NN 21/2023 (22.2.2023.), Nacionalni program protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine

HRVATSKI SABOR

352

Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15., 118/18., 98/19. i 114/22.) Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2023. donio je

NACIONALNI PROGRAM

PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE

1. VIZIJA I MISIJA NACIONALNOG PROGRAMA PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE

Nacionalni program protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) predstavlja viziju, misiju i strateške ciljeve protuminskog djelovanja Republike Hrvatske za razdoblje do 1. ožujka 2026. godine. Konačno stanje je, kao rezultat provedbe Nacionalnog programa, Republika Hrvatska bez minske opasnosti do 2026. godine te izvršene obveze Republike Hrvatske prema preuzetim međunarodnim ugovorima, posebice Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju (u daljnjem tekstu: Ottawska konvencija) i Konvenciji o kazetnom streljivu.

1.1. Vizija

Republika Hrvatska bez minske opasnosti, u kojoj će se omogućiti sigurniji i bolji život svim građanima, ravnomjerniji i brži gospodarski razvoj, provođenje zaštite okoliša na cjelokupnom teritoriju i u kojoj će žrtve mina integrirane u društvo biti u mogućnosti u potpunosti koristiti svoja prava.

1.2. Misija

Daljnji razvoj učinkovitog i efektivnog sustava protuminskog djelovanja Republike Hrvatske koji će omogućiti:

– osiguranje kvalitete obavljanja svih poslova protuminskog djelovanja u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Međunarodnim standardima protuminskog djelovanja (International Mine Action Standards – IMAS) te pravilima struke

– sigurno korištenje razminiranog i metodama općeg i tehničkog izvida isključenog područja iz minski sumnjivog područja

– izvršenje obveze Republike Hrvatske prema Ottawskoj konvenciji, Konvenciji o kazetnom streljivu te ostalim primjenjivim međunarodnim ugovorima

– informiranje i edukaciju stanovništva o opasnostima od mina i eksplozivnih ostataka rata

– pomoć osobama stradalima od mina i eksplozivnih ostataka rata

– promicanje/zagovaranje Ottawske konvencije s državama koje ju nisu usvojile, kako bi istu potpisale i ratificirale odnosno obvezale se da će postupati u skladu s njenim načelima

– međunarodnu suradnju i koordinaciju aktivnosti s protuminskim zajednicama kako u susjedstvu tako i u svijetu.

2. UVOD

Republika Hrvatska se već početkom ratnih operacija na svom području suočila s problemom mina, kao jednom od najtežih posljedica ratnih događanja, te se svrstala u red mnogobrojnih zemalja širom svijeta sa zagađenosti državnog prostora minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.

Nažalost, zagađenost minama u Republici Hrvatskoj i dalje uzrokuje niz gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja te poglavito sigurnosnih problema na područjima ratnih djelovanja.

U proteklih dvadeset godina Republika Hrvatska je, suočivši se s problemom mina, razvila jedan od najkvalitetnijih i najcjenjenijih sustava protuminskog djelovanja, s tehničkim resursima koji su usporedivi na svjetskoj razini i motiviranim ljudstvom koje je educirano, osposobljeno i spremno za izvršenje svih ciljeva odnosno izazova koje problem mina i eksplozivnih ostataka rata iziskuje.

Protuminsko djelovanje uključuje sve one aktivnosti kojima se nastoje ublažiti socio-ekonomske, sigurnosne, ekološke i druge posljedice minske opasnosti. Ono je skup povezanih aktivnosti koje javni sektor provodi u suradnji s privatnim sektorom i civilnim društvom, a u cilju smanjenja prijetnje i utjecaja minsko-eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES), neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS) i njihovih dijelova na pojedinca i društvo općenito, integracije žrtava kao ravnopravnih članova u društvo te zagovaranja neuporabe protupješačkih mina i kazetnog streljiva.

Sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15., 118/18. i 98/19.) poslovi protuminskog djelovanja su poslovi od nacionalnog i općeg gospodarskog interesa za sigurnost Republike Hrvatske, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i razvoja gospodarstva te uživaju njezinu osobitu skrb.

Nacionalni program proizlazi i iz prihvaćenih obveza proisteklih iz relevantnih međunarodnih ugovora, posebice Ottawske konvencije koja je ratificirana 20. svibnja 1998. godine, Konvencije o kazetnom streljivu koja je ratificirana 5. lipnja 2009. godine te Konvencije o zabrani ili ograničenju uporabe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelova­njem bez obzira na ci­lj, koje se smatra izuzetno opasnim (izaziva velike traumatske učinke) ili je neselektivnog djelovanja. (Konvencija i njeni Protokoli I., II. i III. su na snazi od 2. prosinca 1983. godine, Republika Hrvatska je stranka od 2. prosinca 1993. godine (uključujući Protokole I., II. i III.) temeljem sukcesije. Naknadno su ratificirani i Protokoli IV., V. i Prošireni II.).

Sukladno članku 5. stavku 1. Ottawske konvencije te drugom zahtjevu Republike Hrvatske za produžetkom roka za izvršenje obveza koji je odobren u studenom 2018. godine, Republika Hrvatska ima obvezu do 1. ožujka 2026. godine uništiti sve protupješačke mine na miniranim područjima.

