Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1         

 

 

Poslovni broj: Kž-310/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milenke Slivar kao predsjednice vijeća, Sandre Galjar kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Antonije Bagarić kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optuženog K. Š., zbog kaznenih djela iz čl. 215. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj K-446/2016-52 od 9. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 5. listopada 2022., 

 

p r e s u d i o  j e

 

 Žalba optuženog K. Š. odbija se kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda. 

 

Obrazloženje

  

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Vukovaru optuženi K. Š. proglašen je krivim zbog dva kaznena djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. KZ/11., time da mu je za jedno kazneno djelo utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, a za drugo kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci, te je proglašen krivim zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11., za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci, pa je temeljem čl. 51. st. 1. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca. Na temelju čl. 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora uračunato mu je vrijeme lišenja slobode od 30. studenog 2015. do 2. prosinca 2015.

 

1.1. Na temelju čl. 79. st. 2. KZ/11. od optuženika oduzima se PVC kanta (kanister) poluprozirne bijele boje zapremnine 10 litara bez čepa sa sadržajem tekućine svijetlo crvene boje izrazitog mirisa nalik na miris motornog benzina do visine 1,5 cm od dna, dimenzija 19 x 23 x 29, oduzet potvrdom o  privremenom oduzimanju predmeta PP Vinkovci s ispostavom Markušica broj 838443, čekić od 600 g s drvenom drškom (jedan komad) i šilo – metalni dio dužine oko 10 cm s plastičnim držačem plave boje, oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PP Otok broj 880632, željezni pajser dužine 80 cm oduzet potvrdom o  privremenom oduzimanju predmeta PP Otok broj 880633, te se isti predmeti po pravomoćnosti presude imaju uništiti.

 

1.2. Na temelju čl. 68. st. 1., st. 2. i st. 3. KZ/11. optuženiku se izriče  sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja kazne zatvora te ista može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

 

1.3. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP) oštećena L. M. iz V., OIB: ..., oštećena H. l. Z., OIB: ..., oštećena P. s. k. d.o.o. Z., OIB: ..., oštećeni M. Š. iz P., OIB: ..., oštećeni M. V. iz P., OIB: ... i zakonski nasljednici iza pok. R. Š. iz P.,  s imovinskopravnim zahtjevima upućuju se na parnicu.

 

1.4. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a u vezi čl. 145. st. 1. i st. 2. toč. 1., toč.  6.  i toč. 8. ZKP-a, optuženik je obvezan u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 600,00 kuna, trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 3.600,00 kuna, prijevozne troškove svjedoka u iznosu od 166,60 kuna, kao i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika o čijoj će visini sud odlučiti posebnim rješenjem, sukladno čl. 148. st. 4. ZKP-a.

 

2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženik po branitelju M. M., odvjetniku iz V., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenoj sankciji i odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru podnijelo je odgovor na žalbu optuženika s prijedlogom da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda, te je odgovor na žalbu dostavljen branitelju optuženika.

 

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru.

 

5. Žalba nije osnovana.

 

6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka optuženik ističe da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi, da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno da su razlozi o odlučnim činjenicama u znatnom mjeri proturječni, time da samo paušalno nabraja ove povrede, a u stvari pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, a niti bilo koju drugu povredu na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, jer izreka presude nije proturječna sama sebi niti razlozima presude i u presudi su navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama te ne postoji proturječnost između onoga što je navedeno u razlozima presude s dokazima na kojima se presuda temelji, tako da se presuda može ispitati.

 

7. Osporavajući pravilno utvrđeno činjenično stanje u žalbi se ističe u odnosu na djelo pod toč. 1. prvostupanjske presude da se na temelju priznanja počinjenja djela optuženika u prethodnom postupku, a koje priznanje je osporio na raspravi, ne može zaključiti da bi optuženik počinio to kazneno djelo, jer nitko nije vidio da bi djelo počinio, te nema motiva za počinjenje tog djela jer uopće ne poznaje oštećenike.

