HRVATSKI SABOR
294
Na temelju članka 34. stavka 3. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br.: 25/20. i 155/23.) Hrvatski sabor na sjednici 11. veljače 2025. donio je
GODIŠNJI PROVEDBENI PLAN
STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2025.
UVOD
Službena statistika pruža visokokvalitetne, pouzdane i međunarodno usporedive statističke podatke koji prikazuju ekonomske i društvene pojave i procese. Korisnicima su takvi podaci pouzdan izvor za analizu postojećeg stanja i donošenje odluka.
Kvaliteta službene statistike mjeri se s obzirom na njezinu relevantnost, točnost, pouzdanost, pravodobnost, usklađenost, međunarodnu i regionalnu usporedivost te laku dostupnost korisnicima. Usmjerenost na kvalitetu službene statistike zajamčena je Zakonom o službenoj statistici i Kodeksom prakse europske statistike (KoP)[1](Kodeks prakse europske statistike (europa.eu), European Statistics Code of Practice – Quality – Eurostat (europa.eu)).
Glavni zadatak statističkog sustava jest redovita i pravodobna proizvodnja te diseminacija kvalitetnih statističkih podataka te kontinuiran razvoj sustava službene statistike.
Nacionalni sustav službene statistike čini šest institucija, nositelja službene statistike, određenih Zakonom o službenoj statistici i Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. (»Narodne novine«, broj 29/22.):
1. Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo, glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske i njegov glavni predstavnik pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku te kontaktna točka za Komisiju (Eurostat) u vezi s pitanjima službene statistike u smislu odredbe članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program europskih zajednica
2. Hrvatska narodna banka
3. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
4. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije[2](Programom statističkih aktivnosti 2021. – 2027. Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja određeno je kao nositelj službene statistike. Zbog izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 85/20, 21/23, 57/24) koje je na snazi od 17. svibnja 2024., poslove službene statistike za područje otpada provodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.)
5. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te
6. Ministarstvo financija.
Nositelji službene statistike u svojem su radu profesionalno neovisni, nepristrani prema svim korisnicima, objektivni, pouzdani te poštuju načela statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti.
Razvoj, proizvodnja i diseminacija službenih statističkih podataka temelje se na propisanim metodologijama, najboljim međunarodnim standardima te transparentno dokumentiranim odgovarajućim postupcima prema sljedećim kriterijima kvalitete: relevantnost, točnost, pravodobnost, poštivanje rokova objavljivanja, usklađenost, usporedivost, dostupnost i jasnoća podataka.
Razvoj sustava službene statistike složen je proces koji zahtijeva stalnu suradnju nositelja službene statistike, i to u sklopu nacionalnoga statističkog sustava (u daljnjem tekstu: NSS) i Europskoga statističkog sustava (u daljnjem tekstu: ESS).
Radi usporedbe društvenih i ekonomskih kretanja službena je statistika vrlo važna i u međunarodnim okvirima. Stoga statistički sustav Republike Hrvatske djeluje unutar ESS-a, omogućujući usporedivost statističkih podataka Republike Hrvatske s podacima država članica EU-a. NSS se usklađuje s ESS-om i Europskim statističkim programom, u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i Uredbom (EU) 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici (Tekst značajan za EGP i Švicarsku).
Na temelju Zakona o službenoj statistici i u suradnji s ostalim nositeljima službene statistike Državni zavod za statistiku izrađuje i provodi dugoročne, srednjoročne i kratkoročne planove za potrebe proizvodnje i daljnjeg razvoja službene statistike.
– Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2021. – 2030. (u daljnjem tekstu: Strategija) dugoročni je planski dokument kojim se određuje smjer NSS-a u sljedećemu desetogodišnjem razdoblju. Njome se određuju misija i vizija te definiraju prioriteti i ciljevi usmjereni na razvoj sustava službene statistike u Republici Hrvatskoj. Ostvarenje strateških ciljeva planira se provedbom niza mjera i aktivnosti koje se detaljnije definiraju u srednjoročnim i kratkoročnim planovima (programima statističkih aktivnosti i godišnjim provedbenim planovima). Strategiju je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 25. veljače 2022. Objavljena je u »Narodnim novinama«, broj 29/22. i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku[3](Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2021 – 2030_NN 29-2022.pdf (gov.hr)).
– Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. (PSA)[4](Program statističkih aktivnosti RH 2021 – 2027_NN 29-2022.pdf (gov.hr)) srednjoročni je dokument strateškog planiranja i njime se utvrđuju statističke aktivnosti za višegodišnje razdoblje u skladu s obvezama koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u EU (navedeni u Eurostatovu dokumentu Statistical Requirements Compendium[5](Izdanje 2021. Statistical Requirements Compendium – 2021 edition – Products Manuals and Guidelines – Eurostat (europa.eu))) te u skladu s nacionalnim potrebama. Radi usklađivanja s ESS-om donosi se za razdoblje koje je istovjetno razdoblju trajanja Europskoga statističkog programa, koji je ujedno okvir za planiranje aktivnosti NSS-a radi omogućivanja usporedivosti statističkih podataka Republike Hrvatske s podacima država članica EU-a.
– Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske donosi se za svaku godinu provedbe Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. − 2027.
Strateški planovi i izvješća koja se odnose na područje službene statistike Republike Hrvatske redovito se objavljuju na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u području Strateški planovi i izvješća (gov.hr).
Državni zavod za statistiku izrađuje Nacrt prijedloga godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske u suradnji s drugim nositeljima službene statistike te ga, na temelju Zakona o službenoj statistici, upućuje na donošenje u Hrvatski sabor.
Sve statističke aktivnosti provode se na temelju Zakona o službenoj statistici.
U skladu s odredbama navedenog Zakona, Godišnjim provedbenim planom propisuje se provođenje triju vrsta statističkih aktivnosti: statističke aktivnosti na temelju neposrednog prikupljanja podataka (oznaka I.), statističke aktivnosti čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja (oznaka II.) te razvojne aktivnosti, popisi i druga opsežnija statistička istraživanja (oznaka III.).
Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2025. godine planirana je provedba ukupno 309 statističkih aktivnosti, a od toga:
I.) 159 statističkih aktivnosti na temelju neposrednog prikupljanja podataka
II.) 98 statističkih aktivnosti na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te
III.) 52 razvojne aktivnosti.
Od ukupno 309 statističkih aktivnosti u 2025. će Državni zavod za statistiku provesti 82 % statističkih aktivnosti, dok će ostalih 18 % statističkih aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike.
Statistička aktivnost »2.1.10-III-1 Izvješće o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost« ima dva nositelja: Državni zavod za statistiku i Ministarstvo financija.
Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2025., uvršteno je sedam novih aktivnosti koji se od 2025. godine uvode u redovitu proizvodnju službene statistike Republike Hrvatske. Konretnije, riječ je o sljedećim aktivnostima:
1) 1.4.1-N-III-8 »Istraživanje o utjecaju socioekonomskih odrednica na zdravstvene pokazatelje«, nositelj: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
2) 2.1.7-N-III-5 »Godišnja procjena zaposlenosti po konceptima nacionalnih računa«, nositelj: Državni zavod za statistiku
3) 2.1.7-N-III-6 »Tromjesečna procjena zaposlenosti po konceptima nacionalnih računa«, nositelj: Državni zavod za statistiku
4) 2.2.9-N-III-1 »Prikupljanje podataka i izrada eksperimentalnih pokazatelja distribucijskih računa bogatstva kućanstava«, nositelj: Hrvatska narodna banka
5) 2.2.9-N-III-6 »Prikupljanje podataka i izrada eksperimentalnih pokazatelja klimatskih promjena«, nositelj: Hrvatska narodna banka
6) 2.3.3.-III-44 »Razvoj kratkoročnih poslovnih statistika građevinarstva prema Eurostatovom konceptu (CREI indikatori)«, nositelj: Državni zavod za statistiku
7) 4.1.3-N-II-3 »Statistika komunalnog otpada«, nositelj: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti 2025. sastoji se od tri dijela.
U prvom dijelu daje se pregled najvažnijih statističkih aktivnosti i razvojnih projekata usmjerenih na unaprjeđenje statističkog sustava Republike Hrvatske u 2025.
U drugom dijelu dokumenta navode se sve statističke aktivnosti koje se planiraju provoditi tijekom 2025. u pojedinome statističkom području. U opisu pojedine statističke aktivnosti naveden je nositelj službene statistke, kratak opis, periodika, izvještajne jedinice, način prikupljanja, rokovi prikupljanja, rokovi i razina objavljivanja rezultata, a kod razvojnih aktivnosti navedeni su ciljevi koji se žele postići, relevantna nacionalna i/ili međunarodna pravna osnova i standardi.
