Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207 Poslovni broj: 7. K-113/20-7
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalanič kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Rogić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene Ž.1 S. zbog kaznenog djela iz članka 215. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona, povodom optužnice ODO Zagreb broj: KO-DO-2807/2020 od 17.1.2020., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice ODO Zagreb Maje Selar te okrivljene Ž.1 S., dana 29. ožujka 2021.g.
Temeljem članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku stavlja se izvan snage kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-113/20-2 od 20. siječnja 2020.g.
Okr. Ž.1 S., OIB:…, kćer Ž.2 i D. r. B., rođena … u V., iz Z., državljanin …, administrator, neudana, majka jednog mlt. djeteta, neosuđivana,
k r i v a j e
što je:
dana 31. kolovoza 2019.g. u u dvorištu obiteljske kuće u Z., olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, bez adekvatnog nadzora ostavila psa pasmine Stafford-križanac, a koji je navedenog dana oko 18,55 sati izašao iz dvorišta obiteljske kuće te napao D. K. i njegovu suprugu M. F. K., uslijed kojeg napada psa je D. K. zadobio lake tjelesne ozljede u vidu ugriza na desnoj podlaktici, dok je M. F. K. zadobila lake tjelesne ozljede u vidu tri ugrizne rane desne podlaktice, tri ugrizne rane desne potkoljenice i ugriznu ranu gornje usne na koji način je izazvala opasnost za život i tijelo ljudi,
dakle, iz nehaja općeopasnom radnjom i općeopasnim sredstvom izazvala opasnost za život i tijelo ljudi,
čime je počinila kazneno djelo protiv opće sigurnosti - dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom - opisano u članku 215. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 215. stavak 3. Kaznenog zakona,
pa se temeljem članka 215. stavak 3. Kaznenog zakona
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI
Temeljem članka 56. Kaznenog zakona okrivljenoj se izriče
UVJETNA OSUDA
te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko ista u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku okrivljena se obvezuje platiti ovom sudu paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kuna.
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom optužilo okrivljenu da je počinila kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci.
Pozvana da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljena je izjavila da se ne smatra krivom za djelo koje joj je stavljeno na teret.
U dokaznom postupku su ispitani okrivljena te svjedoci A. J., R. H., P. S., D. K. i M. F. K., pročitana i pregledana je dokumentacija koja prileži spisu i to službena zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (list 2), medicinska dokumentacija na ime D. K. i M. F. K. (listovi 5-29), veterinarska knjižica za psa američi stafford-križanac vlasništvo Ž.1 S. (listovi 39-40), te izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu (list 60).
Okrivljena Ž.1 S. je u svojoj obrani (list 62) izrazila iskreno žaljenje zbog predmetnog događaja. Navela je kako se maksimalno trudila da osigura sve potrebne uvjete za držanje svog psa. Smatra da nje pas pasmine stafford-križanac nije bio opasan. Naime, uz istog je odraslo njeno petogodišnje dijete. Veterinari su joj rekli da je u konkretnom slučaju njen pas morao biti nečime izazvan kada je tako reagirao. U vrijeme predmetnog događaja ona je bila s obitelji na ljetovanju na L. Za to vrijeme su brigu o njenom psu vodile njena susjeda i sestrična. Susjeda je dolaziti ujutro nahraniti psa, a sestrična poslijepodne.
