NN 14/2019 (7.2.2019.), Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

HRVATSKI SABOR

273

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU

Proglašavam Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. siječnja 2019.

Klasa: 011-01/19-01/02

Urbroj: 71-06-01/1-19-2

Zagreb, 30. siječnja 2019.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON

O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za prijam vježbenika u sudove i u državna odvjetništva (u daljnjem tekstu: pravosudna tijela), trajanje, program i način provođenja vježbeničke prakse i stručnog obrazovanja za druge osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava (u daljnjem tekstu: studij prava) koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita te uvjeti i postupak prijma na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.

(2) Ovim se Zakonom uređuje postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. PRIJAM VJEŽBENIKA I NAČIN OBAVLJANJA VJEŽBENIČKE PRAKSE U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

Članak 3.

(1) Vježbenici u pravosudnim tijelima su državni službenici zaposleni na određeno vrijeme u duljini trajanja vježbeničke prakse predviđene ovim Zakonom.

(2) Na vježbenike u pravosudnim tijelima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

(1) Broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u pravosudnim tijelima određuje planom prijma ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika.

(2) Osim donošenja plana prijma za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa po potrebi će donijeti i srednjoročni plan (za vrijeme od dvije godine) i dugoročni plan (za vrijeme od četiri godine).

(3) Plan prijma iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

Članak 5.

(1) Vježbenik u pravosudnom tijelu može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. hrvatsko državljanstvo

2. zdravstvena sposobnost za rad

3. završen studij prava.

(2) Za prijam osobe koja je strani državljanin ili osoba bez državljanstva, osim ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(3) Za vježbenika ne može biti primljena osoba kod koje postoji zapreka za prijam u državnu službu prema propisima o državnim službenicima.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državljani država članica Europske unije mogu biti primljeni za vježbenike u pravosudnim tijelima ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka te ako ne postoji zapreka iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 6.

(1) Slobodna mjesta vježbenika utvrđena planom prijma iz članka 4. ovoga Zakona popunjavaju se javnim natječajem koji objavljuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u »Narodnim novinama« i na svojim mrežnim stranicama.

(2) Provjeru znanja i ocjenjivanje kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika u sastavu od tri člana.

(3) Članove Povjerenstva za izbor vježbenika na vrijeme od dvije godine imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa, i to jednog iz reda rukovodećih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jednog iz reda sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te jednog iz reda zamjenika državnih odvjetnika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(4) Svaki od članova Povjerenstva za izbor vježbenika ima tri zamjenika koji se imenuju na isti način kao i članovi.

(5) Članovima Povjerenstva za izbor vježbenika i njihovim zamjenicima pripada naknada za rad u visini koju posebnom odlukom određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 7.

(1) Na slobodno vježbeničko mjesto primit će se oni kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova.

(2) Ukupan broj bodova određuje se na osnovi rezultata ocjena završenog studija prava, kao i na osnovi pisane provjere znanja te provedenog strukturiranog razgovora, na kojem se utvrđuju profesionalni ciljevi i motivacija kandidata za rad u pravosudnim tijelima.

(3) Broj bodova ostvaren na temelju završenog studija prava može iznositi najviše 50% bodova, broj bodova ostvaren na temelju pisane provjere znanja iznosi najviše 40%, dok se na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora može ostvariti najviše 10% bodova.

(4) Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji pravo prednosti ostvaruju prema posebnom zakonu. Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta koji ne ostvaruju prednost prema posebnom zakonu, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja.

(5) Način utvrđivanja broja bodova iz stavka 2. ovoga članka, sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 8.

(1) Nakon provedenog postupka Povjerenstvo za izbor vježbenika utvrđuje listu kandidata koje predlaže za izbor ministru nadležnom za poslove pravosuđa.

(2) Izabrani kandidat prima se u državnu službu na određeno vrijeme rješenjem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.