U trećem dijelu Godišnjega provedbenog plana prikazane su tablice sa zbirnim pregledom statističkih aktivnosti i projekata u 2025.te kratice.
PREGLED NAJVAŽNIJIH STATISTIČKIH AKTIVNOSTI I RAZVOJNIH PROJEKATA USMJERENIH NA UNAPRJEĐENJE STATISTIČKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2025.
I. DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE
– U 2025. nastavit će se publiciranje i diseminacija popisnih podataka na nacionalnoj razini. Nastavit će se provedba vitalne statistike, odnosno redovitih statističkih istraživanja o rođenima i umrlima, o sklopljenim i razvedenim brakovima te izrada apsolutnih i relativnih demografskih pokazatelja. Nastavit će se provedba migracijske statistike, odnosno redovitih statističkih istraživanja o vanjskim i unutarnjim migracijama stanovništva. Nastavit će se izračun procjene stanovništva te redovita dostava u Eurostat podataka o ukupnom stanovništvu, prirodnom kretanju stanovništva, migracijama i međunarodnoj zaštiti.
– U vezi s Anketom o radnoj snazi, intenzivirat će se rad na razvoju ICSE-18 (International classification of status in employment) uz sudjelovanje u istoimenoj radnoj skupini unutar Eurostata. Također, radit će se na prilagodbi za primjenu NKD-a 2025. Daljnji koraci u razvoju korištenja administrativnih podataka za sva tri anketna istraživanja (najveći opseg u Anketi o dohotku i Anketi o radnoj snazi, te priprema korištenja u Anketi o potrošnji kućanstava). Provjera primjene novih softverskih alata za prikupljanje i obradu podataka te nova rješenja za letak/najavno pismo. Za anketna istraživanja planirana su unaprjeđenja diseminacije podataka uključivanjem baze podataka PC-Axis.
– U području obrazovanja i kulture nastavit će se provedba svih istraživanja s područja svih razina obrazovanja, s daljnjim unaprjeđenjem metoda prikupljanja podataka, prelaskom na administrativne baze podataka i elektroničkim načinom prikupljanja podataka. Nastavit će se uparivanje podataka iz postojećih registara i administrativnih podataka za potrebe Europskog registra tercijarnog obrazovanja – ETER. Provodit će se daljnje unapređenje praćenja područja kulture s daljnjim metodološkim dopunama i izmjenama statističkih obrazaca te će se nastaviti rad na daljnjem znatnom povećanju obuhvata izvještajnih jedinica. Počet će razvojne aktivnosti u sklopu EU-ove radne skupine (Culture Statistics Framework Task Force); mapiranje sektora kulture. Nastavit će se suradnja s Ministarstvom kulture i medija na unaprjeđenju metoda prikupljanja novih podataka u području kulture za administrativne baze podataka. Nastavit će se rad na prikupljanju podataka za dva istraživanja statistike informacijskog društva, u skladu s propisanima provedbenim mjerama EU-a. Planira se unaprjeđenje i razvoj softvera za prikupljanje podataka o statistikama informacijskog društva. Također će se nastaviti praćenje zahtjeva u skladu s ostvarivanjem prioritetnih područja javnih politika digitalne tranzicije društva i gospodarstva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
– U 2025. planirana su unaprjeđenja i modernizacija statistike tržišta rada u skladu s preporukama Eurostata. Nastavit će se aktivnosti vezane za mapiranje podataka iz administrativnih izvora. Nadalje, kako bi se omogućilo rasterećenje poslodavaca te korisnicima omogućio uvid u podatke o plaćama i zaposlenima prema stupnju stručne spreme te podatke o zaposlenju prema vrsti radnog odnosa, intenzivno će se raditi na mapiranju baze podataka Porezne uprave (obrazac JOPPD) s bazom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
– U području statistike kaznenog pravosuđa u 2025. očekuje se prelazak na novi način prikupljanja podataka, to jest preuzimanje podataka iz administrativnih baza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, čime bi se dosadašnji način prikupljanja podataka zamijenio popunjavanjem odgovarajućih elektroničkih obrazaca koje bi obavljale izvještajne jedinice. Također, planira se osnivanje međuinstitucionalne radne skupine za izradu konačne verzije uparivanja nacionalnoga kataloga kaznenih djela s Međunarodnim klasifikacijskim sustavom delikata za statističku uporabu (International Classification of Crime for Statistical Purposes). U području statistike socijalne zaštite prema metodologiji ESSPROS u planu je daljnji razvoj iskoristivosti administrativnih izvora podataka, ponajprije u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pobrinuti se za dostupnost administrativnih podataka o korisnicima naknada za nezaposlene osobe radi adresiranja nadolazećeg Eurostatova istraživanja o korisnicima naknada socijalne zaštite za ESSPROS-ovu funkciju Nezaposlenost (dio koji se odnosi na korisnike periodičnih novčanih naknada) te suradnju s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike radi iznalaženja optimalnoga administrativnog izvora podataka za naknade socijalne zaštite na lokalnoj razini.
