NN 150/2024 (20.12.2024.), Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

2464

Na temelju članka 77. stavka 9. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« br. 181/2004., 76/2007., 146/2008., 61/2011., 56/2013., 26/2015. i 17/2019.) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 66/19) ministar mora, prometa i infrastrukture, uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova, donosi

PRAVILA

ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA, PREGRAĐIVANJE

Članak 1.

Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje, propisuju zahtjeve za pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju brodova hrvatske državne pripadnosti, a sadrže odredbe u skladu s Dijelovima B, B-1. B-2, B-3 i B-4, Poglavlja II-1 Konvencije SOLAS 74, kako je zadnje izmijenjena IMO rezolucijom MSC.436(99), Međunarodnom Konvencijom o teretnim linijama, 1966, kako je preinačena Protokolom iz 1988., kako je zadnje izmijenjen IMO rezolucijom MSC.491(104), Prilogom I. Konvencije MARPOL 73/78 kako je zadnje izmijenjen i dopunjen IMO rezolucijom MEPC.359(79), Direktivom 2009/45/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (tekst značajan za EGP), kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010., Direktivom Komisije (EU) 2016/844 od 27. svibnja 2016., Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/411 od 19. studenog 2019. i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/1180 od 11. siječnja 2022., te drugim obvezujućim i neobvezujućim IMO instrumentima za koje Ministarstvo smatra da im brodovi hrvatske državne pripadnosti moraju udovoljavati u svrhu povećanja sigurnosti te zaštite života i sprečavanja onečišćenja na moru, kako slijedi: OSV Kodeksom usvojenim IMO rezolucijom A.863(20), DSC Kodeksom usvojenim IMO rezolucijom A.373(X), SPS Kodeksom 2008 usvojenim IMO rezolucijom MSC.266(84), HSC Kodeksom 1994 usvojenim IMO rezolucijom A.373(X), HSC Kodeksom 2000 usvojenim IMO rezolucijom MSC.97(73), IP Kodeksom usvojenim IMO rezolucijom MSC.527(106).

Članak 2.

Dodatno, ovim se Pravilima u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi sljedeća direktiva Europske unije:

Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima za ro-ro putničke brodove (tekst značajan za EGP), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2023/946 Europskog parlamenta i vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/25/EZ u pogledu uključivanja poboljšanih zahtjeva stabiliteta i usklađivanja te direktive sa zahtjevima stabiliteta koje je definirala Međunarodna pomorska organizacija (tekst značajan za EGP).

Članak 3.

Sastavni dio ovih Pravila su prilozi:

a) Prilog I.: »Opći zahtjevi«

b) Prilog II.: »Pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju putničkih i teretnih brodova«

c) Prilog III.: »Posebni zahtjevi za stabilitet ro-ro putničkih brodova«

d) Prilog IV.: »Posebni zahtjevi za teretne brodove«

e) Prilog V.: »Zahtjevi za stabilitet u oštećenom stanju za brodove koji prevoze rasute terete«

f) Prilog VI.: »Brodovi posebne namjene«

g) Prilog VII.: »Brodovi za opskrbu«

h) Prilog VIII.: »Brza plovila«

i) Prilog IX.: »Tankeri«

j) Prilog X.: »Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi«

k) Prilog XI.: »Brodovi za prijevoz industrijskog osoblja«.

Članak 4.

Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju važiti Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje objavljena u »Narodnim novinama« br. 54/2015.

Članak 5.

Ova Pravila stupaju na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 970-03/24-02/5

Urbroj: 530-04-1-24-4

Zagreb, 10. prosinca 2024.

Potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković, v. r.

PRILOG I.

OPĆI ZAHTJEVI

1.1 PRIMJENA

1.1.1 Zahtjevi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje (u daljnjem tekstu: Pravila) primjenjuju se na sljedeće vrste brodova:

.1 putničke brodove u međunarodnoj plovidbi;

.2 teretne brodove duljine 80 m i više;

.3 tankere za ulje;

.4 tankere za kemikalije;

.5 tankere za prijevoz ukapljenog plina;

.6 brodove posebne namjene;

.7 brodove za opskrbu;

.8 brodove za prijevoz industrijskog osoblja;

.9 brza DSC plovila

.10 brza HSC plovila;

.11 ro-ro putničke brodove na koje se primjenjuje Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima za ro-ro putničke brodove (tekst značajan za EGP), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2023/946 Europskog parlamenta i vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/25/EZ u pogledu uključivanja poboljšanih zahtjeva stabiliteta i usklađivanja te direktive sa zahtjevima stabiliteta koje je definirala Međunarodna pomorska organizacija (tekst značajan za EGP);

.12 putničke brodove i ro-ro putničke brodove u nacionalnoj plovidbi na koje se odnosi Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (tekst značajan za EGP), kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010., Direktivom Komisije (EU) 2016/844 od 27. svibnja 2016., Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/411 od 19. studenog 2019. i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/1180 od 11. siječnja 2022.

1.1.2 Zahtjevi ovih Pravila za jahte za gospodarske namjene duljine (L) > 24 metra i koje plove u međunarodnoj plovidbi primjenjuju se do razine koja se smatra prihvatljivom i primjenjivom, prema mišljenju Ministarstva, a na preporuku Priznate organizacije (RO). Dodatno, jahte za gospodarske namjene duljine (L) > 24 metra moraju udovoljiti zahtjevima za pregrađivanje i za stabilitet u oštećenom stanju ukoliko je isto zahtijevano klasifikacijskim pravilima Priznate organizacije (RO).

1.1.3 Za svrhu ovih Pravila teretni brod, bez obzira kada je izgrađen, a koji se preinačuje u putnički brod, razmatrat će se kao putnički brod izgrađen na dan početka takve preinake (kao novi putnički brod).

Za svrhu ovih Pravila svaki teretni broda, bez obzira kada je izgrađen, a koji se preinačuje u tanker za ulje, tanker za kemikalije ili tanker za prijevoz ukapljenog plina, razmatrat će se kao tanker izgrađen na dan početka takve preinake (kao novi tanker).

1.1.4 Izraz »izmjene i preinake značajnijeg opsega«, u smislu pregrađivanja i stabiliteta teretnog broda, znači bilo kakvu promjenu strukture broda kod koje se mijenja postojeći stupanj pregrađivanja razmatranog broda. Kad je teretni brod podvrgnut takvoj preinaci mora se dokazati da se izračunati odnos A/R za brod nakon preinake nije manji od onog izračunatog za brod prije te preinake. Međutim, za one brodove za koje je A/R prije preinake bio jednak ili veći od jedan, zahtjeva se samo da izračunati A/R nakon preinake ne bude manji od jedan.

1.1.5 Svi brodovi na kojima se vrše popravci, izmjene, preinake i opremanje s time u vezi, moraju u svakom slučaju i nadalje udovoljavati zahtjevima koji su se prethodno primjenjivali na njih. Takvi brodovi, ako su izgrađeni prije datuma stupanja na snagu odgovarajućih zahtjeva Pravila, moraju zadovoljavati tim zahtjevima barem do one razine koju su ispunjavali prije izvedenih popravaka, izmjena, preinaka i naknadnog opremanja.

Za popravke, izmjene i preinake značajnijeg opsega, te za opremanje s tim u vezi, zahtjevi novih točaka ispunjavaju se do razine koja se smatra prihvatljivom i primjenjivom, prema mišljenju Ministarstva, na preporuku RO.

1.1.6 Ako zaštićenost područja plovidbe i uvjeti same plovidbe čine primjenu nekog određenog zahtjeva iz ovih Pravila neopravdanim, Ministarstvo, na preporuku RO, može odlučiti da izuzme brod ili tip broda od primjene tog zahtjeva, ali isključivo ako se radi o brodovima u nacionalnoj plovidbi.

1.1.7 Za brodove na koje se ne odnose zahtjevi ovih Pravila preporučljivo je da se poduzmu sve mjere koje dopušta namjena i uvjeti službe, da bi se postigla najbolja svojstva pregrađivanja.

O primjeni ovih Pravila na nove tipove brodova razmatra se i odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno.

Zahtjevi u svezi pregrađivanja i stabiliteta u oštećenom stanju ne primjenjuju se na ribarske brodove, kao ni na pomorske objekte kojima je trup izrađen od drva kako su isključeni pravilom I/3(a) Konvencije SOLAS 74.

1.1.8 Brodovi na koje se odnose zahtjevi ovih Pravila i koji su opremljeni sustavima za dinamičko pozicioniranje moraju udovoljavati zahtjevima IMO MSC/Circ.645 i IMO MSC/Circ.738.

1.2 DEFINICIJE I OBJAŠNJENJA

Za definicije i objašnjenja koji se odnose na opće nazivlje u ovim Pravilima vidjeti »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I. – Općenito«, poglavlje 2.

Za svrhu primjene ovih Pravila koriste se sljedeće definicije:

1.2.1 Međunarodna konvencija o teretnim linijama – Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966, kako je preinačena Protokolom 1988 koji se na nju odnosi, kako je zadnje dopunjena.

1.2.2 Duljina broda (L) – duljina kako je definirana u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, koja je na snazi.

1.2.3 Paluba nadvođa – paluba kako je definirana u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, 1966.

1.2.4 Pramčana okomica – pramčana okomica kako je definirana u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, koja je na snazi.

1.2.5 Sredina broda – nalazi se na sredini duljine (L).

1.2.6 Linija kobilice – linija paralelna s nagibom kobilice, koja prolazi sredinom broda:

.1 za brodove s metalnom oplatom: kroz gornji rub kobilice u simetrali broda, ili kroz liniju presjeka unutrašnje strane oplate trupa s kobilicom, ako gredna kobilica prodire ispod te linije; ili

.2 za brodove drvene ili kompozitne građe, linija kobilice prolazi donjim rubom utora kobilice. Kad je donji dio poprečnog presjeka na sredini broda udubljenog oblika, ili postoje debeli dokobilični vojevi vanjske oplate, udaljenost od linije kobilice mjeri se od točke gdje bi linija ravnog dijela dna sjekla simetralu broda, kad bi je se produžilo prema njoj.

1.2.7 Pregradna paluba – najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

1.2.8 Granična linija urona – linija povučena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku.

1.2.9 Naplavljivost (µ) prostora – postotak volumena danog prostora koji može biti ispunjen vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine ove linije.

1.2.10 Prostorije strojeva – prostorije zatvorene vodonepropusnim stjenkama, unutar kojih se nalaze glavni i pomoćni porivni strojevi, uključujući i kotlove, generatore i elektromotore prvenstveno namijenjene porivu broda. Za slučajeve s neuobičajenim razmještajem, Priznata organizacija (RO) može odrediti granice prostorija strojeva.

1.2.11 Prostorije za putnike – prostorije koje su predviđene za smještaj i koje putnici koriste, osim spremišta za prtljagu, hranu, namirnice i sobe za poštanske pošiljke.

1.2.12 Volumeni i površine – u svim slučajevima računaju se do teoretskih linija (npr. do vanjskog ruba rebara).

1.2.13 Vremenska nepropusnost – znači da pri bilo kojem stanju mora, voda ne može prodrijeti u brod.

1.2.14 Vodonepropusnost – znači sposobnost da se strukturnim dimenzijama i izvedbom spriječi prolaz vode u bilo kojem smjeru, a pod djelovanjem stupca vode za kojeg je izgledno da se može pojaviti bilo za brod u neoštećenom, bilo u oštećenom stanju. Za brod u oštećenom stanju, stupac vode se računa za najgori mogući slučaj za brod u ravnotežnom stanju, razmatrajući tu i međustanja tijekom naplavljivanja.

1.2.15 Projektni tlak – hidrostatski tlak na kojeg je dimenzionirana svaka struktura ili sklop koji se smatra vodonepropusnim u proračunima stabiliteta broda u oštećenom i neoštećenom stanju.

1.2.16 Nosivost – razlika, u tonama, između istisnine broda pri gazu koji pripada dodijeljenom ljetnom nadvođu i istisnine praznog opremljenog broda, u vodi gustoće 1,025 t/m3.

1.2.17 Masa praznog opremljenog broda – istisnina broda u tonama, za brod bez tereta, praznih tankova goriva, maziva, tekućeg balasta, pitke i napojne vode, bez potrošnih zaliha, te bez posade i putnika i njihove prtljage.

1.2.18 Tanker – teretni brod kako je određen u pravilu I/2(h) Konvencije SOLAS 74 kako je izmijenjena.

1.2.19 ro-ro putnički brod – brod koji prevozi više od 12 putnika i ima teretne ro-ro prostore ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u pravilu II-2/3 Konvencije SOLAS kako je izmijenjena.