 

7.1. U odnosu na ovo kazneno djelo počinjeno na štetu M. Š. i R. Š., da bi zapalio osobne automobile M. Š., a zatim da je vatra zahvatila i dio kuće R. Š., jer se automobil nalazio u neposrednoj blizini kuće, prvostupanjski je sud pravilno analizirao i prihvatio iskaz optuženika od 2. prosinca 2015. kojeg je dao pred državnim odvjetnikom, kada je optuženik detaljno i okolnosno priznao da je djelo počinio zajedno s M. M., istina na poticaj M. M., a koje činjenično stanje je u skladu s izvješćem o utvrđivanju uzroka požara, zapisnikom o očevidu i fotodokumentacijom očevida, a posebno zaključkom da je za izazivanje požara uporabljena lako zapaljiva kruta tvar, što mogu biti i tzv. hepo kocke. S obzirom na ovako cjelovito priznanje optuženika koje je sukladno materijalnoj dokumentaciji i iskazu oštećenika M. Š., pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je optuženik svojim postupanjem, požarom izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i za imovinu većeg opsega, te da za kasnije poricanje počinjenja djela na raspravi nije dao nikakvo logično obrazloženje, posebno kada navodi da je sve to fotomontaža (misleći na snimku njegovog ispitivanja koja je reproducirana), osim što se može zaključiti da je optuženik želio od sebe otkloniti kaznenu odgovornost za to kazneno djelo.

 

8. Nadalje, u žalbi se problematizira i priznanje optuženika za počinjenje kaznenog djelo iz toč. 2. izreke prvostupanjske presude, kada je požarom izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i za imovinu većeg opsega, zapalivši terasu caffe bara M. u V., koja se nalazi u sklopu stambene zgrade, pa se požar proširio i na objekt Poslovnice PSK i poslovnice H. l., a koji požar je ugašen intervencijom djelatnika Javne vatrogasne postrojbe V., nalazeći da prije svega ne postoji subjektivno obilježje tog kaznenog djela, jer je optuženik tada bio pod utjecajem alkohola i lijekova, pa da je počinjenje djela rezultat takvog stanja optuženika, o čemu će sud posebno analizirati subjektivna obilježja kaznenih djela za koja je optuženik proglašen krivim, s obzirom da je provedeno psihijatrijsko vještačenje optuženika na okolnosti njegove ubrojivosti u inkriminirano vrijeme.  Međutim, optuženik je ostvario objektivna obilježja tog kaznenog djela, imajući u vidu, osim priznanja optuženika, dokaze koji potvrđuju da je optuženik izazvao požar na tim objektima i to iskaze oštećenika, zapisnik o očevidu, fotodokumentaciju očevida, iskaz svjedoka J. G. koji je potvrdio da je optuženik tog dana kupio gorivo na benzinskoj pumpi, potvrde o privremeno oduzetim predmetima od optuženika te izuzete snimke video nadzora s mjesta događaja, a što je detaljno analizirao i obrazložio prvostupanjski sud.

 

9. Također, suprotno žalbenim navodima u odnosu na kazneno djelo oštećenja tuđe stvari na štetu M. V., kada optuženik navodi da je probušio samo jednu gumu na njegovom vozilu, a ne na sva četiri kotača, prvostupanjski je sud pravilno prihvatio iskaz svjedoka, oštećenog M. V. koji je vidio optuženika u blizini svog automobila sa alatom, a koji je bio u sukobu s njegovim puncem, pa kada je viknuo na njega i optuženik pobjegao, odmah je došao do vozila i utvrdio da su mu probušene sve četiri gume, a što potvrđuje i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od optuženika kojem je uz čekić oduzeto i šilo s kojim je počinio kazneno djelo.

 

10. Stoga ovo vijeće nalazi da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje u odnosu na sva tri kaznena djela za koja je optuženik proglašen krivim i na tako pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio kazneni zakon kada je optuženika osudio zbog dva kaznena djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. KZ/11. i jednog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st.1. KZ/11.