– U djelokrugu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u 2025. će se nastaviti kontinuirana provedba redovitih statističkih istraživanja iz područja javnog zdravstva, sigurnosti na radu te istraživanja na temelju državnih javnozdravstvenih registara. Na reprezentativnom uzorku stanovništva Republike Hrvatske 2025. će se provoditi četvrti val Europske zdravstvene ankete (EHIS) u Hrvatskoj. Radi istraživanja socioekonomskih odrednica zdravlja stanovništva HZJZ planira provedbu novog istraživanja, što bi omogućilo dovođenje u vezu određenih bolesti i stanja sa socioekonomskim statusom pojedinca.
II. EKONOMSKE STATISTIKE
– Planira se usklađivanje statistika PRODCOM za izvještajnu godinu 2024. te izrada Nomenklature industrijskih proizvoda za 2024. u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama.
– Nastavit će se rad na daljnjem razvoju uvedenih kratkoročnih poslovnih statistika i izradi novih kratkoročnih poslovnih pokazatelja u skladu s novom Uredbom (EU) br. 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 2020/1197.
– Radit će se na razvoju kratkoročnih poslovnih statistika građevinarstva prema Eurostatovu konceptu:
– tromjesečni pokazatelj o počecima građenja zgrada
– tromjesečni pokazatelj o završenim zgradama
– prikazivanje podataka (počevši s 2000. godinom) o građevinskim dozvolama prema novoj klasifikaciji – Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima 2025 (CPA 2.1).
– U području strukturnih poslovnih statistika radit će se na daljnjem razvoju integralnog sustava strukturnih poslovnih statistika uz daljnje unaprjeđenje kvalitete statističkih procesa nastavno na provedbu Uredbe (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama te usklađivanje definicija varijabli u skladu s novim zahtjevima Eurostata za djelatnosti iz područja K (financijske usluge).
– Nadogradit će se uspostavljena internetska baza za sve kratkoročne poslovne pokazatelje.
– Nastavit će se razvojne aktivnosti na unaprjeđenju istraživanja cijena uslužnih djelatnosti pri pružateljima usluga (SPPI) i unaprjeđenju kvalitete podataka u području usluga te razvojne aktivnosti na unaprjeđenju novog pokazatelja indeksa obujma uslužnih djelatnosti (ISP).
– Planira se nastavak rada na daljnjem povećanju i unaprjeđenju korištenja administrativnih podataka u kratkoročnim poslovnim statistikama u skladu s metodologijom, Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1197.
– Nastavit će se rad na daljnjem unaprjeđenju korištenja administrativnih izvora (podaci fiskalizacije) u mjesečnom istraživanju trgovine na malo.
– U planu je rad na unaprjeđenju kvalitete statističkog procesa obrade podataka i analize administrativnih izvora o ostvarenom prometu poslovnih subjekata.
– Nastavit će se rad na daljnjemu redovitom korištenju administrativnih izvora o ostvarenom prometu poslovnih subjekata radi prikupljanja mjesečnih podataka u djelatnostima industrije te mjesečnih podataka u uslužnim djelatnostima.
– Planira se ažuriranje metapodataka i pokazatelja kvalitete za kratkoročne poslovne pokazatelje u skladu s Eurostatovim zahtjevima.