Teretni ro-ro prostori i prostori posebne kategorije definiraju se kako slijedi:

.1 ro-ro prostorije za teret – prostorije koje obično nisu pregrađene na odjeljke i koje se protežu dijelom ili čitavom duljinom broda, u koje se tereti (pakirani ili u rasutom stanju u ili na cestovnim vozilima, prevoznim sredstvima uključujući željezničke ili cestovne cisterne, vučnim vozilima, kontejnerima, paletama, demontabilnim tankovima ili u ili na sličnim jedinicama za slaganje ili spremnicima), mogu krcati normalno u horizontalnom smjeru.

.2 Otvorene ro-ro prostorije za teret – ro-ro prostorije za teret otvorene na oba kraja, ili otvorene na jednom kraju, ali sa djelotvornom prirodnom ventilacijom po čitavoj duljini kroz stalne otvore na bočnoj oplati ili na stropu izvedene na zadovoljstvo Priznate organizacije (RO).

.3 Zatvorene ro-ro prostorije – ro-ro prostorije koje nisu ni otvorene ro-ro prostorije ni izložena paluba.

.4 Izložena paluba – paluba potpuno izložena utjecaju vremenskih prilika s gornje i još najmanje s dvije strane.

.5 Prostorije posebne kategorije – one zatvorene prostorije iznad ili ispod pregradne palube namijenjene za prijevoz motornih vozila sa gorivom u spremnicima za vlastiti pogon u koje i iz kojih takva vozila mogu ulaziti i u koje imaju pristup putnici.

1.2.20 Unutarnja vodonepropusna cjelovitost – sposobnost unutarnje strukture i sredstava za njeno zatvaranje da spriječi progresivno naplavljivanje volumena za koje se pretpostavlja da su neoštećeni odnosno da stvaraju uzgon.

Unutarnja vodonepropusna cjelovitost uključuje položaj i vrstu sredstava za zatvaranje, alarme, indikatore, daljinsko upravljanje i signalne panele sa kojim su opremljena ta sredstva.

Nadalje, vodonepropusno zatvaranje cjevovoda, kanala i tunela u oštećenom području do kojih seže oštećenje smatraju se dijelom unutarnje vodonepropusne cjelovitosti.

1.2.21 Progresivno naplavljivanje – pritjecanje vode kroz vanjske otvore u odjeljke za koje se pretpostavlja da su neoštećeni.

1.2.22 Kut naplavljivanja s obzirom na stabilitet neoštećenog broda – minimalni kut nagiba pri kojem uranja u vodu vanjski otvor koji nije opremljen vremenski nepropusnim sredstvima za zatvaranje.

1.2.23 Kut naplavljivanja s obzirom na stabilitet oštećenog broda – minimalni kut nagiba pri kojem uranja u vodu vanjski otvor koji nije opremljen vodonepropusnim sredstvima za zatvaranje.

1.2.24 Područje oštećenja – područje broda u kojem se pretpostavlja oštećenje. Pretpostavljeno oštećenje definira se u zahtjevima za stabilitet broda u oštećenom stanju primjenjivih u danom slučaju.

1.2.25 Preostali stabilitet – opseg krivulje pozitivnih poluga stabiliteta nakon oštećenja računajući poluge vanjskih momenata nagiba koji se uzimaju u obzir.

1.3 OPSEG NADZORA

1.3.1 Opći zahtjevi koji se odnose na nadzor nad gradnjom, nadzor nad preinakom, osnovnim i redovnim pregledima brodova navedeni su u »Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog II. – Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled«, odnosno u »Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog V. – Pregledi postojećih brodova«.

1.3.2 Za svaki brod na kojeg se odnose zahtjevi ovih Pravila, Priznata organizacija (RO):

.1 provjerava udovoljava li konstrukcijskim mjerama koje se odnose na pregrađivanje i usklađenost sa zahtjevima pravila za klasifikaciju;

.2 provjerava i odobrava proračun pregrađivanja i stabiliteta u oštećenom stanju broda;

.3 provjerava jesu li dodatne teretne linije koje odgovaraju pregradnim teretnim vodnim linijama, ispravno dodijeljene i ucrtane na bokovima broda.

1.4 OPĆI TEHNIČKI ZAHTJEVI

1.4.1 Ni u kojem slučaju brodu dodijeljena pregradna teretna linija ne smije biti iznad vodne linije koja odgovara najmanjem nadvođu u morskoj vodi koje može biti dodijeljeno u skladu sa zahtjevima »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Nadvođe«.

Mjesto pregradne teretne linije utvrđene za određeni brod u brodske isprave unosi Priznata organizacija (RO) ovlaštena za izdavanje brodskih isprava.

Oznake pregradne teretne linije ucrtavaju se na bokovima broda.

1.4.2 Zapremine i površine računaju se uvijek na osnovi teoretskih izmjera s nacrta.

Zapremine i slobodne površine naplavljene vode u odjeljcima brodova od ojačanog betona, plastične mase, drveta i kompozitnih brodova računaju se do unutarnjih površina oplate.

1.4.3 Pri određivanju početne metacentarske visine oštećenog broda, ispravak za slobodne površine tekućih tereta, brodskih zaliha i balasta moraju se računati na isti način kao i u proračunima stabiliteta neoštećenog broda, u skladu sa zahtjevima »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«, 1.4.7.

Pri izradbi dijagrama statičkog stabiliteta za oštećeni brod, zatvorena nadgrađa, kovčezi, kućice i teret na palubi, kutovi naplavljivanja kroz otvorene otvore na bokovima, palubama i pregradama trupa i nadgrađa, kao i ispravak za utjecaj slobodnih površina tekućih tereta, moraju se računati na isti način kao i pri izradbi dijagrama za brod u neoštećenom stanju u skladu sa zahtjevima »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«, 1.4.

Nadgrađa, kovčezi i kućice, ako su oštećene, mogu se uzeti u proračun samo s koeficijentom naplavljivosti navedenim u pravilu 7-3, IMO rezolucije MSC.429(98), ili se uopće ne uračunavaju. Otvori unutar takvih struktura koji služe za ulaz u prostore koji neće biti naplavljeni, smatraju se otvorenim pri odnosnim kutovima nagibanja broda samo ako nisu opremljeni pouzdanim vodonepropusnim sredstvima za zatvaranje.

1.4.4 U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju moraju se uzeti u obzir promjene gaza, kuta bočnog nagibanja i trima, koje su posljedica zamjene tekućih tereta u oštećenim tankovima s morskom vodom, s utjecajem nastanka slobodnih površina u naplavljenim tankovima.

1.4.5 Brodovi na koje se odnose zahtjevi ovih Pravila moraju imati »Upute (informacije) o stabilitetu broda u oštećenom stanju« odobrene od strane Priznate organizacije (RO), kao i podatke o gazu, bočnom nagibu i trimu u slučaju naplavljivanja prostora.

Ove Upute moraju omogućiti zapovjedniku da u raznim uvjetima službe broda uzme u obzir zahtjeve koji se odnose na pregrađivanje broda i da ocijeni stanje stabiliteta broda u slučaju naplavljivanja njegovih prostora, u svrhu poduzimanja potrebnih mjera za održavanje oštećenog broda u plovnom stanju.

Ove Upute moraju sadržavati:

.1 podatke o brodu, shematski nacrt uzdužnog presjeka, nacrt paluba i dvodna, kao i karakteristične poprečne presjeke s prikazom svih nepropusnih pregrada i razdjelnih stijena, otvora na njima, način i uređaje za zatvaranje tih otvora, te sheme sustava koji se koriste u svrhu održavanja oštećenog broda u plovnom stanju;

.2 upute za održavanje stabiliteta neoštećenog broda, dovoljnog da izdrži najopasniji opseg oštećenja propisan ovim Pravilima, upute za krcanje i balastiranje broda s preporukama o svrsishodnosti raspodjele tereta u skladištima u odnosu na pregrađivanje, s tim da se istodobno udovolji uvjetima trima, stabiliteta i čvrstoće broda;

U svrhu ostvarenja dovoljnog stabiliteta u oštećenom stanju broda, Upute moraju obuhvatiti informaciju o najvećoj dopuštenoj visini težišta težina iznad kobilice (KG), ili, alternativno, podatke o najmanjoj metacentarskoj visini (MG), za opseg operativnih gazova i trimova kako je opisano u »Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«, 1.5.1;

.3 rezultate proračuna simetričnog i nesimetričnog naplavljivanja, u kojem moraju biti navedeni podaci za početni gaz i gaz u oštećenom stanju, podaci o nagibu, trimu i metacentarskoj visini prije i nakon poduzetih mjera u svrhu uspravljanja broda ili poboljšanja stabiliteta. Moraju se navesti parametri dijagrama statičkog stabiliteta predviđeni za najopasnija stanja naplavljivanja broda. Za brodove na koje se odnosi Prilog II. ovih Pravila, dovoljno je priložiti zahtijevano pod 2.3.1;

.4 preporučene mjere za izravnavanje broda i potrebno vrijeme da se to provede, te ostale podatke o konstrukcijskim mjerama za osiguranje nepotonivosti broda, podatke o korištenju uređaja za izravnavanje i sredstava u slučaju nužnosti;

.5 moguće posljedice nakon naplavljivanja glede svojstava određenog broda, naputke o preporučljivim i zabranjenim radnjama posade pri korištenju broda, posebno u slučaju oštećenja broda s posljedicom naplavljivanja.

1.4.6 »Upute (informacije) o stabilitetu broda u oštećenom stanju« moraju biti razrađene na temelju podataka iz Knjige stabiliteta, u skladu sa zahtjevima »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«, 1.5.1.

1.4.7 Unutar knjige stabiliteta u neoštećenom stanju dopušta se navesti, kao posebno poglavlje, »Upute (informacije) o stabilitetu u oštećenom stanju«.

1.4.8 Ako se u svrhu procjene postupka za uspravljanje broda, kao i stabiliteta nakon oštećenja, koristi brodsko računalo, program i računalo, moraju biti odobreni od Priznate organizacije (RO).

Upotreba brodskog računala ne zamjenjuje »Upute (informacije) o stabilitetu broda u oštećenom stanju«.

1.5 DOKUMENTACIJA

Zahtjevi u vezi s tehničkom dokumentacijom koja se dostavlja na uvid ili odobrenje, navedeni su u »Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog II. – Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled«.

1.5.1 Dokumentacija koja se dostavlja na odobrenje:

– proračun indeksa pregrađivanja R i A;

– preliminarni proračun stabiliteta oštećenog broda, uključujući i slučajeve naplavljivanja uključene u proračun indeksa A;

– konačni proračun stabiliteta oštećenog broda[1](Preliminarni proračun stabiliteta se može prihvatiti kao konačni u slučaju kada su odobrene granične krivulje, ili ako odobrene karakteristike praznog opremljenog broda nisu nepovoljnije od pretpostavljenih.) (mora se nalaziti na brodu);

– informacije o stabilitetu prema zahtjevima »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«, 1.5.1 (mora se nalaziti na brodu);

– plan upravljanja oštećenjem (»Damage Control Plan«) (mora se nalaziti na brodu).

1.5.2 Dokumentacija koja se dostavlja za informaciju i koja se mora nalaziti na brodu:

– plan unutarnje vodonepropusne cjelovitosti broda.

1.6 POPIS UPUTA, PRIRUČNIKA, PLANOVA I KNJIGA KOJI SE MORAJU ČUVATI NA BRODU

Za popis uputa, priručnika, planova i knjiga u svezi stabiliteta i pregrađivanja koji se moraju čuvati na brodu i koji moraju biti odobreni od strane Priznate organizacije (RO) vidjeti Tablicu 7 »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I. – Općenito«.

PRILOG II.

PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU PUTNIČKIH I TERETNIH BRODOVA

2.1 PRIMJENA

2.1.1 Zahtjevi ovog Priloga Pravila moraju se primijeniti na sve putničke brodove u međunarodnoj plovidbi, neovisno o njihovoj duljini, te teretne brodove duljine (L) jednake ili veće od 80 m, isključivši one teretne brodove za koje se pokaže da udovoljavaju zahtjevima za pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju kako je navedeno u odgovarajućim ostalim Prilozima ovih Pravila.

2.1.2 Putnički brodovi, neovisno o njihovoj duljini u međunarodnoj plovidbi, te teretni brodove duljine (L) jednake ili veće od 80 m, građeni na ili nakon 1. siječnja 2009. godine moraju udovoljavati zahtjevima IMO rezolucije MSC.429(98), odnosno kako je zadnje ispravljena s IMO MSC.429(98)/Rev.2.