Prema odredbama Konvencije o kazetnom streljivu, obveza uništenja postojećih zaliha kazetnog streljiva izvršena je u srpnju 2018. godine, dok je obveza čišćenja područja zagađenih kazetnim streljivom izvršena do zadanog roka, odnosno do 1. kolovoza 2020. godine.

Iako je ispunila svoje glavne obveze, sukladno člancima 3. i 4. Konvencije o kazetnom streljivu, Republika Hrvatska nastavlja aktivno sudjelovati i u drugim aspektima Konvencije o kazetnom streljivu, poglavito međunarodnoj suradnji, edukaciji o minskoj opasnosti te pomoći žrtvama.

Ciljevi Nacionalnog programa će se kontinuirano uvrštavati u godišnje planove protuminskog djelovanja, a ujedno, prema potrebi i revidirati da bi se osigurala njegova stalna relevantnost te identificirali, kako prednosti tako i nedostaci u smislu njegove prilagodbe promijenjenim okolnostima.

Republika Hrvatska će ciljeve Nacionalnog programa promovirati i na međunarodnoj razini, čime će osigurati transparentnost i vidljivost programa te omogućiti odgovornost, predanost i potporu države sustavu protuminskog djelovanja.

3. PROTUMINSKO DJELOVANJE U PROTEKLOM RAZDOBLJU

3.1. Smanjenje minski sumnjivog područja

Prve i načelne procjene minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu: MSP) od strane Centra Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje (UNMAC-a) od 13.000 km2 i milijun postavljenih protupješačkih i protuoklopnih mina, iz 1996. godine bile su grube i netočne. Osnivanjem Hrvatskog centra za razminiranje[1](Od 19. 2. 1998. godine do 31. 12. 2018. godine javna ustanova koju je osnovala Vlada RH, a od 1. 1. 2019. godine, temeljem Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o protuminskom djelovanju, HCR postaje sektor u Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova.) (u daljnjem tekstu: HCR) 1998. godine te izgradnjom i razvojem vlastitog sustava protuminskog djelovanja pristupilo se sustavnom definiranju i rješavanju minskog problema. U svrhu preciznog definiranja MSP-a tijekom 2003. godine HCR je razvio vlastiti model organizacije i operativnog djelovanja u procesu humanitarnog razminiranja u koji su ugrađene smjernice i sadržaji međunarodnih standarda protuminskog djelovanja.

Tijekom 2003. i 2004. godine u skladu s donesenim Standardnim operativnim postupcima HCR-a i rekonstrukcijom procijenjenog MSP-a do 2003. godine, izvršen je sustavan opći izvid i obilježavanje cjelokupnog prostora Republike Hrvatske, cjelokupnih prostora općina i gradova zahvaćenih ratnim djelovanjima i minskim problemom, čime je po prvi put stanje MSP-a iz domene opće procjene prešlo u fazu definiranog stanja. Temeljem navedenoga, MSP je 2005. godine bio 1.174 km2.

U razdoblju od 1998. do 2021. godine, kontinuiranom i intenzivnom provedbom poslova razminiranja te općeg i tehničkog izvida, MSP je smanjen za 1.631 km2. Razminirano je oko 737 km2 MSP-a, dok je metodama općeg i tehničkog izvida isključeno oko 894 km2. Ukupno je pronađena, dezaktivirana i/ili uništena 97.051 protupješačka i protuoklopna mina i 261.738 neeksplodiranih ubojnih sredstava.

3.2. Financiranje protuminskog djelovanja u proteklom razdoblju

Financiranje protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju obavljalo se iz nekoliko izvora:

1. državni proračun Republike Hrvatske

2. javna poduzeća

3. fondovi Europske unije (pretpristupni fondovi i ESI fondovi)

4. donatori, strane vlade i međunarodne organizacije

5. zajmovi Republike Hrvatske kod Svjetske banke.

U razdoblju od 1998. do 2021. godine, sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske izdvojena za razminiranje iznosila su više od 4,1 milijarde kuna.

Jedan od važnih izvora financiranja u proteklom razdoblju bila su i javna poduzeća koja su za financiranje razminiranja objekata, infrastrukture ili površina kojima gospodare izdvojila više od 915 milijuna kuna.

U razdoblju od 1998. do 2021. godine razni donatori (vlade stranih država, strane i domaće nevladine organizacije, pojedinci i dr.) za razminiranje su izdvojili više od 537 milijuna kuna.

Važan izvor financiranja bio je i zajam Svjetske banke, iz kojeg je utrošeno više od 258 milijuna kuna.

Posljednjih godina, a kontinuirano od 2012. godine, značajna bespovratna sredstva za razminiranje povlače se iz fondova Europske unije, uz nacionalno učešće od 15 %. Europski strukturni i investicijski fondovi, u zadnjih nekoliko godina, jedan su od važnijih izvora financiranja razminiranja u Republici Hrvatskoj. Od 2015. godine udio financiranja razminiranja iz fondova Europske unije u kontinuiranom je uzlaznom trendu te je, uz državni proračun Republike Hrvatske, vodeći izvor financiranja aktivnosti protuminskog djelovanja.