– Nastavit će se rad na modernizaciji načina prikupljanja podataka za istraživanja poslovnih statistika poduzeća s pomoću internetske aplikacije radi racionalizacije troškova i smanjenja opterećenja poduzeća obvezom izvještavanja.
– Planira se nastavak rada na uvođenju statističke jedinice »poduzeće« u punom obuhvatu u Statističkome poslovnom registru (SPR-u) u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (L76/1, 30. 3. 1993.) te uvođenje u sva ostala područja poslovnih statistika koja se temelje na statističkoj jedinici »poduzeće.«
– Planira se daljnja nadogradnja SPR-a na temelju novih potreba i obveza prema Eurostatu i automatizacija pojedinih procesa ažuriranja podataka.
– U planu je daljnji razvoj i unaprjeđenje procesa proizvodnje statistike poslovne demografije.
– Nastavit će se provođenje svih aktivnosti vezanih za uvođenje nove verzije Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025 – NKD 2025. – u Statistički poslovni registar i ostala statistička područja.
– Uspostavljena je razmjena mikropodataka s državama članicama EU-a na razini poslovnih subjekata te će se raditi na unaprjeđenju kvalitete podataka prema zahtjevima Eurostata.
– Uspostavljena je razmjena carinskih podataka s državama članicama EU-a na razini poslovnih subjekata te će se raditi na unaprjeđenju kvalitete podatka prema zahtjevima Eurostata.
– Uspostavljeno je mjesečno istraživanje o uvoznim cijenama, a nastavit će se razvoj metodologije novog istraživanja i razvojnih aktivnosti na unaprjeđenju kvalitete podataka.
– Radit će se na modernizaciji i unaprjeđenju obrade i diseminacije te unaprjeđenju kvalitete podataka iz djelokruga rada poslovnih statistika.
– Redovita istraživanja u sklopu godišnjih ekonomskih računa obuhvaćaju obračun godišnjega i tromjesečnog BDP-a prema proizvodnoj (prema NKD-u 2025.) i rashodnoj metodi u tekućim, stalnim cijenama prethodne godine te u stalnim cijenama referentne godine (2021 = 100)., godišnjega i tromjesečnog BDP-a prema dohodovnoj metodi u tekućim cijenama., redoviti obračun regionalnog BDP-a, odnosno obračun BDP-a za Republiku Hrvatsku, NKPJS – 2. razina i županije za 2021., obračun bruto investicija u dugotrajnu imovinu na godišnjoj razini za obračun BDP-a te na regionalnoj razini, izračun svih pokazatelja vrijednosti stambenog fonda i vrijednosti zemljišta ispod stambenih zgrada za potrebe izračuna stambene rente, obračun vrijednosti softvera za vlastiti račun, kontinuirano unaprjeđivanje i usklađivanje sa standardima EU-a u području izrade nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima na godišnjoj i tromjesečnoj razini.
– Uspostavit će se napredne metoda za obračun prve procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) radi optimizacije brzine i točnosti procjena integracijom novih pokazatelja i primjenom modelskih rješenja.
– Unaprijedit će se metodologija obračuna godišnjeg izračuna BDP-a s naglaskom na učinkovito otklanjanje odstupanja i uspostavu procesa bilanciranja.
– Nadogradit će se metodologija obračuna regionalnog BDP-a uvrštavanjem novih pokazatelja u proces obračuna i ubrzanje rokova za javnu objavu podataka.
– Nastavit će se primjena nove metodologije u Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa − ESA-i 2010 pri kompilaciji podataka, izvješćivanju i transmisiji podataka u Eurostat.
– Planira se intenzivan rad na procesu verifikacije izrađenog opisa metodologije obračuna bruto nacionalnog dohotka i korištenih izvora podataka (GNI Inventory), uključujući procesne tablice, prema pitanjima koja je dostavio Eurostat u kontinuiranim procesima klarifikacije.
– U području nefinancijskih računa sektora opće države nastavlja se redovita kompilacija svih podataka i tablica (u skladu s ESA 2010 Transmisijskim programom) uz kontinuirano unaprjeđivanje metodologije i izvođenja obračuna u vezi s godišnjom i tromjesečnom statistikom javnih financija te izradom Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države sa svim pratećim tablicama i upitnicima.
– Nastavlja se rad i na kontinuiranoj pripremi opsežnih dodatnih podataka i izračuna računa države po raznim varijablama za potrebe ostalih stručnih službi i drugih institucija koji nisu predviđeni redovitim transmisijskim programom.