Dodatno, putnički brodovi u međunarodnoj plovidbi u dijelu koji se odnosi na pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju moraju udovoljavati zahtjevima IMO rezolucije MSC.421(98) i MSC.436(99).

2.1.3 Za postojeće putničke brodove u međunarodnoj plovidbi, te teretne brodove duljine (L) jednake ili veće od 80 m, isključivši one teretne brodove za koje se pokaže da udovoljavaju zahtjevima za pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju kako je navedeno u odgovarajućim ostalim Prilozima ovih Pravila, građenim prije stupanja na snagu MSC.429(98), uz napomenu kako se nakon 1. siječnja 2009. godine primjenjuju odredbe IMO rezolucije MSC.216(82), kako je dodatno pojašnjena sa IMO MSC.1/Circ.1226.

2.1.4 Postojeći teretni brodovi građeni prije 1. siječnja 2009. godine, duljine (L) manje od 80 m, kada se preinačuju na način da im duljina (L) prelazi 80 m, moraju, zavisno o duljini nakon preinake, u potpunosti zadovoljiti zahtjevima IMO rezolucije MSC.429(98), odnosno IMO MSC.429(98)/Rev.2.

2.1.5 Pregrađivanje se mora izvesti što je učinkovitije moguće, imajući u vidu uvjete službe za koju je razmatrani brod namijenjen. Stupanj pregrađivanja broda mora izravno ovisiti o duljini pregrađivanja (Ls) razmatranog broda i njegovoj namjeni, tako da najveći stupanj pregrađivanja pripada brodovima s najvećom duljinom pregrađivanja (Ls), prvenstveno namijenjenima za prijevoz putnika. Duljina pregrađivanja (Ls) je najveća projicirana teoretska duljina broda do palube (ili paluba, ako je ista stepeničasto prekinuta) koja ograničava naplavljivanje po visini, za brod koji plovi na najvećem pregradnom gazu.

2.1.6 Kada se predlaže ugradnja paluba, unutarnje oplate ili uzdužnih pregrada odgovarajućeg stupnja nepropusnosti kako bi se značajno ograničio protok naplavljene vode, Priznatoj organizaciji (RO) se mora dokazati da su pravilno razmatrani pozitivni i negativni utjecaji tih dodanih struktura na rezultate proračuna stabiliteta u oštećenom stanju.

2.2 PLANOVI ZA UPRAVLJANJE OŠTEĆENJEM

2.2.1 Kao upute zapovjedniku i časniku u službi stalno moraju biti izloženi, ili na navigacijskom mostu lako dobavljivi, planovi na kojima su za svaku palubu i skladište jasno prikazane granice vodonepropusnih odjeljaka, otvori sa sredstvima za zatvaranje koji se nalaze u tim odjeljcima, te mjesto s kojeg se tim sredstvima upravlja, kao i uređaj za korekciju bočnog nagiba zbog naplavljivanja. Pored toga, časnici moraju imati na raspolaganje i priručnik koji sadrži gore navedene podatke prema MSC.1/Circ.1245 »Guidelines for damage control plans and information to the Master«.

2.2.2 Na putničkim brodovima, sva vodonepropusna vrata za koja je dozvoljeno da ostanu otvorena tijekom plovidbe moraju biti jasno naznačena u informacijama o stabilitetu broda (knjiga stabiliteta).

2.2.3 Opće mjere predostrožnosti uključene u plan za upravljanje oštećenjem moraju uključivati popis opreme, uvjeta i operativnih procedura neophodnih, prema mišljenju Priznate organizacije (RO), za održavanje vodonepropusne cjelovitosti u normalnim uvjetima službe broda.

2.2.4 Posebne mjere predostrožnosti uključene u plan moraju uključivati popis mjesta i radnji (npr. mjesta zatvaranja, osiguranje tereta, pokretanje alarma, itd.) koje su, prema mišljenju Priznate organizacije (RO), presudne za preživljavanje broda, putnika i posade.

2.2.5 Za sve brodove na koje se primjenjuju zahtjevi za stabilitet u oštećenom stanju koji su navedeni u pravilu 6. do uključivo u pravilu 8. IMO rezolucije MSC.429(98), pripadna knjiga stabiliteta za oštećeno stanje mora omogućiti zapovjedniku da na jednostavan i lako razumljiv način izvrši procjenu mogućnosti preživljavanja broda za sva stanja oštećenja s jednim oštećenim odjeljkom ili grupom odjeljaka (vidi upute za primjenu pravila SOLAS Gl. II-I za pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju, MSC.1/Circ.1226 »Interim explanatory notes to the SOLAS Chapter II-1 Subdivision and damage stability regulations«).

2.2.6 Za sve putničke brodove na koje se primjenjuje pravilo 8-1, Dio B-1, Gl. II-1 Konvencije SOLAS, dokumentacija u svezi upravljanja oštećenjem mora uključiti poziv na korištenje računalnog sustava za provjeru stabiliteta u oštećenom stanju na brodu, ili na kopnu, ako isti postoje [2](Za operativne smjernice zapovjednicima putničkih brodova u svezi sigurnog povratka u luku vlastitim pogonom ili u teglju (Safe Return to Port (SRtP)) građenim na ili nakon 1 siječnja 2014., ali prije 13. svibnja 2016., vidjeti IMO smjernice MSC.1/Circ.1400, ili IMO smjernice MSC.1/Circ.1532/Rev.1 za brodove građene na ili nakon 13. svibnja 2016., odnosno IMO smjernice MSC.1/Circ.1589 za brodove građene prije 1. siječnja 2014.).

2.2.7 Za sve putničke brodove u međunarodnoj plovidbi, izgrađene na ili nakon 1. siječnja 2020., vježbe upravljanja oštećenjem moraju se održavati barem jednom u svaka tri mjeseca, o čemu moraju postojati odgovarajući zapisi. Iste moraju zadovoljiti zahtjeve postavljene u pravilu 19-1, Dio B-4, Gl. II-1 Konvencije SOLAS, kako je izmijenjena IMO rezolucijom MSC.421(98).

2.3 PERIODIČKE RADNJE I PREGLEDI VODONEPROPUSNIH VRATA, ITD. NA PUTNIČKIM BRODOVIMA

2.3.1 Vježbe operativnih radnji s vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje odvodnih kanala, te otvora za pražnjenje pepela i smeća, moraju se održavati na tjednoj osnovi. Kod brodova kod kojih je vrijeme trajanja putovanja dulje od jednog tjedna, cjelovita vježba se mora izvesti prije polaska na plovidbu, a ostale potom barem jednom tjedno za vrijeme trajanja putovanja.

2.3.2 Rad sa svim vodonepropusnim vratima vodonepropusnih pregrada, bilo da su ovješena na šarnirima, bilo da su mehanički pokretana, a koja se koriste tijekom plovidbe, mora se provjeravati na dnevnoj osnovi.

2.3.3 Vodonepropusna vrata i svi uređaji i pokazivači povezani s njima, svi ventili čije je zatvaranje neophodno za osiguranje vodonepropusnosti odjeljaka, te svi ventili čiji je rad neophodan za kontrolu oštećenja i izravnavanje, moraju se periodički pregledati na moru barem jednom tjedno.

2.3.4 Zabilješke o svim vježbama i pregledima zahtijevanima ovim poglavljem moraju se uvoditi u službenu brodski dnevnik, s izričitim navođenjem bilo koje neriješene nepravilnosti.

2.4 PREVENCIJA I UPRAVLJANJE PRODOROM VODE I SLIČNO

2.4.1 Sva vodonepropusna vrata moraju se držati zatvorenima za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima opisanim u 2.4.3 i 2.4.4. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 m u prostorijama strojeva mogu biti otvorena samo uz odgovarajuće uvjete odobrenim od Ministarstva ili propisane klasifikacijskim pravilima Priznate organizacije (RO), koji se bave takvim vratima koja se u iznimnim uvjetima mogu otvarati. Bilo koja takva vrata koja ostanu otvorena moraju imati mogućnost trenutačnog zatvaranja.

2.4.2 Vodonepropusna vrata ugrađena ispod pregradne palube, svijetlog otvora šireg od 1,2 m, moraju se držati u zatvorenom stanju za vrijeme plovidbe, osim u vrlo kratkim vremenskim periodima kada je to, prema mišljenju Ministarstva ili Priznate organizacije (RO), izrazito neophodno.

2.4.3 Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe zbog potrebe prolaza putnika i posade, ili kada je to neophodno zbog određenih radova u neposrednoj blizini vrata. Nakon završetka radnji koje su uzrokovale njihovo otvaranje, vrata se moraju odmah zatvoriti.

Priznata organizacija (RO) može dopustiti otvaranje tih vodonepropusnih vrata u plovidbi samo nakon detaljnog razmatranja utjecaja na funkcioniranje broda i njegovu sposobnost preživljavanja, uzimajući u obzir odgovarajuće upute IMO-a (kao npr. MSC.1/Circ.1380 »Guidance for watertight doors on passenger ships which may be opened during navigation«). Vodonepropusna vrata kojima je dopušteno otvaranje u plovidbi moraju biti jasno naznačena u knjizi stabiliteta (informacijama o stabilitetu), te moraju uvijek biti spremna za trenutačno zatvaranje.

2.4.4 Prenosivi poklopci na pregradama moraju uvijek biti postavljeni na pozicije koje zatvaraju prije isplovljavanja broda i ne smiju se skidati za vrijeme plovidbe, osim u slučaju iznenadne nužnosti i uz nalog zapovjednika. Neophodne mjere predostrožnosti moraju uključivati i pravovremenu zamjenu ovih poklopaca kako bi se osigurala vodonepropusnost spojeva. Mehanički pogonjena klizna vodonepropusna vrata dozvoljena u prostorijama strojeva u skladu sa zahtjevima klasifikacijskih pravila Priznate organizacije (RO) za takva vrata, moraju se zatvoriti prije isplovljavanja broda i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju iznenadne nužnosti i uz nalog zapovjednika.

2.4.5 Vodonepropusna vrata, ugrađena na vodonepropusnim pregradama koje dijele prostorije za teret, u skladu sa zahtjevima klasifikacijskih pravila Priznate organizacije (RO), moraju se zatvoriti prije isplovljavanja broda i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja takvih vrata u luci i vrijeme njihovog zatvaranja prije isplovljavanja broda unosi se u brodski dnevnik.

2.4.6 Otvori prolaza, otvori za teret, te otvori za gorivo, ugrađeni ispod pregradne palube putničkih brodova i palube nadvođa teretnih brodova izgrađenih prije 1. siječnja 2024., moraju se moći djelotvorno zatvoriti, uz osiguranje vodonepropusnosti, prije isplovljavanja broda i moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

2.4.7 Otvori prolaza, otvori za teret te otvori za gorivo ugrađeni ispod pregradne palube putničkih brodova i palube nadvođa teretnih brodova izgrađenih na ili nakon 1. siječnja 2024., kao i sva vodonepropusna grotlašca, moraju se moći zatvoriti, uz osiguranje vodonepropusnosti, prije isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

2.4.8 Sljedeća vrata, smještena iznad pregradne palube, moraju se zatvoriti i zaključati prije nego brod krene na ikakvo putovanje, te moraju ostati zatvorena i zaključana sve dok brod ne stigne u iduću luku:

.1 Vrata za utovar tereta smještena na oplati trupa ili na graničnim stijenama zatvorenih nadgrađa;

.2 Pramčani vizori ugrađene na pozicijama navedenima u 2.4.8.1;

.3 Vrata za utovar tereta smještena na sudarnoj pregradi; i

.4 Rampe koje predstavljaju alternativna sredstva zatvaranja onima navedenima u 2.4.8.1, 2.4.8.2 i 2.4.8.3.

2.4.9 Za ona vrata koja se ne mogu otvarati ili zatvarati dok je brod na vezu u luci, može se dozvoliti da se ista otvore dok se brod približava mjestu veza, ili da se ostave otvorena dok se brod udaljava od njega, ali samo toliko dugo koliko je neophodno da se te radnje otvaranja/zatvaranja odmah obave. U svakom slučaju, unutarnja pramčana vrata moraju se držati zatvorena.

2.4.10 Bez obzira na zahtjeve navedene u točki 2.4.8, Priznata organizacija (RO) može dozvoliti da se određena vrata mogu otvoriti po nalogu zapovjednika, ako je to neophodno za funkcioniranje broda, odnosno za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod na sigurnom sidrištu i uz uvjet da sigurnost broda time nije ugrožena.