U razdoblju od 1998. do 2021. godine, ukupni doprinos Europske unije protuminskom djelovanju Republike Hrvatske iznosi više od 1,2 milijarde kuna.

Sveukupno je za razminiranje Republike Hrvatske, u razdoblju od 1998. do 2021. godine utrošeno više od 7 milijardi kuna.

Dijagram 1. Izvori financiranja u razdoblju 1998. – 2021.

3.3. Minska stradavanja, informiranje i edukacija stanovništva o opasnostima od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova

Od početka ratnih djelovanja 1991. godine do kraja 2021. godine, evidentirano je 1.377 minskih nesreća (incidenata) u kojima je stradalo 2.017 osoba, od kojih su 524 osobe smrtno stradale, a ostali su zadobili teške ili lake tjelesne ozljede.

U razdoblju od 1. siječnja 1996. godine, kada su prestala aktivna ratna djelovanja, do danas evidentirano je 428 minskih nesreća sa 606 stradalih osoba, od čega su smrtno stradale 204 osobe.

U razdoblju od 1991. do 2021. godine na poslovima razminiranja u 137 nesreća stradalo je 217 pirotehničara, od čega je smrtno stradalo 65 osoba, a u razdoblju od 1. siječnja 1996. godine, kada su prestala aktivna ratna djelovanja, do danas evidentirano je 89 minskih nesreća u kojima je stradao 131 pirotehničar, od kojih je 38 osoba smrtno stradalo.

Zahvaljujući stalnoj edukaciji i poticanju svjesnosti o minskoj opasnosti u skladu s načelima relevantnih humanitarno-sigurnosnih konvencija te kvalitetno definiranom i obilježenom MSP-u, broj stradavanja je značajno smanjen.

Dijagram 2. Broj žrtava mina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 2021.

Najveći broj informiranja i edukacija stanovništva o opasnostima od mina i eksplozivnih ostataka rata (u daljnjem tekstu: EOR) provodilo je Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP), odnosno do 2019. godine HCR. Provedba je ostvarena u suradnji s Ministarstvom zdravstva, bivšom Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Hrvatskim lovačkim savezom, Hrvatskim Crvenim križem, Hrvatskim šumama, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te nevladinim organizacijama i udrugama.

Informacije i edukacije su provođene najčešće u županijama, gradovima i općinama koje su minski sumnjive, ali i na područjima koji to nisu, u cilju upozorenja građana i ciljanih skupina koji su imali namjeru posjetiti iste. U tim aktivnostima informirano je i educirano gotovo milijun građana Republike Hrvatske.

U cilju podizanja kvalitete i stupnja obavješćivanja stanovništva o stanju MSP-a kao i stanju njegove obilježenosti, u Republici Hrvatskoj je osmišljen i uveden u primjenu minsko informacijski sustav jedinstven u svijetu. Od 2018. godine u primjeni je i mobilna aplikacija MINE.info.hr, osmišljena u svrhu smanjenja broja stradalih od mina te brige oko postavljanja i održavanja oznaka minske opasnosti.

3.4. Pomoć osobama stradalima od mina i eksplozivnih ostataka rata

Pomoć osobama stradalima od mina i EOR-a tijekom proteklog razdoblja provodila se na način i u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i primjenjivim međunarodnim konvencijama, međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima.

Putem međuresorne suradnje osobama stradalima od mina i EOR-a pružana je sva potrebna pomoć prilagođena dobi i spolu, uključujući liječničku skrb, rehabilitaciju i psihološku podršku te je uložen poseban napor u nastojanju da im se osigura njihova društvena i gospodarska uključenost.

Osobama, koje su kao civilne žrtve stradale od EOR-a, pomoć će se i nadalje pružati sukladno propisima kojima se uređuje zaštita civilnih i vojnih žrtava rata, dok zaposlenici na poslovima protuminskog djelovanja pravo na pomoć u slučaju stradavanja ostvaruju sukladno odredbama Zakona o protuminskom djelovanju.

3.5. Međunarodna suradnja

U proteklom razdoblju međunarodna suradnja intenzivno se ostvarivala u svakom elementu protuminskog djelovanja, a njezin značaj proistječe ne samo iz obveza Republike Hrvatske preuzetih potpisivanjem i ratifikacijom međunarodnih konvencija, već i potrebom znatnije potpore šire međunarodne zajednice u rješavanju minskog problema na svjetskoj razini.

Dosadašnja međunarodna suradnja i njen razvoj rezultirali su činjenicom da Republika Hrvatska nije bila samo objekt pomoći stranih vlada i institucija, već je razvijen ravnopravan partnerski odnos.

Proteklih godina posebna pozornost posvećena je prezentaciji hrvatskih znanja, iskustava i tehnologije u protuminskom djelovanju prema međunarodnoj protuminskoj zajednici. Tijekom godina dobivena je i potvrda relevantnih međunarodnih subjekata da je hrvatski protuminski sustav postao stabilan i učinkovit subjekt međunarodnog sustava protuminskog djelovanja. Realiziran je čitav niz projekata kroz formate razvojne suradnje i humanitarne pomoći prema drugim zemljama zagađenim minama i eksplozivnim ostacima rata što zorno ukazuje da je Republika Hrvatska od države primateljice razvojne i humanitarne pomoći postala državom davateljicom.