– Intenzivno će se raditi i na smanjenju statističkih odstupanja tromjesečnih nefinancijskih i financijskih računa sektora opće države te unaprjeđenju izvora za ESA T1100, koji su obuhvaćeni i projektom na ovom području koji je u tijeku.
– U području nefinancijskih sektorskih računa nastavlja se intenzivan rad na izradi nefinancijskih sektorskih računa po institucionalnim sektorima gospodarstva na godišnjoj i na tromjesečnoj osnovi. Nastavlja se intenzivan rad na smanjenju vertikalnih odstupanja između financijskih i nefinancijskih sektorskih računa u sklopu EU-ove darovnice te unaprjeđenje izvora za Tablicu T8 te T801.
– Nastavit će se aktivnosti unaprjeđenja obračuna godišnjih i tromjesečnih podataka po institucionalnim sektorima te će se povećavati popunjenost transmisijskih tablica.
– Nastavit će se raditi na izračunu bruto nacionalnog dohotka prema standardima sustava nacionalnih računa za potrebe vlastitih sredstava EU-a te izrada Izvještaja o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost prema standardima Europske unije za praćenje vlastitih sredstava od poreza na dodanu vrijednost.
– Nastavit će se redoviti rad na tablicama ponude i uporabe i input/output tablicama prema metodologiji ESA-e 2010.
– Nastavit će se redoviti izračun raspoloživog dohotka kućanstava po regijama (NKPJS – 2. razina).
– Nastavit će se redoviti rad i unaprjeđenje metodologije izračuna tekućih i stalnih bruto/neto troškova zamjene dugotrajne imovine te potrošnje fiksnoga kapitala na temelju postavljenoga matematičkog modela (parametri modela, ulazni podaci i konstrukcija deflatora).
– Nastavit će se i redoviti izračun bruto investicija u dugotrajnu imovinu u tekućim i stalnim cijenama te ulančanim vrijednostima.
– Planira se procjena sive ekonomije i neobuhvata u izvorima kao dio obračuna glavnih agregata nacionalnih računa.
– Planira se izrada satelitskih računa turizma.
– Planira se procjena zaposlenosti prema konceptima nacionalnih računa na tromjesečnoj i godišnjoj razini.
– Planira se i procjena dragocjenosti kao dio ukupne imovine.
– Nastavit će se redoviti rad na Europskom programu usporedbe (European Comparison Programme, ECP/PPP) radi izrade svih setova podataka s pomoću istraživanja koja je definirao Eurostat s krajnjim ciljem izračuna BDP-a prema paritetu kupovne moći.
– Nastavit će se i redoviti rad na izračunu indeksa potrošačkih cijena (opća mjera inflacije u nacionalnim okvirima) te na izračunu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije).
– Planira se tromjesečni izračun indeksa cijena stambenih objekata kojim se prati kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koje su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili konačnoj uporabi, prema zadanom konceptu, a temeljit će se na transakcijskim cijenama.
– Nastavit će se redoviti rad na izračunu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama.
– Planira se daljnji rad na prikupljanju podataka za potrebe izračuna harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po administrativnim cijenama.
– Radit će se na modernizaciji načina prikupljanja podataka o maloprodajnim cijenama za indeks potrošačkih cijena i harmonizirani indeks potrošačkih cijena.
– Nastavit će se redoviti rad na izračunu indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara (Owner Occupied Housing – OOH) u skladu s Eurostatovim zahtjevima.
– I dalje će se provoditi redovita istraživanja u sklopu ekonomskih računa poljoprivrede.
– Nastavit će se raditi na unaprjeđenju izračuna ekonomskih računa šumarstva korištenjem administrativnih izvora u suradnji s Hrvatskim šumama,
– Nastavit će se i rad na poboljšanju statistike poljoprivrednih cijena i indeksa cijena. Revidirani su ponderi za poljoprivredne cijene na baznu 2020.
– Nastavlja se redoviti rad na istraživanju »Poljoprivredne zemljišne cijene i rente« korištenjem administrativnih izvora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Ministarstvom financija – Poreznom upravom.