2.4.11 Zapovjednik je dužan osigurati primjenu učinkovitog načina nadgledanja i javljanja za radnje otvaranja i zatvaranja vrata koja su navedena u točki 2.4.8.

2.4.12 Prije nego što brod isplovi na ikakvo putovanje, zapovjednik mora osigurati da je u službeno propisani dokument uneseno vrijeme posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u točki 2.4.13, kao i vrijeme ikakvog otvaranja određenih otvora u skladu s točkom 2.4.14.

2.4.13 Vrata ovješena na šarnirima, prenosivi poklopci, bočna okna, otvori prolaza, otvori za teret i zalihe, te drugi otvori za koje se prema ovom poglavlju zahtjeva da ih se drži zatvorene za vrijeme plovidbe, moraju se zatvoriti prije nego što brod isplovi iz luke. Vremena zatvaranja i vremena otvaranja (ako je isto dozvoljeno prema ovim zahtjevima) moraju se upisivati službeno propisani dokument.

2.4.14 Kada su u međupalublju ugrađena bočna okna u skladu sa zahtjevima klasifikacijskih pravila Priznate organizacije (RO), te ako je ijednom od njih donji rub otvora ispod linije povučene paralelno s pregradnom palubom na boku broda za putnički brod, odnosno s palubom nadvođa za teretni brod, tako da joj je najniža točka 1,4 m + 2,5 % B iznad vodne linije na kojoj brod isplovljava iz luke, sva se okna u tom međupalublju moraju vodonepropusno zatvoriti i zabraviti prije isplovljavanja, te se ne smiju otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Kod primjene ove točke može se dozvoliti odgovarajući odbitak za slatku vodu, kad je to primjenjivo.

.1 Vrijeme otvaranja takvih okana u luci i vrijeme njihovog zatvaranja i zabravljivanja prije isplovljavanja mora se upisivati u službeno propisani dokument.

.2 Za svaki brod kojemu je barem jedno bočno okno tako smješteno da se primjenjuju zahtjevi ove točke kad plovi na najvećem pregradnom gazu, Priznata organizacija (RO) može utvrditi granični srednji gaz za koji ta bočna okna imaju svoj donji rub iznad linije povučene paralelno s pregradnom palubom na boku broda za putnički brod, odnosno s palubom nadvođa za teretni brod, tako da joj je najniža točka 1,4 m + 2,5 % B iznad vodne linije koja odgovara tom graničnom srednjem gazu; tada se za taj gaz može dozvoliti da brod isplovi iz luke bez da prije zatvori i zabravi ta okna, kao i da ih, na odgovornost zapovjednika, može otvarati za vrijeme plovidbe do iduće luke. Za tropske zone, onako kako su one definirane u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, koja je na snazi, taj se granični gaz može povećati za 0,3 m.

2.4.15 Ona bočna okna, zajedno s pripadnim poklopcima, koja će biti nedostupna za vrijeme plovidbe, moraju se zatvoriti i zabraviti prije nego što brod isplovi.

2.4.16 Ako se u tim prostorijama prevozi teret, okna i njihovi poklopci moraju se vodonepropusno zatvoriti i zabraviti prije ukrcaja samog tereta, a ta se zatvaranja moraju zabilježiti u službeno propisani dokument.

2.4.17 Kada se ne koristi otvor za izbacivanje smeća (i slični otvori), poklopac otvora i zaklopka kanala, zahtijevani klasifikacijskim pravilima Priznate organizacije (RO), moraju se zatvoriti i osigurati protiv otvaranja.

2.5 POSEBNI ZAHTJEVI ZA RO-RO PUTNIČKE BRODOVE

2.5.1 Prostorije posebne kategorije i ro-ro prostorije moraju se stalno pregledavati, ili nadzirati djelotvornim sredstvima, poput video nadzora, tako da se za vrijeme plovidbe može primijetiti svaki pomak vozila uslijed nepovoljnih vremenskih prilika, ili neovlašteni pristup putnika u te prostore.

2.5.2 Moraju postojati dokumentirane radne procedure za radnje zatvaranja i zabravljivanja svih oplatnih vrata, vrata za ukrcaj i drugih sredstava zatvaranja koja, prema mišljenju Priznate organizacije (RO), mogu, u slučaju da ih se ostavi otvorenima ili nepravilno zabravljenima, dovesti do naplavljivanja prostorija posebne kategorije ili ro-ro prostorija, te se te dokumentirane radne procedure moraju čuvati na brodu i biti izložene na odgovarajućim mjestima na brodu.

2.5.3 Svi pristupi sa ro-ro palube i s rampi za vozila koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju se zatvoriti prije nego što se brod odmakne od obale i krene na putovanje, te moraju ostati zatvoreni dok brod ne uplovi u sljedeću luku.

2.5.4 Zapovjednik je dužan osigurati primjenu učinkovitog načina nadgledanja i javljanja za radnje otvaranja i zatvaranja pristupnih otvora koji su navedeni u točki 2.5.3.

2.5.5 Prije nego što brod isplovi na ikakvo putovanje, zapovjednik mora osigurati da je u službeno propisani dokument, prema traženjima iz točke 2.4.13, uneseno vrijeme posljednjeg zatvaranja pristupnih otvora navedenih u točki 2.5.3.

2.5.6 Bez obzira na zahtjeve navedene u točki 2.5.3, Priznata organizacija (RO) može dozvoliti da se neki pristupni otvori mogu otvoriti za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno da se obavi prolaz kroz njih, te ako je to neophodno za funkcioniranje broda.

2.5.7 Sve pomične poprečne i/ili uzdužne pregrade koje se uzimaju kao djelotvorne u ograničavanju gibanja morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti postavljene i učvršćene na svoja mjesta prije nego što se brod odmakne od obale i moraju ostati tako učvršćene dok brod ne uplovi u sljedeću luku.

2.5.8 Bez obzira na zahtjeve navedene u točki 2.5.7, Priznata organizacija (RO) može dozvoliti da se neki prolazi kroz takve pregrade otvore za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno da se obavi prolaz kroz njih, te ako je to neophodno za funkcioniranje broda.

2.5.9 Na svim ro-ro putničkim brodovima, zapovjednik, ili zaduženi časnik, mora osigurati da se putnicima zabrani pristup zatvorenoj ro-ro palubi bez njegovog izričitog dopuštenja, za sve vrijeme dok je brod u plovidbi.

2.6 PREVENCIJA I UPRAVLJANJE PRODOROM VODE I SLIČNO NA TERETNIM BRODOVIMA

2.6.1 Otvori na vanjskoj oplati smješteni ispod palube koja predstavlja granicu vertikalnog opsega oštećenja moraju biti stalno zatvoreni za vrijeme plovidbe.

2.6.2 Bez obzira na zahtjeve navedene u točki 2.6.3, Priznata organizacija (RO) može dozvoliti da se određena vrata mogu otvoriti po nalogu zapovjednika, ako je to neophodno za funkcioniranje broda i uz uvjet da sigurnost broda time nije ugrožena.

2.6.3 Vodonepropusna vrata i ugrađene rampe, koji u unutrašnjosti dijele velike prostorije za teret, moraju se zatvoriti prije isplovljavanja broda i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe. Vrijeme otvaranja takvih vrata u luci i vrijeme njihovog zatvaranja prije isplovljavanja broda unosi se u brodski dnevnik.

2.6.4 Upotreba pristupnih vrata i poklopaca grotala, namijenjenih osiguravanju vodonepropusne cjelovitosti unutrašnjih otvora, ne smije se dozvoliti bez odobrenja službujućeg časnika.

2.7 DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE DRVO NA PALUBI

Teretni brodova koji prevoze drvo na palubi, pri primjeni zahtjeva ovog Priloga Pravila, moraju udovoljavati i zahtjevima Kodeksa sigurne prakse za brodove koji prevoze teret drva na palubi, 2011 (TDC Kodeks) usvojenim IMO rezolucijom A.1047(28), odnosno zahtjevima Kodeksa sigurne prakse za brodove koji prevoze teret drva na palubi, 1991 (TDC Kodeks) usvojenim IMO rezolucijom A.715(17).

PRILOG III.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA STABILITET RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA

3.1 OPĆENITO

Ovim Prilogom Pravila u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se sljedeće direktive Europske unije:

DIREKTIVA 2003/25/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove (Tekst značajan za EGP)

DIREKTIVA (EU) 2023/946 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/25/EZ u pogledu uključivanja poboljšanih zahtjeva stabiliteta i usklađivanja te direktive sa zahtjevima stabiliteta koje je definirala Međunarodna pomorska organizacija (Tekst značajan za EGP).

3.1.1 Svrha

Svrha je ovog Priloga je utvrditi jednoznačnu razinu posebnih zahtjeva stabiliteta za ro-ro putničke brodove, koja će unaprijediti mogućnost preživljavanja ove vrste broda u slučaju oštećenja od sudara i pružiti visoku razinu sigurnosti za putnike i posadu.

3.1.2 Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) »ro – ro putnički brod« znači brod koji prevozi više od 12 putnika i ima teretne ro-ro prostore ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u Pravilu II-2/3 Konvencije SOLAS kako je izmijenjena;

(b) »postojeći ro-ro putnički brod« znači ro-ro putnički brod čija je kobilica položena ili koji je u sličnom stanju izgradnje prije 5. prosinca 2024. slična faza izgradnje znači faza u kojoj:

i. započinje gradnja prepoznatljiva za određeni brod; i

ii. započela je montaža tog broda, koja uključuje najmanje 50 tona ili 1 % procijenjene mase materijala strukture, ovisno o tome što je manje;

(c) »novi ro-ro putnički brod« znači ro-ro putnički brod koji nije postojeći ro-ro putnički brod;

(d) »putnik« znači svaka osoba osim zapovjednika i članova posade ili drugih osoba zaposlenih ili zaduženih na brodu u bilo kojem svojstvu i osim djeteta mlađeg od jedne godine;

(e) »Konvencija SOLAS« znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. i njezine izmjene koje su na snazi;

(ea) »SOLAS 90« znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. kako je posljednji put izmijenjena Rezolucijom MSC.117(74);

(eb) »SOLAS 2009« znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. kako je posljednji put izmijenjena Rezolucijom MSC.216(82);

(ec) »SOLAS 2020« znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. kako je posljednji put izmijenjena Rezolucijom MSC.421(98);

(f) »redoviti linijski prijevoz« znači niz uzastopnih vožnji ro-ro putničkih brodova koji prometuju između dvije iste luke ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja, bilo:

i. u skladu s objavljenim plovidbenim redom; ili

ii. u tako redovitim ili čestim vožnjama da čine prepoznatljiv i sistematičan niz;

(g) »Sporazum iz Stockholma« znači Sporazum zaključen u Stockholmu 28. veljače 1996. u skladu s Rezolucijom 14. Konferencije SOLAS 95 »Regionalni sporazumi o posebnim zahtjevima stabilnosti za ro-ro putničke brodove«, donesenom 29. studenoga 1995.;

(h) »pomorska uprava države zastave« znači nadležna tijela države pod čijom zastavom plovi ro-ro putnički brod;

(i) »država luke« znači država članica u čije luke ili iz čijih luka ro-ro putnički brod obavlja redoviti linijski prijevoz;

(j) »međunarodno putovanje« znači putovanje morem iz luke u državi članici EU u luku izvan države članice ili obratno;

(k) »posebni zahtjevi stabiliteta« znači zahtjevi stabiliteta iz 3.1.6 kada se upotrebljavaju kao skupni izraz;

(l) »značajna visina vala« (hs) znači prosječna visina jedne trećine najvećih zamijećenih valnih visina opaženih u danom razdoblju;

(m) »preostalo nadvođe« (fr) znači najmanja udaljenost između oštećene ro-ro palube i konačne vodne linije na mjestu oštećenja, ne uzimajući u obzir dodatni učinak morske vode nakupljene na oštećenoj ro-ro palubi;

(n) »brodarsko društvo (Kompanija)« znači vlasnik ro-ro putničkog broda ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što je upravitelj ili zakupnik broda, koji je od vlasnika preuzeo odgovornost za upravljanje putničkim brodom;

(o) »direktiva« znači Direktiva 2003/25/EZ o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove kako je izmjenjena.