Danas se međunarodna suradnja u okviru protuminskog djelovanja na različitim razinama i formatima odvija kroz sinergijsko djelovanje MUP-a, Ministarstva vanjskih i europskih poslova (u daljnjem tekstu: MVEP) i Ministarstva obrane Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: MORH) s dvadeset zemalja svijeta. S deset zemalja (Azerbajdžan, Armenija, Jemen, Libija, Ukrajina, Egipat, Irak, Kolumbija, Srbija, Bosna i Hercegovina) potpisan je Sporazum o suradnji dok je s Islamskom Republikom Iran potpisana zajednička Izjava o suradnji u protuminskom djelovanju 2003. godine. Aktivnosti suradnje ostvarene su i s Turskom, Jordanom, Iranom, Kambodžom, Kazahstanom, Tadžikistanom te Sirijom. Izuzev Srbije i Bosne i Hercegovine, visoki stupanj partnerstva ostvaruje se također i sa svim relevantnim institucijama za protuminsko djelovanje iz zemalja regije poput Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije te Mađarske.

4. SADAŠNJE STANJE

4.1. Stanje MSP-a

MSP Republike Hrvatske na dan 1. siječnja 2022. godine iznosio je 233,9 km2 u što je uključeno 204,4 km2 MSP-a koji je evidentiran u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 MSP-a vojnih lokacija i građevina (0,4 % kopnene površine Republike Hrvatske).

Na temelju provedene analize svih dostupnih informacija i podataka o miniranosti te kontinuiranom provedbom općih i tehničkih izvida za cjelokupni MSP koji se ne odnosi na vojne lokacije i građevine, utvrđena je:

– veličina i raspored MSP-a po općinama, gradovima i županijama

– rekonstrukcija minsko-eksplozivnog zaprječavanja

– struktura MSP-a prema namjeni površina, te prema rezultatima općeg izvida (područja niskog i visokog rizika).

Tablica 1. Veličina MSP-a i raspored po županijama

 

 

Tako utvrđen MSP obuhvaća 7 županija odnosno 37 gradova i općina ili 6,7 % od ukupnog broja gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a obilježen je s 8.022 oznake minske opasnosti.

Prema veličini MSP-a županije Ličko-senjska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, i Splitsko-dalmatinska spadaju u minski najzagađenije županije. Uspoređujući odnos veličine županija i veličine njihovog MSP-a, minski najzagađenije županije su Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko- moslavačka županija.

Tablica 2. Struktura MSP-a prema namjeni površina

 

 

Dijagram 3. Struktura MSP-a prema namjeni površina

Najveći udio u MSP-u Republike Hrvatske čine šumske površine s 201,7 km2 ili 98,70 % ukupnog MSP-a, poljoprivredne površine s 2,3 km2 ili 1,11 % MSP-a, te ostale površine s 0,4 km2 ili 0,19 % ukupnog MSP-a.

Tablica 3.     Stanje miniranosti prema vrstama postavljenih minsko-eksplozivnih zapreka

 

 

(Kratice: PP – protupješačke mine, PO – protuoklopne mine)

Prema definiranoj strukturi MSP-a, površine kategorizirane za razminiranje, odnosno one površine za koje su prikupljeni i postoje direktni i izvorni dokazi o miniranju, kao zasebne cjeline, čine ukupni udio od 136,8 km2 ili 67 % MSP-a, dok površine kategorizirane za tehnički izvid, dakle one površine za koje postoje opravdana sumnja i indirektni dokazi o postojanju MSP-a, kao zasebne cjeline, čine ukupni udio od 67,6 km2 odnosno 33 % MSP-a.

Površine za tehnički izvid predstavljaju općim izvidom definirane prostore za koje ne postoje izvorni podaci o miniranosti, kao ni drugi direktni dokazi o pouzdanom postojanju minsko-eksplozivnih sredstava, ali se ne mogu isključiti zbog drugih indikatora koji ukazuju na minsku zagađenost kao što su postojanje fortifikacijskih objekata izgrađenih u sklopu operativnog rasporeda borbenih postrojbi, utvrđena minska zagađenost na graničnim površinama i dr.

Uzimajući u obzir provedene aktivnosti razminiranja i tehničkog izvida u proteklom razdoblju u minsko informacijskom sustavu MUP-a evidentirana su 574 poznata minska zapisnika, prema kojima je unutar definiranog MSP-a ukupno evidentirano 14.687 mina od kojih 13.768 protupješačkih i 919 protuoklopnih mina.

Najveći broj mina evidentiran je u Ličko-senjskoj (6.318), Sisačko-moslavačkoj (5.897) te Karlovačkoj županiji (1.225).

Minsku situaciju, osim gore navedenih vrsta i količina postavljenih minsko-eksplozivnih zapreka (u daljnjem tekstu: MEZ), karakteriziraju i sljedeće činjenice:

– MEZ nisu u svim slučajevima postavljane prema usvojenim vojnim sustavima miniranja (standardi za obilježavanje, održavanje i zapisivanje o izvršenom miniranju)

– Učestalo premještanje minskih polja, kao i njihovo neevidentirano višestruko dopunjavanje, izrada lažnih minskih polja i sl.