Svjedok D. K. je u svom iskazu (list 62) naveo kako je toga dana zajedno sa suprugom M. šetao psa ulicom ... Kada su došli do ograde kuće na predmetnoj adresi u Z., u jednom trenutku je vidio i čuo psa u dvorištu te kuće kako je zalajao, a potom potrčao uz ogradu s unutarnje strane dvorišta te se na jednom mjestu uspio nekako izvući iz dvorišta van na cestu. Supruga je u tom trenutku zastala 2-3 metra iza njega, a on se s njihovim psom nastavio kretati naprijed, ali više ne po nogostupu, već je prešao na cestu. Taj pas koji se izvukao van iz dvorišta se zaletio prema njemu i skočio. On je u tom trenutku podigao njihovog psa u naručje, a pas koji se zaletio prema njemu ga je zubima uhvatio za podlakticu desne ruke. Njihov pas mu je ispao iz ruke te nekamo pobjegao. Supruga koja se nalazila 2-3 metra iza njega je počela vrištati jer je taj drugi pas krenuo na nju. Sjeća se da se supruga pokušavala sakriti odnosno pobjeći iza jednog parkiranog crnog automobila. Slijedeće čega se sjeća je da se pojavio jedan muškarac koji je zatvarao ogradu kuće preko puta te mu rukama pokazivao da se skloni u njegovo dvorište. On je bio u šoku od svega što se događalo. Sjeća se da su se potom pojavili još neki ljudi iz susjedstva, nakon čega je na mjesto događaja došla policija i kola hitne pomoći. Njihov pas je tom prilikom bio na uzici, a u trenutku kad je taj drugi pas napao njega i suprugu, oboje su se nalazili vani na cesti. Nisu imali nikakvog razloga zalaziti na parkirni prostor ispred kuće okrivljene.
Svjedok M. F. K. je u svom iskazu (list 62) navela kako je toga dana zajedno sa suprugom D. šetala psa ulicom ... Pas je bio na uzici, a radilo se o štenetu starosti nekoliko mjeseci. Hodali su nogostupom. Kada su došli do kuće na predmetnoj adresi u Z., vidjela je jednog psa s unutarnje strane ograde dvorišta kuće kako laje te ide uz ogradu paralelno s njima. U tom trenutku je zastala, dok se suprug nastavio kretati dalje sa psom. U jednom trenutku je taj pas izašao iz dvorišta van na cestu. Nije vidjela na kojem je točno mjestu i na koji način taj pas izašao van iz dvorišta. Čim se taj pas pojavio vani na cesti, zaletio se i skočio na supruga te ga ugrizao za podlakticu. Suprug je u tom trenutku držao njihovog psa u naručju. Potom je taj pas krenuo na nju. Sjeća se da se naslonila na jedan automobil parkiran ispred te kuće, pokušavajući se obraniti rukom i nogom od napada tog psa, ali ju je isti uspio ugristi za nogu i ruku, te joj razrezao usnicu. Potom je uočila muškarca koji joj je iz dvorišta susjedne kuće rukom davao znak da se skloni u njegovo dvorište, što je ona i učinila. U trenutku kada je pobjegla u dvorište tog susjeda, pas koji ih je napao je još uvijek bio vani na cesti. Ne zna što je dalje bilo s tim psom. Ona i suprug su šetali psa po nogostupu te se pritom nisu zaustavljali niti ulazili na parkirni prostor ispred kuće okrivljenice.
Svjedok P. S. je u svom iskazu (list 61) naveo kako stanuje u kući koja se nalazi preko puta kuće okrivljene. Poznaje njenog psa koji se zove K. Toga dana u poslijepodnevnim satima se nalazio u svojoj kući. S njim su bile S. D. i R. H. U jednom trenutku je čuo da se nešto neuobičajeno događa vani na cesti. Podigao je roletnu na prozoru koji gleda na cestu te vidio kako pas okrivljene skače na jednog muškarca koji je u naručju držao jednog manjeg psa, a stajao je na nogostupu ispred parkirališta pred kućom okrivljene. Odmah je istrčao van iz kuće. Uočio je tog muškarca koji je krenuo prema dvorištu njegove kuće, ali je isti pritom pao nasred ceste. Pas okrivljene se povukao prema ogradi njene kuće, a on ga je nekako uspio natjerati natrag u dvorište. U njegovo dvorište je utrčala neka žena koja je očito bila zajedno s tim muškarcem koji je držao psa u naručju. Potom je na mjesto događaja došla policija i kola hitne pomoći. Nije vidio niti zna kako je pas okrivljene izašao van iz dvorišta. U vrijeme predmetnog događaja okrivljena je bila na moru, a kući se vratila iste večeri oko 23,00 sata. Dok je na mjestu događaja bila policija, pojavila se sestrična od okrivljene, koja je hranila psa dok je ista bila na moru. Inače, pas okrivljene može bez većih problema preskočiti ogradu dvorišta koja ne gleda na cestu, budući da je ista nešto niža od ograde koja gleda na cestu.