3.1.3 Područje primjene

1. Ovaj se Prilog primjenjuje na sve ro-ro putničke brodove koji obavljaju redoviti linijski prijevoz u luke Republike Hrvatske ili iz njih, kada su na međunarodnim putovanjima, bez obzira na njihovu zastavu.

2. Republika Hrvatska u ulozi države luke osigurava da ro-ro putnički brodovi koji plove pod zastavom države koja nije država članica u potpunosti ispunjavaju zahtjeve ovog Priloga prije nego što mogu obavljati putovanja u redovitom linijskom prijevozu iz luka ili u luke te države članice u skladu s Direktivom (EU) 2017/2110 Europskog parlamenta i Vijeća[3](Direktiva (EU) 2017/2110 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ.).

3. Zahtjevi ovog Priloga Pravila ne odnose se na ro-ro putničke brodove hrvatske nacionalne pripadnosti u nacionalnoj plovidbi i koji plove u morskim područjima sa značajnom valnom visinom (hs) manjom od 1,5 m, odnosno ne odnose se na ­ro-ro putničke brodove »klase C« i »klase D« prema »Pravilima za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi«.

4. Države članice koje nemaju morske luke i koje pod svojom zastavom nemaju ro-ro putničke brodove obuhvaćene područjem primjene Direktive mogu odstupiti od odredaba Direktive, osim od obveze utvrđene u 3.1.3.2.

5. One države članice koje namjeravaju iskoristiti takvo odstupanje obavješćuju Komisiju do 5. prosinca 2024. ako su uvjeti ispunjeni, te obavješćuju Komisiju o svakoj naknadnoj promjeni. Takve države članice ne smiju dopustiti ro-ro putničkim brodovima koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive da plove pod njihovom zastavom dok ne prenesu i ne provedu Direktivu.

3.1.4 Značajne visine vala

Značajne visine vala (hs) koriste se za određivanje visine vode na palubi za automobile, kada se primjenjuju posebni zahtjevi stabiliteta iz odjeljka A Dodatka I ovog Priloga Pravila. Vrijednosti značajnih visina vala one su vrijednosti koje se godišnje ne premašuju s vjerojatnošću većom od 10 %.

3.1.5 Morsko područje

1. Države luke utvrđuju i ažuriraju popis morskih područja kojima prolaze ro-ro putnički brodovi koji obavljaju redoviti linijski prijevoz u njihove luke ili iz njih, kao i odgovarajuće značajne visine vala za ta područja.

2. Morsko područje i primjenjive vrijednosti značajne visine vala za ta područja definiraju se sporazumom između država članica ili, kad god je to primjenjivo i moguće, između država članica i trećih zemalja na oba kraja plovidbenog puta. Kada područje plovidbe broda prelazi više od jednog morskog područja, brod mora ispunjavati posebne zahtjeve stabiliteta za najveću vrijednost značajne visine vala utvrđene za ova područja.

3. Popis se objavljuje u javnoj bazi podataka raspoloživoj na internetskoj stranici Ministarstva nadležnoga za pomorstvo. Mjesto takvih podataka kao i sva ažuriranja popisa i razlozi tih ažuriranja dostavljaju se Komisiji.

3.1.6 Posebni zahtjevi stabiliteta

1. Ne dovodeći u pitanje primjenu Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi, odnosno Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[4](Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove), novi ro-ro putnički brodovi certificirani za prijevoz više od 1 350 osoba moraju ispunjavati posebne zahtjeve stabiliteta utvrđene u dijelu B. poglavlja II-1. SOLAS-a 2020.

2. Po izboru brodarskog društva, novi ro-ro putnički brodovi certificirani za prijevoz 1350 ili manje osoba moraju ispunjavati:

(a) posebne zahtjeve stabiliteta navedene u odjeljku A Dodatka I. ovom Prilogu Pravila, ili

(b) posebne zahtjeve stabiliteta navedene u odjeljku B Dodatka I. ovom Prilogu Pravila.

Za svaki takav brod ministarstvo nadležno za pomorstvo u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja svjedodžbe iz točke 3.1.8 ovog Priloga Pravila obavješćuje Komisiju o izboru mogućnosti iz prvog podstavka te uz takvu obavijest navodi pojedinosti iz Dodatka III. ovog Priloga.

3. Pri primjeni zahtjeva određenih u odjeljku A Dodatka I. ovog Priloga koriste se smjernice navedene u Dodatku II. ovog Priloga, u mjeri u kojoj je to izvedivo i u skladu s konstrukcijom dotičnog broda.

4. Po izboru brodarskog društva, postojeći ro-ro putnički brodovi certificirani za prijevoz više od 1 350 osoba, koje brodarsko društvo uvede u redoviti linijski prijevoz do luke ili iz luke Republike Hrvatske nakon 5. prosinca 2024. i koji nikad nisu certificirani u skladu s ovim Prilogom Pravila, odnosno Direktivom, moraju ispunjavati:

(a) posebne zahtjeve stabiliteta navedene u dijelu B poglavlja II-1 SOLAS-a 2020; ili

(b) posebne zahtjeve stabiliteta navedene u odjeljku A Dodatka I. ovog Priloga, uz one utvrđene u dijelu B poglavlja II-1 SOLAS-a 2009.

Zahtjevi stabiliteta koji se primjenjuju bilježe se u svjedodžbi broda koja se zahtijeva na temelju točke 3.1.8 ovog Priloga Pravila.

5. Po izboru brodarskog društva, postojeći ro-ro putnički brodovi certificirani za prijevoz 1350 ili manje osoba, koje brodarsko društvo uvede u redoviti linijski prijevoz do luke ili iz luke Republike Hrvatske nakon 5. prosinca 2024. i koji nikad nisu certificirani u skladu s ovim Prilogom Pravila, odnosno Direktivom, moraju ispunjavati:

(a) posebne zahtjeve stabiliteta navedene u odjeljku A Dodatka I. ovog Priloga, ili

(b) posebne zahtjeve stabiliteta navedene u odjeljku B Dodatka I. ovog Priloga.

Zahtjevi stabiliteta koji se primjenjuju bilježe se u svjedodžbi broda koja se zahtijeva na temelju točke 3.1.8 ovog Priloga Pravila.

6. Postojeći ro-ro putnički brodovi koji su obavljali redoviti linijski prijevoz do luke ili iz luke Republike Hrvatske do 5. prosinca 2024. moraju i dalje ispunjavati posebne zahtjeve stabiliteta utvrđene u Dodatku I. ovog Priloga u verziji koja se primjenjuje prije stupanja na snagu ovih Pravila.

3.1.7 Nema zahtjeva

3.1.8 Svjedodžbe

3.1.8.1 Opći zahtjevi

1. Svi novi i postojeći ro-ro putnički brodovi hrvatske državne pripadnosti moraju imati svjedodžbu kojom se potvrđuje usklađenost s posebnim zahtjevima stabiliteta iz 3.1.6.

Svjedodžbe izdaje RO i mogu se koristiti zajedno s drugim srodnim svjedodžbama. Za ro-ro putničke brodove koji ispunjavaju posebne zahtjeve stabiliteta navedene u odjeljku A Dodatka I. ovog Priloga, u svjedodžbi se mora navesti značajna visina vala do koje brod može zadovoljiti posebne zahtjeve stabiliteta.

Svjedodžba je valjana sve dok ro-ro putnički brod plovi u području jednake ili manje vrijednosti značajne visine vala.

2. Republika Hrvatska, djelujući u ulozi države luke, priznaje svjedodžbe koje je izdala druga država članica u skladu s Direktivom.

3. Republika Hrvatska, djelujući u ulozi države luke, prihvaća svjedodžbe koje je izdala treća zemlja, kojima se potvrđuje da je ro-ro putnički brod u skladu s posebnim zahtjevima stabiliteta utvrđenima u Direktivi.

3.1.8.2 Primjena čl. 8.1 Direktive (EU) 2023/946 o izmjeni Direktive 2003/25/EZ u pogledu uključivanja poboljšanih zahtjeva stabiliteta i usklađivanja te Direktive sa zahtjevima stabiliteta koje je definirala Međunarodna pomorska organizacija na ro-ro putničke brodove »klase C« i »klase D« u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske

Putnički brodovi »klase C« i »klase D« u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske udovoljavaju posebnim zahtjevima za stabilitet u svezi pretpostavljene količine morske vode za koju se pretpostavlja da se nakupila na prvoj palubi iznad projektne vodne linije teretnog prostora od 0,0 m visine pretpostavljenog stupca vode na palubi, uzimajući u obzir da je značajna valna visina (hs) za dotična područja manja od 1,5 metara (toč. 1.3.1, odjeljak A, Prilog I., Direktive 2003/25/EZ).

Na temelju navedenog za predmetnu klasu brodova ne zahtijeva se postojanje zasebne svjedodžbe o ispunjavanju posebnih zahtjeva stabiliteta navedenih u odjeljku A, Priloga I. Direktive 2003/45/EZ.

3.1.9 Sezonska djelatnost i druge djelatnosti u kraćem razdoblju

1. Ako brodarsko društvo, koje obavlja djelatnost redovitog linijskog prijevoza tijekom cijele godine, želi uvesti dodatne ro-ro putničke brodove za obavljanje djelatnosti u kraćem razdoblju na toj liniji, o tome mora obavijestiti ministarstvo nadležno za pomorstvo, najkasnije mjesec dana prije nego što navedeni brodovi započnu s obavljanjem djelatnosti na toj liniji.

2. Međutim, u slučajevima kada se zbog nepredviđenih okolnosti mora brzo uvesti zamjenski ro-ro putnički brod kako bi se osigurao kontinuitet linijskog prijevoza, umjesto obveze obavješćivanja iz 3.1.9.1 primjenjuju se članak 4. stavak 4. Direktive (EU) 2017/2110 i točka 1.3. Priloga XVII. Direktivi 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[5](Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke).

3. Ako brodarsko društvo želi obavljati djelatnost redovitog linijskog prijevoza sezonski u kraćem razdoblju koje nije dulje od šest mjeseci godišnje, o tome mora obavijestiti ministarstvo nadležno za pomorstvo najkasnije tri mjeseca prije nego što ta djelatnost započne.

4. Za ro-ro putničke brodove koji ispunjavaju posebne zahtjeve iz odjeljka A Dodatka I. ovog Priloga, pri čemu se djelatnosti u smislu stavaka 3.1.9.1, 3.1.9.2 i 3.1.9.3 odvijaju u uvjetima značajne visine vala koja je manja od onih utvrđenih za isto morsko područje za djelatnost cijele godine, ministarstvo nadležno za pomorstvo može za određivanje visine vode na palubi pri primjeni posebnih zahtjeva stabiliteta iz odjeljka A Dodatka I. ovog Priloga upotrijebiti značajnu vrijednost visine vala primjenjivu za kraće razdoblje. Vrijednost značajne visine vala primjenjiva za to kraće razdoblje dogovara se sa drugim državama članicama ili, kad god je to primjenjivo i moguće, i sa trećim zemljama na oba kraja plovidbenog puta.

5. Nakon što ministarstvo nadležno za pomorstvo dâ suglasnost za djelatnosti u smislu stavaka 3.1.9.1, 3.1.9.2 i 3.1.9.3, ro-ro putnički brod koji obavlja takve djelatnosti mora imati svjedodžbu kojom se potvrđuje usklađenost s odredbama ovog Priloga, odnosno Direktive, kako je predviđeno u 3.1.8.1.

Dodatak I.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA STABILITET RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA KAKO JE NAVEDENO U 3.1.6 OVOG PRILOGA

Odjeljak A

Za potrebe odjeljka A, upućivanja na pravila Konvencije SOLAS smatraju se upućivanjima na ta pravila kako se primjenjuju u okviru SOLAS-a 90.

1. Osim zahtjeva iz pravila II-1/B/8 Konvencije SOLAS koji se odnose na vodonepropusno pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju, moraju biti ispunjeni zahtjevi iz ovog odjeljka.