– Postojanje određenog broja MEZ-a za koje ne postoje zapisnici miniranja

– Izvršeno vojno razminiranje bez izrade djelovodnika razminiranja

– Obraslost i dugogodišnja zapuštenost površina pod minama

– Razasutost NUS-a na velikom broju mikrolokacija kao posljedica eksplozija vojnih skladišta ili ostavljanja prilikom povlačenja i napuštanja položaja.

4.2. Socio-ekonomski utjecaj minskog problema

MSP Republike Hrvatske obuhvaća 7 županija, odnosno 37 gradova i općina, te je od minske opasnosti neposredno ugroženo 183.653 stanovnika, što čini 16,1 % ukupnog stanovništva u županijama s MSP-om, odnosno 4,7 % ukupnog stanovništva Republike Hrvatske (izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine – Prvi rezultati, DZS).

Tablica 4. Broj stanovnika u općinama i gradovima s MSP-om

 

 

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine – Prvi rezultati, DZS

Navedeni pokazatelji nedvosmisleno ukazuju na opasnost kojoj je još uvijek svakodnevno izložen velik broj stanovnika Republike Hrvatske.

Na temelju strukture preostalog MSP-a, vidljivo je da se on sastoji, u najvećem dijelu, od šumskih površina što predstavlja problem kod eksploatacije šuma te uzrokuje otežano održavanje šumskih putova kao i nemogućnost pošumljavanja i učinkovitu protupožarnu zaštitu na minski sumnjivom području.

Za sve preostale površine koje se nalaze u MSP-u, MUP u suradnji sa županijama te Hrvatskim šumama, ali i ostalim relevantnim dionicima u sustavu protuminskog djelovanja, definira i priprema prioritete koje uvrštava u godišnji plan protuminskog djelovanja Republike Hrvatske.

4.3. Kapaciteti ovlaštenih pravnih osoba i Ravnateljstva civilne zaštite

Na dan 1. siječnja 2022. godine u Republici Hrvatskoj je akreditirano 40 ovlaštenih pravnih osoba za obavljanje poslova razminiranja. Te ovlaštene pravne osobe i MUP raspolažu s 397 pirotehničara, 108 voditelja radilišta i 67 pomoćnih djelatnika. Ovlaštene pravne osobe raspolažu i sa 104 psa za detekciju mina i 43 stroja za pripremu površine.

Razminiranje vojnih lokacija i/ili građevina provodi postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske prema posebnom planu MORH-a.

Tablica 5.     Kapaciteti za razminiranje i tehnički izvid – stanje na dan 1. siječnja 2022.

 

 

5. CILJEVI NACIONALNOG PROGRAMA

Na osnovi analize veličine i strukture MSP-a, postojećih kapaciteta, dosadašnjeg iskustva te drugih relevantnih čimbenika, Nacionalnim programom se utvrđuju sljedeći ciljevi:

1. U potpunosti, najkasnije do 1. ožujka 2026. godine ukloniti minsku opasnost s područja Republike Hrvatske

2. Održavati i unaprjeđivati obilježenost cjelokupnog MSP-a oznakama koje ukazuju na minsku opasnost

3. Informirati i provoditi programe edukacije cjelokupnog stanovništva koje živi i/ili radi u okruženju MSP-a ili gravitira istom o opasnostima od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova

4. Nastaviti s pružanjem skrbi i rehabilitacije, uključujući psiho-socijalnu rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju svim osobama stradalim od mina i EOR-a.

5. Poticati izvoz hrvatskih vještina, znanja, iskustva i opreme koja se koristi u protuminskom djelovanju

Ostvarenjem navedenih ciljeva ispunit će se obveze Republike Hrvatske prema relevantnim međunarodnim ugovorima odnosno s područja Republike Hrvatske u potpunosti će se ukloniti minska opasnost s cijelog područja Republike Hrvatske najkasnije do 1. ožujka 2026. godine.

Osim toga cijelo vrijeme će se, do ispunjenja konačnog cilja, voditi briga o sigurnosti stanovništva na način da MSP bude dobro i vidljivo obilježen te da se provode kontinuirane edukacije i pružaju informacije o opasnostima od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.

Također, za vrijeme važenja ovog Nacionalnog programa, ali i nakon ispunjenja osnovnog cilja, tj. uklanjanja minske opasnosti s područja Republike Hrvatske, vodit će se briga o svim osobama stradalim od mina i EOR-a te poticati izvoz hrvatskog znanja, iskustva i opreme koja se koristi u protuminskom djelovanju.

Svi navedeni ciljevi su realno postavljeni i ostvarivi uz ispunjenje pretpostavki navedenih u ovom Nacionalnom programu.

6. NAČIN OSTVARIVANJA CILJEVA

6.1. Uklanjanje minske opasnosti s područja Republike Hrvatske najkasnije do 1. ožujka 2026. godine

U razdoblju do 1. ožujka 2026. godine, planira se poslovima razminiranja i izvida (opći i tehnički izvid) ukloniti minska opasnost s cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske.

Prvi prioritet i naglasak bit će na razminiranju svih poznatih i potvrđenih minskih polja (sukladno MEZ-ovima koje posjeduje MUP).

