NN 12/2025 (24.1.2025.), Edukacijski program za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine

HRVATSKI ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

114

Na temelju članka 20. stavka 4. Pravilnika o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza (»Narodne novine«, broj 64/2024) Hrvatski zavod za hitnu medicinu utvrđuje

EDUKACIJSKI PROGRAM

ZA RADNIKE KOJI PROVODE TRIJAŽU U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE

Članak 1.

Edukacijski program za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine utvrđuje sadržaj edukacije za medicinske sestre – medicinske tehničare koji obavljaju poslove trijaže u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (u daljnjem tekstu: OHBP) te kompetencije (znanja i vještine) koje medicinske sestre – medicinski tehničari stječu uspješnim završetkom edukacijskog programa.

Članak 2.

Edukacijski program za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine obuhvaća edukacijske vježbe trijaže te edukacijske vježbe obnove znanja i vještina trijaže koje medicinskim sestrama-medicinskim tehničarima omogućuju stjecanje i održavanje kompetencija potrebnih za provođenje trijaže odraslih i djece u OHBP-u, te način organizacije i provođenja edukacijskih programa.

Radnici koji provode trijažu u OHBP-u dužni su obnoviti stečena znanja i vještine trijaže prije isteka roka od tri godine od datuma izdavanja potvrdnice koju izdaje Hrvatski zavod za hitnu medicinu nakon uspješno završenog edukacijskog programa. Iznimno medicinske sestre – medicinski tehničari koji su na specijalističkom usavršavanju iz hitne medicine, a istekao im je rok važenja potvrdnice o uspješno završenom edukacijskom programu moraju obnoviti svoja znanja i vještine sukladno edukacijskom programu u roku od tri godine nakon završetka specijalističkog usavršavanja.

Članak 3.

Edukaciju provode nacionalni instruktori trijaže s važećim certifikatom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Članak 4.

Organizatori edukacije dužni su prijaviti održavanje edukacije Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu skladno uputama u Prilogu 1. na obrascu za prijavu organizacije edukacije sukladno Prilogu 2.

Članak 5.

Trajanje edukacijskih vježbi trijaže je 16 sati prema Planu i programu edukacijskih vježbi trijaže u OHBP-u sukladno Prilogu 3. Trajanje edukacijskih vježbi obnove znanja i vještina trijaže je 8 sati prema Planu i programu edukacijskih vježbi obnove znanja i vještina trijaže u OHBP-u sukladno Prilogu 4.

Predavanja se mogu održati uživo ili u online obliku. Predavanja koja se mogu održavati online, označena su zvjezdicom (*) u Prilozima 3. i 4. ovog Standarda. Ako se predavanja održavaju u online obliku, ista se moraju održati u roku od najviše 7 dana prije održavanja edukacijske vježbe. Evidenciju polaznika prisutnih na online predavanjima vodi instruktor.

Članak 6.

Popis opreme potrebne za provođenje edukacijskih programa nalazi se u Prilogu 5. Oprema za provođenje edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine.

Članak 7.

Na završetku edukacijskih vježbi polaznik pristupa pismenoj i praktičnoj provjeri znanja, a po završetku edukacijskih vježbi obnove znanja i vještina polaznik pristupa praktičnoj provjeri znanja.

Članak 8.

Očekivani ishodi učenja po tematskim cjelinama su sljedeći:

1. TRIJAŽA U OBJEDINJENOM HITNOM BOLNIČKOM PRIJEMU

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će razlikovati trijažne sustave koji se koriste u odjelima hitne medicine, te će shvatiti važnost primjene istih.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati pojam trijaže

2. objasniti različite trijažne sustave

3. nabrojati zlatna pravila trijaže

4. opisati ulogu trijažne sestre

5. objasniti odgovornosti trijažne sestre

6. nabrojati sestrinske intervencije na trijaži.

2. SMJERNICE ATS-a U OHBP-u

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će moći objasniti Australo-azijsku trijažnu ljestvicu (ATS) i njene očekivane ishode te raspraviti faktore koji utječu na ispravnost i pouzdanost ATS-a.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati učinkovitost ATS ljestvice

2. definirati dosljednost ATS ljestvice

3. definirati vremenske okvire za svaku kategoriju trijaže

4. opisati primjerima stanja bolesnika za pojedinu kategoriju trijaže

5. objasniti faktore koji utječu na donošenje trijažnih odluka.

