkog istraživanja iz stavka 8. ovog članka u slučaju novih saznanja ili promijenjenih okolnosti odobrava nadređeni rukovoditelj.

3. DNEVNIK ODLUKA

Članak 44.

(1) U kriminalističkim istraživanjima regionalnog kriminaliteta i nacionalnog kriminaliteta vodi se Dnevnik odluka. Za druge predmete, ako postoje opravdane okolnosti, Dnevnik odluka se vodi na temelju zapovijedi nadležnog rukovoditelja kriminalističke policije.

(2) Dnevnik odluka je evidencija ključnih strateških, taktičkih i operativnih odluka donesenih tijekom kriminalističkih istraživanja kaznenih djela.

(3) U Dnevnik odluka unose se taktičke i operativne odluke policijskog službenika koji rukovodi kriminalističkim istraživanjem, kao i strateške odluke, zapovijedi, nalozi i preporuke nadređenog rukovoditelja ili policijskog službenika više razine te nadležnog državnog odvjetnika.

(4) Obrazac Dnevnika odluka iz stavka 1. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 45.

(1) U najsloženijim kriminalističkim istraživanjima glavni ravnatelj policije donosi odluku o formiranju stožera koji rukovodi takvim kriminalističkim istraživanjem.

(2) Odluka o formiranju stožera sadržava podatke o rukovoditelju stožera, članovima stožera, sjedištu stožera i načinu izvješćivanja.

(3) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, obavezno se vodi Dnevnik odluka.

4. INSTITUCIONALNA NEOVISNOST U PROVOĐENJU KRIMINALISTIČKIH ISTRAŽIVANJA

Članak 46.

(1) Kada postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva ili njima bliska osoba ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama ustrojstvene jedinice Ministarstva, odnosno da je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva te njima bliska osoba oštećena kaznenim djelom koje je u vezi s obavljanjem policijskog posla, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ustrojstvena jedinica u kojoj je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva zaposlen, odnosno u čijim prostorijama je počinjeno kazneno djelo, osim kada je određena osoba zatečena u počinjenju kaznenog djela ili kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu, kriminalističko istraživanje će se provesti pod sljedećim uvjetima:

– kada je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva raspoređen na rad ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama policijske postaje, kriminalističko istraživanje provodi druga policijska postaja ili specijalistička služba/odjel policijske uprave,

– kada je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva raspoređen na rad ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama policijske uprave, kriminalističko istraživanje provodi specijalistička služba/odjel policijske uprave ili policijska postaja. Ako je za provođenje kriminalističkog istraživanja nadležna specijalistička služba/odjel policijske uprave u koju je policijski službenik raspoređen ili u čijim je prostorijama kazneno djelo počinjeno, formirat će se radna skupina čiji član ne može biti policijski službenik iste ustrojstvene jedinice,

– kada je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva raspoređen na rad ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama Ministarstva ili Ravnateljstva policije, kriminalističko istraživanje provest će ustrojstvena jedinica policije koju pisanom odlukom odredi načelnik nadležne Uprave u Ravnateljstvu policije ovisno o težini i vrsti kaznenog djela. Ako je za provođenje kriminalističkog istraživanja nadležna specijalistička služba/odjel Ravnateljstva policije u koju je policijski službenik raspoređen ili u čijim je prostorijama kazneno djelo počinjeno, formirat će se radna skupina čiji član ne može biti policijski službenik iste ustrojstvene jedinice,

– kada za to postoje opravdani razlozi, policijski službenici nadležne Uprave u Ravnateljstvu policije mogu provesti kriminalističko istraživanje nad policijskim službenikom ili drugim zaposlenikom Ministarstva iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovog članka.

(2) Pisanu odluku o određivanju ustrojstvene jedinice koja provodi kriminalističko istraživanje iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovog članka donosi načelnik policijske uprave vodeći se pri tome težinom i vrstom kaznenog djela.

(3) Pisanu odluku o formiranju radne skupine iz stavka 1. podstavka 2. ovog članka donosi načelnik policijske uprave, a pisanu odluku o formiranju radne skupine iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovog članka donosi glavni ravnatelj policije vodeći se pri tome težinom i vrstom kaznenog djela.

5. ANALITIČKA OBRADA

Članak 47.

(1) Analitička obrada predstavlja sintezu prikupljanja, objedinjavanja, pregledavanja i analiziranja podataka i saznanja te daje uvid u njihov međusobni odnos, značaj i relevantnost s ciljem donošenja odluke.

(2) Analitička obrada poduzima se prije ili tijekom kriminalističkog istraživanja.

(3) Analitička obrada prije kriminalističkog istraživanja poduzima se s ciljem utvrđivanja razloga za provedbu kriminalističkog istraživanja. Podrazumijeva postupak obrade i analize dostupnih saznanja iz javnih i drugih izvora i podataka dobivenih na temelju primjene pojedinih policijskih ovlasti, a koji podaci su prikupljeni do trenutka poduzimanja analitičke obrade.

(4) Analitička obrada poduzeta prije kriminalističkog istraživanja odnosi se na primjenu policijske ovlasti prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka.

(5) Analitička obrada koja se poduzima tijekom kriminalističkog istraživanja odnosi se i na primjenu drugih policijskih ovlasti.

(6) Policijski službenik o provedenoj analitičkoj obradi sastavlja službenu zabilješku. Ako podaci dostupni policijskom službeniku nisu dostatni za donošenje odluke radi ostvarenja cilja analitičke obrade, daljnju analitičku obradu provodi specijalizirana ustrojstvena jedinica kriminalističke policije.

(7) Specijalizirana ustrojstvena jedinica kriminalističke policije analitičku obradu započinje na temelju pisanog Zahtjeva za analitičkom obradom i informacijom. Iznimno, analitička obrada može biti započeta na temelju usmenog naloga nadređenog rukovoditelja. O provedenoj analitičkoj obradi sastavlja se Analitička obavijest, Opis operativno interesantne osobe ili Opis sigurnosne pojave. Analitičke obrade započete na temelju Zahtjeva upisuju se u kriminalističko-obavještajnu bazu podataka Ravnateljstva policije.

VI. POJEDINE POLICIJSKE OVLASTI

1. PRIKUPLJANJE, PROCJENA, POHRANA, OBRADA I KORIŠTENJE PODATAKA

Prikupljanje podataka

Članak 48.

(1) Policijski službenik prikuplja podatke općenito, prigodno ili usmjereno.

(2) Općenito prikupljanje podataka odnosi se na prikupljanje podataka o stanju sigurnosti kao i drugih podataka koji mogu doprinijeti uspješnom obavljanju policijskih poslova sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.

(3) Prigodno prikupljanje podataka odnosi se na prikupljanje podataka o počiniteljima kaznenih djela, prikrivačima, pomagačima, poticateljima te osobama za kojima se traga kao i drugih podataka koji se odnose na počinjena kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaje.

(4) Usmjereno prikupljanje podataka odnosi se na prikupljanje podataka potrebnih za provođenje kriminalističkog istraživanja.

(5) Policijski službenik može prikupljati podatke uz prikrivanje svojstva policijskog službenika.

(6) Policijski službenik može uz prikrivanje svojstva policijskog službenika prikupljati podatke i na računalnom sustavu ili mreži otvaranjem i korištenjem korisničkog računa ili korištenjem postojećeg korisničkog računa uz pisanu privolu korisnika.

(7) Obrazac pisane privole iz stavka 6. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

(8) O prikupljenim podacima policijski službenik podnosi pisano izvješće, operativno izvješće ili službenu zabilješku.

Članak 49.

Policijski službenik može prikupljati podatke:

– neposrednim opažanjem

– od građana

– od pravnih osoba i državnih tijela

– od informatora i davatelja obavijesti

– iz sredstava javnog priopćavanja

– iz javnog pogovora

– iz anonimnih ili pseudonimnih prijava fizičkih ili pravnih osoba te samoprijava

– iz javnih izvora (zbirke podataka koje se vode u drugim državnim tijelima, ustanovama ili poduzećima s javnim ovlastima)

– iz otvorenih izvora podataka

– korištenjem analogije (sličnost – podudarnost određenih podataka s otprije prikupljenim podacima o činjenju kažnjivih radnji)

– iz podataka zaprimljenih od Europola i drugih europskih agencija za provedbu zakona, Interpola i drugih međunarodnih organizacija te od policija drugih država

– iz analitičkih obrada informacija sadržanih u policijskim zbirkama te sravnjivanjem tih informacija s osobnim podacima građana pohranjenim u bazama i drugim registrima

– od pritvorenika ili zatvorenika

– korištenjem tehničkih pomagala

– korištenjem računalnih sustava ili mreža

– korištenjem drugih propisanih metoda i sredstava

– iz drugih izvora saznanja.

Članak 50.

(1) Podaci o djeci i maloljetnicima prikupljaju se obazrivo tako da poduzimanje ove ovlasti ne šteti razvoju njihove ličnosti, pri čemu je potrebno voditi računa o zaštiti njihovih najboljih interesa kao i o zaštiti njihove privatnosti.

(2) U okviru izvida kaznenog djela posebno osposobljeni policijski službenik za mladež može prikupljati podatke o osobnim i obiteljskim prilikama osumnjičenog maloljetnika.

(3) Prilikom prikupljanja podataka potrebno je obazrivo postupati i prema osobama s invaliditetom uvažavajući specifičnosti koje proizlaze iz vrste i stupnja invaliditeta, prilagođavajući postupanje osobitostima s obzirom na invaliditet, poštujući njihovo dostojanstvo i zaštitu njihove privatnosti.

Članak 51.

Policijski službenik dužan je o prikupljenim podacima bez odgode usmeno i u pisanom obliku izvijestiti nadležnog rukovoditelja ili te podatke unijeti u odgovarajuću zbirku Ministarstva.

Članak 52.

Rukovoditelji su dužni policijske službenike poticati na prikupljanje operativno interesantnih podataka i podnošenje Operativnih izvješća.

Članak 53.

(1) Policijski službenik radi obavljanja policijskih poslova može prikupljati podatke korisne za obavljanje policijskih poslova od informatora i davatelja obavijesti.

(2) Informator je osoba koja povjerljivo, samoinicijativno ili na poticaj, dragovoljno, povremeno ili redovito daje podatke korisne za obavljanje policijskih poslova. Osobni podaci informatora predstavljaju klasificirani podatak.

(3) Davatelj obavijesti je osoba koja daje jednokratne povjerljive podatke koji su od interesa za obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti.

(4) Osobne podatke informatora policijski službenik dostavlja ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za kriminalističko-obavještajne poslove u Ravnateljstvu policije.

(5) Ustrojstvena jedinica nadležna za kriminalističko-obavještajne poslove u Ravnateljstvu policije vodi podatke o informatorima, dodjeljuje jedinstvenu sigurnosnu oznaku informatoru te istu dostavlja policijskom službeniku koji je predložio registriranje informatora. U daljnjem radu s informatorom policijski službenik, umjesto osobnih podataka koristi jedinstvenu sigurnosnu oznaku.

(6) Informatoru i davatelju obavijesti može se isplatiti naknada troškova, a za uloženi trud i prikupljene obavijesti mogu biti i novčano nagrađeni.

Procjena podatka

Članak 54.

(1) Procjena podatka obavlja se na način da se procjenjuje pouzdanost izvora podatka i vjerodostojnost podatka.

(2) Procjenu podatka obavlja policijski službenik koji je podatak prikupio.

(3) Procjena podatka obvezni je postupak kod unosa podataka u zbirke Ministarstva.

(4) Kodovi za procjenu pouzdanosti izvora podatka su:

 

 

 

(5) Kodovi za procjenu vjerodostojnosti podatka su:

 

 

 

(6) Procjena podatka sastoji se od odabira jednog koda koji određuje pouzdanost izvora i jednog koda koji određuje vjerodostojnost podatka.

Pohrana, obrada i korištenje podataka

Članak 55.

(1) Podaci se pohranjuju u pisanom ili digitalnom obliku.

(2) Podaci se pohranjuju na način i u obliku koji osigurava njihovu trajnost i zaštitu od neovlaštenog pristupa.

Članak 56.

Obradu podataka koji se unose u zbirke Ministarstva obavljaju policijski službenici.

Članak 57.

Pod korištenjem podataka podrazumijeva se uvid u podatke koji se vode u zbirkama. Ovlast za pristup podacima odobrava rukovoditelj ustrojstvene jedinice nadležne za vođenje zbirke, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

2. PROVJERA I UTVRĐIVANJE IDENTITETA OSOBA I PREDMETA

Provjera identiteta osobe

Članak 58.

(1) Policijski službenik prilikom provjere identiteta mora biti pripravan spriječiti mogući napad ili bijeg osobe čiji se identitet provjerava.

(2) Policijski službenik provjeru identiteta osobe provodi traženjem na uvid njene osobne iskaznice, vozačke dozvole, putne ili druge javne isprave s fotografijom izdane od nadležnog službenog tijela.

(3) Provjera identiteta osobe koja nije dužna posjedovati javnu ispravu može se provesti i uvidom u drugu ispravu s fotografijom.

(4) Provjera identiteta osobe koja nema kod sebe osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom iznimno može biti provedena uvidom u informacijski sustav Ministarstva ili na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet provjeren.

(5) Provjera identiteta za dijete ili maloljetnika koji ne posjeduje nikakvu javnu ispravu s fotografijom provest će se na temelju vjerodostojnog iskaza njegovog roditelja ili skrbnika, odnosno odgovorne osobe kojoj je dijete ili maloljetnik povjereno na skrb i odgoj. U tu svrhu roditelja, skrbnika ili odgovornu osobu može se pozvati da pristupe u službene prostorije policije.

(6) U cilju provjere identiteta za stranca te dijete ili maloljetnika stranog državljanina moguće je koristiti obavijesti dobivene posredstvom diplomatskog predstavništva zemlje porijekla odnosno podatke dobivene putem međunarodne policijske suradnje.

Članak 59.

(1) Policijski službenik će provjeriti identitet osobe na zahtjev službenih osoba tijela državne uprave, pravnih ili fizičkih osoba ako je vjerojatno da je ta osoba povrijedila neko njihovo pravo.

(2) Policijski službenik će na zahtjev službenih osoba tijela državne uprave koja nisu nadležna za vođenje postupka, pravnih ili fizičkih osoba, izvršiti provjeru identiteta osoba uvidom u informacijski sustav Ministarstva.