Najveći izazov predstavljat će identificiranje i pozicioniranje preostalih nepoznatih minsko-eksplozivnih zapreka u šumskim brdsko-planinskim područjima. Dosadašnji način obavljanja tehničkog izvida koji je temeljen na sustavnom izviđanju MSP-a, u šumskim brdsko-planinskim uvjetima neće biti dovoljan zbog prirode minske zagađenosti takvih područja, odnosno zbog specifičnog izvođenja borbenih djelovanja i taktike miniranja na tim područjima. Stoga će se na tim područjima istodobno provoditi opći i ciljani tehnički izvid.

Takav model omogućit će učinkovito (povećano pronalaženje mina uz korištenje manjih resursa) smanjenje MSP-a, a kapacitete za razminiranje usmjerit će isključivo na stvarno minirana područja.

Tablica 6. Smanjenje MSP-a razminiranjem i izvidom do 2026. godine

 

 

Ukupno se MSP u razdoblju do 2026. godine planira smanjiti za 233,9 km2 u što je uključeno 204,4 km2 koji su evidentirani u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 minski sumnjivih vojnih lokacija i građevina.

Dijagram 4. Smanjenje MSP-a razminiranjem, razminiranjem u cilju tehničkog izvida, tehničkim i općim izvidom MUP-a (HCR) do 2026.

Tablica 7. Smanjenje MSP-a razminiranjem i izvidom do 2026. po županijama

 

 

6.1.1. Smanjenje MSP-a poslovima razminiranja

Poslove razminiranja provodit će ovlaštene pravne osobe temeljem provedenih postupaka javne nabave, dok je za razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina nadležan MORH. Poslove razminiranja neperspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina, za koje lokacije i/ili građevine je MORH izvršio prijenos upravljanja Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodit će se po načelu prioriteta od strane ovlaštenih pravnih osoba temeljem postupaka javne nabave, kako bi se predmetne lokacije mogle pripremiti za raspolaganje od strane nadležnih državnih tijela sukladno odredbama propisa koji reguliraju upravljanje državnom imovinom.

Ako MORH svojim kapacitetima neće biti u mogućnosti samostalno obaviti razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina, sukladno članku 60. stavku 2. Zakona o protuminskom djelovanju može, uz prethodno odobrenje Vlade Republike Hrvatske, zatražiti razminiranje pojedinih perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina, sukladno odredbama Zakona o protuminskom djelovanju, kao što je već u nekoliko slučajeva provedeno.

6.1.2. Smanjenje MSP-a metodama izvida

U narednim godinama planira se provesti tehnički izvid kapacitetima MUP-a na površini od 19,8 km2, te obavljanje aktivnosti razminiranja u cilju tehničkog izvida kapacitetima ovlaštenih pravnih osoba na površini od 17,4 km2.

Na osnovi rezultata provedenih općih izvida, tehničkih izvida i razminiranja, u cilju tehničkog izvida, MSP se dodatno planira smanjiti općim izvidom za oko 30,4 km2.

6.2. Održavanje i unaprjeđivanje obilježenosti cjelokupnog MSP-a sve do ostvarenja krajnjeg cilja – Republika Hrvatska bez minske opasnosti do 1. ožujka 2026. godine

Tijekom realizacije ovog Nacionalnog programa, MUP će održavati obilježenost MSP-a te, prema potrebi, na zahtjev tijela jedinica lokalne (regionalne) samouprave i drugih subjekata izvršiti dodatno obilježavanje te obnavljanje uništenih ili iz drugog razloga nestalih oznaka opasnosti od mina.

6.3. Informiranje i provođenje programa edukacije cjelokupnog stanovništva koje živi i/ili radi u okruženju MSP-a o opasnostima od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova

U suradnji s nadležnim tijelima državne uprave te jedinicama lokalne (regionalne) samouprave te nevladinim organizacijama (Hrvatski Crveni križ, Udruga za podršku i poticanje zajedništva Hrvatska pomaže, Hrvatska bez mina – zaklada za humanitarno razminiranje Hrvatske itd.), MUP će nastaviti u razdoblju do 2026. godine s kontinuiranim provođenjem programa edukacije o opasnosti od mina i eksplozivnih ostataka rata te prema procjeni prioriteta i potreba, prilagođavati programe za najugroženije skupine stanovništva.

Naglasak će biti na edukaciji najviše ugroženih skupina, a to su prvenstveno djeca, zatim lovci, ribolovci, planinari, šumari, vatrogasci, arheolozi, muzejski djelatnici i drugi koji se često kreću po područjima koja se nalaze u blizini MSP-a. Nastavit će se s pojačanim edukativnim aktivnostima tijekom travnja – mjeseca zaštite od mina, a kao i svih dosadašnjih godina posebno će se obilježiti 4. travnja – Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju.

Edukacije će se odvijati kroz javno informiranje putem medija, stručnim predavanjima usmjerenim prema rizičnim skupinama te organiziranjem javnih događanja na lokalnoj i nacionalnoj razini.