3. PROCES TRIJAŽE ODRASLIH

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će uspješno dodijeliti odgovarajuću ATS kategoriju kao odgovor na informaciju kliničke procjene.

Znanja:

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati proces trijaže

2. opisati procjenu na trijaži

3. objasniti pokazatelje lošeg ishoda od drugih informacija prikupljenih tijekom trijaže

4. identificirati pacijente koji su u prošlosti djelovali ili sada djeluju kao da bi mogli imati fizioloških nestabilnosti

5. objasniti preporučen redoslijed radnji na trijaži

6. objasniti tehnike sigurne trijaže

7. definirati fiziološke razlike za dišni put, disanje, cirkulaciju, stanje svijesti i neurovaskularni status

8. opisati rizične faktore koji utječu na trijažnu kategoriju

9. objasniti trijažu hitnih stanja u oftalmologiji.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. izvoditi proces trijaže odraslih koristeći tehnike sigurne trijaže

2. izvoditi proces trijaže služeći se preporučenim redoslijedom radnji na trijaži

3. razlikovati fiziološke razlike za određivanje kategorije trijaže

4. demonstrirati proces trijaže odraslih prema scenarijima.

4. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE TRIJAŽNE SESTRE

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će cijeniti značaj komunikacije tijekom trijaže, te znati prepoznati različite strategije za vođenje komunikacije unutar svog okruženja na trijaži.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati komunikaciju

2. opisati značaj komunikacije

3. identificirati faktore koji mogu utjecati na proces komunikacije tijekom trijaže

4. objasniti kako kvaliteta komunikacije utječe na procjenu hitnosti kod korištenja ATS-a

5. opisati strategije za poboljšanjem procesa komunikacije unutar vlastitih okruženja trijaže

6. analizirati specifične strategije za snalaženje u teškim komunikacijskim situacijama tijekom trijaže.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. razlikovati faktore koji utječu na komunikaciju

2. izvoditi komunikaciju kroz 4 faze komunikacije

3. razlikovati probleme u komunikaciji i predložiti strategije rješavanja konfliktnih situacija

4. koristiti strategije za uspješnu komunikaciju.

5. POSEBNOSTI TRIJAŽE U PEDIJATRIJI

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će odrediti kliničku hitnost kod djece uz poznavanje fizioloških i psiholoških različitosti kod djece i odraslih.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. objasniti određivanje kliničke hitnosti kod djece

2. opisati fiziološke i psihološke različitosti kod djece i odraslih

3. objasniti specifičnosti u uzimanju anamneze kod djece

4. objasniti metodu primarnog ABCDE pregleda

5. opisati fiziološke razlike za dišni put, disanje i cirkulaciju kod djece, neurološku procjenu, procjenu boli i neurovaskularnu procjenu kod djece

6. poznavati stupnjeve dehidracije

7. definirati rizične čimbenike za ozbiljne bolesti ili ozljede kod djece

8. procijeniti kliničke pokazatelje i odrediti trijažnu kategoriju kod djece.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. izvoditi procjenu kliničkih pokazatelja za trijažu u djece

2. razlikovati fiziološke različitosti za dišni put, disanje i cirkulaciju kod djece, neurološku procjenu, procjenu boli i neurovaskularnu procjenu kod djece

3. razlikovati stupnjeve dehidracije

4. razlikovati fiziološke i psihološke različitosti kod djece i odraslih

5. demonstrirati određivanje trijažne kategorije prema zadanom scenariju.

6. DOKUMENTIRANJE U PROCESU TRIJAŽE

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će shvatiti medicinsko-pravne odgovornosti medicinske sestre trijaže, te važnost primjene medicinske dokumentacije.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati medicinsko-pravne odgovornosti medicinske sestre trijaže

2. definirati elemente pristanka

3. objasniti važnost točnog i pravovremenog ispunjavanja medicinske dokumentacije

4. objasniti način korištenja medicinske dokumentacije u svome radu.