– U Administrativnome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku nastavit će se upisivati i ažurirati podaci o poslovnim subjektima i njihovim dijelovima te razvrstavati u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2025. – NKD-om 2025. Pripremit će se i objavljivati podaci o broju i strukturi poslovnih subjekata upisanih u Registar, u mjesečnoj, tromjesečnoj i polugodišnjoj dinamici u publikacijama kao što su Statistika u nizu, Priopćenja, Statističke informacije, Hrvatska u brojkama i portal GeoSTAT.
III. SEKTORSKE STATISTIKE
– Planira se modernizacija poljoprivrednih statistika u sklopu darovnica EU-a.
– Nastavit će se rad na prilagodbi postojećih istraživanja i uvođenju novih istraživanja vezanih za Uredbu (EU) 2022/2379 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o statistici poljoprivrednog inputa i outputa.
– Provodit će se aktivnosti vezane za daljnji nastavak rada na poboljšanju statistika poljoprivrede korištenjem raspoloživih administrativnih izvora.
– Planira se rad na daljnjem povećanju i unaprjeđenju korištenja administrativnih podataka u skladu s metodologijom i novom Uredbom Komisije (EU) br. 2024/264 od 17. siječnja 2024. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici u pogledu provedbe ažuriranja godišnje, mjesečne i kratkoročne mjesečne energetske statistike.
– U području statistike turizma provodit će se aktivnosti istraživanja mogućnosti korištenja novih administrativnih izvora podataka za proizvodnju novih pokazatelja u statistici turizma, unaprjeđenja statistike turizma korištenjem novih i inovativnih izvora podataka, diseminacija podataka o popunjenosti turističkog smještaja korištenjem podataka digitalnih platformi (međunarodnih) u području eksperimentalnih statistika te će se nastaviti praćenje zahtjeva i inicijativa Eurostata, OECD-a i drugih međunarodnih organizacija u području razvoja pokazatelja za praćenje održivog turizma.
– U području statistike transporta nastavit će se metodološki rad na statističkom praćenju cestovnog prijevoza lakim teretnim vozilima (vozilima kategorije N1) i stvarati preduvjeti za uvođenje novoga statističkog istraživanja u budućnosti.
– U području poljoprivredne statistike, odnosno Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, nastavit će se aktivnosti prikupljanja proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka, njihove obrade, verifikacije i diseminacije te će se proširiti korištenje administrativnih izvora podataka.
– U području statistike ribarstva provodit će se aktivnosti daljnjeg unaprjeđenja informacijskog sustava ribarstva primjenom validacija i metodologije unakrsne provjere podataka kako bi se postigla potpuna iskoristivost i kvaliteta prikupljenih podataka za provedbu statističkih istraživanja te će se nastaviti s digitalizacijom dostave i obrade podataka iz svih izvora podataka u sektoru ribarstva.
IV. STATISTIKA OKOLIŠA I STATISTIKA ZA VIŠE PODRUČJA
– Planira se daljnje unaprjeđenje statistike voda s tendencijom unaprjeđenja suradnje s Hrvatskim vodama i Državnim hidrometeorološkim zavodom, što će rezultirati povećanjem preuzimanja podataka iz administrativnih izvora.
– Nastavit će se rad u području okolišnih statistika na provedbi Uredbe (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 192/1, 22. 7. 2011.) i Uredbe (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 192/1, 22. 7. 2011.) te usklađivanje metodologija izračuna s Europskim sustavom nacionalnih računa (ESA-om 2010).
– Planira se i nastavak rada na poboljšanju kvalitete podataka i unaprjeđenju suradnje s administrativnim izvorima podataka, uvođenje novoga monetarnog modula Subvencije za okoliš i slični transferi, uvođenje klasifikacije CEP (Klasifikacija namjene zaštite okoliša) u vezi s računima izdataka za zaštitu okoliša, sektorskim računima za dobra i usluge u okolišu i sa subvencijama za okoliš te sličnim transferima.
– Planira se daljnji rad na unaprjeđenju proizvodnje podataka i kvalitete podataka o otpadu od hrane iz kućanstava.
– Radit će se na modernizaciji i razvoju statistike zaštite okoliša u sklopu EU-ovih darovnica (statistika za Europski zeleni plan).
– Nastavit će se rad na koordinaciji praćenja i izvještavanja.
– Radit će se na kontinuiranom unaprjeđenju Geografskoga informacijskog sustava u skladu s Eurostatovim preporukama.