U programskom razdoblju planira se održati ukupno oko 400 aktivnosti kojima će biti obuhvaćeno cca 50.000 ljudi. Informiranje i edukacija, čija svrha je poticati odgovorno ponašanje kod građana s ciljem smanjenja rizika od stradavanja, provodit će se prvenstveno u minski zagađenim županijama, ali i na drugim područjima Republike Hrvatske.

6.4. Pružanje skrbi i rehabilitacije, uključujući psiho-socijalnu rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju svim osobama stradalim od mina i EOR-a

Realizaciju ovoga cilja i zadaće koje iz njega proizlaze koordinirat će MUP (sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju), a izvršavat će je tijela državne uprave nadležna za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i druga tijela državne uprave, lokalne i regionalne samouprave te nevladine organizacije koji mogu doprinijeti potpunoj reintegraciji minskih žrtava u društvo.

6.5. Poticanje izvoza hrvatskih vještina, znanja, iskustva i opreme koja se koristi u protuminskom djelovanju

Tijekom proteklih dvadeset godina Republika Hrvatska razvila je ugledni i međunarodno priznati sustav protuminskog djelovanja s tehničkim kapacitetima koji se cijene na globalnoj razini te obrazovanim, kvalificiranim i motiviranim osobljem.

MUP će, zajedno s MVEP-om, MORH-om i ostalim nadležnim institucijama, nastaviti nuditi i razmjenjivati hrvatsko znanje, iskustvo, metode i tehnologije u protuminskom djelovanju svim zainteresiranim zemljama i subjektima u međunarodnoj protuminskoj zajednici.

U programskom razdoblju koje slijedi, MUP će nastaviti s dobrom praksom i nastojanjima uspostavljanja i održavanja suradnje odnosno partnerskih odnosa sa svim relevantnim međunarodnim subjektima u protuminskom djelovanju. Osim važne razmjene iskustva, vještina, znanja i informacija o sustavu protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj, cilj međunarodne suradnje bit će i edukacija stranih stručnjaka, sukladno programima izrađenim temeljem njihovih zahtjeva i stvarnih potreba, ali i promoviranje vrhunske opreme hrvatskih proizvođača koja se koristi u protuminskom djelovanju (strojevi za razminiranje, zaštitne kacige, zaštitni prsluci i dr.).

7. PREDUVJETI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA

7.1. Potrebna financijska sredstva

Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva navedenih u ovom dokumentu je osigurati dostatna financijska sredstva. U skladu s preostalom strukturom MSP-a i planiranom godišnjom realizacijom procjenjuje se da je za razminiranje preostalog MSP-a potrebno cca 1.687.516.475 kuna.

Financijska sredstva za provedbu Nacionalnog programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. na Razdjelu 040, Glavi 05 Ministarstva unutarnjih poslova u ukupnom iznosu 262.203.975 kuna, te projekcijama za 2023. i 2024. godinu u iznosu od 445.141.000 kuna, što sveukupno iznosi 707.344.975 kuna.

Tablica 8.     Osigurana financijska sredstva za MUP za razdoblje do 2026. godine

 

 

Osim do sada osiguranih financijskih sredstava, u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. 2027., u okviru posebnog cilja »Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima«, planira se (uključivo i nacionalno sufinanciranje) za 2022., 2023., 2024. i 2025. godinu osigurati dodatna financijska sredstva koja će biti dostatna za razminiranje cca 89,8 km2 MPS-a.

Tablica 9. Potrebna financijska sredstva za razminiranje (MUP) po godinama

 

 

Za 2023. i 2024. godinu, kao podloga za planiranje potrebnih financijskih sredstava, primijenjena je cijena od 8,50 kuna/m2 bez PDV-a (prosječna cijena razminiranja zadnjih godina), dok je za 2025. godinu primijenjena cijena od 9,00 kuna/m2 bez PDV-a, budući da se radi o zadnjoj godini razminiranja i težim terenima koji će preostati za razminiranje.

Financijska sredstva bit će precizno definirana godišnjim planovima protuminskog djelovanja, sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju.

Razminiranje vojnih lokacija i građevina provodit će postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske, u skladu sa Zakonom o protuminskom djelovanju. Sredstva za provedbu u dijelu koji se odnosi na MORH osigurana su na razdjelu MORH-a u Državnom proračunu za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu. Slijedom navedenog za provedbu Nacionalnog programa u dijelu MORH-a neće biti potrebno osiguravati dodatna financijska sredstva.

7.2. Potrebni kapaciteti

S obzirom na to da je preostali MSP, prema strukturi, uglavnom šuma i šumsko zemljište (98,7 %), očekuje se smanjenje uporabe strojeva za pripremu površina, posebno srednjih i teških strojeva. Korištenje strojeva bit će ograničeno na male, mobilne strojeve koji se mogu učinkovito transportirati i koristiti u takvim područjima. Smanjenjem uporabe strojne pripreme površina povećat će se udio ručne metode, što može utjecati na smanjene dinamike izvršenja poslova, smanjenje produktivnosti i povećanje troškova razminiranja i tehničkog izvida.

U takvim uvjetima, značajni udio u metodama smanjenja MSP-a, a osobito u poslovima razminiranja, trebala bi imati uporaba pasa za detekciju mina.

S postojećim kapacitetima (bez kapaciteta MORH-a), a s obzirom na strukturu preostalog MSP-a, MSP je moguće smanjivati poslovima razminiranja i tehničkog izvida za cca 45,9 km² godišnje.