(4) Kandidat postaje vježbenik s danom početka rada koji rješenjem o rasporedu na radno mjesto utvrđuje pravosudno tijelo u koje je vježbenik izabran.

(5) Dan početka rada vježbenika iz stavka 4. ovoga članka može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se donosi posebno rješenje.

(6) Ako osoba primljena u državnu službu ne započne raditi određenog dana, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ukinut će rješenje o prijmu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radno mjesto te osobe, u kojem će se slučaju izabrati sljedeći kandidat po broju bodova.

Članak 9.

(1) Vježbenička praksa traje dvije godine, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Vježbenici obavljaju vježbeničku praksu u općinskim, županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima te u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima.

Članak 10.

(1) Stručno obrazovanje vježbenika u pravosudnim tijelima sastoji se od vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije.

(2) Cilj stručnog obrazovanja vježbenika je stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i stručno osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova pred pravosudnim tijelima.

(3) Program i ocjenjivanje stručnog obrazovanja vježbenika u pravosudnim tijelima pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje Pravosudne akademije.

Članak 11.

(1) Tijekom vježbeničke prakse sudački vježbenik dužan je provesti najmanje četiri mjeseca u građanskom prvostupanjskom odjelu, dva mjeseca u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i drugostupanjskom kaznenom odjelu, po jedan mjesec u trgovačkom i upravnom sudu te dva mjeseca u državnom odvjetništvu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

(2) Tijekom vježbeničke prakse državnoodvjetnički vježbenik dužan je provesti najmanje deset mjeseci prakse u sudu, od čega po tri mjeseca u građanskom prvostupanjskom odjelu i u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i kaznenom odjelu te po jedan mjesec u trgovačkom i upravnom sudu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

Članak 12.

(1) Stručne radionice iz pojedinih pravnih područja u ukupnom trajanju od dva mjeseca organizira Pravosudna akademija radi stjecanja vještina za rješavanje praktičnih poslova iz djelokruga sudova i državnog odvjetništva. Sudjelovanje u stručnim radionicama je obvezatno.

(2) Mjesto i vrijeme održavanja stručnih radionica određuje Pravosudna akademija.

(3) Nakon ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik ostvaruje pravo na dva mjeseca za pripremu pravosudnog ispita, a o vremenu korištenja ovoga prava dužan je pisanim putem izvijestiti čelnika pravosudnog tijela kod kojeg je raspoređen na vježbeničku praksu.

(4) Preostalo vrijeme vježbeničke prakse do njezina isteka vježbenici su raspoređeni prema odredbi članka 11. ovoga Zakona i obavljaju zadaće na temelju naputaka svojih mentora radi daljnjeg stručnog usavršavanja.

(5) Vježbeniku može biti odobreno obavljanje dijela vježbeničke prakse izvan pravosudnog tijela u koje je raspoređen, na temelju sporazuma čelnika toga pravosudnog tijela i čelnika tijela u koje se vježbenik upućuje radi obavljanja dijela vježbeničke prakse.

Članak 13.

(1) Čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen određuje mentora radi praćenja rada vježbenika i skrbi se o njegovu stručnom obrazovanju.

(2) Za mentora može biti određen sudac ili zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova koji je završio edukaciju za mentore pri Pravosudnoj akademiji.

(3) Dužnost mentora je potaknuti zanimanje i trud vježbenika te ga pripremiti za odgovoran rad u ispunjenju praktičnih zadaća.

(4) Mentor može istodobno imati najviše dva vježbenika. Rad s vježbenicima izjednačuje se s radom na drugim poslovima, a vrednovanje tog rada odredit će se okvirnim mjerilima za rad sudaca i zamjenika državnih odvjetnika.

(5) Vježbenici u svakom dijelu izobrazbe moraju izrađivati obvezne pisane radnje.

(6) Vježbenik je dužan tijekom vježbeničke prakse voditi dnevnik.

(7) Nadzor nad provođenjem vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima provodi čelnik pravosudnog tijela u suradnji s mentorom kod kojeg je vježbenik raspoređen.