(3) Ako je provjeru identiteta naložilo tijelo nadležno za vođenje postupka, provjera će se izvršiti uvidom u informacijski sustav Ministarstva ili uvidom u njenu osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom.

(4) U slučaju sumnje da bi provjereni osobni podaci mogli biti zlouporabljeni, policijski službenik ih neće ustupiti osobi koja je zatražila provjeru te će je uputiti da ih može zatražiti pisanim putem od nadležne ustrojstvene jedinice policije.

(5) Ako se radi o podacima koji se odnose na maloljetnu osobu podaci će se ustupiti isključivo nadležnom tijelu.

Članak 60.

(1) Policijski službenik će prilikom provjere identiteta usporediti podatke iz javne isprave s osobom koja se tom javnom ispravom služi, a podatke do kojih je došao na osnovu iskaza osobe čiji je identitet provjeren i podatke kojima se osoba poslužila usporediti s podacima u informacijskom sustavu Ministarstva.

(2) U slučaju sumnje u vjerodostojnost isprave ili podataka kojima se osoba poslužila pristupiti će se utvrđivanju identiteta te osobe.

Članak 61.

(1) O provjeri identiteta osoba koje se zateknu u prostoru ili objektu na kojemu je privremeno ograničena sloboda kretanja, na mjestu počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, za koju postoje osnove sumnje da je počinitelj kaznenog djela ili osoba za kojom se traga, za koju je iz sigurnosnih razloga nužno provjeriti identitet kao i osoba koje bez opravdanog razloga prikupljaju podatke o štićenoj osobi, objektu ili prostoru u kojem se štićena osoba nalazi podnosi se pisano izvješće.

(2) O podacima iz stavka 1. ovog članka vodi se posebna zbirka.

(3) Provjera identiteta iz ovog članka bilježi se na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Utvrđivanje identiteta osoba

Članak 62.

(1) Utvrđivanjem identiteta osobe provjeravaju se i utvrđuju pravna, stvarna i tjelesna svojstva po kojima se ta osoba razlikuje od drugih osoba.

(2) Utvrđivanje identiteta osobe provodi se:

1. prema osobi kojoj se identitet ne može provjeriti

2. prema osobi koja ne posjeduje javnu ispravu na osnovu koje se može provjeriti identitet

3. prema osobi za koju postoje osnove sumnje da je sudjelovala u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja za koje se može izreći kazna zatvora

4. za osobu prema kojoj se primjenjuje mjera uhićenja ili mu je određena mjera smještaja u posebnoj prostoriji do prestanka djelovanja opojnog sredstva

5. kada postoji sumnja u vjerodostojnost isprave ili iskaza osobe kojoj je identitet provjeren

6. na zahtjev suda, državnog odvjetništva ili drugog nadležnog tijela.

(3) Identitet se utvrđuje i za mrtvo tijelo nepoznate osobe.

Članak 63.

(1) Utvrđivanje identiteta osobe provodi se korištenjem metoda i sredstava kriminalističke tehnike i taktike te primjenom medicinskih i drugih odgovarajućih postupaka, i to:

1. provjerom podataka o građanskom statusu osobe (javne isprave, matice rođenih, vjenčanih, umrlih i druge službene evidencije)

2. usporedbom biometrijskih podataka, a to su osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim ili fiziološkim obilježjima pojedinca koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su otisci papilarnih linija prstiju, dlanova i stopala, fotografije, prikazi lica, profil DNK-a i šarenica oka

3. iskazom osoba koje mogu prepoznati osobu čiji se identitet utvrđuje u naravi putem fotografije, filmskog zapisa, prepoznavanjem odjeće, obuće i drugih predmeta koji mogu poslužiti za utvrđivanje identiteta

4. pomoću osobnog opisa

5. Drugim raspoloživim metodama (superpozicija, vještačenje rukopisa i dokumenata, analiza glasa, stomatološko vještačenje, prepoznavanje lica i dr.).

(2) Odredbe ovog članka primjenjuju se i na utvrđivanje identiteta mrtvog tijela nepoznate osobe.

(3) Policijski službenik će o utvrđivanju identiteta osobe sačiniti zapisnik. U zapisniku se mora naznačiti sredstvo ili metoda kojom je utvrđen identitet osobe, činjenice koje su utvrđene te podaci o osobi koja je utvrdila identitet.

Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta

Članak 64.

(1) Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta obavlja se kada postoji osnova sumnje da predmet potiče od kaznenog djela ili prekršaja, bilo da je pribavljen, nastao ili je njime počinjeno kazneno djelo ili prekršaj.

(2) Identifikacijom se utvrđuju obilježja i svojstva po kojima se određeni predmet razlikuje od drugih istovrsnih predmeta (npr. oblik, veličina, boja, težina, kvaliteta, oznake, oštećenja i dr.), te utvrđuje odnos između osobe ili događaja i tog predmeta.

Članak 65.

(1) Policijski službenik će od osobe koja sudjeluje u postupku utvrđivanja identiteta predmeta zatražiti da opiše predmet te navede obilježja i svojstva po kojima se taj predmet razlikuje od drugih predmeta.

(2) Policijski službenik će, ako je to moguće, osobi iz stavka 1. ovog članka predmet čiji se identitet utvrđuje predočiti zajedno s drugim istovrsnim predmetima.

(3) Policijski službenik će o identifikaciji predmeta sačiniti zapisnik. U zapisniku se mora naznačiti sredstvo ili metoda kojom je utvrđen identitet predmeta te podaci o osobi koja je utvrdila identitet.

Prikrivena provjera identiteta osobe

Članak 66.

(1) Nadležni rukovoditelj kriminalističke policije u Ravnateljstvu policije, policijskoj upravi ili policijskoj postaji odobrit će uporabu mjera prikrivene provjere identiteta osobe, osim prikrivenog tehničkog snimanja, ako se provjera ne može provesti na drugi način ili ako bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće. Mjere tehničkog snimanja za prikriveno provjeravanje identiteta osobe odobrava glavni ravnatelj policije.

(2) Policijski službenik koji provodi prikriveno provjeravanje identiteta osobe će prikriti svoje svojstvo i neće se predstaviti pokazivanjem službene značke ni službene iskaznice ako bi to moglo ugroziti cilj provjere.

(3) Kada se provjera identiteta osobe poduzima tijekom provođenja prikrivenih policijskih radnji promatranja i pratnje ili posebnih dokaznih radnji, nije potrebno odobrenje glavnog ravnatelja policije za mjere tehničkog snimanja tijekom uporabe mjere prikrivene provjere identiteta.

3. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD GRAĐANA

Članak 67.

(1) Pri prikupljanju obavijesti od građana kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj policijski službenik u cilju prigodnog ili usmjerenog prikupljanja obavijesti iste prikuplja od svih osoba za koje cijeni vjerojatnim da imaju bilo kakva relevantna saznanja ili spoznaje u vezi tog kaznenog djela ili prekršaja.

(2) Ako se prikupljanje obavijesti od djeteta poduzima u službenim prostorijama policije, policijski službenik za mladež će, u pravilu, obavijest od djeteta prikupljati u za tu svrhu posebno opremljenim prostorijama za obavljanje razgovora s djecom.

(3) Kod unaprijed planiranih prikupljanja obavijesti od osoba s invaliditetom, kada to okolnosti dozvoljavaju, policijski službenik će prethodno izvršiti konzultaciju te dogovoriti pravovremeni angažman i pomoć osobe koja je osposobljena za rad s osobom s invaliditetom, odnosno pravovremeno osigurati dostupnost tehničkih i drugih sredstava potrebnih za uspostavu komunikacije i olakšanje patnji osobama s tjelesnim, senzoričkim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjima, odnosno osobama s više prisutnih invalidnih stanja.

Članak 68.

(1) Policijski službenik koji prikuplja obavijesti uz prikrivanje svojstva policijskog službenika može to svojstvo prikrivati uporabom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima.

(2) Izradu i uporabu isprava i stvari iz stavka 1. ovog članka odobrava načelnik Uprave kriminalističke policije.

4. POZIVANJE

Članak 69.

(1) Pozivanje osobe obavlja se u pravilu dostavom pisanog poziva.

(2) Kada se osobu poziva usmeno ili putem komunikacijskog uređaja o tome će policijski službenik sačiniti službenu zabilješku.

Članak 70.

Pisani poziv obvezno sadrži:

– naziv ustrojstvene jedinice i njezinu adresu

– broj i datum

– ime i prezime, datum rođenja, ime roditelja, adresu osobe koja se poziva i njezin osobni identifikacijski broj

– datum, vrijeme i mjesto na koje se osoba poziva

– razlog pozivanja

– službeni pečat i potpis.

Članak 71.

(1) Pisani poziv dostavlja se putem pošte ili druge pravne osobe nadležne za dostavu pisanih pošiljki, a iznimno ga uručuje policijski službenik.

(2) Policijski službenik iz stavka 1. ovog članka pisani poziv uručuje na adresi stanovanja osobe, a kada to nije moguće na radnom mjestu ili drugom mjestu gdje zatekne pozivanu osobu.

(3) Policijski službenik će uručivanje poziva na adresi stanovanja obaviti ispred ulaza ili u domu ako je u dom pozvan.

(4) Dijete i maloljetnika se poziva preko roditelja ili zakonskog zastupnika.

(5) Obrazac poziva iz stavka 1. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 72.

(1) Policijski službenik će prije uručivanja poziva provjeriti identitet osobe kojoj poziv uručuje te od nje zatražiti potpisivanje dostavnice o prijemu poziva.

(2) Policijski službenik će na traženje osobe koja se pozivu odazvala izdati pisanu potvrdu.

(3) Obrazac pisane potvrde iz stavka 2. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

5. DOVOĐENJE I PRIVOĐENJE

Članak 73.

(1) Pisana zapovijed za dovođenje izdaje se za osobu koja je bila uredno pozvana zbog davanja obavijesti na koji se poziv nije odazvala, a u pozivu je na to bila upozorena ili je iz okolnosti očito proizlazilo da odbija primitak poziva.

(2) Nalog o dovođenju ili pisanu zapovijed nadređenog za dovođenje izvršavaju najmanje dva policijska službenika.

(3) Pisanu zapovijed iz stavka 1. ovog članka izdaje rukovoditelj najmanje na radnom mjestu pomoćnika ili zamjenika načelnika policijske postaje, načelnika sektora ili voditelja službe u policijskoj upravi, a u sjedištu ministarstva rukovoditelj ustrojstvene jedinice.

(4) Iznimno, u slučaju opravdane spriječenosti osoba iz stavka 3. ovog članka, pisanu zapovijed može izdati i osoba koju one ovlaste.

(5) Prijevoz službenim policijskim vozilom drugih osoba, osim osoba iz članka 43. i članka 45. Zakona, ne smatra se dovođenjem ni privođenjem.

(6) Obrazac pisane zapovijedi iz stavka 1. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 74.

(1) Policijski službenik će prije postupanja po nalogu o dovođenju ili pisanoj zapovjedi za dovođenje u zbirkama koje se vode u Ministarstvu provjeriti postoje li podaci koji bi mogli ukazivati na eventualni bijeg, pružanje otpora ili napad na policijskog službenika od strane osobe koju treba dovesti.

(2) Ako se provjerom dođe do saznanja o činjenicama koje upućuju na mogućnost bijega, napada ili otpora osobe koju se treba dovesti ili drugih njoj bliskih osoba, policijski službenik sačinit će Plan dovođenja. Neposredno nadređeni policijski službenik odobriti će Plan dovođenja.

Članak 75.

(1) Policijski službenik će provjeriti identitet osobe koju treba dovesti te će joj uručiti dovedbeni nalog ili zapovijed, upoznati s razlozima poduzimanja ovih mjera i pozvati je da pođe s njim. Ako se identitet osobe ne može provjeriti na propisani način osoba će se privesti.

(2) Policijski službenik će prisilno dovesti osobu koja pruži otpor dovođenju ili privođenju.

(3) Policijski službenik nije dužan prethodno uručiti dovedbeni nalog ili pisanu zapovijed niti upoznati s razlozima poduzimanja ovih mjera, osobu za koju je to Planom dovođenja predviđeno ili ako postoje neke druge okolnosti.

Članak 76.

(1) Policijski službenik pregledat će osobu koju dovodi ili privodi radi pronalaženja predmeta pogodnih za napad, otpor ili samoozljeđivanje. Policijski službenik će o privremenom oduzimanju predmeta izdati potvrdu.

(2) Privremeno oduzete predmete iz stavka 1. ovog članka policijski službenik će uz potvrdu predati tijelu kojem se osoba dovodi.

(3) Policijski službenik neće postupiti na način predviđen stavkom 2. ovog članka ako je kod osobe pronašao oružje, već će privremeno oduzeto oružje pohraniti u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici policije i postupiti sukladno propisima o oružju.

Članak 77.

(1) Policijski službenik dužan je osobu koju dovodi ili privodi upoznati s pravom na obavještavanje obitelji ili drugih osoba kao i pravom na branitelja kada je to propisano posebnim zakonom.

(2) Pravo iz stavka 1. ovog članka ne obvezuje policijskog službenika na odgodu dovođenja ili privođenja.

Članak 78.

(1) Dovođenje ili privođenje se u pravilu obavlja službenim vozilom koje ima odvojeni prostor za smještaj osobe prema kojoj se postupa.

(2) Ako se dovođenje ili privođenje obavlja vozilom koje nema odvojeni prostor iz stavka 1. ovog članka, osobu koju se dovodi ili privodi smješta se na sjedište iza suvozača, veže sigurnosnim pojasom, vrata se zabravljuju na način da se ne mogu otvoriti iznutra, a policijski službenik sjeda iza vozača kako bi bio u mogućnosti pravovremeno zapriječiti napad, otpor ili samoozljeđivanje osobe.

(3) Ako okolnosti dovođenja ili privođenja ne dopuštaju postupanje sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka, dovođenje ili privođenje potrebno je provesti na način koji je siguran po policijske službenike, osobe koje se dovodi ili privodi i treće osobe.

(4) Dovođenje ili privođenje iznimno se može obaviti javnim prijevozom tako da se osobu koju se dovodi ili privodi, ako to mogućnosti dozvoljavaju, smjesti izdvojeno od ostalih putnika.

(5) Smještaj policijskih službenika i osobe koju se dovodi ili privodi zrakoplovom ili plovilom određuje se u dogovoru sa zapovjednikom zrakoplova ili plovila.

Članak 79.