Svjedok R. H. je u svom iskazu (list 61) navela kako je toga dana bila u posjeti svojoj prijateljici na adresi u Z.. Preko puta kuće njene prijateljice se nalazi kuća okrivljene iz koje je izletio pas. U jednom trenutku je čula nekakvu dernjavu vani na cesti. Ona i prijateljica su izašle van na cestu da vide što se događa. Vidjela je jednu gospođu zakrvavljenih ruku koja je prišla dvorištu kuće njene prijateljice. Vidjela je također jednog gospodina koji je ležao na cesti. U kući prijateljice je bio i P. S. Isti je istrčao van na cestu te nogom udario psa koji se tamo zatekao na udaljenosti 2-3 metra od gospodina koji je ležao na cesti. U jednom trenutku se podigao s tla te utrčao u dvorište kuće njene prijateljice kako bi se zaštitio od daljnjeg napada tog psa. Zajedno s njima u kući je bila i S. D., koja joj je rekla kako je prije nego što su izašle van na cestu vidjela jednu gospođu zakrvavljenih ruku kako trči oko jednog automobila parkiranog na parkiralištu ispred kuće okrivljenice iz čijeg dvorišta je izletio taj pas. Vidjela je također kako je P. S. otjerao tog psa natrag u dvorište te za njim zatvorio dvorišna vrata. Ona nije vidjela niti zna na koji način je taj pas izašao van iz dvorišta.
Svjedok A. J. je u svom iskazu (list 61) naveo kako on nije očevidac predmetnog događaja, ali je dan prije istog šetao svog psa na uzici nogostupom po ulici ... Kada je došao do dvorišta kuće na predmetnoj adresi u Z., iz istog se iznenada pojavio pas koji je napao njegovog psa te ga ugrizao. Nije vidio kako je taj pas koji je napao njegovog psa izašao van iz dvorišta. Radilo se o betonskoj ogradi visine oko 1,5 metar, a pored te betonske ograde prema glavnoj cesti se nalazilo stablo smokve. Ne zna kako je taj pas uspio preskočiti betonsku ogradu. Prilikom prolaska pored te ograde on se nije zaustavljao pored iste niti na bilo koji način dražio psa koji je bio u dvorištu. Zbog zadobivenih ozljeda morao je svog psa odvesti veterinaru. Vlasnica tog psa mu je nadoknadila trošak liječenja psa.
Analizirajući navedene iskaze svjedoka D. K., M. f. K., P. S., R. H. i A. J., kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, ovaj sud ih je u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne, budući da su sami po sebi logični i uvjerljivi, međusobno sukladni, te nisu u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima.
Iz službene zabilješke o dojavi s policijskim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju koje prileži na listu 2 spisa proizlazi da su policijski službenici ... Policijske postaje PU…-a dolaskom na mjesto dojave dana 31.8.2019.g. u 19,10 sati u Z., zatekli D. K. i njegovu suprugu M. F. K., koje su tretirali djelatnici Hitne medicinske pomoći zbog ugriza psa. Na mjestu događaja su također zatečeni P. S., R. H., S. D. i A. J., s kojima je obavljen obavijesni razgovor. Vlasnica predmetnog psa Ž.1 S. se u tom trenutku nalazila na moru.
Iz medicinske dokumentacije koja prileži na listovima 5-29 spisa proizlazi da je D. K. u predmetnom događaju zadobio ugriznu ranu desne podlaktice, a M. F. K. ugriznu ranu desne podlaktice, ugriznu ranu desne potkoljenice i ugriznu ranu gornje usne.