Tablica 10. Postojeći kapaciteti za ostvarenje ciljeva do 2026. godine

 

 

* od 108 voditelja radilišta očekuje se da će istovremeno njih najviše 20 biti u ulozi voditelja radilišta (bez neposrednog dnevnog učinka razminiranja), dok će preostalih 88 biti u ulozi voditelja skupine ili pirotehničara (s dnevnim učinkom od cca 400 m2).

7.3. Organizacijski preduvjeti

Ministarstvo unutarnjih poslova, u čijem je djelokrugu i protuminsko djelovanje, je kroz uvezivanje funkcionalnih područja, jačanje kadrovske strukture te opremanje i osposobljavanje svih ustrojstvenih cjelina, s naglaskom na povlačenje sredstava iz fondova Europske unije kroz razne projekte, ispravilo prepoznate nedostatke i slabosti sustava protuminskog djelovanja.

Implementacija HCR-a (ali i ostalih pravnih osoba koje su postale sastavni dio novoustrojenog Ravnateljstva civilne zaštite) u sustav MUP-a doprinosi povećanju učinkovitosti javne uprave općenito, bržu razmjenu i obradu informacija, uspostavlja centralizirani sustav objedinjavanja podataka, pogotovo u kriznim situacijama te bržu i kvalitetniju koordinaciju, što je jedan od temeljnih organizacijskih preduvjeta za ispunjenje ovog Nacionalnog programa.

MORH će u suradnji s MUP-om u razdoblju do 2026. godine, sukladno svom planu i dinamici, ukloniti minsku opasnost s prostora perspektivnih vojarni i zemljišta koje koristi.

I ostala tijela državne i lokalne (regionalne) samouprave uključit će se, sukladno svojim nadležnostima i u suradnji s MUP-om, u realizaciju ciljeva Nacionalnog programa, pri čemu treba istaknuti provođenje edukacije stanovništva i pomoći žrtvama mina, suradnju prilikom određivanje prioriteta razminiranja, praćenje stanja oznaka opasnosti od mina na svom području i sl.

Nevladine organizacije koje su se od samog početka uključile u protuminsko djelovanje trebale bi u razdoblju do 2026. godine imati i dalje važnu ulogu u realizaciji projekata edukacije stanovništva o opasnosti od mina, osobito u realizaciji projekata pomoći žrtvama mina što u potrebnoj mjeri trebaju uskladiti s MUP-om.

8. ZAKLJUČAK

Republika Hrvatska nastavlja svoje aktivnosti prema svim sastavnicama protuminskog djelovanja, koje je više od dva desetljeća utemeljeno na najboljim praksama ključnim za uspješnu provedbu obveza proisteklih iz relevantnih međunarodnih ugovora, kao i na njima utemeljenog nacionalnog zakonodavstva.

Republika Hrvatska će svoje protuminsko djelovanje nastaviti održavati na visokoj razini interesa, kroz osnaživanje nadležnih državnih tijela kadrovskim, financijskim i materijalnim sposobnostima, artikuliranjem mjera koje će dionici sustava poduzimati za provođenje relevantnih aspekata izvršenja obveza na što učinkovitiji i primjereniji način te će optimalnim planiranjem nastojati prevladati sve izazove koje je potrebno izvršiti na navedenom području do 2026. godine.

Svi dionici hrvatskog sustava protuminskog djelovanja i dalje će nastaviti priznavati i razvijati posebna partnerstva s međunarodnim partnerima kao što su Ujedinjeni narodi, Međunarodni odbor Crvenog križa, Međunarodna kampanja za zabranu mina i Međunarodni centar za humanitarno razminiranje u Ženevi te s domaćim i međunarodnim predstavnicima civilnog, nevladinog sektora.

Republika Hrvatska će u okviru svog protuminskog djelovanja prvenstveno uložiti daljnje napore te sva raspoloživa ljudska i financijska sredstva, kako bi se cjelokupno državno područje u potpunosti učinilo slobodnim od mina i eksplozivnih ostataka rata u zadanom roku, tj. do 1. ožujka 2026. godine. Pritom će se aktivno angažirati i u drugim područjima protuminskog djelovanja, posebice pomoći minskim žrtvama, edukaciji o minskoj opasnosti i međunarodnoj suradnji.

Protuminsko djelovanje Republike Hrvatske i u budućem razdoblju temeljit će se na učinkovitoj uporabi raspoloživih resursa, uključujući primjenu najnovijih metodologija, partnerstvu, koordinaciji te redovitom dijalogu između svih dionika. Također, temeljem Nacionalnog programa poticat će se transparentnost i razmjena visokokvalitetnih i točnih informacija te će se poticati snažni i održivi nacionalni sustavi upravljanja informacijama.

Hrvatski sustav protuminskog djelovanja nastavlja aktivno i neumorno raditi na ublažavanju posljedica minske zagađenosti kao i na stvaranju uvjeta u kojima će se svaki njezin građanin i posjetitelj moći kretati i živjeti sigurno i bez straha od mina.

Klasa: 022-02/22-01/70 Zagreb, 17. veljače 2023.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_02_21_352.html