(1) Dovođenje ili privođenje djeteta ili maloljetnika obavljaju policijski službenici u građanskoj odjeći u službenom vozilu bez policijskih obilježja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako nije moguće osigurati policijske službenike u građanskoj odjeći i službeno vozilo bez policijskih obilježja, privođenje mogu obaviti policijski službenici u odori službenim vozilom s policijskim obilježjima.

(3) O dovođenju ili privođenju djeteta ili maloljetnika odmah se obavještava roditelja odnosno skrbnika ili nadležni Centar za socijalnu skrb.

Članak 80.

Ako se osoba koju treba dovesti ili privesti pozove na imunitet, policijski službenik provjerit će vjerodostojnost isprave kojom se dokazuje postojanje imuniteta, zastati s postupanjem i o tome odmah obavijestiti neposredno nadređenog policijskog službenika.

Članak 81.

U slučaju potrebe nasilnog ulaska u dom radi izvršenja naloga o dovođenju primijenit će se odredbe ovog Pravilnika o ulasku u tuđi dom.

Članak 82.

(1) O zaprekama za dovođenje osobe nadležnom tijelu u određenom roku pravovremeno će se obavijestiti odgovorna osoba tog tijela.

(2) Od tijela kojem se predaje dovedena ili privedena osoba zatražit će se pisana potvrda o vremenu preuzimanja osobe.

Članak 83.

(1) Ako privedenu osobu treba smjestiti u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, prije provođenja te mjere mora se utvrditi pod utjecajem kojeg opojnog sredstva se osoba nalazi i kojoj količini tog sredstva je izložena, te po potrebi organizirati pružanje liječničke pomoći.

(2) U slučaju sumnje da je osoba koju treba smjestiti u posebnu prostoriju pod takvim utjecajem djelovanja opojnog sredstva uslijed kojeg postoji realna opasnost za narušavanje njenog zdravlja, istu će se odmah prevesti u nadležnu zdravstvenu ustanovu radi utvrđivanja o kojem opojnom sredstvu se radi i kojoj količini tog sredstva je izložena, zbog procjene potrebe daljnjeg medicinskog zbrinjavanja.

(3) U slučaju da se osoba odbije podvrgnuti provjeri na prisustvo alkohola ili droge u organizmu, pozvat će se liječnik koji će pregledati osobu.

(4) Prilikom pregleda osoba iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, slijedom liječničkog mišljenja odlučit će se može li se osoba smjestiti u posebnu prostoriju za smještanje, a u protivnom pružit će joj se liječnička pomoć u medicinskoj ustanovi.

Članak 84.

Odredbe ovog Pravilnika iz članaka 73. do 83. odgovarajuće se primjenjuju i na policijsku radnju predaje ili izručenja bjegunca iz zemlje ili inozemstva.

6. TRAGANJE ZA OSOBAMA I PREDMETIMA

Članak 85.

(1) Policijski službenik zaprimit će prijavu o nestanku osobe ili gubitku predmeta na zapisnik.

(2) Policijski službenik dužan je odmah raspisati potragu ili objavu te izvijestiti nadležne ustrojstvene jedinice u svrhu pronalaska osobe ili predmeta za kojima se traga i poduzeti druge potrebne mjere u svrhu traganja.

(3) Policijski službenik će o poduzetim radnjama iz stavka 2. ovog članka sastaviti izvješće, koje se zajedno sa zapisnikom iz stavka 1. ovog članka ulaže u spis potrage.

(4) Plan traganja za osobom izradit će se kada okolnosti ukazuju na moguću ugrozu života nestale osobe.

(5) Obrasci Zapisnika o zaprimljenoj prijavi o nestanku osobe i Zapisnika o zaprimljenoj prijavi o gubitku predmeta su sastavni dijelovi ovog Pravilnika.

Potražne zbirke

Članak 86.

(1) Policija raspisuje potragu i objavu za osobama i predmetima na Informacijskom sustavu Ministarstva.

(2) Policija raspisuje potragu i objavu za osobama i predmetima i u europskim i međunarodnim policijskim sustavima, kao što su Schengenski Informacijski Sustav i Interpol, sukladno posebnim propisima.

(3) Policijski službenici prilikom preuzimanja službe upoznaju se sa objavljenim potragama i objavama, a po potrebi, prije upućivanja na izvršenje zadaća, dat će im se na uvid i fotografije osoba i predmeta za kojima se traga.

Članak 87.

(1) Ministarstvo u sjedištu ustrojava:

– zbirku potraga

– zbirku objava za osobama

– zbirku objava za predmetima.

(2) Zbirke iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovog članka vode se prema abecednom redu.

(3) Zbirka iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovog članka sadrži prezime i ime osobe, rođeno prezime, OIB, fotografiju odnosno fotorobot, biometrijske podatke, ime jednog od roditelja, datum rođenja, broj akta i naziv tijela koje ga je izdalo te mjere koje je potrebno poduzeti.

(4) Zbirka iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka sadrži identifikacijske podatke o predmetima.

Članak 88.

(1) Potraga i objava raspisana u skladu s posebnim zakonom ostaje na snazi dok tijelo koje je tražilo njeno raspisivanje ne povuče nalog.

(2) Periodična provjera postojanja razloga zbog kojih je raspisana potraga ili objava provjerava se automatiziranim tehničkim rješenjima na Informacijskom sustavu Ministarstva sukladno zakonskim rokovima čuvanja podataka.

7. PRIVREMENO OGRANIČENJE SLOBODE KRETANJA

Članak 89.

Privremeno ograničenje slobode kretanja provodi se sljedećim kriminalističko taktičkim radnjama:

1. Blokada

2. Racija

3. Potjera

4. Ograničenje pristupa, kretanja ili zadržavanja u prostoru ili objektu iz sigurnosnih razloga.

Članak 90.

(1) Plan privremenog ograničenja slobode kretanja na određenom prostoru ili objektu donosi načelnik uprave u Ravnateljstvu policije, načelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlasti.

(2) Odluku o privremenom ograničenju slobode kretanja na određenom prostoru ili objektu donosi nadležni rukovoditelj koji je planom iz stavka 1. ovog članka određen za rukovođenje provođenjem radnje ili osoba koju on za to ovlasti.

(3) Voditelj smjene Operativno-komunikacijskog centra policije i Operativno-komunikacijskog centra policijske uprave na temelju ranije donesenog plana odlučuju o provedbi blokade područja policijskih uprava sukladno svojim nadležnostima.

(4) Šef smjene/operativni dežurni policijske postaje na temelju ranije donesenog plana odlučuje o provedbi blokade područja policijske postaje.

(5) Voditelj smjene Operativno-komunikacijskog centra policije ili rukovoditelj ustrojstvene jedinice u sjedištu Ministarstva nadležan za poslove osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora iznimno može donijeti odluku iz stavka 2. ovog članka o privremenom ograničenju slobode kretanja radi osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora na području više policijskih uprava.

Članak 91.

(1) Blokada se uspostavlja na javnim površinama ili prostorima na način da se nadzire djelomično ili potpuno ulazak i/ili izlazak osoba i prijevoznih sredstava s blokiranog prostora.

(2) Blokada se može poduzimati samostalno ili u kombinaciji s kriminalističko taktičkim radnjama privremenog ograničenja slobode kretanja na određenom prostoru kao i dokaznim radnjama.

(3) Kada su ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti blokada se može poduzimati kao mjera kojom se osigurava svrsishodnost provođenja drugih poslova i primjene ovlasti, a prvenstveno ulaska i pregleda objekata i prostora, ulaska u tuđi dom i pregled osoba, predmeta i prijevoznih sredstava.

Članak 92.

(1) Planom racije i zasjede obvezno se predviđaju: ciljevi, vrijeme provođenja, broj policijskih službenika, izravno nadležni rukovoditelj, mjere, radnje i način na koji će svaki od njih tijekom realizacije postupati, naoružanje i oprema, način i sredstva komuniciranja te mogućnost uključivanja dodatnih snaga i sredstva.

(2) Uz elemente plana iz stavka 1. ovog članka planom racije predviđaju se objekti i prostori u kojima će racija biti provedena, a planom zasjede mjesto provođenja zasjede.

Članak 93.

(1) Plan racije u pravilu se donosi u pisanom obliku.

(2) Rukovoditelj provođenja racije dužan je prije upućivanja u raciju upoznati policijske službenike sa zadaćama koje tijekom tih kriminalističko taktičkih radnji trebaju poduzimati, te im u slučaju potrebe dodatno usmeno pojasniti poslove i zadaće koje tom prilikom moraju obavljati.

(3) Ako se iz razloga žurnosti policijski službenici upućuju na izvršenje racije prije donošenja plana, rukovoditelj provođenja racije će ih usmeno upoznati s obveznim sadržajem plana, te im pojasniti poslove i zadaće, a nakon toga će o provedenoj raciji sačiniti pisano izvješće.

Članak 94.

Policijski službenik koji je započeo potjeru o istoj je dužan, čim to prilike dopuste, obavijestiti Operativno dežurstvo policijske postaje ili Operativno-komunikacijski centar policije policijske uprave na čijem je području potjera započela kako bi se u potjeru pravovremeno uključili i drugi policijski službenici s potrebnim sredstvima.

Članak 95.

Ako postoji opasnost za život ljudi ili imovinu policijski službenik će narediti udaljenje osoba, uklanjanje stvari, ograničenje pristupa, kretanje ili zadržavanje u prostoru ili objektu, o čemu će bez odgode izvijestiti nadređenog rukovoditelja.

8. DAVANJE UPOZORENJA I NAREDBI GRAĐANIMA

Članak 96.

(1) Upozorenja i naredbe moraju biti zakonite, razumljive, nedvosmislene, jasne i provedive.

(2) Policijski službenik upozorenja i naredbe može izdati glasom, pokretima ruku, pisanim obavijestima na displeju, tehničkim sredstvima za pojačanje zvuka i na drugi pogodan način.

Članak 97.

(1) Policijski službenik daje upozorenje osobi za koju je vjerojatno da bi svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje mogla dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine ili do počinjenja kaznenog djela ili prekršaja, odnosno do nastanka drugih štetnih posljedica.

(2) Policijski službenik davanjem upozorenja ukazat će i na postojanje drugih izvora opasnosti.

Članak 98.

(1) Policijski službenik davanjem naredbe obvezuje osobu na određeno ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje u slučajevima utvrđenim Zakonom.

(2) U slučaju da osoba ne postupi po naredbi policijski službenik će naredbodavnim tonom ponoviti naredbu pri čemu će joj priopćiti da će u slučaju nepostupanja po ponovljenoj naredbi, uporabiti zakonom predviđeno sredstvo prisile.

(3) Policijski službenik može narediti samo ono ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje o kojima izravno ovisi izvršenje policijskog posla i to samo za vrijeme koje je nužno za obavljanje tog posla.

Članak 99.

(1) Pisanu naredbu kojom se na određeno ponašanje obvezuje veći broj građana s područja dvije ili više policijskih uprava izdaje glavni ravnatelj policije ili osoba koju on za to ovlasti.

(2) Pisanu naredbu kojom se na određeno ponašanje obvezuje veći broj građana s područja jedne policijske uprave izdaje načelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlasti.

(3) Naredba iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti objavljena na način koji će jamčiti da će pretežiti broj građana na koje se odnosi biti upoznat s njezinim sadržajem.

9. UPORABA TUĐEG PRIJEVOZNOG SREDSTVA I KOMUNIKACIJSKOG UREĐAJA

Članak 100.

(1) O uporabi tuđeg prijevoznog sredstva sačinjava se potvrda koja sadržava:

– razloge uporabe,

– mjesto i vrijeme uzimanja vozila,

– obavijest o pravu na naknadu troškova i eventualno nastale štete prouzročene uporabom prijevoznog sredstva radi obavljanja policijskih poslova.

(2) Potvrdu iz stavka 1. ovog članka potpisat će policijski službenik koji je uporabio prijevozno sredstvo ili njemu nadređeni policijski službenik.

(3) O povratu prijevoznog sredstva sastavlja se potvrda u kojoj se navodi vrijeme i mjesto primopredaje te stanje u kojem se nalazi prijevozno sredstvo. Osoba koja preuzima prijevozno sredstvo može se odmah izjasniti o naknadi troškova ili štete, što će se upisati u potvrdu koju potpisuju policijski službenik koji predaje i osoba koja preuzima prijevozno sredstvo.

(4) Policijski službenik je dužan osobu čije je prijevozno sredstvo uporabljeno uputiti o pravu na podnošenje zahtjeva za naknadu troškova i štete nastalih uporabom prijevoznog sredstva ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za obavljanje poslova vezanih za imovinsko-pravne odnose.

Članak 101.

(1) O uporabi tuđeg komunikacijskog uređaja sačinjava se potvrda koja sadržava:

– razloge i vrijeme uporabe komunikacijskog uređaja,

– podatke o elektroničkom komunikacijskom prometu s obračunom troškova elektroničkih komunikacijskih usluga nastalih u vrijeme uporabe komunikacijskog uređaja, pribavljene od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga (operatera) čiji je korisnik vlasnik komunikacijskog uređaja i

– podaci o šteti na komunikacijskom uređaju prouzročenu uporabom radi obavljanja policijskih poslova.

(2) Potvrdu iz stavka 2. ovog članka potpisat će policijski službenik koji je uporabio komunikacijski uređaj ili njemu neposredno nadređeni policijski službenik i osoba koja se služi komunikacijskim uređajem ili njegov vlasnik.

(3) Policijski službenik je dužan osobu čiji je komunikacijski uređaj uporabljen uputiti o pravu na podnošenje zahtjeva za naknadu troškova i štete nastalih uporabom komunikacijskog uređaja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za obavljanje poslova vezanih za imovinsko-pravne odnose.

10. PRIVREMENO ODUZIMANJE, ČUVANJE, UNIŠTENJE I PRODAJA PREDMETA

Članak 102.

(1) O privremeno oduzetim predmetima vodi se poseban upisnik u koji se bilježe podaci o pohrani i preuzimanju privremeno oduzetih predmeta. Iz upisnika treba biti vidljivo kod koga se i gdje nalazi privremeno oduzeti predmet.

(2) Privremeno oduzeti predmeti koji se čuvaju u policiji moraju biti jasno obilježeni i pohranjeni u prostoriji s ograničenim pristupom.

(3) Predmete koje nije moguće smjestiti u prostoriju iz stavka 2. ovog članka pohranit će se na zaštićenom prostoru ustrojstvene jedinice policije, odnosno pravne ili fizičke osobe.

(4) O privremeno oduzetim predmetima izdaje se potvrda, a prema potrebi može ih se snimiti.