Članak 14.

(1) Ako se vježbenička praksa prekine zbog neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili rodiljnog dopusta, stručno obrazovanje produžuje se za vrijeme trajanja prekida.

(2) Vježbenička praksa prekinuta zbog drugog važnog razloga može se produljiti za vrijeme trajanja prekida.

(3) O produžetku vježbeničke prakse odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 15.

(1) Vježbeniku prestaje vježbenička praksa:

– istekom vremena na koje je vježbenik primljen u službu

– otkazom zbog razloga predviđenih odredbama zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika

– sporazumom

– po sili zakona, zbog razloga predviđenih odredbama zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.

(2) Rješenje o prestanku vježbeničke prakse donosi pravosudno tijelo.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

III. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE RADI STJECANJA UVJETA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA

Članak 16.

(1) Osobe sa završenim studijem prava bez radnog iskustva na pravnim poslovima mogu se primiti u pravosudno tijelo na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita u trajanju od 18 mjeseci.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa donosi godišnji plan prijma osoba iz stavka 1. ovoga članka za sva pravosudna tijela u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim državnim proračunom za rashode za zaposlene.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primaju se na stručno osposobljavanje rješenjem pravosudnog tijela i ne zasnivaju radni odnos u pravosudnom tijelu.

(4) Na izbor kandidata iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prijmu vježbenika u pravosudna tijela.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(6) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje prema posebnom zakonu te naknadu troškova prijevoza za dolazak na osposobljavanje i povratak s osposobljavanja prema propisima koji se primjenjuju na državne službenike u pravosudnom tijelu, ali ne ostvaruju pravo na naknadu za rad.

(7) Na obavljanje stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o rasporedu i obvezama vježbenika u pravosudnim tijelima za vrijeme praktičnog dijela vježbeničke prakse.

IV. STRUČNO OBRAZOVANJE ZA PRISTUPANJE POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA

Članak 17.

Odvjetnički vježbenici mogu radi stručnog obrazovanja obavljati praksu u sudu, a raspoređuju se na stručno obrazovanje u općinski sud rješenjem suda.

Članak 18.

(1) Javnobilježnički vježbenici dužni su radi stručnog obrazovanja za polaganje pravosudnog ispita obaviti praksu u općinskom sudu u trajanju od najmanje 160 sati prema rasporedu koji odredi predsjednik suda.

(2) Javnobilježnički vježbenici raspoređuju se na stručno obrazovanje u sud rješenjem suda, na prijedlog Hrvatske javnobilježničke komore.

Članak 19.

(1) Osobe sa završenim studijem prava koje obavljaju pravne poslove, osim vježbenika i osoba na stručnom osposobljavanju u pravosudnim tijelima, odvjetničkih i javnobilježničkih vježbenika, koje su manje od tri godine radile na pravnim poslovima dužne su radi stručnog obrazovanja za polaganje pravosudnog ispita obaviti praksu u sudu u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

(2) Osobe sa završenim studijem prava zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti, sukladno propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koje su manje od tri godine radile na tim poslovima dužne su radi stručnog obrazovanja za polaganje pravosudnog ispita obaviti praksu u sudu u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

(3) Praksa u sudu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provodi se prema rasporedu koji odredi predsjednik suda, a koji mora biti usklađen s rasporedom stručne prakse sudačkih vježbenika.

(4) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev predsjedniku općinskog suda radi obavljanja prakse nakon najmanje jedne godine rada na tim poslovima. Zahtjevu se prilaže suglasnost poslodavca i ugovor o radu ili rješenje o prijmu u službu.

(5) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primaju se na praksu u sud rješenjem suda.

V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU

Članak 20.

(1) Pravosudni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom za polaganje pravosudnog ispita (u daljnjem tekstu: Ispitno povjerenstvo) od pet članova.