7. PROCJENA BOLI U TRIJAŽNOM PROCESU

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će opisati čimbenike koji utječu na percepciju boli i odrediti jačinu boli prema ljestvicama procjene boli.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati fiziološke faktore koji utječu na kategoriju trijaže

2. opisati faktore koji utječu na percepciju boli

3. objasniti načine procjene boli tijekom trijaže

4. definirati bol

5. razlikovati ljestvice za procjenu boli i opisati načine njihovog korištenja

6. objasniti OPQRST metodu procjene boli

7. objasniti RICE postupak za umanjenje boli.

8. POSEBNOSTI TRIJAŽE U PSIHIJATRIJI

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će uspješno primjenjivati kliničke pokazatelje za procjenu psihičkog zdravlja i određivati odgovarajuću kategoriju trijaže.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati kliničke pokazatelje za procjenu psihičkog zdravlja

2. raspraviti kliničke pokazatelje za svaku od 5 kategorija ATS-a za pacijente s akutnim poremećajem ponašanja

3. objasniti načela procjene psihičkog zdravlja

4. razmotriti strategije koje mogu poboljšati procjenu psihičkog zdravlja tijekom trijaže

5. objasniti abecedu procjene psihičkog zdravlja

6. opisati fiziološke razlike za procjenu psihičkog zdravlja.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. koristiti kliničke pokazatelje za procjenu psihičkog zdravlja

2. izvoditi trijažnu procjenu i određivanje kategorije trijaže

3. demonstrirati postupak trijaže psihičkog zdravlja na temelju scenarija.

9. POSEBNOSTI TRIJAŽE U TRUDNOĆI I GINEKOLOGIJI

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će opisati fiziološku prilagodbu koja se događa u trudnoći, te čimbenike koji utječu na dodjelu kategorije trijaže kod trudnice. Polaznik će odrediti kliničku hitnost kod ginekoloških pacijentica i poznavati specifičnosti ginekoloških stanja.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. objasniti fiziološke razlike kod trudnice

2. objasniti specifičnosti ginekoloških stanja

3. definirati čimbenike koji utječu na kategoriju trijaže

4. opisati primarnu procjenu

5. razlikovati stanja koja mogu ugroziti život trudnice do 20. tjedna i nakon 20. tjedna trudnoće

6. opisati potencijalne izravne prijetnje dobrobiti ploda.

Vještine:

1. koristiti kliničke pokazatelje za procjenu trudnica i ginekoloških pacijentica

2. razlikovati fiziološke različitosti u trudnoći

3. demonstrirati određivanje trijažne kategorije po zadanom scenariju.

10. POSEBNOSTI TRIJAŽE U MASOVNOJ NESREĆI

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će objasniti i demonstrirati proces trijaže u masovnim nesrećama i katastrofama u bolničkim uvjetima.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati masovnu nesreću i katastrofu

2. razlikovati specifičnosti trijaže masovnih nesreća i katastrofa u bolnici i na terenu

3. objasniti algoritam trijaže masovnih nesreća i katastrofa

4. razlikovati specifičnosti trijaže masovnih nesreća i katastrofa u bolnici i na terenu.

11. MENTORSKE GRUPE I – PISANI SCENARIJI

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će objasniti i demonstrirati proces trijaže uz određivanje trijažne kategorije.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. demonstrirati trijažni proces

2. pokazati metode procjene

3. pokazati način određivanja glavne tegobe

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama

5. objasniti trijažni proces kod odraslih, psihičkog zdravlja, ginekoloških pacijentica i trudnica, te djece i oftalmoloških pacijenata

6. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže.

12. MENTORSKE GRUPE II – IGRA ULOGA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će provoditi trijažnu procjenu i odrediti odgovarajuću kategoriju trijaže u ulozi trijažne sestre.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. demonstrirati trijažni proces

2. pokazati metode procjene

3. pokazati način određivanja glavne tegobe

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama

5. razlikovati trijažni proces kod odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica i djece i oftalmoloških pacijenata

6. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže

7. primijeniti različite pristupe u komunikaciji s pacijentom.