(5) Privremeno oduzeti predmeti pribavljeni počinjenjem kaznenog djela koje se progoni po privatnoj tužbi vratit će se vlasniku na njegov pisani zahtjev.

Članak 103.

(1) Kada se privremeno oduzeti predmeti vraćaju, sastavlja se zapisnik u kojem će se upisati vrijeme i mjesto vraćanja, podaci o osobi kojoj se predmeti vraćaju i opis predmeta.

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovog članka potpisuje službenik koji predmet vraća i osoba kojoj se vraća predmet.

Članak 104.

(1) Uz prethodno poduzimanje potrebnih mjera sigurnosti, posebno osposobljeni policijski službenici će samostalno ili uz pomoć drugih stručnih službi na mjestu pronalaska uništiti predmet koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu, ako ga ne mogu na siguran način učiniti bezopasnim ili ga ne mogu na siguran način premjestiti na drugo mjesto.

(2) Ako se radi o predmetu koji bi mogao poslužiti kao dokaz u prekršajnom ili kaznenom postupku, policijski službenici će, prije uništavanja, provesti nužne dokazne radnje koje je sa sigurnosnog stajališta moguće poduzeti.

11. ZAPRIMANJE PRIJAVA, PODNOŠENJE KAZNENIH PRIJAVA I IZVJEŠĆA

Članak 105.

(1) Policijski službenik zaprimit će pisanu prijavu ili izjavljenu usmeno.

(2) Usmeno izjavljenu prijavu iz stavka 1. ovog članka policijski službenik može zaprimiti u službenim prostorijama Ministarstva ili izvan njih.

(3) Policijski službenik dužan je odmah sastaviti zapisnik o zaprimanju prijave kada je ona zaprimljena u službenim prostorijama Ministarstva. Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave za kazneno djelo za koje se progoni po prijedlogu smatrat će se prijedlogom za kazneni progon.

(4) Prije zaključenja, zapisnik će se pročitati podnositelju te će se unijeti njegove primjedbe, odnosno konstatacija da je zapisnik pročitan prije potpisivanja.

(5) Kod kaznenih djela kod kojih se progon poduzima na temelju prijedloga, u zapisnik se unosi i upozorenje da se podnošenje kaznene prijave smatra prijedlogom za kazneni progon.

(6) Kada se prijava podnosi usmeno izvan službenih prostorija Ministarstva, o zaprimanju kaznene prijave sastavlja se službena zabilješka. Službena zabilješka sastavlja se i o prijavi koju je policijski službenik zaprimio u prostorijama Ministarstva telefonom ili drugim komunikacijskim uređajem.

(7) Maloljetnik koji je navršio 16 godina može u nazočnosti roditelja, skrbnika ili stručne osobe centra za socijalnu skrb i sam podnijeti kaznenu prijavu, prijedlog za progon ili privatnu tužbu, o čemu vlastoručno potpisuje zapisnik, koji supotpisuje i navedena nazočna osoba.

(8) Umjesto maloljetne osobe mlađe od 16 godina zapisnik o zaprimanju kaznene prijave potpisuje nazočni roditelj, skrbnik ili stručna osoba centra za socijalnu skrb.

(9) Zaprimanje prijave može se snimati tehničkim uređajima uz prethodnu suglasnost prijavitelja.

Članak 106.

(1) Na zahtjev podnositelja prijave, izdat će mu se potvrda o zaprimanju prijave na zapisnik.

(2) Podnositelja prijave je potrebno obavijestiti o načinu na koji se može obratiti za upite o daljnjem postupanju po prijavi.

Članak 107.

(1) Prijavljeno kazneno djelo se u upisnik kaznenih predmeta (kazneni upisnik) i Informacijski sustav Ministarstva mora unijeti bez odgode.

(2) Rukovoditelj kriminalističke policije, ako to zahtijevaju okolnosti i probici kriminalističkog istraživanja može odgoditi unos podataka u dnevnik događaja.

Članak 108.

(1) Policija će zaprimiti prijavu protiv nepoznatog počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po privatnoj tužbi, osim kaznenih djela protiv časti i ugleda.

(2) Odredbe ovog Pravilnika o zaprimanju kaznene prijave za kaznena djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti ili na prijedlog, odnose se i na zaprimanje kaznene prijave iz stavka 1. ovog članka.

(3) Prilikom postupanja po kaznenoj prijavi iz stavka 1. ovog članka policijski službenik poduzet će radnje neophodne za pronalazak počinitelja, a o prikupljenim obavijestima upoznat će podnositelja prijave.

(4) Iznimno, ako je počinitelj kaznenog djela iz stavka 2. ovog članka maloljetna osoba, policija će o prikupljenim obavijestima pismenom izvijestiti nadležnog državnog odvjetnika.

12. OSIGURANJE MJESTA DOGAĐAJA

Članak 109.

(1) Policijski službenik će prilikom zaprimanja dojave prikupiti sva dostupna saznanja vezana za mjesto događaja, a posebno saznanja o mogućem otporu, napadu ili opasnosti, kako bi se na siguran i koordiniran način na mjesto događaja uputilo potreban broj policijskih službenika i sredstava.

(2) Policijski službenik će prilikom dolaska na mjesto događaja pažnju usmjeriti na eventualna vozila i osobe koje se udaljavaju od pretpostavljenog mjesta događaja, kao i druge okolnosti i pojave koje mogu biti od značaja za utvrđivanja važnih činjenica.

Članak 110.

(1) Policijski službenik dužan je po dolasku na mjesto događaja poduzeti mjere i radnje radi otklanjanja opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu te pružanja pomoći ozlijeđenim osobama ako ih ima.

(2) Radi zaštite osoba od opasnosti i mjesta događaja od nepotrebnih promjena te osiguranja predmeta i tragova na mjestu događaja te radi zaštite dostojanstva žrtve, policijski službenik će postavljanjem privremenih prometnih znakova, signalizacije, trake s natpisom »STOP POLICIJA« ili drugog podesnog sredstva izdavanjem upozorenja i naredbi privremeno ograničiti pristup i kretanje na prostoru kojeg će odrediti sukladno pravilima struke i zabraniti snimanje mjesta događaja.

(3) Od policijskih službenika koji prilikom obavljanja policijskih poslova dolaze u kontakt s mjestom počinjenja i drugim mjestom na kojem su tragovi i predmeti kaznenog djela, mogu se uz njihov pristanak uzeti nesporni uzorci biometrijskih podataka, radi eliminacije tijekom obrade tragova kaznenog djela. Ovako izuzeti biometrijski podaci pohranjuju se i čuvaju u posebnoj zbirci podataka sukladno posebnim propisima.

Članak 111.

(1) Policijski službenik prikupit će obavijesti o događaju od građana zatečenih na mjestu događaja.

(2) Policijski službenik pri osiguranju i pregledu mjesta događaja poduzima mjere zaštite sukladno pravilima struke, radi sprječavanja nepotrebnih promjena mjesta događaja.

Članak 112.

(1) Policijski službenik će o svim relevantnim činjenicama uočenim prilikom dolaska na mjesto događaja te o relevantnim prikupljenim saznanjima bez odlaganja izvijestiti nadređenog policijskog službenika.

(2) Policijski službenik je dužan o zatečenom stanju i činjenicama na mjestu događaja, poduzetim radnjama i promjenama na mjestu događaja upoznati policijskog službenika ili drugu osobu koja će rukovoditi očevidom ili obavljati očevid.

(3) Policijski službenik je dužan o osiguranju mjesta događaja podnijeti pisano izvješće.

(4) Obrazac pisanog izvješća iz stavka 3. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

13. PROVJERA USPOSTAVLJANJA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Članak 113.

(1) Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije provodi se kroz aplikaciju računalnog sustava za upravljanje zahtjevima za provjeru uspostavljanja elektroničke komunikacije.

(2) Ovlaštenici za podnošenje Zahtjeva za provjeru uspostavljanja elektroničke komunikacije su:

– policijski službenik za obradu kriminaliteta

– voditelj Operativno-komunikacijskog centra policijske uprave

– voditelj smjene/pomoćnik voditelja smjene Operativno-komunikacijskog centra policije

– voditelj/pomoćnik voditelja smjene Operativno-komunikacijskog centra policijske uprave.

(3) Zahtjev odobrava ovlašteni potpisnik na temelju prethodne suglasnosti ovlaštenih rukovoditelja i to:

– načelnika Sektora u Upravi kriminalističke policije

– voditelja Službe u Upravi kriminalističke policije

– načelnika Sektora/voditelja Službe kriminalističke policije u policijskoj upravi

– voditelja Službe/Odjela u kriminalističkoj policiji policijske uprave

– načelnika policijske postaje.

14. POLIGRAFSKO ISPITIVANJE

Članak 114.

(1) Poligrafsko ispitivanje može obavljati policijski službenik koji je za to osposobljen (poligrafist).

(2) Obrazac suglasnosti o pristanku na poligrafsko ispitivanje je sastavni dio ovog Pravilnika.

(3) Poligrafsko ispitivanje može se obaviti kada je tijekom kriminalističkog istraživanja potrebno provjeriti vjerodostojnost iskaza ispitanika.

(4) Poligrafsko ispitivanje provodi se u poligrafskom laboratoriju. Iznimno se poligrafska ispitivanja mogu obaviti i u drugim prilagođenim prostorima kao terenska poligrafska ispitivanja.

(5) U slučajevima kada se provode terenska poligrafska ispitivanja, podnositelj zahtjeva sukladno uputama poligrafista dužan je osigurati prostore i uvjete prilagođene za poligrafsko ispitivanje.

(6) U prostoriji u kojoj se obavlja poligrafsko ispitivanje mogu se nalaziti samo poligrafist i osoba koja se poligrafski ispituje. Iznimno se u prostoriji u kojoj se obavlja poligrafsko ispitivanje mogu nalaziti prevoditelj ili tumač i poligrafist mentor. Ostale osobe, čija je nazočnost poligrafskom ispitivanju opravdana, mogu poligrafsko ispitivanje pratiti u drugoj prostoriji korištenjem zatvorenog audio-video sustava.

(7) Branitelju uhićenog ispitanika i roditeljima, odnosno skrbnicima ili zakonskim zastupnicima maloljetnika omogućit će se praćenje poligrafskog ispitivanja iz odvojene prostorije, putem transparentnog ogledala ili zatvorenog sustava za snimanje i prijenos slike i zvuka, ako za to postoje tehnički uvjeti.

(8) Poligrafsko ispitivanje može se snimati uređajima za audio – video snimanje uz suglasnost ispitanika koju potvrđuje svojim potpisom.

(9) O provedenom poligrafskom ispitivanju sastavlja se Zapisnik o poligrafskom ispitivanju.

Članak 115.

(1) O rezultatima poligrafskog ispitivanja poligrafist ili tim poligrafista donosi mišljenje koje se u pisanom obliku i uz odgovarajuće usmeno obrazloženje predaje podnositelju zahtjeva.

(2) Prilikom provođenja poligrafskog ispitivanja poligrafisti i druge uključene osobe trebaju osobito voditi računa o poštivanju načela nepristranosti, tajnosti osobnih informacija dobivenih tijekom poligrafskog ispitivanja i poštivanja dostojanstva ispitanika.

(3) Profesionalni standardi, metodologija provođenja poligrafskog ispitivanja i sadržaj obrazaca vezanih uz poligrafsko ispitivanje uređuju se uputom glavnog ravnatelja policije.

Članak 116.

(1) Zahtjev za poligrafsko ispitivanje od strane nadležne ustrojstvene jedinice policije, podnosi se pravovremeno prije poligrafskog ispitivanja, pismeno, putem elektroničke pošte ili osobno.

(2) U iznimnim hitnim situacijama kada postoji opasnost od odgode, zahtjev za poligrafsko ispitivanje, početno se može podnijeti usmeno, a potom obavezno i u pisanom obliku.

(3) Nadležna ustrojstvena jedinica policije koja podnosi zahtjev za poligrafsko ispitivanje, dužna je prethodno kontaktirati nadležni poligrafski laboratorij, kako bi dogovorili termin za poligrafsko ispitivanje, osim u iznimnim hitnim situacijama kada je poligrafsko ispitivanje potrebno provesti odmah bez odgode

15. PREGLED DOKUMENTACIJE

Članak 117.

(1) Policijski službenik, nakon ulaska u poslovni prostor, dužan je prije početka pregleda poslovne dokumentacije ili podataka, javiti se odgovornoj osobi i priopćiti joj razloge postupanja te u njenoj nazočnosti pristupiti uvidu u poslovnu dokumentaciju.

(2) U slučaju odsutnosti osobe iz stavka 1. ovog članka pregled poslovne dokumentacije ili podataka obavit će se u nazočnosti zatečene punoljetne osobe.

(3) O obavljenom pregledu će se izdati potvrda u kojoj se navodi vrsta poslovne dokumentacije koja je pregledana.

(4) Obrazac potvrde o pregledu poslovne dokumentacije iz stavka 3. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

16. ULAZAK I PREGLED OBJEKATA I PROSTORA

Članak 118.

(1) Pregled objekata i prostora poduzima se na temelju plana koji odobrava rukovoditelj ustrojstvene jedinice ili osoba koju on za to ovlasti. Sukladno prosuđenom riziku planom je, između ostalog, potrebno predvidjeti snage i sredstva za provođenje pregleda.

(2) Rukovoditelj ustrojstvene jedinice donijet će odluku o pregledu objekata i prostora na temelju plana iz stavka 1. ovog članka, a rukovoditelj koji provodi ovu policijsku ovlast je prije pregleda dužan o prosuđenom riziku upoznati policijske službenike koji će sudjelovati u pregledu, te poslovima i zadaćama koje će tom prilikom obavljati.

(3) Policijski službenici, ako za to postoji opravdani razlog, mogu i samoinicijativno bez pisanog plana obaviti pregled objekata i prostora uz prethodno odobrenje operativno-komunikacijskog centra policijske uprave ili operativnog dežurstva policijske postaje.

Članak 119.

(1) Policijski službenik će o ulasku i pregledu objekata i prostora državnih tijela i pravnih osoba te drugih poslovnih prostora pravovremeno upoznati odgovornu osobu, te ako se ne raspolaže saznanjima o izravnoj opasnosti, na zahtjev odgovorne osobe može joj dozvoliti da prisustvuje pregledu.

(2) Policijski službenik će prije ulaska u vojni objekt obavijestiti vojnu policiju, te u zakonski predviđenim slučajevima, uz nazočnost vojne policije obaviti pregled takvog objekta.