Iz preslike veterinarske knjižice za psa američki stafford-križanac koja prileži na listovima 39-40 spisa proizlazi da je vlasnica istog Ž.1 S.
Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena počinila kazneno djelo koje joj je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci.
Obzirom na obranu okrivljene, nesporne su činjenice da je ista vlasnica predmetnog psa pasmine Stafford-križanac, da se ista u inkriminirano vrijeme nalazila sa svojom obitelji na ljetovanju na L., a predmetnog psa ostavila bez nadzora u dvorištu svoje obiteljske kuće na predmetnoj adresi, da je pas na točno neutvrđen način izašao iz ograđenog dvorišta na cestu te napao prolaznike D. K. i njegovu suprugu M. F. K., pritom im nanijevši ugrizne rane na podlaktici, potkoljenici i gornjoj usni.
Odrastao pas Stafford-križanac sam bez ičijeg nadzora i bez brnjice na cesti predstavlja općeopasno sredstvo koje može ugroziti sigurnost prolaznika, a ostavljanje takvog psa samog bez nadzora u dvorištu koje nije osigurano da pas ne može izaći van iz dvorišta na cestu je općeopasna radnja u smislu odredbe članka 215 stavak 1. Kaznenog zakona, kojom je okrivljena izazvala konkretnu opasnost za život i tijelo oštećenika D. K. i njegove supruge M. F. K., budući da je pas na točno neutvrđen način izašao van iz dvorišta te ih napao kao prolaznike na cesti i nanio višestruke ugrizne rane. Obrana okrivljene u dijelu u kojem je navela kako njen pas nije bio opasan, kako se maksimalno trudila da osigura sve potrebne uvjete za držanje psa te da je njen pas u konkretnom slučaju morao biti nečime izazvan kada je tako reagirao, usmjerena je isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Da se nije radilo o bezopasnom psu dokazuje činjenica da je u konkretnom slučaju napao i nanio tjelesne ozljede oštećenicima, a da okrivljena nije poduzela potrebne mjere kako njen pas ne bi ugrozio život i tijelo ljudi dokazuje činjenica da je psa ostavila samog u dvorištu svoje obiteljske kuće bez ičijeg nadzora, a pritom nije osigurala da pas ne može izaći van iz dvorišta na cestu. Opisanim postupanjem okrivljena je ostvarila sva zakonska obilježja kaznenog djela koje joj je stavljeno na teret. Djelo je počinila iz nehaja, budući je mogla i morala biti svjesna da ostavljanjem psa bez nadzora isti može napasti ljude na cesti, ali je olako držala da se to neće dogoditi, slijedom čega ju je ovaj sud proglasio krivom.
Odlučujući o vrsti kaznenopravne sankcije koju treba primjeniti prema okrivljenoj, ovaj sud je ocijenio da se zakonom određena svrha kažnjavanja prema istoj može postići i bez izvršenja kazne zatvora, izricanjem uvjetne osude. Odmjeravajući izrečenu kaznu zatvora, ovaj sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir da je okrivljena prema podacima iz kaznene evidencije neosuđivan (list 60), da je izrazila iskreno žaljenje zbog posljedica predmetnog događaja, te da je majka jednog maloljetnog djeteta, dok s druge strane nije našao otegotnih okolnosti. Iz svih navedenih razloga okrivljenoj je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja kazna neće biti izvršena ukoliko ista u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Upravo takvom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije će se u konkretnom slučaju ostvariti generalna i specijalna prevencija.
Budući je okrivljena proglašena krivom, valjalo ju je temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku obvezati da plati paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kuna, koji iznos je po ocjeni suda primjeren složenosti i trajanju postupka.
U Zagrebu, 29. ožujka 2021.g.
ZAPISNIČAR: S U D A C:
Jelena Rogić, v.r. Marijan Bertalanič, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 primjerka ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. ODO Zagreb
2. Ž.1 S.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.