13. OSNOVNO ODRŽAVANJE ŽIVOTA ODRASLIH I UPOTREBA AVD UREĐAJA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će opisati redoslijed postupaka i primijeniti osnovne mjere održavanja života u bolničkim uvjetima uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) i demonstrirati postavljanje osobe bez svijesti u bočni položaj.

Znanja

Na kraju ove tematske cjeline polaznik će:

1. objasniti značaj sigurnosti mjesta događaja

2. objasniti potrebu mjera osobne zaštite

3. objasniti način procjene svijesti

4. navesti razloge za započinjanje osnovnih mjera održavanja života

5. objasniti način otvaranja dišnog puta

6. objasniti postupak provjere disanja i pulsa

7. opisati postupak izvođenja vanjske masaže srca

8. objasniti postupak izvođenja umjetnog disanja maskom i samoširećim balonom sa spremnikom

9. objasniti cikluse masaže i ventilacije tijekom oživljavanja

10. objasniti redoslijed postupaka osnovnih mjera održavanja života i upotrebu AVD-a

11. nabrojati indikacije i kontraindikacije za postavljanje pacijenta u bočni položaj.

Vještine

Na kraju ove tematske cjeline polaznik će:

1. pokazati procjenu sigurnosti mjesta događaja

2. pokazati korištenje osobne zaštitne opreme

3. demonstrirati način procjene odgovora na podražaj

4. pokazati postupak otvaranja dišnog puta

5. pokazati postupak provjere disanja i rada srca

6. demonstrirati pravilan postupak izvođenja vanjske masaže srca

7. pokazati ispravan redoslijed postupaka osnovnih mjera održavanja života

8. objasniti primjenu automatskog vanjskog defibrilatora

9. demonstrirati pravilan postupak izvođenja defibrilacije s AVD-om

10. pokazati ispravan redoslijed postupaka osnovnih mjera održavanja života sa upotrebom AVD-a

11. demonstrirati postupak postavljanja pacijenta u bočni položaj.

14. PRAKTIČNA VJEŽBA – IZRADA PISANOG SCENARIJA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će moći napisati scenarij vezan za trijažu odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica/ginekoloških pacijentica te djece i odrediti trijažnu kategoriju.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. objasniti napisani scenarij vezan za trijažu odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica i ginekoloških pacijentica te djece

2. objasniti metode procjene trijaže odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica i ginekoloških pacijentica te djece

3. pokazati način određivanja glavne tegobe

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama prema napisanom scenariju

5. razlikovati trijažni proces kod odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica i djece

6. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže

7. primijeniti različite pristupe u komunikaciji s pacijentom.

15. UPRAVLJANJE KVALITETOM U OHBP-u

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će shvatiti značaj sustava cjelovitog upravljanja kvalitetom u OHBP-u.

Znanja:

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati sustav kvalitete u OHBP-u

2. objasniti standard trijaže u OHBP-u

3. objasniti indikatore učinkovitosti ATS kategorija.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi nadzor nad provođenjem edukacijskog programa za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine.

Članak 10.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu vodi Registar radnika sa završenom edukacijom u djelatnosti hitne medicine u Republici Hrvatskoj.

Članak 11.

Stupanjem na snagu ovog edukacijskog programa prestaje važiti Edukacijski program osnovnih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine (»Narodne novine«, broj 80/2016).

Članak 12.

Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/25-01/01

Urbroj: 386-01-25-04

Zagreb, 20. siječnja 2025.

RavnateljicaHrvatskog zavoda za hitnu medicinuprim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., v. r.

PRILOG 1.

UPUTE ZA PRIJAVU I ODRŽAVANJE EDUKACIJSKIH VJEŽBI ZA RADNIKE KOJI PROVODE TRIJAŽU U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE

1. Za provođenje edukacijskih programa potrebno je osigurati dva nacionalna instruktora za grupu do 12 polaznika. Za grupu veću od 12 polaznika potrebno je osigurati 2 nacionalna instruktora na prvih 12 polaznika i za svaku sljedeću grupu do 6 polaznika najmanje jednog nacionalnog instruktora.