Članak 120.

Policijski službenik će, ako je to neophodno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega ili postupanja po dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili zbog osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora, za prijeko potrebno vrijeme privremeno ograničiti kretanje na objektu ili prostoru kojeg pregledava.

Članak 121.

Iznimno, policijski službenik koji je u potjeri može samoinicijativno, bez izvješćivanja i nazočnosti odgovorne osobe obaviti pregled određenog objekta ili prostora za koji pretpostavlja da se je u njega sklonila osoba zbog koje je poduzeo potjeru. Policijski službenik će prije ulaska i pregleda određenog objekta ili prostora, ako je to moguće, izvijestiti nadređenog rukovoditelja.

Članak 122.

(1) Policijski službenik će o ulasku i pregledu objekata i prostora izdati potvrdu u kojoj će posebno naznačiti razlog ulaska i obrazložiti eventualno započinjanje pregleda bez prethodnog obavještavanja odgovorne osobe.

(2) Obrazac potvrde iz stavka 1. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

17. ULAZAK U TUĐI DOM

Članak 123.

(1) Policijski službenik će, ako to okolnosti dopuštaju, prije ulaska u tuđi dom i s njime povezan prostor prikupiti podatke o mogućim opasnostima, identitetu držatelja stana, stanara i drugih prisutnih osoba, kao i druge dostupne podatke od značaja za obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti.

(2) Ako policijski službenik procijeni da ne postoje opasnost za ulazak u dom i s njime povezan prostor od držatelja stana ili stanara zatražiti će njegovu nazočnost pri ulasku i pregledu doma.

(3) Ako postoje razlozi za ulazak u tuđi dom i s njime povezan prostor, policijski službenik može nasilno otvoriti dom ili zatvorene prostorije doma. Policijski službenik će prilikom nasilnog otvaranja tuđeg doma postupati na način da uzrokuje najmanju moguću štetu. Kada to okolnosti dozvoljavaju za nasilno otvaranje može koristiti pomoć stručne osobe koja će otvoriti vrata (bravara) ili posebnih sredstava (vatrogasnih postrojbi, specijalne i interventne policije).

(4) Ako policijski službenik prosudi da bi osobe zatečene u tuđem domu mogle pružiti aktivan ili pasivan otpor, zatečenim će osobama izdati upozorenje, narediti njihovo udaljenje za prijeko potrebno vrijeme ili im privremeno ograničiti pristup na određeni prostor.

(5) Policijski službenik o radnjama iz ovog članka sastavlja pisano izvješće te izdaje potvrdu o ulasku i obavljenom pregledu tuđeg doma i s njime povezanog prostora. Policijski službenik će u slučaju ulaska u tuđi dom na temelju stavka 3. ovog članka bez nazočnosti vlasnika ili držatelja stana nakon obavljenog ulaska na pogodan način (pečaćenjem ulaznih vrata, stavljanjem nove brave i sl.) osigurati od pristupa neovlaštenih osoba, a na vidnom mjestu u domu ili na vratima doma ostavit će Potvrdu o ulasku.

(6) Obrazac potvrde o ulasku i obavljenom pregledu tuđeg doma iz stavka 5. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

18. PREGLED OSOBA, PREDMETA I PROMETNIH SREDSTAVA

Članak 124.

(1) Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava policijski službenik može obaviti vizualno, dodirom, uporabom drugih osjetila, uvidom u sadržaj, korištenjem tehničkih sredstava (ogledala, detektora i sl.) ili službenog psa. Protueksplozijski pregled obavlja posebno osposobljeni policijski službenik.

(2) Ako policijski službenik tijekom pregleda iz stavka 1. ovog članka, utvrdi da postoje okolnosti zbog kojih je potrebno obaviti pretragu, obustavit će pregled te prema potrebi postupiti prema odredbama o pretrazi iz posebnog zakona.

Članak 125.

(1) Policijski službenici će osobu nad kojom se obavlja pregled izdvojiti od drugih osoba i prije započinjanja pregleda upoznati je s razlozima obavljanja pregleda.

(2) Policijski službenici neće postupiti prema stavku 1. ovog članka prilikom obavljanja pregleda na javnim okupljanjima ako bi takvim postupkom doveli u pitanje izvršenje službene zadaće.

(3) Pregled osobe obavljaju dva policijska službenika na način da će jedan policijski službenik obavljati pregled osobe dok će drugi policijski službenik brinuti za sigurnost policijskog službenika, a iznimno, ako za to postoje opravdani razlozi, pregled osobe može obaviti jedan policijski službenik.

(4) Pregled osobe obavlja osoba istoga spola. Iznimno, kad je nužan žuran pregled osobe radi oduzimanja oružja ili predmeta prikladnih za napad ili samoozljeđivanje, pregled može obaviti osoba suprotnog spola.

Članak 126.

(1) Ako ne postoji neposredna opasnost za život ljudi ili imovinu, policijski službenik će prije obavljanja pregleda predmeta odnosno prometnog sredstva pozvati osobu (vlasnika, korisnika, posjednika) da omogući uvid u sadržaj predmeta odnosno prometnog sredstva kojega će pregledati.

(2) Prilikom pregleda prometnih sredstava policijski službenik može iz tog sredstva udaljiti putnike dok se ne obavi pregled.

(3) Policijski službenik će pri nasilnom otvaranju zatvorenog predmeta odnosno prometnog sredstva nastojati prouzročiti što manju štetu.

19. JAVNO RASPISIVANJE NAGRADE

Članak 127.

(1) Visina nagrade za obavijest danu radi otkrivanja i uhićenja osobe koja je počinila teže kazneno djelo određuje se:

– za teže kazneno djelo za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju do osam godina – do 20.000,00 kn neto,

– za teže kazneno djelo za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju do petnaest godina – do 50.000,00 kn neto,

– za teža kaznena djela za koja je zapriječena kazna dugotrajnog zatvora – do 100.000,00 kn neto.

(2) Visina nagrade za obavijest koja je dovela do pronalaska nestale osobe iznosi do 40.000,00 kn neto.

(3) Visina nagrade za obavijesti koje se traže u drugim opravdanim slučajevima, osim slučajeva iz stavka 1. i 2. ovog članka, iznosi do 10.000,00 kn neto.

(4) Ako se do tada raspisanom nagradom nije postigla svrha može se raspisati i nagrada u iznosu većem od 100.000,00 kuna neto.

(5) Odluku o raspisivanju nagrade donosi ministar na prijedlog glavnog ravnatelja policije.

Članak 128.

(1) Ako okolnosti ukazuju na postojanje opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu i imovinu osobe koja ostvaruje pravo na nagradu, glavni ravnatelj policije na prijedlog nadležnog rukovoditelja može odobriti isplatu nagrade uz mjere prikrivanja identiteta primatelja nagrade.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, podaci o identitetu primatelja nagrade pohranjuju se u spis predmeta i predstavljaju klasificirane podatke.

20. SNIMANJE NA JAVNIM MJESTIMA

Članak 129.

(1) Pisanu odluku o snimanju na javnom mjestu ili javnom okupljanju donosi nadležni rukovoditelj. Pisana odluka može biti dio plana osiguranja.

(2) Iznimno, nadležni rukovoditelj može usmeno naložiti snimanje javnog okupljanja kod kojeg je potrebno žurno postupanje policije zbog opasnosti od ugrožavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

(3) Namjeru snimanja policija će obznaniti putem sredstava javnog priopćavanja, razglasom ili postavljanjem pisanih obavijesti.

(4) Kad postoji vjerojatnost da snimljeni materijal sadrži dokaze o počinjenju kaznenog djela ili prekršaja, dostavit će se nadležnom tijelu.

21. PRIKRIVENE POLICIJSKE RADNJE

Članak 130.

Policijski službenik može tijekom kriminalističkog istraživanja poduzeti prikrivene policijske radnje u skladu sa zakonskim ovlastima, ako se cilj istraživanja ne može ostvariti na drugi način ili ako bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće.

Članak 131.

(1) Ako je tijekom poduzimanja prikrivene policijske radnje policijski službenik zatekao osobu u počinjenju kaznenog djela kojim se ne ugrožava sigurnost drugih osoba, može propustiti postupanje prema toj osobi ako postoji utemeljena vjerojatnost da nastavkom provođenja prikrivene policijske radnje može doći do drugih dokaza ili podataka o drugim kaznenim djelima ili sudionicima.

(2) O propuštanju postupanja iz stavka 1. ovog članka policijski službenik je dužan, čim je to moguće, obavijestiti neposrednog rukovoditelja.

Članak 132.

Promatranje i pratnja provode se na pogodan, prikriven način koji ne razotkriva ili ugrožava provođenje policijskih poslova. Promatranje i pratnju moguće je provoditi i uz pomoć odgovarajućih tehničkih i programskih rješenja.

Članak 133.

Za poduzimanje prikrivene policijske radnje promatranja ili pratnje, izrađuje se Plan, osim u slučajevima kada postoji razlog za njihovo hitno poduzimanje.

Članak 134.

(1) Policijski službenik koji namjerava primijeniti prikrivenu policijsku radnju klopke i zasjede, prije njihove primjene, sastavit će Plan provedbe. O provedenoj prikrivenoj policijskoj radnji klopki sastavit će se Zapisnik o postavljanju klopke.

(2) Policijski službenik dužan je prije provođenja klopke dostaviti nadležnom državnom odvjetniku Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ili posebno izvješće iz kojega su razvidne osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te Zapisnik o postavljanju klopke.

Članak 135.

(1) Zapisnik o postavljanju klopke mora sadržavati sljedeće podatke:

– identifikacijske podatke (marku, tip, tvornički broj, serijski broj i dr.) i opis predmeta koji će biti korišten u provođenju klopke,

– način prikrivenog obilježavanja predmeta koji će biti korišten u provođenju klopke.

(2) Uz Zapisnik iz stavka 1. ovog članka može se priložiti tehnička snimka predmeta koji se koristi za provođenje klopke.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako se klopka postavlja u računalnom sustavu ili na mreži, Zapisnik o postavljanju klopke treba sadržavati podatke o računalnim programima koji će biti korišteni i podatke o načinu na koji će se koristiti.

Članak 136.

(1) Za postavljanje klopke će se koristiti predmet koji je vlasništvo oštećenog, a iznimno se može koristiti i predmet koji može osigurati policija.

(2) Policijski službenik može predmet iz stavka 1. ovog članka opremiti uređajem za nadziranje prijenosa predmeta.

Članak 137.

Policijski službenik koji provodi klopku i zasjedu dužan je tijekom planiranja i provođenja klopke i zasjede voditi brigu o sigurnosti osoba koje sudjeluju u provođenju, poglavito o sigurnosti oštećenika ili drugih građana.

Članak 138.

(1) Ako se klopka provodi kao nadzor prijenosa stvari, može se provoditi samo nad stvarima koje uslijed nestručnog prijenosa neće uzrokovati opasnost za zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.

(2) U slučaju potrebe nadzora prijenosa stvari koja bi mogla uzrokovati opasnost za zdravlje ljudi i imovinu većeg opsega, nad tom stvari će se obaviti očevid, nakon čega će se uz odobrenje državnog odvjetnika stvar učiniti neškodljivom ili će se zamijeniti sličnom stvari koja će simulirati nadziranu stvar prilikom provođenja mjere.

(3) Policijski službenik koji provodi mjeru nadzora prijenosa stvari može stvar nad kojom će se provoditi klopka prikriveno označiti, tehnički snimiti te opremiti uređajem za nadzor prijenosa.

22. UPORABA SREDSTAVA PRISILE

Članak 139.

(1) Policijski službenik smije uporabiti sredstva prisile pod uvjetima propisanim Zakonom, u pravilu nakon što davanjem upozorenja i naredbi nije postigao cilj njihovog izdavanja.

(2) Sredstva prisile iznimno se smiju uporabiti i prije izdavanja upozorenja i naredbi ako je vjerojatno da bi njihovo izdavanje ugrozilo postizanje cilja.

(3) Policijski službenik će uporabiti ono sredstvo prisile kojim se s najblažim posljedicama postiže cilj, te će prestati s uporabom čim prestane razlog za uporabu.

(4) Policijski službenik neće uporabiti sredstva prisile prema djetetu, trudnici u vidljivom stanju trudnoće, starijoj i vidljivo bolesnoj ili nemoćnoj osobi, osobi s duševnim smetnjama i osobi s teškim invaliditetom, osim ako takva osoba ugrožava život ili sigurnost policijskog službenika, život ili sigurnost druge osobe ili vlastiti život ili su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom.

Članak 140.

(1) Policijski službenik će bez odgode pružiti prvu pomoć i organizirati liječničku pomoć vidljivo ozlijeđenoj osobi prema kojoj su uporabljena sredstva prisile.

(2) Policijski službenik će osobi prema kojoj su uporabljena sredstva prisile ponuditi organiziranje liječničkog pregleda i u slučaju kada na njoj nema vidljivih ozljeda.

(3) Pružanje liječničke pomoći mora se organizirati i u slučaju kada osoba prema kojoj su uporabljena sredstva prisile takvu pomoć zatraži tijekom primjene službenih mjera i radnji, neovisno o tome je li ranije ponuđenu pomoć odbila.

Uporaba tjelesne snage, raspršivača s nadražujućom tvari i palice

Članak 141.

(1) Pod uporabom tjelesne snage podrazumijevaju se udarac dijelom tijela, borilački zahvat i druge vještine obrane ili napada kao i drugi zahvati tijelom kojim se određena osoba prisiljava na poslušnost kad su za to ispunjeni Zakonom propisani uvjeti.

(2) Policijski službenik će primijeniti onaj oblik tjelesne snage s kojim se s najmanje štetnih posljedica postiže cilj njezine primjene.

Članak 142.

(1) Otporom se u smislu ovog Pravilnika smatra svako suprotstavljanje ili nepostupanje po upozorenju ili naredbi policijskog službenika izdanoj radi obavljanja policijskih poslova ili primjene policijskih ovlasti.

(2) Otporom se u smislu ovog Pravilnika smatra i pokušaj bijega.

(3) Otpor može biti aktivan i pasivan.

(4) Aktivan otpor postoji kad osoba pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesnom snagom i na taj način onemogućava policijskog službenika u obavljanju policijskog posla. Aktivnim otporom smatra se i poticanje na otpor.

(5) Pasivan otpor postoji kad osoba ne postupi po upozorenju ili naredbi stavivši se u takav položaj kojim onemogućava izvršenje policijskog posla (legne, klekne, uhvati se za osobu ili neki predmet i sl.).