1.1. Odredbe Pravila II-1/B/8.2.3 moraju se ispuniti kod uzimanja u obzir učinka pretpostavljene količine morske vode za koju se pretpostavlja da se nakupila na prvoj palubi iznad projektne vodne linije teretnog prostora ili posebnoga teretnog ro-ro prostora, kako je određeno u Pravilu II-2/3, za koji se pretpostavlja da je oštećen (dalje u tekstu »oštećena ro-ro paluba«). Ostali zahtjevi Pravila II-1/B/8 ne moraju biti ispunjeni prilikom primjene zahtjeva stabiliteta sadržanih u ovom Dodatku ovog Priloga. Količina pretpostavljene nakupljene morske vode izračunava se na temelju vodene površine sa stalnom visinom iznad:

(a) najniže točke ruba palube oštećenog odjeljka ro-ro palube; ili

(b) kada je rub palube oštećenog odjeljka uronjen, tada se proračun zasniva na stalnoj visini iznad mirne vodene površine kod svih kuteva nagiba i trima:

kako slijedi:

0,5 m ako je preostalo nadvođe (fr) 0,3 m ili manje,

0,0 m ako je preostalo nadvođe (fr) 2,0 m ili više, i

međuvrijednosti se određuju linearnom interpolacijom, ako je preostalo nadvođe (fr) 0,3 m ili više, ali manje od 2,0 m,

pri čemu je preostalo nadvođe (fr) najmanja udaljenost između oštećene ro-ro palube i konačne vodne linije na mjestu oštećenja u slučaju oštećenja koje se razmatra, ne uzimajući u obzir učinak pretpostavljene količine nakupljene vode na oštećenoj ro-ro palubi.

1.2. Kada je postavljen visoko učinkoviti sustav drenaže, pomorska uprava države zastave može dozvoliti smanjenje visine vodene površine.

1.3. Za brodove u geografski definiranim ograničenim područjima plovidbe, pomorska uprava države zastave može smanjiti visinu vodene površine propisanu u skladu s točkom 1.1., tako da zamijene takvu visinu vodene površine sljedećim:

1.3.1. 0,0 m ako je značajna visina vala (hs) koja određuje dotično područje 1,5 m ili manje;

1.3.2. vrijednošću određenom u skladu s točkom 1.1., ako je značajna visina vala (hs) koja određuje dotično područje 4,0 m ili više;

1.3.3. međuvrijednostima koje se određuju linearnom interpolacijom, ako je značajna visina vala (hs) koja određuje dotično područje 1,5 m ili više, ali manje od 4,0 m,

pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.3.4. pomorska uprava države zastave se uvjerila da je definirano područje predstavljeno značajnom visinom vala (hs), za koju je vjerojatnost da neće biti premašena veća od 10 %; i

1.3.5. u svjedodžbama su navedeni područje rada i, ako je primjenjivo, razdoblje u godini, za koje je utvrđena određena vrijednost značajne visine vala (hs).

1.4. Umjesto zahtjeva iz točaka 1.1. ili 1.3., pomorska uprava države zastave može kao drugu mogućnost izuzeti primjenu zahtjeva točaka 1.1. ili 1.3. i prihvatiti dokaz dobiven na temelju modelskih ispitivanja koja se provode za pojedinačni brod u skladu s metodom modelskog ispitivanja navedenome u Postupku modelskog ispitivanja, kojim se dokazuje da se brod neće prevrnuti kod pretpostavljene veličine oštećenja, kako je predviđeno u Pravilu II-1/B/8.4., na najgorem mjestu koje se razmatra prema točki 1.1., u plovidbi na nepravilnim valovima, i

1.5. napomena o prihvaćanju rezultata modelskog ispitivanja kao jednakovrijednoga ispunjavanju zahtjeva iz točaka 1.1. ili 1.3. i vrijednost značajne visine vala (hs), koja se koristi u modelskim ispitivanjima, upisuju se u brodske svjedodžbe.

1.6. Za ro-ro putničke brodove odobrene u skladu s ovim zahtjevima, primjenjuju se neizmijenjeni podaci, koji se dostavljaju zapovjedniku broda u skladu s Pravilima II-1/B/8.7.1. i II-1/B/8.7.2., sastavljenima radi usklađivanja s Pravilima II-1/B/8.2.3. do II-1/B/8.2.3.4.

2. Za procjenu učinka pretpostavljene količine nakupljene morske vode na oštećenoj ro-ro palubi iz točke 1., važeće su sljedeće odredbe:

2.1. poprečna ili uzdužna pregrada se smatra neoštećenom ako svi njezini dijelovi leže unutar vertikalnih površina s obje strane broda, koje su smještene na udaljenosti od vanjske oplate jednakoj jednoj petini širine broda, kako je utvrđeno Pravilom II-1/2 i mjereno pod pravim kutevima na simetralu broda na razini najniže pregradne teretne linije;

2.2. u slučajevima kada je trup broda strukturalno djelomično proširen radi usklađivanja s odredbama ovog Dodatka ovog Priloga, povećanje vrijednosti jedne petine njegove širine, koje iz toga proizlazi, koristi se kroz sve proračune, ali ne utječe na položaj postojećih prodora kroz pregrade, cijevnih sustava itd., koji su bili prihvaćeni prije proširenja;

2.3. nepropusnost poprečnih ili uzdužnih pregrada, koje se uzimaju u obzir kao učinkovite za zadržavanje pretpostavljene nakupljene morske vode u dotičnom odjeljku na oštećenoj ro-ro palubi, mora biti razmjerna sustavu drenaže i mora izdržati hidrostatički tlak u skladu s rezultatima proračuna stabiliteta u oštećenom stanju. Takve pregrade moraju biti visoke najmanje 4 m, osim ako je visina vode niža od 0,5 m. U takvim slučajevima visina pregrade izračunava se kako slijedi:

Bh = 8hw

pri čemu je:

Bh visina pregrade,

a hw visina vode.

U svakom slučaju, minimalna visina pregrade ne smije biti niža od 2,2 m. Međutim, u slučaju broda s visećim palubama za automobile, minimalna visina pregrade ne smije biti manja od visine pod visećom palubom kada je u spuštenom položaju;

2.4. za posebna rješenja, kao što su viseće palube pune širine i široki bočni pregradci, mogu se prihvatiti druge visine pregrada na temelju detaljnih modelskih ispitivanja;

2.5. učinak pretpostavljene količine nakupljene morske vode ne mora se uzeti u obzir ni za jedan odjeljak oštećene ro-ro palube, pod uvjetom da takav odjeljak na svakoj strani palube ima otvore za otjecanje vode, ravnomjerno raspoređene duž bočnih stranica odjeljka, koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

2.5.1. A ≥ 0,3 l

pri čemu je A ukupna površina otvora za otjecanje vode na svakom boku palube u m²; l je duljina odjeljka u m;

2.5.2. brod mora zadržati preostalo nadvođe od najmanje 1,0 m u slučaju najgoreg oštećenja, ne uzimajući u obzir učinak pretpostavljene količine vode na oštećenoj ro-ro palubi; i

2.5.3. takvi otvori za otjecanje vode moraju biti smješteni unutar visine od 0,6 m iznad oštećene ro-ro palube, dok donji kraj otvora mora biti unutar 2 cm iznad oštećene ro-ro palube; i

2.5.4. takvi otvori za otjecanje vode moraju imati uređaje za zatvaranje ili zaklopke, koji sprečavaju prodor vode na ro-ro palubu i istodobno dozvoljavaju odvod vode, koja se može nakupiti na ro-ro palubi.

2.6. Kada se smatra da je pregrada iznad ro-ro palube oštećena, oba odjeljka koja graniče s pregradom smatraju se naplavljenima do iste visine vodene površine, kako je izračunata u točki 1.1. ili 1.3.

3. Prilikom određivanja značajne visine vala, upotrebljavaju se visine valova navedene na kartama ili u klasifikaciji morskog područja koju sastavljaju države članice u skladu s člankom 5. ove Direktive.

3.1. Za brodove koji obavljaju djelatnost samo u kraćem razdoblju u smislu točke 9., države luke uključene u plovidbeni put dogovaraju primjenjivu značajnu visinu vala.

4. Modelska se ispitivanja provode u skladu s Postupkom modelskog ispitivanja.

Odjeljak B

Moraju se ispuniti zahtjevi iz poglavlja II-1 dijela B SOLAS-a 2020. Međutim, odstupajući od pravila II-1/B/6.2.3. SOLAS-a 2020, zahtijevani indeks pregrađivanja R određuje se kako slijedi:

 

 

 

pri čemu je:

N = ukupan broj osoba na brodu.

POSTUPAK MODELSKOG ISPITIVANJA

1. Ciljevi

Ova revidirana metoda modelskog ispitivanja je revizija metode iz Dodatka Prilogu Rezoluciji 14. Konferencije SOLAS iz 1995. Od stupanja na snagu Stockholmskog sporazuma provedena su brojna modelska ispitivanja u skladu s prethodno važećom metodom ispitivanja. Tijekom tih ispitivanja uočena su mnoga poboljšanja postupka. Ova nova metoda modelskog ispitivanja ima za cilj uključiti ta poboljšanja i, zajedno s pridodanim smjernicama, pružiti jasniji postupak za procjenu preživljavanja oštećenog ro-ro putničkog broda na otvorenom moru. Prilikom ispitivanja predviđenih u stavku 1.4. zahtjeva za stabilitet uključenih u Dodatak I. ovog Priloga, brod mora moći podnijeti more kako je određeno u donjem stavku 4. u slučajevima najtežih mogućih oštećenja.

2. Definicije

LBP je duljina između okomica

HS je značajna visina vala

B je širina broda između oplata

TP je vršno razdoblje

TZ je srednji period nul točaka

3. Model broda

3.1. Model mora biti kopija stvarnog broda, kako vanjskom konfiguracijom, tako i unutarnjim razmještajem, a posebno svih oštećenih prostora koji utječu na postupak naplavljivanja i prelijevanja vode. Treba upotrijebiti gaz za brod u neoštećenom stanju, trim, nagib i ograničeni operativni KG koji odgovaraju slučaju najgoreg mogućeg oštećenja. Nadalje, slučajevi koji se ispituju moraju predstavljati najgore moguće slučajeve oštećenja u skladu sa SOLAS pravilom II.-1/8.2.3.2. (SOLAS 90) uzimajući u obzir cjelokupnu površinu pod pozitivnom GZ krivuljom, a središnja crta oštećenja mora se nalaziti unutar sljedećeg raspona:

3.1.1. ± 35 % LBP od sredine broda;

3.1.2. potrebno je dodatno ispitivanje za najgore oštećenje unutar ± 10 % LBP od glavnog rebra ako se oštećenje iz točke 1. nalazi unutar ± 10 % LBP od glavnog rebra.

3.2. Model mora biti u skladu sa sljedećim:

3.2.1. duljina između okomica (LBP) mora biti najmanje 3 m ili duljina koja odgovara mjerilu 1:40, ovisno o tome što je više, a vertikalna veličina mora biti najmanje tri standardne visine brodskog nadgrađa iznad pregradne palube (palube nadvođa);

3.2.2. debljina trupa kod poplavljenih prostora ne smije biti veća od 4 mm;

3.2.3. i u neoštećenom i u oštećenom stanju, model mora zadovoljavati deplasman i zagaznice (TA, TM, TF, na lijevoj i desnoj strani broda) s maksimalnom tolerancijom od + 2 mm kod bilo koje zagaznice. Zagaznice na pramcu i na krmi trebaju biti postavljene što je bliže moguće FP-u i AP-u;

3.2.4. svi oštećeni odjeljci i ro-ro prostori moraju se oblikovati s točnom propusnosti površine i volumena (stvarne vrijednosti i rasporedi) i tako osiguravati da su masa naplavljene vode i njena distribucija ispravno predstavljeni;

3.2.5. karakteristike gibanja stvarnog broda moraju biti odgovarajuće prikazane, pridajući posebnu pažnju nedirnutoj GM toleranciji i momentu inercije tijekom valjanja i posrtanja. Oba polumjera moraju se izmjeriti u zraku i biti u rasponu od 0,35B do 0,4B za valjanje i od 0,2LOA do 0,25LOA za posrtanje;

3.2.6. glavni elementi projekta, poput vodonepropusnih pregrada, zračnih odvoda itd., iznad i ispod pregradne palube, koji mogu rezultirati nesimetričnim naplavljivanjem, moraju biti točno modelirani i što je više moguće predstavljati stvarno stanje; razmještaji ventilacije i nepropusnih pregrada moraju biti izrađeni tako da im je minimalni presjek 500 mm2;

3.2.7. oblik otvora oštećenja mora biti sljedeći:

1. trapezoidni profil s postraničnim nagibom od 15 ° prema vertikali i sa širinom kod određene vodne linije definiranom prema SOLAS pravilu II.-1/8.4.1.