2. Minimalno sedam dana prije edukacije organizator je dužan Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) dostaviti zamolbu za izdavanje rješenja za provođenje edukacije sa popisom privitaka: uredno ispunjenim obrascem (Prilog 2.) i programom edukacije sa satnicom te rasporedom instruktora. Zamolbu potpisuje odgovorna osoba organizatora. Organizator edukacije je dužan HZHM-u svu dokumentaciju dostaviti isključivo na e-mail: [email protected].

3. Voditelj edukacije dužan je dostaviti pitanja za pismeni ispit (30 pitanja s ponuđena 4 odgovora od koji je jedan točan) te pet scenarija za praktični ispit. Voditelj edukacije je dužan HZHM-u svu dokumentaciju dostaviti isključivo na e-mail: [email protected]

4. Hrvatski zavod za hitnu medicinu će po primitku zamolbe s pripadajućim privicima i ispitnim materijalima izdati rješenje za provođenje edukacije, imenovati osobu za nadzor i dostaviti organizatoru i voditelju edukacije anketne listiće, obrazac završnog izvješća i Etički kodeks.

5. Voditelj edukacije je dužan sve polaznike upoznati s propisanom literaturom najmanje 15 dana prije početka edukacije putem e-mail adrese polaznika.

6. O svakoj promjeni prije početka održavanja edukacije organizator je dužan o tome obavijestiti Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

7. Prije početka edukacije instruktori su dužni upoznati polaz­nike s Etičkim kodeksom.

8. Za uspješan prolaz na pismenom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 70% točnih odgovora. Pismeni ispit traje 30 minuta. U praktičnom ispitu svaki polaznik odabire jedan od ponuđenih pitanja/scenarija, a odluku o uspješnosti na praktičnom ispitu donose ispitivači temeljem zadanih kriterija. Polaznik koji ne zadovolji ni pismeni ni praktični dio ispita dužan je ponoviti cijelu edukacijsku vježbu.

9. Ako polaznik ne zadovolji uspješno pismeni ispit, potrebno ga je ponovno polagati na jednoj od sljedećih edukacijskih vježbi u roku od 3 mjeseca od prvog polaganja. Praktični dio ispita se može ponoviti na istoj edukacijskoj vježbi. U slučaju ponovljene ocjene »neuspješno« potrebno ga je ponovno polagati na jednoj od sljedećih edukacijskih vježbi u roku od 3 mjeseca od prvog polaganja. Ako na ponovljenom pismenom ili praktičnom ispitu polaznik ne zadovolji dužan je ponoviti cijelu edukacijsku vježbu.

10. Po završetku edukacije voditelj je dužan ispuniti obrazac završnog izvješća i zajedno s ispunjenim anketnim listićima, evidencijom prisutnih na edukacijskoj vježbi, evidencijom prisutnih na online predavanju i rezultatima ispita dostavlja Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, najkasnije u roku 10 dana od dana završetka edukacije isključivo na e-mail: [email protected].

11. Hrvatski zavod za hitnu medicinu će po završnom izvješću voditelja edukacije izvršiti provjeru dostavljene dokumentacije i izdati potvrdnice polaznicima koji uspješno završe edukaciju, te ih upisati u Registar radnika sa završenom edukacijom u djelatnosti hitne medicine u Republici Hrvatskoj.

PRILOG 2.

OBRAZAC ZA PRIJAVU ORGANIZACIJE EDUKACIJE

 

 

 

 

 

 

POLAZNICI

 

 

 

 

Označiti:

☐ osigurana sva potrebna oprema za provođenje edukacijskih vježbi

U _________________, dana __________________.

Potpis ovlaštene osobe organizatora:

PRILOG 3.

PLAN I PROGRAM EDUKACIJSKIH VJEŽBI TRIJAŽE U OHBP-U

 

 

*Predavanje je moguće održati online.

PRILOG 4.

PLAN I PROGRAM EDUKACIJSKIH VJEŽBI OBNOVE ZNANJA I VJEŠTINA TRIJAŽE U OHBP-u

 

 

*Predavanje je moguće održati online.

PRILOG 5.

OPREMA ZA PROVOĐENJE EDUKACIJSKOG PROGRAMA ZA RADNIKE KOJI PROVODE TRIJAŽU U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE

 

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_01_12_114.html