(6) Posebno obazrivo i samo u okolnostima kada je to moguće uz prethodnu konzultaciju s doktorom medicine uporabit će se tjelesna snaga prema trudnici u vidljivom stadiju trudnoće, osobi čije je kretanje znatno otežano, djetetu ili očigledno bolesnoj osobi kada pružaju pasivan otpor.

Članak 143.

(1) Kada su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage radi savladavanja aktivnog otpora, policijski službenik može uporabiti i raspršivač s nadražujućom tvari ako prosudi da bi uporabom tog sredstva postigao cilj uz manje štetnih posljedica.

(2) Policijski službenik neće uporabiti raspršivač s nadražujućom tvari prema osobi koja pruža pasivni otpor.

(3) Uporaba raspršivača s nadražujućom tvari prema životinjama od kojih prijeti opasnost prilikom postupanja ne smatra se uporabom sredstava prisile.

Članak 144.

(1) Uporaba palice je teži oblik uporabe tjelesne snage.

(2) Policijski službenik neće uporabiti palicu prema osobi koja pruža pasivni otpor.

Uporaba sredstava za vezivanje

Članak 145.

(1) Sredstvima za vezivanje ograničava se pokretljivost tijela određene osobe vezivanjem ruku na leđa, uporabom propisanih sredstava za vezivanje (lisica) ili drugih prikladnih sredstva (plastične vezice, remen, uže, zatezna traka i sl.).

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako za to postoje opravdani razlozi, kada je osoba pod nadzorom najmanje dvojice policijskih službenika, osobi se mogu vezati ruke sprijeda.

(3) Kada uporabom sredstava za vezivanje iz stavka 1. ovog članka nije postignuta svrha vezivanja mogu se vezati i noge.

(4) Policijski službenik uporabit će sredstva iz stavka 1. ovog članka na način da sredstvo za vezivanje ne nanosi nepotrebne tjelesne boli ili ozljede vezanoj osobi.

(5) U pravilu se jednim sredstvom za vezivanje veže samo jedna osoba, a iznimno se istim sredstvom mogu vezati dvije osobe istog spola.

(6) Policijski službenik vezat će osobu koju privodi, dovodi, uhićenu osobu i osobu kojoj je određena mjera smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, ako prijeti opasnost od bijega, otpora ili napada te osobe na policijskog službenika, njenog samoozljeđivanja ili ozljeđivanja druge osobe.

(7) Ako osoba prema kojoj su bila uporabljena samo sredstva za vezivanje nije pružala otpor niti je zadobila tjelesne ozljede neće se podnositi posebno izvješće o uporabi sredstava prisile, već će se uporaba sredstava za vezivanje evidentirati u izvješću o obavljenom policijskom poslu ili primijenjenoj policijskoj ovlasti, niti će se provoditi postupak ocjene o opravdanosti i zakonitosti uporabe sredstava prisile iz članka 169. ovog Pravilnika. Tjelesnom ozljedom u smislu ovog stavka ne smatra se ozljeda koja je nastupila samo kao posljedica kontakta sredstva za vezivanje s tijelom vezane osobe.

Uporaba uređaja za prisilno zaustavljanje motornog vozila

Članak 146.

(1) Kao sredstvo prisile za zaustavljanje motornog vozila mogu se koristiti uređaji za prisilno zaustavljanje motornog vozila te službena i druga vozila.

(2) Uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila je sredstvo koje se sastoji od podloge u koju su usađeni šiljci koji se prolaskom vozila zabadaju u pneumatike i tako otežavaju daljnje kretanje vozila.

(3) Službena i druga vozila, u smislu odredbe iz stavka 1. ovog članka, su sva motorna i priključna vozila koja policijski službenici mogu koristiti za obavljanje policijskih poslova.

(4) Službena vozila, u smislu odredbe iz stavka 1. ovog članka, mogu se koristiti u pokretu i stacionirano, dok se druga vozila mogu koristiti stacionirano.

Članak 147.

(1) Uporabu uređaja za prisilno zaustavljanje motornog vozila kod blokade i potjere nalaže rukovoditelj provođenja ove radnje.

(2) Kada se uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila koristi prilikom blokade kojom se privremeno nadzire izlazak ili ulazak vozila sa cijelog ili dijela područja policijske uprave mjesto postavljanja uređaja određuje se planom blokade.

(3) Mjeru iz stavka 1. ovog članka može naložiti i rukovoditelj ustrojstvene jedinice koja provodi mjere osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora radi sprječavanja nasilnog ulaska ili napada na štićeni objekt ili prostor.

Članak 148.

(1) Prije postavljanja uređaja za prisilno zaustavljanje motornog vozila ili službenih i drugih vozila na udaljenosti od najmanje 100 m, na smjeru pretpostavljenog nailaska vozila postavljaju se prometni znakovi na pregledna i vidljiva mjesta u približno jednakim razmacima, sljedećim redoslijedom:

– »Opasnost na cesti!«,

– »Zabrana pretjecanja!«,

– »Ograničenje brzine 40 km/h!«,

– »Zabrana prolaska bez zaustavljanja – policija!«.

(2) Iznimno, vodeći računa o karakteristikama prometne površine na koju se postavljaju uređaji za prisilno zaustavljanje motornog vozila, moguće je koristiti i druge odgovarajuće prometne znakove, a moguće je i postavljati ih na manjoj udaljenosti.

Članak 149.

(1) Odluku da se sukladno članku 86. stavku 2. Zakona kao sredstvo prisile za zaustavljanje vozila koriste vozila u vlasništvu Ministarstva ili vozila u vlasništvu drugih domaćih ili stranih pravnih ili fizičkih osoba, donosi službujući rukovoditelj u smjeni ustrojstvene jedinice čiji policijski službenici neposredno postupaju.

(2) Kod donošenja odluke o vrsti i kategoriji vozila koje će se koristiti, rukovoditelj će uvažiti mogućnosti učinkovitog zaustavljanja ciljanog vozila i moguće opasnosti.

(3) Prilikom provođenja mjere iz stavka 1. ovog članka, policijski službenici će poduzeti potrebne mjere i radnje da se zaštiti život, zdravlje i imovina vozača i putnika u vozilu koje se koristi kao sredstvo prisile za zaustavljanje vozila, kao i drugih sudionika u prometu.

Uporaba službenog psa

Članak 150.

Službeni pas je posebno izvježbani pas koji se kao sredstvo prisile, pod uvjetima predviđenim Zakonom može koristiti samo pod nadzorom stručno osposobljenog policijskog službenika (vodiča pasa).

Članak 151.

Ako u obavljanju policijskog posla službeni pas ostane bez nadzora vodiča, drugi policijski službenik dužan je poduzeti mjere radi sprječavanja daljnje uporabe službenog psa kao sredstva prisile.

Uporaba službenog konja

Članak 152.

Službeni konj je posebno izvježbani konj koji se, kao sredstvo prisile može upotrijebiti samo pod nadzorom stručno osposobljenog policijskog službenika (jahača) radi uspostavljanja javnog reda i mira narušenog u većem opsegu.

Uporaba posebnih motornih vozila prilikom osiguranja štićenih osoba

Članak 153.

(1) Prilikom osiguranja štićene osobe dok se ista nalazi u koloni vozila pod pratnjom policijski službenici koji osiguravaju štićenu osobu koriste posebna motorna vozila i sudionicima u prometu izdaju usmene i pisane naredbe koristeći pritom svjetlosne i zvučne signale, megafon, pločice STOP policija i drugo.

(2) Ako sudionik u prometu ne postupi sukladno naredbi policijskih službenika, a postoji opasnost da će sigurnosno ugroziti štićenu osobu ili izvršiti napad na kolonu vozila pod pratnjom i dovesti u opasnost život štićene osobe, policijski službenici koji osiguravaju štićenu osobu i nalaze se u koloni vozila pod pratnjom, upotrijebit će posebna motorna vozila kao sredstvo prisile na način da će kretanjem i položajem vozila odbiti napad i otkloniti opasnost ugrožavanja života štićene osobe.

(3) U sastavu kolone vozila pod pratnjom nalazi se najmanje jedno posebno motorno vozilo, a ovisno od sigurnosne procjene i više vozila.

Uporaba kemijskih sredstava

Članak 154.

(1) Kemijska sredstva može upotrebljavati posebno osposobljen policijski službenik po zapovijedi nadležnog rukovoditelja.

(2) Kemijska sredstva ne smiju se uporabiti radi sprječavanja otpora osobe koja se sklonila u zatvoreni prostor ako je očito da se u tom prostoru nalaze djeca, trudnice, teži bolesnici ili druge osobe čiji život i zdravlje bi moglo biti ozbiljno narušeno uporabom tog sredstva.

Uporaba vatrenog oružja prema osobama

Članak 155.

(1) Ako postoji osnova sumnje da će osoba prema kojoj treba primijeniti policijske ovlasti ili obaviti policijski posao pružiti otpor te da se može očekivati uporaba vatrenog oružja prema osobi, policija će sačiniti plan postupanja koji odobrava nadležni rukovoditelj.

(2) Ako zbog okolnosti slučaja nije moguće sastaviti pisani plan, neposredni rukovoditelj će usmeno izložiti plan postupanja policijskim službenicima koji su određeni za postupanje, a ako to okolnosti dozvoljavaju s bitnim značajkama plana postupanja upoznat će nadležnog rukovoditelja.

(3) Planom iz stavka 1. i 2. ovog članka obvezno će se odrediti potreban broj policijskih službenika, njihovo naoružanje, zaštitna oprema, stupanj pripravnosti za uporabu vatrenog oružja i drugi elementi u ovisnosti od prosudbe te odrediti neposredni rukovoditelj.

(4) Policijski službenik koji sudjeluje u provedbi plana iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti upoznat s prosudbom očekivanog otpora, situacijskim planom, rasporedom i zadaćama drugih policijskih službenika te vlastitom službenom zadaćom.

(5) Policijski službenik smije uporabiti vatreno oružje i prije izdane zapovjedi nadređenog rukovoditelja za uporabu vatrenog oružja ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti.

Članak 156.

(1) Ako policijski službenik prosudi postojanje okolnosti koje upućuju na postojanje zakonskih uvjeta za uporabu vatrenog oružja, pripremit će vatreno oružje za uporabu umetanjem streljiva u cijev.

(2) Policijski službenik u okolnostima iz stavka 1. ovog članka postavit će se u položaj koji mu pruža optimalnu zaštitu i mogućnost uporabe vatrenog oružja te će vatreno oružje usmjeriti prema osobi prema kojoj ga namjerava uporabiti.

(3) Policijski službenik iz stavka 2. ovog članka, nakon dane naredbe: »Stoj policija!« i naredbe i upozorenja: »Stoj pucat ću!«, a neposredno prije uporabe vatrenog oružja, ispalit će upozoravajući hitac u zrak ili u drugom sigurnom smjeru ako se time ne bi dovelo u opasnost ljude i imovinu.

(4) Policijski službenik neće dati usmene naredbe i upozorenja niti će ispaliti upozoravajući hitac u zrak, ako bi to dovelo u pitanje obranu od izravnog napada ili otklanjanja opasnosti kojom se ugrožava njegov život ili život drugih osoba ili bi se time dovelo u pitanje izvršenje službene zadaće.

Članak 157.

Kada prestanu razlozi zbog kojih je pripremio vatreno oružje za uporabu, kao i nakon uporabe vatrenog oružja, policijski službenik će pražnjenjem oružje pripremiti za sigurno nošenje. Pražnjenje vatrenog oružja policijski službenik obavit će na mjestu i na način kojim neće ugrožavati druge osobe.

Članak 158.

Popis kaznenih djela iz članka 91. stavka 1. točke 3. i 4. Zakona, radi kojih policijski službenik ima ovlast uporabiti vatreno oružje je sastavni dio ovog Pravilnika.

Uporaba vatrenog oružja prema životinjama

Članak 159.

Vatreno oružje prema životinjama, radi otklanjanja opasnosti za život ili tijelo osobe, uporabit će se krajnje obazrivo na način kojim se neće ugroziti život ili tijelo osobe koju se štiti niti dovoditi u izravnu opasnost život ili tijelo drugih osoba.

Članak 160.

(1) Kada veterinar ili druga osoba nije u mogućnosti poduzeti odgovarajuću mjeru, vatreno oružje se uz suglasnost posjednika životinje i veterinara smije uporabiti i prema bolesnoj ili teško ozlijeđenoj životinji koja je uslijed neizlječive ili zarazne bolesti opasna za okolinu.

(2) Vatreno oružje se pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka može uporabiti samo uz suglasnost veterinara, ako suglasnost posjednika životinje nije moguće zatražiti ili se radi o životinji koja se ne nalazi u posjedu neke osobe.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, vatreno oružje se pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka može uporabiti i bez suglasnosti veterinara ako je to hitno potrebno radi otklanjanja opasnosti po život i zdravlje ljudi ili spriječiti nepotrebne patnje životinje.

Uporaba sredstava prisile prema skupini

Članak 161.

(1) Policijski službenik će upozoriti na protupravno ponašanje skupinu koja se nedopušteno okupila ili se protupravno ponaša, a ako prijeti opasnost da će izazvati nasilje policijski službenik će narediti da se skupina raziđe.

(2) Naredba iz stavka 1. ovog članka upućuje se usmeno na način da je može čuti većina okupljenih, radi čega se mogu koristiti i tehnička sredstva.

(3) Ako se skupina nakon naredbe iz stavka 1. ovog članka ne raziđe, po zapovijedi načelnika policijske uprave ili policijskog službenika kojeg on za to ovlasti, ponovit će se naredba uz upozorenje da će u protivnom biti uporabljena sredstva prisile.

(4) Ako se skupina ne raziđe ni nakon ponovljene naredbe i upozorenja iz stavka 3. ovog članka, prema skupini se mogu uporabiti Zakonom dopuštena sredstva prisile koja će je s najmanje štetnih posljedica prisiliti na razilaženje.

(5) Načelnik policijske uprave ili policijski službenik kojeg on za to ovlasti odredit će uporabu sredstava prisile kojima se uz najmanje štetnih posljedica skupina može prisiliti na razilaženje.

(6) Radi prisiljavanja na razilaženje skupine kojoj je policijski službenik naredio da se raziđe jer se protupravno okupila ili se protupravno ponaša te tako može izazvati nasilje, dopušteno je uporabiti sva sredstva prisile osim vatrenog oružja, eksplozivnih sredstava i posebnih oružja.