(2) Članove Ispitnog povjerenstva i najmanje po pet zamjenika za svaki predmet određen odredbom članka 30. stavka 1. ovoga Zakona imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa iz reda sudaca, zamjenika državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika i drugih pravnika koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području.

(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka imenuje se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva.

(4) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci nakon položenog pravosudnog ispita.

(5) Tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici imenuju se iz reda državnih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa s položenim pravosudnim ispitom.

(6) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje sazivaju sastanak članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva radi razmatranja pitanja važnih za njegov rad.

Članak 21.

(1) Član i zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji je sudjelovao u postupku zapošljavanja pojedinog kandidata ili mu je bio mentor te kojem je kandidat krvni srodnik u ravnoj lozi odnosno pobočnoj lozi zaključno do četvrtog stupnja, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, izvanbračni drug ili životni partner, štićenik ili posvojenik ne može sudjelovati na usmenom ispitu za tog kandidata.

(2) Član i zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji smatra da u odnosu na pojedinog kandidata postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa radi određivanja drugog člana za sudjelovanje na usmenom dijelu ispita tog kandidata.

(3) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva u odnosu na koje postoje zapreke iz stavka 1. ovoga članka dužni su ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izvijestiti o postojanju ovih okolnosti prije sastavljanja rasporeda usmenog dijela ispita odnosno nakon njegove objave.

(4) O postojanju okolnosti iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa mora izvijestiti i kandidat.

(5) Sudjelovanje člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita protivno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka razlog je razrješenja dužnosti člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva, koja se odluka objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Članak 22.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom određuje visinu i način plaćanja naknade kojom se podmiruju troškovi polaganja pravosudnog ispita.

(2) Članovima i tajniku Ispitnog povjerenstva te njihovim zamjenicima pripada naknada za rad u Ispitnom povjerenstvu u visini koju odlukom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 23.

(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita vježbenici u pravosudnim tijelima ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji sukladno ovom Zakonu.

(2) Prijavu za polaganje pravosudnog ispita za osobe iz stavka 1. ovoga članka podnosi čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

(3) Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat može sam podnijeti prijavu.

Članak 24.

(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita ispunjavaju:

– osobe primljene u pravosudna tijela na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse sukladno ovom Zakonu

– odvjetnički vježbenici nakon 18 mjeseci odvjetničke vježbe

– javnobilježnički vježbenici nakon 18 mjeseci javnobilježničke vježbe i obavljene prakse u općinskom sudu iz članka 18. ovoga Zakona

– osobe sa završenim studijem prava koje obavljaju pravne poslove, osim vježbenika i osoba na stručnom osposobljavanju u pravosudnim tijelima, odvjetničkih i javnobilježničkih vježbenika nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova i obavljene prakse u sudu iz članka 19. ovoga Zakona ili nakon najmanje tri godine obavljanja pravnih poslova

– osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti, sukladno propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, nakon najmanje dvije godine obavljanja tih poslova i obavljene prakse u sudu iz članka 19. ovoga Zakona ili nakon najmanje tri godine obavljanja tih poslova.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka same podnose prijavu za polaganje pravosudnog ispita.

Članak 25.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa rješenjem utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje postupak prijave polaganja pravosudnog ispita.

Članak 26.

(1) Pravosudne ispite organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) Raspored polaganja pravosudnog ispita određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(3) Pravosudni ispit polaže se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 27.

(1) Pisani dio ispita sastoji se od tri radnje iz područja građanskog, kaznenog i upravnog prava utemeljene na konkretnom spisu predmeta.

(2) Ispitno povjerenstvo ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostavlja određeni broj spisa predmeta za izradu pisanih radnji iz stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Kandidat pisanu radnju izrađuje pod osobnom zaporkom koju određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Radnja ne smije sadržavati elemente koji ukazuju na osobu kandidata.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje način izbora predmeta za pisane radnje, dopuštena pomagala, vrijeme i mjesto pisanja radnji, nadzor nad pisanim dijelom ispita i vrijeme dopušteno za pisanje predmetnih radnji.