– Pripremat će se izvješća za rad na projektu Subnacionalne statistike, kojim je obuhvaćeno sedam gradova: Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Pula, Osijek i Slavonski Brod. Podaci su prikupljeni na dvije razine (grad i funkcionalna urbana područja) te objavljeni u bazi podataka PC-Axis te dvojezično u publikaciji Statističke razglednice gradova / Statistical Postcards of Cities.
– U planu je kontinuirani rad na objavljivanju regionalnih podataka uz upotrebu portala GeoSTAT, koji se nalazi na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku.
– U planu je i kontinuirano ažuriranje Kataloga metapodataka u suradnji s Državnom geodetskom upravom, a u skladu s Direktivom INSPIRE.
V. METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA, OBRADE, DISEMINACIJE I ANALIZE PODATAKA
– Nastavit će se unaprjeđivanje i razvoj statističkih metoda u procesima statističke proizvodnje i analize podataka radi poboljšanja kvalitete statističkih rezultata. Primjenom i unaprjeđenjem upotrebe odgovarajućih statističkih softverskih alata postići će se optimalna provedba statističkih procesa.
– U području klasifikacija nastavit će se razvoj i primjena relevantnih klasifikacijskih standarda službene statistike pri proizvodnji i diseminaciji statističkih podataka te razvoj i održavanje metodoloških alata za njihovu ispravnu primjenu i tumačenje.
– Kontinuirano će se održavati sustav KLASUS i ažurirati klasifikacijska baza podataka u skladu s promjenama klasifikacijskih standarda te će se nastaviti s daljnjim razvojem pretraživača NKD-a za ispravno razvrstavanje poslovnih subjekata prema aktualnoj klasifikaciji djelatnosti koja je dostupna korisnicima.
– Aktivno će se sudjelovati na pripremnim aktivnostima u vezi s primjenom Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. – NKD-a 2025., koji je za prve četiri klasifikacijske razine usklađen s NACE-om Rev. 2.1, dok je za nacionalne potrebe pripremljena i odobrena nacionalna raščlamba – razina podrazreda te je Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025. objavljena u »Narodnim novinama« br. 47/24.
– Na području upravljanja kvalitetom nastavit će se dobra praksa generiranja i objavljivanja izvještaja o kvaliteti statističkih proizvoda iz baze kvalitete POMI prema EU-ovim standardima za izvještavanje o kvaliteti (ESQRS; ESMS i SIMS) te će se u skladu s raspoloživim resursima nastaviti pripremati opis procesa i potprocesa za statistička istraživanja prema GSBPM-u.
– Nastavit će se s koordinacijom aktivnosti u području statističke povjerljivosti i unaprjeđenja pristupa mikropodacima za znanstvene svrhe te s povećanjem raspoloživosti baza podataka za znanstvene svrhe i javno dostupnih mikropodataka u obliku datoteka za javnu uporabu.
– Nastavit će se s kontinuiranim unaprjeđivanjem internetskih stranica Državnog zavoda za statistiku kao osnovnoga komunikacijskoga kanala proširivanjem njihova sadržaja i uvođenjem novih rubrika te poboljšanjem funkcionalnosti. Alatom za interaktivnu vizualizaciju podataka – Dashboard – nastavit će se stavljati na raspolaganje korisnicima podaci određenih statističkih područja radi izrade individualnih analiza i izračuna. Istodobno će se težiti daljnjem razvoju postojećih i uvođenju novih medija objavljivanja statističkih podataka i digitalnih publikacija koje će interaktivnim prikazom podataka obogatiti iskustvo korisnika pri promatranju kretanja statističkih pojava. Pritom će se primjenjivati suvremena digitalna rješenja radi učinkovitije diseminacije rezultata, vodeći brigu o potrebama korisnika i postizanju veće razine njihova zadovoljstva službenom statistikom.
– Nastavit će se s diseminacijom i promocijom službene statistike na društvenim mrežama Državnog zavoda za statistiku kako bi se statistički podaci približili korisnicima na njima jednostavniji i razumljiviji način. Također, s obzirom na to da je razumijevanje statistike postalo nužno za svakodnevni život i donošenje utemeljenih odluka, Državni zavod za statistiku nastavit će s promicanjem statističke pismenosti među različitim skupinama korisnika.