Uporaba uređaja za izbacivanje vode

Članak 162.

(1) Uređaj za izbacivanje vode se kao sredstvo prisile može koristiti radi uspostave javnog reda i mira narušenog u većim razmjerima ili probijanja ili uklanjanja prepreka.

(2) Radi uspostavljanja javnog reda i mira narušenog u većim razmjerima, uređaj iz stavka 1. ovog članka može se koristiti na način da izbacuje koncentrirani ili disperzirani mlaz vode.

(3) Koncentrirani mlaz vode koristit će se prema osobama na udaljenosti koja ne može ugroziti njihov život.

(4) Uređaj iz stavka 1. ovog članka izbacivat će ekološki čistu vodu.

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka ako se prosudi:

– da se uporabom ekološki čiste vode neće postići svrha uporabe uređaja za izbacivanja vode u nju će se umiješati propisana koncentracija neškodljivih nadražujućih tvari;

– da je to potrebno radi lakšeg pronalaska i identifikacije pripadnika skupine u vodu će se umiješati sredstvo za obilježavanje.

Uporaba posebnih vrsta oružja i eksplozivnih sredstava

Članak 163.

(1) Glavni ravnatelj policije, pored ostalih sredstava prisile (osim uporabe vatrenog oružja prema skupini), može donijeti odluku i o uporabi eksplozivnih sredstava i posebnih vrsta oružja radi:

– uspostavljanja javnog reda i mira narušenog u većem opsegu

– sprječavanja djelovanja grupe ljudi koja ugrožava život ili osobnu sigurnost ljudi ili imovinu veće vrijednosti

– sprječavanje otpora ili napada osobe koja se sklonila u zatvoreni prostor

– otklanjanja neposredne opasnosti za život ljudi ili imovine velikog opsega

– toga što je uporaba drugih sredstava prisile očigledno neuspješna.

(2) Posebna oružja i eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti radi sprječavanja bijega osoba, a eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti prema djetetu niti prema osobama u mnoštvu.

(3) Odluku o uporabi posebnih vrsta oružja i eksplozivnih sredstava donosi glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti. Glavni ravnatelj policije ili osoba koju on ovlasti može i usmeno odobriti uporabu eksplozivnih sredstava i posebnih vrsta oružja, a dužan je u roku od 24 sata od trenutka usmenog odobrenja potvrditi istu u pisanom obliku.

Uporaba sredstava prisile ili drugih sredstava za ometanje prema pokretnim uređajima na daljinsko upravljanje

Članak 164.

(1) Uporaba sredstava prisile ili drugih sredstava za ometanje je dopuštena prema pokretnom uređaju koji je daljinski upravljan ili je programiran i autonoman, ako na drugi način nije moguće spriječiti kazneno djelo, prekršaj ili otkloniti opasnost ili koji se zateknu u prostoru gdje je kretanje ograničeno ili zabranjeno.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se s posebnim obzirom prema osobama, imovini i pravima drugih građana.

(3) Prema uređajima iz stavka 1. mogu se uporabiti:

a) posebne vrste oružja i streljiva

b) posebne vrste hvataljki i mreža

c) uređaji za detekciju, hvatanje, ometanje i preuzimanje upravljanja uređajima

d) zaštitne prepreke za pristup osobi, objektu ili prostoru pod policijskom zaštitom

e) vatreno oružje.

(4) Vatreno oružje će se uporabiti iznimno kada uporaba drugih navedenih sredstava nije moguća ili postoji vjerojatnost da neće biti uspješna. Kada postoji opasnost da bi uporabom vatrenog oružja bili u opasnosti ljudski životi ili imovina većeg opsega, vatreno oružje se neće uporabiti.

(5) Odluku za uporabu sredstava navedenih u stavku 3. ovog članka donosi policijski službenik koji rukovodi provođenjem postupanja.

(6) Radi zaštite objekta, prostora ili plovila od pokretnih uređaja na daljinsko upravljanje, policija može privremeno ograničiti slobodu kretanja, plovidbe i letenja uređajima na daljinsko upravljanje u zoni obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti. O ograničenju slobode plovidbe i letenja izvijestit će se nadležna državna tijela prema posebnom propisu.

Zaštita policijskog službenika nakon uporabe sredstava prisile

Članak 165.

Policijski službenik protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka, vodi kazneni postupak ili postupak za naknadu štete zbog uporabe sredstava prisile ili drugih radnji u obavljanju policijskog posla podnosi neposrednom rukovoditelju pisani zahtjev za pružanje pravne pomoći na teret Ministarstva.

Izvješćivanje o uporabi sredstava prisile

Članak 166.

(1) Policijski službenik koji je uporabio sredstva prisile kao i policijski službenik koji je zapovjedio uporabu sredstava prisile dužan je o tome izvijestiti Operativno dežurstvo policijske postaje ili nadležni operativno komunikacijski centar prema mjestu postupanja i uporabe sredstava prisile i podnijeti pisano izvješće mjesno nadležnoj policijskoj upravi radi evidentiranja i daljnjeg kriminalističkog istraživanja te nadležnom rukovoditelju svoje ustrojstvene jedinice.

(2) Pisano izvješće o uporabi sredstava prisile mora sadržavati sljedeće podatke:

– vrijeme i mjesto uporabe sredstva prisile

– vrstu sredstva prisile

– ime i osobne podatke osobe protiv koje je sredstvo prisile uporabljeno, osim kada nije moguće utvrditi ili provjeriti identitet jer se osoba udaljila sa mjesta postupanja, odnosno kada se identitet osobe iz opravdanih razloga utvrđuje ili provjerava naknadno

– druge podatke kada se radi o uporabi sredstava prisile prema skupini odnosno prema životinjama

– zakonsku osnovu uporabe sredstva prisile

– okolnosti pod kojima je sredstvo prisile uporabljeno

– eventualno nastale posljedice

– ime i prezime policijskog službenika koji je sredstva prisile uporabio odnosno zapovjedio njihovu uporabu.

(3) Obrazac pisanog izvješća iz stavka 1. ovog članka je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 167.

(1) Rukovoditelj iz članka 166. stavka 1. ovog Pravilnika dužan je odmah prikupiti potrebne obavijesti o okolnostima uporabe sredstava prisile te ih zajedno s pisanim izvješćem i mišljenjem dostaviti na ocjenu načelniku policijske uprave.

(2) Ako je sredstva prisile uporabio policijski službenik ustrojstvene jedinice u sjedištu Ministarstva, nadležni rukovoditelj (načelnik uprave, zapovjednik jedinice, voditelj službe i dr.) će organizirati prikupljanje potrebnih obavijesti o okolnostima uporabe, te ih zajedno s pisanim izvješćem i mišljenjem bez odlaganja dostaviti na ocjenu glavnom ravnatelju policije.

(3) Načelnik policijske uprave organizirat će prikupljanje svih relevantnih saznanja vezanih za uporabu sredstava prisile koju je osobno zapovjedio ili uporabio, te ih zajedno s pisanim izvješćem i mišljenjem bez odlaganja dostaviti na ocjenu glavnom ravnatelju policije.

Članak 168.

(1) Načelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlasti, može zapovjediti da se u prikupljanje obavijesti o uporabi sredstava prisile uključi određeni rukovoditelj odnosno linijski službenik policijske uprave, dok će se policijski službenici za zakonitost postupanja nakon njihovog izvješćivanja uključiti po potrebi sukladno procjeni rukovoditelja ustrojstvene jedinice nadležne za unutarnju kontrolu.

(2) Nadležni rukovoditelj iz članka 167. stavka 2. ovog Pravilnika, može zapovjediti da se u prikupljanje obavijesti o uporabi sredstava prisile uključi određeni rukovoditelj ili policijski službenik kojim rukovodi.

(3) Glavni ravnatelj policije ili osoba koju on za to ovlasti može zapovjediti da se u prikupljanje obavijesti o uporabi sredstava prisile uključi stručni tim policijskih službenika Ministarstva koji će se za tu priliku formirati.

(4) Stručni tim iz stavka 3. ovog članka obvezno će biti formiran u situacijama kada je uslijed uporabe sredstava prisile neka osoba izgubila život, zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život ili je zbog uporabe sredstava prisile došlo do uznemiravanja javnosti, odnosno javnog prosvjeda građana.

Ocjena opravdanosti i zakonitosti uporabe sredstava prisile

Članak 169.

(1) Rukovoditelji iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovog Pravilnika dužni su u roku od tri radna dana od prijema pisanog izvješća donijeti ocjenu opravdanosti i zakonitosti uporabe sredstava prisile.

(2) Glavni ravnatelj policije donosi ocjenu opravdanosti i zakonitosti uporabe sredstava prisile, ako ih je uporabio ili zapovjedio načelnik policijske uprave ili policijski službenik Ministarstva u sjedištu.

23. ZAŠTITA ŽRTAVA KAZNENIH DJELA I DRUGIH OSOBA

Opća prava žrtava

Članak 170. (NN 114/23)

(1) Policija postupa s posebnim obzirom prema žrtvi kaznenog djela te na primjeren način vodi brigu o pravima i interesima žrtve, zaštiti privatnosti kao i o specifičnim potrebama žrtve.

(2) Policijski službenik dužan je u prvom kontaktu žrtvu na razumljiv i primjeren način upoznati s pravima koja joj po zakonu pripadaju te načinom na koji može ostvariti svoja prava.

(3) Prilikom upoznavanja žrtve s njezinim pravima posebno treba voditi računa o pojedinoj kategoriji žrtve čija su prava posebno propisana (dijete žrtva, žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode, žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima, žrtva kaznenog djela nasilja, žrtva stranac, žrtva osoba s invaliditetom, žrtva terorizma, žrtva zločina iz mržnje, žrtva rodno utemeljenog nasilja).

(4) Nakon usmenog informiranja policijski službenik žrtvi uručuje pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za zaštitu i podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama, neovisno o tome želi li žrtva prijaviti kazneno djelo ili ne.

(5) Policijski službenik će izvršiti pojedinačnu procjenu žrtve radi utvrđivanja specifičnih potreba zaštite te sukladno procjeni poduzimati mjere zaštite žrtve.

(6) U slučaju terorističkog napada, policija će odmah po saznanju za teroristički napad obavijestiti nadležna tijela za podršku žrtvama radi pružanja potrebne podrške i pomoći, od trenutka terorističkog napada pa sve dok je to potrebno, a način izvješćivanja utvrdit će se protokolom o suradnji nadležnih tijela.

Članak 171.

(1) Dok za to postoje opravdani razlozi policija će uspostavom primjerenih mjera zaštititi žrtvu ili drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili njima blisku osobu, ako im prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba.

(2) Mjere zaštite iz stavka 1. ovog članka su:

1. Fizička zaštita

2. Tehnička zaštita

3. Smještanje ugrožene osobe u sigurno sklonište.

(3) Temelj za donošenje odluke o pružanju zaštite je prosudba ugroženosti osobe koju sačinjava ustrojstvena jedinica koja je zaprimila prijavu ili na drugi način došla do saznanja o ugroženosti osobe.

Članak 172.

(1) Načelnik policijske uprave ili načelnik uprave u Ravnateljstvu policije podnosi obrazloženi prijedlog za primjenu mjera zaštite glavnom ravnatelju policije.

(2) Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka će nakon saznanja o ugroženosti naložiti primjenu mjera zaštite osobe u trajanju do donošenja odluke o primjeni mjera zaštite, a najduže do 48 sati. O uspostavi privremenih mjera zaštite odmah će izvijestiti glavnog ravnatelja policije.

(3) Prijedlog iz stavka 1. ovog članka sadržava:

– podatke o osobi za koju se predlažu mjere zaštite

– prosudbu o ugroženosti osobe

– prijedlog vrste mjera zaštite i trajanje zaštite

– prijedlog broja službenika

– potrebna materijalno-tehnička sredstava

– potrebna financijska sredstva.

(4) Glavni ravnatelj policije na temelju obrazloženog mišljenja Operativne grupe za primjenu mjera zaštite (u daljnjem tekstu: Grupa) predlaže ministru donošenje odluke o primjeni mjera zaštite.

(5) Voditelj Grupe iz stavka 4. ovog članka je zamjenik glavnog ravnatelja policije, a članovi Grupe su načelnik Uprave policije, načelnik Uprave kriminalističke policije, zapovjednik Zapovjedništva specijalne policije i zapovjednik Zapovjedništva interventne policije.

Članak 173.

(1) Žrtvu ili drugu osobu obavijestit će se o sadržaju mjera zaštite i njenim obvezama tijekom provođenja mjera zaštite.

(2) Prije uspostave mjera zaštite nadležna ustrojstvena jedinica pribavit će pisanu suglasnost ugrožene osobe i izjavu o prihvaćanju upute o ponašanju za vrijeme pružanja mjera zaštite.

(3) Ako ugrožena osoba odbije zaštitu ili ugroženoj osobi zbog probitaka postupka nije priopćeno postojanje ugroze, nadležni rukovoditelj može sukladno prosudbi naložiti poduzimanje diskretnih mjera zaštite.

(4) Nalog o poduzimanju diskretnih mjera zaštite, pored osobnih podataka žrtve, mora sadržavati propisani tijek i trajanje, način i taktiku provođenja te neophodna tehnička sredstva zaštite, kao i očekivanu razinu zaštite.

Članak 174.

(1) Izjava o prihvaćanju mjera zaštite sadržava i uputu o ponašanju osobe nad kojom se primjenjuje mjera, a poglavito obvezu:

– izbjegavanja izlaganja opasnim situacijama

– izbjegavanja nezakonitog ponašanja

– prekida kontakata s osobama od kojih dolazi prijetnja

– hitnog izvješćivanja službenika zaduženih za pružanje zaštite o događajima ili pojavama od značaja za sigurnost osobe pod zaštitom

– pravovremenog najavljivanja napuštanja mjesta boravka

– ograničenja putovanja u zemlji i inozemstvu

– izbjegavanja javnih skupova

– postupanja po zahtjevu policijskih službenika koji provode mjere osiguranja

– suradnje s nadležnim tijelima koja provode postupak i

– druge obveze koje mogu doprinijeti sigurnosti osobe.

(2) Policijski službenici koji provode mjere zaštite usmeno će skrenuti pozornost osobi prema kojoj se mjera provodi na svako nepoštivanje obveza i ponašanje koje ju dodatno ugrožava, o čemu će sastaviti pisano izvješće. Pisana izvješća, zajedno s ostalim podacima dostavljaju se periodično Grupi.