Članak 28.

(1) U slučaju remećenja urednog tijeka pisanog ispita Ispitno povjerenstvo može:

1. produžiti vrijeme za izradu pisanog ispita razmjerno trajanju prekida

2. pojedinim ili svim kandidatima naložiti ili omogućiti ponovnu izradu te pisane radnje.

(2) Kandidat se ne može pozivati na smetnju ako to nije za vrijeme pisanog ispita prijavio tajniku ili zamjeniku tajnika Ispitnog povjerenstva.

Članak 29.

(1) Ako kandidat nije predao pisanu radnju u propisanom vremenu, smatra se da nije položio ispit.

(2) Svaku pravodobno predanu pisanu radnju zasebno pregledavaju i boduju dva člana Ispitnog povjerenstva. Za bodovanje radnji primjenjuje se članak 32. stavak 2. ovoga Zakona. Ako ispitivači pisanu radnju različito boduju, prosjek zbroja bodova predstavlja konačni ostvareni broj bodova za pojedinu pisanu radnju.

(3) Bodovanje pisanih radnji provodi se prije usmenog ispita. Kandidat mora iz radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ostvariti po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita.

(4) Nakon ocjenjivanja pisanih radnji članovima Ispitnog povjerenstva može se dati obavijest o osobi kandidata, kao i kandidatima obavijest o osobi ispitivača.

(5) O ostvarenom broju bodova na pisanom dijelu ispita kandidati će se obavijestiti prije usmenog ispita.

Članak 30.

(1) Usmeni dio ispita sastoji se od ispitivanja iz pet predmeta:

– Građansko i trgovačko pravo

– Građansko postupovno i obiteljsko pravo

– Kazneno i kazneno postupovno pravo

– Upravno pravo i radno pravo

– Ustavno uređenje, organizacija pravosuđa i pravo Europske unije.

(2) Usmeni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom. Cjelokupni ispit provodi se u neprekidnoj nazočnosti svih članova Ispitnog povjerenstva.

(3) Predsjednik Ispitnog povjerenstva rukovodi usmenim ispitom, vodeći računa o tome da se kandidati ispituju na prikladan način i brine se o održavanju reda na usmenom ispitu.

(4) Usmenom ispitu mogu biti nazočne zainteresirane osobe koje se prethodno prijave ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje način provođenja usmenog dijela ispita.

Članak 31.

(1) Ispitno povjerenstvo svoje odluke donosi većinom glasova. Nijedan član Ispitnog povjerenstva ne može se suzdržati od glasovanja.

(2) Nakon završetka usmenog ispita iz pojedinog predmeta Ispitno povjerenstvo ocjenjuje znanje kandidata.

(3) Nakon završetka cjelokupnog ispita utvrđuje se ukupno ostvaren broj bodova na pravosudnom ispitu i donosi odluka o rezultatu ispita koja se priopćuje kandidatima.

(4) O tijeku usmenog ispita sastavlja se zapisnik koji potpisuju svi članovi Ispitnog povjerenstva, tajnik Ispitnog povjerenstva i kandidat.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa određuje pravilnikom sadržaj zapisnika iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 32.

(1) Na pravosudnom ispitu može se ostvariti najviše 100 bodova.

(2) Za svaku pisanu radnju iz područja građanskog i kaznenog prava može se ostvariti najviše po deset bodova, a za pisanu radnju iz područja upravnog prava najviše pet bodova.

(3) Usmeni dio ispita boduje se prema pojedinim predmetima:

– Građansko i trgovačko pravo s najviše 15 bodova

– Građansko postupovno i obiteljsko pravo s najviše 15 bodova

– Kazneno i kazneno postupovno pravo s najviše 15 bodova

– Upravno pravo i radno pravo s najviše 15 bodova

– Ustavno uređenje, organizacija pravosuđa i pravo Europske unije s najviše 15 bodova.