2. istokračni trokutasti profil u horizontalnoj plohi s visinom jednakom B/5 prema SOLAS pravilu II.-1/8.4.2. Ako su postranične oplate unutar B/5, duljina oštećenja kod postranične oplate ne smije biti manja od 25 mm;

3. bez obzira na odredbe iz podstavaka 3.2.7.1. i 3.2.7.2., svi oštećeni odjeljci pri izračunavanju najtežeg mogućeg slučaja oštećenja iz stavka 3.1. moraju pri modelskom ispitivanju biti poplavljeni;

3.3. Model u uvjetima uravnoteženog poplavljivanja mora biti nagnut na jednu stranu uz dodatni kut koji odgovara kutu izazvanom trenutkom nagnuća Mh = max (Mpass; Mlaunch) – Mwind, no ni u kojem slučaju konačno nagnuće ne smije biti manje od 1° prema oštećenju. Mpass, Mlaunch i Mwind naznačeni su u SOLAS pravilu II.-1/8.2.3.4. Za postojeće brodove ovaj kut može biti 1°.

4. Postupak izvođenja pokusa

4.1. Pokus na modelu treba se izvoditi kod nepravilnog morskog puta dugačke kreste definiranog JONSWAP spektrom sa značajnom visinom valova HS, faktorom dizanja najviše točke γ = 3,3 i vršnog razdoblja HS, faktorom dizanja najviše točke γ = 3,3 i vršnog razdoblja TP = 4HS (TZ = TP / 1,285). HS je značajna visina vala za područje djelovanja, koja se ne prelazi prema vjerojatnosti više od 10 % na godinu, ali je limitirana na najviše 4 m.

Nadalje,

4.1.1. širina bazena mora biti dovoljna da bi se izbjegao kontakt ili ikakva interakcija sa stranama bazena, a preporučuje se da ne bude manja od LBP + 2 m;

4.1.2. dubina bazena mora biti dovoljna za odgovarajuće modeliranje valova, no ne smije biti manja od 1 m;

4.1.3. treba izvesti mjerenje na tri različite lokacije unutar područja zanošenja broda prije samog pokusa kako bi se dobilo reprezentativno stvaranje valova;

4.1.4. sonda za valove najbliža generatoru valova mora biti pozicionirana na isto mjesto gdje se stavlja model na samom početku pokusa;

4.1.5. varijacije HS i TP moraju biti unutar ± 5 % za sve tri lokacije; i

4.1.6. tijekom pokusa, u svrhu odobrenja, tolerancija od + 2,5 % kod HS, ± 2,5 % kod TP i ± 5 % kod TZ mora se odobriti u vezi sa sondom najbližom generatoru valova.

4.2. Model treba slobodno plutati na moru koje dolazi s boka (nailazi pod kutom od 90 °), otvor oštećenja treba gledati prema nadolazećim valovima, a na modelu ne smije biti postavljen trajni sustav vezivanja. Kako bi se tijekom ispitivanja održalo more koje dolazi s boka pod kutom od 90 °, moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

4.2.1. nadzor smjera, za manja namještanja, mora se nalaziti kod središnje crte pramca i krme, mora biti simetričan i na razini između mjesta KG-a i oštećenja; i

4.2.2. brzina vuče modela mora biti jednaka stvarnoj brzini zanosa modela s namještanjem brzine kada je to potrebno.

4.3. Mora se provesti najmanje 10 pokusa. Razdoblje trajanja pokusa mora biti toliko da se dostigne stanje mirovanja, no ne manje od 30 minuta. Za svaki pokus treba upotrijebiti drugačiji niz stvaranja valova.

5. Kriterij preživljavanja

Smatra se da je model preživio ako se postigne stanje mirovanja u svim pokusima, kako se zahtijeva u stavku 4.3. Smatra se da se model prevrnuo ako kutovi ljuljanja prelaze 30 ° prema vertikalnoj osi ili ako je stalni (prosječni) nagib veći od 20 ° u razdoblju duljem od tri minute, čak i ako se dostigne stanje mirovanja.

6. Dokumentacija o ispitivanju

6.1. Uprava mora unaprijed odobriti program modelskog ispitivanja.

6.2. Pokusi se moraju dokumentirati u obliku izvješća i video ili drugog vizualnog zapisa koji sadrže sve relevantne podatke o modelu i rezultatima pokusa, a koji se moraju odobriti od strane uprave. Oni, minimalno, moraju sadržavati teoretski i izmjereni spektar valova i statistiku (HS, TP, TZ) uzdizanja valova na tri različite lokacije unutar bazena kako bi se postigla reprezentativna realizacija, a za ispitivanja s modelom mora se navesti vremenska serija glavnih statistika izmjerene visine valova u blizini generatora valova, kao i podaci o valjanju, poniranju i posrtanju te brzini zanošenja.

Dodatak II.

OKVIRNE SMJERNICE ZA NACIONALNE UPRAVE KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 3.1.6.3 OVOG PRILOGA

DIO I. PRIMJENA

U skladu s odredbama 3.1.6.3 ovog Priloga, ove smjernice koriste se pri primjeni posebnih zahtjeva stabiliteta navedenih u Dodatku I., odjeljku A ovog Priloga u mjeri u kojoj je to izvedivo i u skladu s konstrukcijom dotičnoga broda. Brojevi točaka koji se niže pojavljuju odgovaraju onima iz Dodatku I. odjeljka A ovog Priloga.

Točka 1.

Kao prvi korak, svi ro-ro putnički brodovi iz 3.1.1 ovog Priloga, moraju ispunjavati normu o preostalom stabilitetu SOLAS 90, budući da se ista primjenjuje na sve putničke brodove izgrađene 29. travnja 1990. godine ili nakon tog datuma. Primjenom ovog zahtjeva definira se preostalo nadvođe fr potrebno za proračune, koji se zahtijevaju u točki 1.1.

Točka 1.1.

1. Ovaj se stavak odnosi na primjenu pretpostavljene količine vode nakupljene na pregradnoj (ro-ro) palubi. Pretpostavlja se da je voda prodrla na palubu kroz otvor od oštećenja. Ovim se stavkom zahtijeva da brod, pored ispunjavanja punih zahtjeva norme SOLAS 90, nadalje ispunjava dio kriterija SOLAS 90, koji su sadržani u točkama 2.3. do 2.3.4. Pravila II-1/B/8 s utvrđenom količinom vode na palubi. Za ovaj proračun nije potrebno uzeti u obzir druge zahtjeve Pravila II-1/B/8. Na primjer, brod za potrebe ovog proračuna ne mora ispunjavati zahtjeve u pogledu kutova ravnoteže ili neuranjanja granice urona.

2. Nakupljena voda dodaje se kao tekući teret s jednom zajedničkom površinom unutar svih odjeljaka, za koje se pretpostavlja da su naplavljeni na palubi za automobile. Visina (hw) vode na palubi ovisi o preostalom nadvođu (fr) nakon oštećenja i mjeri se u smjeru oštećenja (vidjeti sliku 1.). Preostalo nadvođe je minimalna udaljenost između oštećene ro-ro palube i konačne vodne linije (nakon mjera izravnavanja, ako su provedene) na mjestu pretpostavljenog oštećenja nakon ispitivanja svih mogućih scenarija pri utvrđivanju usklađenosti s normom SOLAS 90, kako se zahtijeva u točki 1. Dodatka I. ovog Priloga. Kod izračunavanja fr ne treba voditi računa o utjecaju pretpostavljene količine vode za koju se pretpostavlja da se nakupila na oštećenoj ro-ro palubi.

3. Ako je fr 2,0 m ili više, pretpostavlja se da se voda neće nakupljati na ro-ro palubi. Ako je fr 0,3 m ili manje, tada se pretpostavlja da je visina hw 0,5 m. Međuvrijednosti visina vode dobivaju se linearnom interpolacijom (vidjeti sliku 2.).

Slika 1.

1. Ako je fr ≥ 2,0 m, visina vode na palubi iznosi hw = 0,0 m

2. Ako je fr < 0,3 m, visina vode na palubi iznosi hw = 0,5 m

Slika 2.

Točka 1.2.

Sredstva drenaže vode mogu se smatrati učinkovitima samo ako su takvog kapaciteta da sprečavaju nakupljanje velike količine vode na palubi, tj. više tisuća tona na sat, što je znatno izvan kapaciteta određenih u vrijeme donošenja ovih pravila. Takvi drenažni sustavi visoke učinkovitosti mogu se razvijati i odobravati u budućnosti (na temelju smjernica koje izrađuje Međunarodna pomorska organizacija).

Točka 1.3.

1. Pretpostavljena količina nakupljene vode na palubi može se, uz bilo koje ograničenje u skladu s točkom 1.1., ograničiti za plovidbe u područjima koja se definiraju kao geografski ograničena područja. Ova su područja određena u skladu sa značajnom visinom vala (hs), koja definira područje u skladu s odredbama članka 5. ove Direktive.

2. Ako značajna visina vala (hs) u području o kojem je riječ iznosi 1,5 m ili manje, pretpostavlja se da se na oštećenoj ro-ro palubi neće nakupljati dodatna voda. Ako je značajna visina vala u području o kojem je riječ 4,0 m ili više, tada se vrijednost visine pretpostavljene nakupljene vode izračunava u skladu s točkom 1.1. Međuvrijednosti treba utvrditi linearnom interpolacijom (vidjeti sliku 3.).

1. Ako je hs ≥ 4,0 m, visina vode na palubi se izračunava prema slici 2.

2. Ako je hs < 1,5 m, visina vode na palubi iznosi hw = 0,0 m

Na primjer: Ako je fr = 1,15 m i hs= 2,75 m, visina hw = 0,125 m

Slika 3.

3. Visina hw je konstantna, stoga je količina dodane vode promjenjiva budući da ovisi o kutu nagibanja i o tome je li kod bilo kojeg određenog kuta nagibanja rub palube uronjen ili ne (vidjeti sliku 4.). Treba naglasiti da se pretpostavlja da je naplavljivost prostora na palubi za automobile 90 % (IMO MSC/Circ.649), dok su naplavljivosti drugih prostora, za koje se pretpostavlja da su naplavljeni, one propisane Konvencijom SOLAS.

Slika 4.

4. Ako se proračuni kojima se prikazuje usklađenost s ovom Direktivom odnose na značajnu visinu vala manju od 4,0 m, ta se ograničavajuća vrijednost značajne visine vala mora zabilježiti u brodskoj svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

Točke 1.4. i 1.5.

Kao alternativa ispunjavanju novih zahtjeva stabiliteta iz točke 1.1. ili 1.3., vlasti mogu prihvatiti dokaz o usklađenosti putem modelskih ispitivanja. Zahtjevi za modelska ispitivanja su detaljno navedeni gore. Smjernice u vezi s modelskim ispitivanjima sadržane su u dijelu II. ovog Dodatka ovog Priloga.

Točka 1.6.

Uobičajeno izvedene standardne ograničavajuće operativne krivulje prema normi SOLAS 90 (KG ili GM) ne moraju ostati primjenjive u slučajevima u kojima se pretpostavlja »nakupljanje vode na palubi« prema uvjetima iz ove Direktive, te se može pojaviti potreba za određivanjem revidiranih graničnih krivulja koje uzimaju u obzir učinke ove dodatne vode. U tu svrhu treba izvesti dostatne proračune koji odgovaraju primjerenom broju radnih gazova i trimova.

NAPOMENA: Revidirane granične krivulje dozvoljenih vrijednosti KG/GM mogu se dobiti postupkom iteracije, pri čemu se minimalni višak GM vrijednosti koji proizlazi iz proračuna stabiliteta u oštećenom stanju s vodom na palubi dodaje ulaznom KG-u (ili se oduzima od GM-a) koji se koristi za određivanje nadvođa u oštećenom stanju (fr), na kojem se zasnivaju količine vode na palubi, s time da se ovaj postupak ponavlja sve dok višak GM-a ne postane zanemariv.

Za očekivati je da će izvođači započeti takav postupak iteracije s omjerom maksimalni KG/minimalni GM koji je razumno moguć u službi, te da bi mogli zatražiti izmjenu razmještaja pregrada i paluba, kako bi se višak GM-a koji proizlazi iz proračuna stabiliteta u oštećenom stanju s vodom na palubi sveo na minimum.

Točka 2.1.

Za potrebe zahtjeva Konvencije SOLAS za oštećeno stanje, pregrade unutar linije B/5 se smatraju neoštećenima u slučaju bočnog oštećenja od sudara.

Točka 2.2.

Ako su postavljeni bočni blisteri (dodatni uzgonski elementi) da bi se omogućila usklađenost s Pravilom II-1/B/8, i kao posljedica postoji povećanje širine (B) broda a time i udaljenosti B/5 od boka broda za taj brod, takva promjena neće prouzročiti premještanje bilo kojih postojećih dijelova strukture ili bilo kojih postojećih prodora glavne poprečne vodonepropusne pregrade ispod pregradne palube (vidjeti sliku 5.).