 

11. Neosnovani su žalbeni navodi da postoje okolnosti koje isključuju krivnju optuženika, zbog bitno smanjene ubrojivosti optuženika u inkriminirano vrijeme, koju je utvrdio psihijatrijski vještak, budući je psihijatrijskim vještačenjem optuženika utvrđeno, a kako to obrazlaže i prvostupanjski sud, da su kod optuženika dijagnosticirani psihički poremećaji i to štetna uporaba većeg broja psihoaktivnih supstanci i temeljem kroničnog PTSP-a postoji trajna promjena osobnosti nakon katastrofalnog događaja. Stanje kroničnog nezadovoljavajućeg psihičkog i socijalnog funkcioniranja imalo je naglašeno negativno djelovanje na optuženikovo shvaćanje značenja postupanja i vladanja svojom voljom zbog čega su njegovo sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja istima u vrijeme počinjenja djela bile smanjene u bitnom stupnju.

 

11.1. Činjenica da je optuženik u vrijeme počinjenje kaznenih djela bio ubrojiv, iako bitno smanjeno, upućuje na pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je optuženik svojim postupanjem ostvario i subjektivna obilježja kaznenih djela za koja je proglašen krivim, jer je postupao s namjerom, svjestan obilježja kaznenih djela i želio je njihovo ostvarenje, dok je činjenicu bitno smanjene ubrojivosti sud uzeo u obzir prilikom utvrđivanja stupnja krivnje i odluke o kazne.

 

12. Upravo zbog narušenog zdravstvenog stanja i bitno smanjene ubrojivosti optuženik smatra da je odluka o kazni prestroga. Ovo vijeće nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika i da je utvrđena kazna zatvora za svako kazneno djelo i izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca primjerena vrsti i težini počinjenih kaznenih djela, jačini ugrožavanja zaštićenih dobara i stupnju kaznene odgovornosti optuženika. Iako je optuženik prilikom počinjenja kaznenih djela bio bitno smanjeno ubrojiv, što je zakonska osnova za ublažavanje kazne, vijeće nalazi da u konkretnom slučaju nije trebalo primijeniti odredbe o ublažavanju kazne, te da će se upravo izrečenom jedinstvenom kaznom zatvora koja se sastoji u povišenju najviše pojedinačno utvrđene kazne, postići svrha kažnjavanja u smislu čl. 41. KZ/11. uz izrečenu sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja optuženika iz čl. 68. KZ/11., koju je preporučio psihijatrijski vještak radi otklanjanja opasnosti da u budućnosti ne počini teže kazneno djelo, a sve kako bi se utjecalo na optuženika da ponovno ne dolazi u sukob sa zakonom, ali i kako bi se izrazila društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, jačalo povjerenje građana u pravni poredak i svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela te omogućilo optuženiku ponovno uključivanje u društvo.

 

13. Nije osnovana žalba niti zbog odluke o troškovima kaznenog postupka koje je optuženik dužan platiti s osnova paušalnog iznosa, provedenog psihijatrijskog vještačenja i trošak svjedoka, sve u ukupnom iznosu od 4.366,60 kuna. Optuženik ostvaruje redovita primanja koja je prema vlastitom iskazivanju neumjereno trošio u gostionicama i na čašćenjima, nema obvezu uzdržavati druge osobe, suvlasnik je kuće, pa je stoga u mogućnosti platiti troškove u naznačenom iznosu, a da time ne dovede u pitanje svoje uzdržavanje. Ukoliko bi se materijalne okolnosti optuženika u međuvremenu pogoršale, postoji mogućnost da sukladno čl. 148. st. 6. ZKP-a zatraži oslobođenje od plaćanja troškova o čemu će odlučiti posebnim rješenjem predsjednik vijeća.

 

14. Iz navedenih razloga, budući žalba optuženika nije osnovana, niti je utvrđeno postojanje povrede zakona na koje drugostupanjski sud u smislu čl. 476. st. 1. ZKP-a pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci (čl. 482. ZKP-a).

 

Bjelovar,  5. listopada 2022.