Članak 33.

(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:

1. ako kandidat odustane od započetog pisanog dijela ispita bez opravdanog razloga

2. ako kandidat iz pisanih radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ne ostvari po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda

3. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga

4. ako kandidat napusti polaganje usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga

5. ako kandidat ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga.

(2) Kandidat koji iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta.

(3) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova nije položio pravosudni ispit.

Članak 34.

(1) Započeti ispit može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječen nastaviti polaganje ispita.

(2) Rješenje o nastavku ispita donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na molbu kandidata, koja se podnosi u roku od osam dana od dana kad je kandidat trebao pristupiti polaganju pravosudnog ispita.

(3) Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stavka 2. ovoga članka ili ako mu je molba odbijena, smatra se da ispit nije položio.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali kandidat može pokrenuti upravni spor.

Članak 35.

(1) Kandidat koji ne položi ispit može ponovno pristupiti ispitu nakon isteka roka od četiri mjeseca od dana polaganja.

(2) Polaganju popravnog ispita kandidat može pristupiti u roku koji ne može biti kraći od mjesec dana niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita.

(3) Kandidatu koji ponovno pristupa polaganju pravosudnog ispita priznaju se prethodno ostvareni rezultati na pisanom dijelu ispita.

Članak 36.

(1) Vježbeniku u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario najmanje 70 bodova vježbenička praksa produljuje se za šest mjeseci od položenog pravosudnog ispita.

(2) Za vrijeme produljene vježbeničke prakse vježbenik sudjeluje u radu posebnih stručnih radionica Pravosudne akademije te postupa prema uputama mentora radi daljnje pripreme za obavljanje poslova sudskog ili državnoodvjetničkog savjetnika.

Članak 37.

(1) Vježbenik u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario najmanje 70 bodova nakon isteka vremena za koje mu je praksa produljena raspoređuje se bez provođenja javnog natječaja ili internog oglasa na slobodno radno mjesto savjetnika u tom pravosudnom tijelu.

(2) Ako u pravosudnom tijelu ima više vježbenika koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka, rasporedit će se onaj koji je ostvario veći broj bodova na pravosudnom ispitu i postigao najbolje ocjene mentora na praktičnom dijelu vježbeničke prakse i ocjene voditelja stručnih radionica.

Članak 38.

(1) Vježbeniku u pravosudnom tijelu koji ne položi pravosudni ispit prestaje državna služba istekom dvije godine vježbeničke prakse, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može, po pribavljenom mišljenju čelnika pravosudnog tijela, rješenjem produžiti vježbeničku praksu i nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako za to postoje opravdani razlozi, ali najduže za šest mjeseci.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Osobe koje su s vježbeničkom praksom ili obavljanjem drugih pravnih poslova započele prije stupanja na snagu ovoga Zakona uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita stječu prema ovom Zakonu ili Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 84/08. i 75/09.), ovisno o tome koji zakon je za njih povoljniji.

Članak 40.

(1) Pravilnike iz članka 7. stavka 5., članka 10. stavka 3., članka 25. stavka 3., članka 27. stavka 4., članka 30. stavka 5. i članka 31. stavka 5. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Pravilnik o polaganju pravosudnog ispita (»Narodne novine«, br. 96/09. i 22/15.) i Pravilnik o teorijskom i praktičnom stručnom obrazovanju vježbenika u pravosudnim tijelima (»Narodne novine«, br. 96/09.).

(3) Rješenja iz članka 20. stavaka 2. i 3. i odluke iz članka 22. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

Mandat Ispitnog povjerenstva imenovanog sukladno odredbama članka 20. stavaka 2. i 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 84/08. i 75/09.) prestaje stupanjem na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 84/08. i 75/09.).

Članak 43.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2019.

Klasa: 022-03/18-01/112

Zagreb, 25. siječnja 2019.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.