Članak 175.

Ako način provođenja mjera zaštite iz sigurnosnih razloga isključuje mogućnost rada i stjecanja dohotka osobe pod zaštitom, Ministarstvo će joj osigurati financijska sredstva dostatna za život.

Članak 176.

(1) Rukovoditelj ustrojstvene jedinice policije koja provodi mjere zaštite će u slučaju postojanja novih okolnosti vezanih za vrstu i intenzitet ugroze bez odgode naložiti poduzimanje pojačanih mjera zaštite, o čemu će odmah izvijestiti nadležnog rukovoditelja iz članka 172. stavka 1. ovog Pravilnika.

(2) Ustrojstvena jedinica koja je predložila provođenje mjera zaštite će na temelju raspoloživih operativnih saznanja ažurirati prosudbu i plan zaštite, a u slučaju prestanka razloga ili izmjene okolnosti zbog kojih je zaštita određena će nadležnom rukovoditelju iz članka 172. stavka 1. ovog Pravilnika predložiti obustavu ili smanjenje opsega mjera zaštite.

(3) Mjere zaštite određuju se na vremensko razdoblje do trideset dana.

(4) Prije isteka roka iz stavka 3. ovog članka ustrojstvena jedinica koja je predložila mjere zaštite ažurirat će prosudbu ugroženosti, te predložiti nastavak ili obustavu primjene mjera zaštite.

(5) Protekom dvije godine od dana uspostave osiguranja, Grupa koja daje obrazložena mišljenja i prijedlog za nastavak ili obustavu mjera, dužna je provesti cjelovitu reviziju predmeta i dostaviti svoje mišljenje ministru. Protekom godine dana od provedene revizije, ako se ne dođe do novih podataka, saznanja i razloga za daljnji nastavak, mjere se obustavljaju.

(6) Glavni ravnatelj policije na temelju obrazloženog mišljenja Grupe predlaže ministru donošenje odluke o produljenju ili obustavi zaštite.

24. PROVJERA ZASTAVE, PROGON, ZAUSTAVLJANJE, UZAPĆENJE I SPROVOĐENJE PLOVNOG OBJEKTA

Provjera zastave plovila

Članak 177.

(1) Policijski službenici nadzirat će da li je zastava kao znak državne pripadnosti plovnog objekta istaknuta na krmi odnosno krmenom polju za vrijeme dok se plovni objekt nalazi u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

(2) Kada posada policijskog plovila uoči plovni objekt za koji se ne može utvrditi njegova državna pripadnost ili kada postoji neki drugi razlog za policijsko postupanje, pozvat će zapovjednika plovnog objekta sredstvom veze ili na drugi način da pokaže zastavu državne pripadnosti, priopći ime plovnog objekta, IMO broj, luku pripadnosti, luku iz koje dolazi i pravac plovidbe.

(3) Ako zapovjednik plovnog objekta udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovog članka i nema utemeljenih razloga za zaustavljanje plovila, pozvanom plovilu dozvoljava se nesmetana plovidba.

Zaustavljanje plovnog objekta

Članak 178.

(1) Ako posada plovnog objekta ne pokaže zastavu ili ne priopći tražene podatke, ili ako postoji opravdana sumnja da je na plovnom objektu ili pomoću njega učinjeno kazneno djelo ili prekršaj, policijski službenici dat će znak za zaustavljanje.

(2) Policijski službenici mogu zaustaviti plovni objekt prilikom redovne službe na moru u cilju provjere zadovoljavanja uvjeta za sigurnu plovidbu ili opravdanosti boravka posade na plovnom objektu.

(3) Prije davanja znaka plovnom objektu da se zaustavi, potrebno je utvrditi njegovu točnu poziciju (pozicija osmotrenja) utvrđivanjem koordinata plovnog objekta, dok se pozicija manjih plovnih objekata za sport i razonodu može odrediti opisno.

(4) Pozicija plovnog objekta utvrđuje se navigacijskim i tehničkim sustavima za radarsko osmatranje koji se nalaze na policijskom plovilu i/ili tehničkim sustavima za nadzor morskog prostora koji se koriste u ustrojstvenim jedinicama nadležnim za nadzor morskog prostora Republike Hrvatske i državne granice na moru.

(5) Pozicija i ostale okolnosti događaja utvrđene sustavima iz stavka 4. ovog članka mogu se koristiti u daljnjim postupcima pred nadležnim tijelima.

(6) Znak za zaustavljanje upućuje se sredstvom veze, vidljivim svjetlosnim ili zvučnim signalom ili znakovima međunarodnog signalnog kodeksa s udaljenosti koja omogućava prijem poziva.

Pregled isprava plovnog objekta i osoba na njemu

Članak 179.

(1) Nakon zaustavljanja plovnog objekta, policijski službenici se prekrcavaju na plovni objekt radi pregleda isprava plovnog objekta odnosno isprava članova posade i putnika.

(2) Pregled isprava iz stavka 1. ovog članka može se obaviti i na način da se zapovjedniku zaustavljenog plovnog objekta naredi donošenje isprava na policijsko plovilo u svrhu pregleda.

(3) Ako je zbog nevremena ili drugih razloga nemoguće obaviti pregled, policijski službenici će narediti uplovljavanje u najbližu luku ili sidrište gdje će se obaviti potreban pregled.

(4) Isprave koje plovni objekt mora imati služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda, dok se knjige plovnog objekta moraju voditi sukladno posebnim propisima.

(5) Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava smisleno se primjenjuju i kod pregleda posade, putnika i plovnog objekta.

Progon plovila

Članak 180.

(1) Progon plovnog objekta poduzet će se ako postoji osnovana sumnja da je plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio propise Republike Hrvatske ili opće prihvaćena pravila međunarodnoga prava te ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

(2) Upozorenja i naredbe o zaustavljanju plovnom objektu mogu se izdati i putem pomorskog radio – komunikacijskog sustava, ako je plovni objekt dužan imati uređaj za primanje navedenog poziva, sukladno odredbama kojima se regulira sigurnost plovidbe na moru.

(3) Progon stranog plovnog objekta može započeti isključivo u unutarnjim vodama, unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. U području zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa i nad epikontinentalnim pojasom progon može započeti samo ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u tim područjima.

(4) Progon hrvatskog plovnog objekta može započeti i na otvorenom moru.

(5) Progon može trajati sve dok progonjeni plovni objekt ne uplovi u teritorijalno more odnosno na područje pune jurisdikcije druge države ili dok se progon ne prekine. Progon mora biti u kontinuitetu, bez obzira obavljaju li ga dva ili više policijskih plovila ili ako su u progon uključena i druga javna plovila odnosno zrakoplovi ili helikopteri.

(6) Ako se progonjeni plovni objekt ne zaustavi policijski službenici će ga nastojati zaustaviti manevrom policijskog plovila ili uporabom drugog sredstva za zaustavljanje.

(7) Policijski službenik dužan je o započetom progonu odmah izvijestiti operativno – komunikacijski centar nadležne policijske uprave i Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka.

Uporaba vatrenog oružja u progonu plovila

Članak 181.

Policijski službenik u obavljanju policijskih poslova na moru i unutarnjim vodama uporabit će vatreno oružje prema progonjenom plovnom objektu po zapovijedi koju izdaje zapovjednik policijskog plovila.

Uzapćenje i sprovođenje u luku

Članak 182.

(1) Ako je plovni objekt zatečen u počinjenju prekršaja ili kaznenog dijela odnosno ako postoji osnova sumnje da je korištenjem plovnog objekta počinjen prekršaj ili kazneno djelo policijski službenici mogu narediti zapovjedniku tog plovnog objekta uplovljavanje u najbližu luku u kojoj je moguće provesti kriminalističko istraživanje, pri čemu policijsko plovilo prati plovidbu uzapćenog plovnog objekta.

(2) U slučaju kada zapovjednik plovnog objekta ili članovi posade uzapćenog plovnog objekta odbiju naredbu o plovidbi u određenu luku ili svojim radnjama onemogućavaju sprovođenje, policijski službenici se prekrcavaju na uzapćeni plovni objekt te mogu preuzeti zapovijedanje nad uzapćenim plovnim objektom. Radi preuzimanja zapovijedanja nad uzapćenim plovnim objektom, na uzapćeni plovni objekt prekrcat će se najmanje dva naoružana policijska službenika.

(3) Odluka o uzapćenju plovnog objekta odmah se priopćava zapovjedniku uzapćenog plovnog objekta pri čemu se privremeno oduzimaju isprave plovnog objekta i osoba uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta.

(4) Ako je uzapćeni plovni objekt u kvaru, sprovođenje u luku obavlja se organiziranjem tegljenja plovilom specijaliziranim za tu djelatnost, a izuzetno tegljenje može obaviti policijsko plovilo ako se time ne ugrožava sigurnost plovnog objekta i osoba na njemu.

(5) O uzapćenju se sastavlja zapisnik koji sadrži slijedeće podatke: dan i vrijeme uzapćenja, ime i registarska oznaka uzapćenog plovnog objekta, zastava pripadnosti, ime i prezime zapovjednika, poziciju osmotrenja, poziciju početka progona, poziciju uzapćenja te pravna osnova uzapćenja.

(6) Na zahtjev zapovjednika uzapćenog plovnog objekta policijski službenici dužni su podatke o uzapćenju unijeti u dnevnik uzapćenog plovnog objekta.

(7) Policijski službenici dužni su odmah po uzapćenju plovnog objekta izvijestiti operativno-komunikacijski centar nadležne policijske uprave.

25. RADNJE PODUZETE IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA

Članak 183.

(1) Poduzimanje radnji iz sigurnosnih razloga pisanim nalogom nalaže načelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlasti.

(2) Nalog iz stavka 1. ovog članka uručuje se fizičkoj, pravnoj, odnosno odgovornoj osobi na koju se nalog odnosi najkasnije 48 sati prije poduzimanja radnje iz sigurnosnog razloga.

(3) Iznimno, nalog se može dati i usmeno, uz naknadnu dostavu naloga u pisanom obliku.

VII. OSIGURANJE I ZAŠTITA OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA

Članak 184.

Policijski službenik može napustiti objekt, osobu ili prostor koji osigurava samo u situacijama kada se u neposrednoj blizini izvršava kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili više, ili kada je to nužno radi sprječavanja izravne opasnosti, osim u situacijama kada napuštanjem mogu biti ugroženi životi i sigurnost štićenih osoba, objekata i prostora.

VIII. POSEBNE OBVEZE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA PRILIKOM OBAVLJANJA POLICIJSKIH POSLOVA I PRIMJENE POLICIJSKIH OVLASTI

Članak 185.

(1) Otprema službe provodi se prije upućivanja policijskih službenika u službu, a obavlja je šef smjene, odnosno drugi nadležni rukovoditelj ustrojstvene jedinice.

(2) Otpremi službe dužni su prisustvovati svi policijski službenici, uključujući i rukovoditelje, koji su posebnim rasporedom rada raspoređeni za rad u smjeni, a iznimno mogu biti odsutni u opravdanim slučajevima.

(3) Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka, nakon utvrđivanja prisutnosti policijskih službenika sukladno posebnom rasporedu rada, dužan je na otpremi službe poduzeti sljedeće:

– upoznati prisutne sa službenim zadaćama koje su navedene kroz dnevne i tjedne zadaće

– upoznati prisutne s počinjenim kaznenim djelima i težim prekršajima

– upoznati prisutne s aktualnim važnim sigurnosnim događajima za taj dan

– upoznati prisutne s aktualnim raspisima i uputama

– uputiti policijske službenike na zakonito i učinkovito postupanje, u skladu s pozitivnim propisima i pravilima struke

– po potrebi provesti edukaciju policijskih službenika po određenoj problematici

– upozoriti policijske službenike na pravilno i odgovorno postupanje s povjerenim sredstvima za rad

– dopustiti policijskim službenicima da iznose probleme u radu, odnosno prijedloge za unaprjeđenje radnih procesa i sl.

– poduzeti i druge potrebne radnje za pripremu policijskih službenika za obavljanje službenih zadaća.

(4) Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka, prije početka obavljanja policijskih poslova, dužan je provjeriti jesu li policijski službenici propisno odjeveni, naoružani i opremljeni te jesu li psiho-fizički sposobni za obavljanje policijskih poslova.

(5) Ako postoji sumnja da je policijski službenik pod utjecajem alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava, pomoću odgovarajućih uređaja provjerit će se prisutnost alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu policijskog službenika.

(6) Nadležni rukovoditelj dužan je onemogućiti obavljanje policijskih poslova policijskom službeniku:

– koji nije ispravno odjeven ili opremljen dok ne otkloni neispravnost

– za kojega je odgovarajućim uređajem utvrđena bilo koja prisutnost alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu

– koji se odbije podvrći provjeri prisutnosti alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu.

(7) Nadležni rukovoditelj onemogućit će daljnje obavljanje policijskih poslova policijskom službeniku iz stavka 6. podstavaka 2 i 3. ovog članka te će od istoga privremeno oduzeti službeno naoružanje do prestanka djelovanja alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu, a najduže do sljedećeg upućivanja policijskog službenika u službu sukladno Posebnom rasporedu rada.

(8) U specifičnim uvjetima, kao što su neadekvatne službene prostorije, brojnost policijskih službenika, udaljenost radnog mjesta od sjedišta ustrojstvene jedinice i dr., otprema službe može se organizirati i na drugačiji način.

Članak 186.

(1) Po povratku policijskih službenika iz službe, šef smjene odnosno drugi nadležni rukovoditelj poduzima sljedeće:

– provodi kontrolu kvalitete i ispravnosti sastavljenih pismena

– provjerava učinkovitost rada, odnosno je li policijski službenik izvršio sve zadaće naložene radnim nalogom

– provjerava psiho-fizičko stanje policijskih službenika te ispravnost i urednost opreme koju su koristili za obavljanje službenih zadaća

– poduzima i druge potrebne radnje.

(2) U specifičnim uvjetima, kada se po završetku službe policijski službenici ne vraćaju u sjedište ustrojstvene jedinice, radnje iz stavka 1. nadležni rukovoditelj provest će tijekom službe ili na drugi odgovarajući način.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 187.

Uputu iz članka 115. stavka 3. ovog Pravilnika glavni ravnatelj policije donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 188.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu policijskog postupanja (»Narodne novine«, br. 89/10. i 76/15.).

Članak 189.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/23

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

(NN 37/23)