Slika 5.

Točka 2.3.

1. Poprečne ili uzdužne pregrade/stijene, koje su postavljene i uzimaju se u obzir radi zadržavanja gibanja pretpostavljene nakupljene vode na oštećenoj ro-ro palubi, ne moraju biti strogo »vodonepropusne«. Mogu se dozvoliti male količine propuštanja pod uvjetom da postoji rješenje drenaže, kojim se uspješno sprečava nakupljanje vode na »drugoj strani« pregrade/stijene. U takvim slučajevima, kada izljevi postaju neučinkoviti kao posljedica gubitka razlike u razinama vode, treba osigurati druge načine pasivne drenaže.

2. Visina (Bh) poprečnih i uzdužnih pregrada/stijena ne smije biti manja od (8 × hw) metara, gdje je hw visina nakupljene vode, kako se izračunava primjenom preostalog nadvođa i značajne visine vala (kako je navedeno u točkama 1.1. i 1.3.). Međutim, ni u jednom slučaju visina pregrade/stijene ne smije biti manja od veće od sljedećih vrijednosti:

(a) 2,2 metra; ili

(b) visine između pregradne palube i najniže točke podstrukture s donje strane međupalube ili viseće palube za automobile, kada su u spuštenom položaju. Treba naglasiti da svaki razmak između gornjeg ruba pregrade i donje strane lima mora biti primjereno »zatvoren limom« u poprečnom ili uzdužnom smjeru (vidjeti sliku 6.).

Brod bez pokretnih paluba automobila

Primjer 1.:

Visina vode na palubi hw = 0,25 m

Najmanja zahtjevna visina pregrade = 2,2 m

Brod s pokretnom palubom (na mjestu nepotpune pregrade)

Primjer 2.:

Visina vode na palubi hw = 0,25 m

Minimalna zahtijevana visina pregrade = x

Slika 6.

Pregrade/stijene, čija je visina manja od gore navedene, mogu se prihvatiti ako su provedena modelska ispitivanja u skladu s dijelom II. ovog Dodatka ovog Priloga, kojima se potvrđuje da drukčiji dizajn osigurava primjereni standard preživljavanja broda. Kod određivanja visine pregrade/stijene treba voditi računa i o tome da visina bude dostatna za sprečavanje progresivnog naplavljivanja u okviru zahtijevanog opsega stabiliteta. Ovaj se opseg ne smije dovesti u pitanje u modelskim ispitivanjima.

NAPOMENA: Opseg se može smanjiti na 10 stupnjeva pod uvjetom da se odgovarajuća površina ispod krivulje poveća (kako je navedeno u IMO MSC.64(22)).

Točka 2.5.1.

Površina »A« se odnosi na trajne otvore. Treba naglasiti da »otvori za otjecanje vode« nisu prikladni za brodove za koje se zahtijeva uzgon cijelog ili dijela nadgrađa, kako bi se ispunili kriteriji. Postoji zahtjev da se otvori za otjecanje vode opreme zatvarajućim zaklopkama koje sprečavaju ulazak vode, ali omogućavaju njezino otjecanje.

Ove zaklopke ne smiju raditi uz pomoć uređaja. Moraju biti samodjelujuće i mora se pokazati da ne ograničavaju otjecanje u značajnoj mjeri. Svako veće smanjenje učinkovitosti mora se nadomjestiti postavljanjem dodatnih otvora kako bi se održala zahtijevana površina.

Točka 2.5.2.

Za otvore za otjecanje vode koji se smatraju učinkovitima, minimalna udaljenost od donjeg ruba otvora za otjecanje do vodne linije oštećenja mora biti najmanje 1,0 m. Prilikom izračuna minimalne udaljenosti ne uzima se u obzir utjecaj bilo koje dodatne količine vode na palubi (vidjeti sliku 7.).

Slika 7.

Točka 2.5.3.

Otvori za otjecanje vode moraju se smjestiti što je niže moguće u bočnoj linici ili vanjskoj oplati. Donji rub otvora za otjecanje vode mora biti najviše 2 cm iznad pregradne palube a gornji rub otvora najviše 0,6 m (vidjeti sliku 8.).

Slika 8.

NAPOMENA: Prostori na koje se primjenjuje točka 2.5, tj. oni prostori opremljeni otvorima za otjecanje vode ili sličnim otvorima, ne uključuju se kao neoštećeni prostori u izračunavanju krivulje stabiliteta u neoštećenom i oštećenom stanju.

Točka 2.6.

1. Propisano pružanje oštećenja primjenjuje se duž cijele duljine broda. Ovisno o standardu pregrađivanja, oštećenje ne mora utjecati niti na jednu pregradu ili može utjecati samo na pregradu ispod pregradne palube ili samo na pregradu iznad pregradne palube ili su moguće različite kombinacije.

2. Sve poprečne i uzdužne pregrade/stijene koje zadržavaju pretpostavljenu nakupljenu količinu vode moraju biti pričvršćene na svojim mjestima u svakom trenutku kad se brod nalazi u plovidbi.

3. U slučajevima kada je poprečna pregrada/stijena oštećena, razina nakupljene vode na palubi je ista s obje strane oštećene pregrade/stijene i odgovara visini hw (vidjeti sliku 9.).

Rub palube nije uronjen

Rub palube uronjen

Slika 9.

DIO II. MODELSKO ISPITIVANJE

Svrha je ovih smjernica osigurati ujednačenost u primijenjenim metodama kod izrade i provjere modela, kao i kod provođenja i analize modelskog ispitivanja.

Sadržaj stavaka 1. i 2. Dodatka Prilogu I. smatraju se sami po sebi jasnima.

Stavak 3. – Model broda

3.1. Sam materijal od kojega je model izrađen nije važan ako je model i u neoštećenoj i u oštećenoj fazi dovoljno čvrst kako bi osigurao da su njegova hidrostatička svojstva jednaka onima stvarnog broda te da je savitljivost trupa pri valovima zanemariva.

Važno je osigurati da su oštećeni odjeljci modelirani što je preciznije moguće kako bi se predstavila ispravna količina poplavljene vode.

Budući da bi ulaz vode (čak i malih količina) u neoštećene dijelove modela utjecao na njegovo ponašanje, trebaju se poduzeti mjere da do toga ne dođe.

U modelskim ispitivanjima koja prikazuju najgora SOLAS oštećenja pri krajevima broda, primijećeno je da je progresivno poplavljivanje nemoguće zbog tendencije vode na palubi da se skuplja blizu otvora oštećenja i da stoga otječe. Pošto su takvi modeli mogli preživjeti i vrlo uzburkano more, a prevrtali su se kod mirnijih uvjeta s manje teškim SOLAS oštećenjima, podalje od krajeva broda, uvelo se ograničenje od ± 35 % kako bi se to spriječilo.

Opsežna istraživanja provedena kako bi se razvili odgovarajući kriteriji za nove brodove jasno su pokazala da uz važnost parametara kao što su GM i nadvođe, za preživljavanje putničkih brodova veliku ulogu ima područje ispod krivulje preostalog stabiliteta. Stoga, kod odabira najgoreg SOLAS oštećenja u skladu sa zahtjevima stavka 3.1., najgorim oštećenjem smatra se ono koje ima najmanje područje ispod krivulje preostalog stabiliteta.

3.2. Detalji modela

3.2.1. U prepoznavanju učinaka mjerila, koji imaju važnu ulogu u ponašanju modela prilikom ispitivanja, važno je osigurati da se ti učinci umanje koliko je to god moguće. Model treba biti što je moguće veći, budući da se detalji oštećenih odjeljaka lakše izrađuju kod većih modela, a učinci mjerila se smanjuju. Stoga se zahtijeva da duljina modela ne bude manja od one koja odgovara mjerilu 1:40 ili 3 m, ovisno o tome što je veće.

Tijekom ispitivanja utvrđeno je da vertikalna veličina modela može utjecati na rezultate pri dinamičkom testiranju. Potrebno je brod modelirati na najmanje tri standardne visine brodskog nadgrađa iznad pregradne palube (nadvođa) tako da se veliki valovi iz niza valova ne prelamaju preko broda.

3.2.2. Model, u pogledu oštećenja, mora biti što je moguće tanji kako bi se osiguralo da su količina poplavljene vode i središte gravitacije adekvatno predstavljeni. Debljina trupa ne smije prelaziti 4 mm. Prihvaća se da možda nije moguće izraditi trup modela i primarnu i sekundarnu podjelu dovoljno detaljno te zbog tih konstrukcijskih ograničenja možda neće biti moguće precizno izračunati pretpostavljenu propusnost prostora.

3.2.3. Nije važno provjeriti samo gaz u neoštećenom stanju, već i gaz oštećenog modela i pomno ga izračunati kako bi se dobila korelacija s rezultatima izračuna stabiliteta broda u oštećenom stanju. Iz praktičnih razloga prihvaća se odstupanje od + 2 mm kod svakoga gaza.

3.2.4. Nakon mjerenja gaza u neoštećenom stanju, može biti potrebno izvršiti prilagodbe propusnosti oštećenog odjeljka uvodeći dodatni volumen ili dodajući težinu. Međutim, također je važno osigurati precizno prikazivanje središta gravitacije naplavljene vode. U tom slučaju sve prilagodbe moraju težiti većoj sigurnosti.

Ako model mora biti opremljen pregradama na palubi, a one su niže od dolje navedene visine pregrada, mora se opremiti i CCTV-om kako bi se nadgledalo svako »zapljuskivanje« i skupljanje vode na neoštećenom dijelu palube. U tom slučaju video zapis događaja mora biti dio izvješća o ispitivanju.

Visina poprečnih ili uzdužnih pregrada, koje se uzimaju u obzir kao efikasne u zadržavanju pretpostavljene nagomilane vode u određenom odjeljku oštećene ro-ro palube, treba biti najmanje 4 m, osim ako je visina vode manja od 0,5 m. U tom slučaju visina pregrade može se izračunati u skladu sa sljedećim:

Bh = 8hw

gdje je Bh visina pregrade, a

hw je visina vode.

U svakom slučaju, minimalna visina pregrade ne smije biti niža od 2,2 m. Međutim, u slučaju broda s visećim palubama za vozila, minimalna visina pregrade ne smije biti niža od visine dna viseće palube kada se nalazi u spuštenom položaju.

3.2.5. Kako bi se osiguralo da karakteristike kretanja modela predstavljaju one stvarnog broda, važno je da je model nagnut i zaljuljan u netaknutom stanju kako bi se provjerili netaknuti GM i distribucija mase. Distribucija mase mora se izmjeriti u zraku. Poprečni moment inercije stvarnog broda treba biti u rasponu od 0,35B do 0,4B, a uzdužni moment inercije treba biti u rasponu od 0,2 L do 0,25 L.

NAPOMENA: Iako se nagibanje i valjanje modela u oštećenom stanju može prihvatiti kao provjera za ovjeru krivulje preostalog stabiliteta, takvo ispitivanje ne može se prihvatiti umjesto onog u netaknutom stanju.

3.2.6. Pretpostavlja se da su ventilatori oštećenog odjeljka stvarnoga broda odgovarajući za nesmetano naplavljivanje i kretanje prodiruće vode. Međutim, kod pokušaja smanjivanja ventilacijskog sustava stvarnog broda, može doći do neželjenih učinaka mjerila kod modela broda. Kako bi se osiguralo da do toga ne dođe, preporučuje se izrada ventilacijskog sustava u većem mjerilu od onog u modelu i treba se osigurati da to ne utječe na pritok vode na palubu s vozilima.

3.2.7. Smatra se primjerenim uzimati oblik oštećenja kao reprezentativan presjek broda s kojim je došlo do sudara u području pramca. Kut od 15 ° zasniva se na ispitivanju presjeka na udaljenosti od B/5 od pramca za reprezentativni izbor plovila raznih tipova i veličina.

Istokračni trokutasti profil prizmatičnog oblika oštećenja odgovara vodnoj liniji pri opterećenju.

Dodatno, u slučajevima gdje se postavljaju postranične oplate širine manje od B/5, a kako bi se izbjegli mogući učinci mjerila, duljina oštećenja kod postranične oplate ne smije biti manja od 25 mm.

3.3. Kod izvorne metode modelskog ispitivanja prema rezoluciji 14. Konferencije SOLAS iz 1995., učinak nagiba na jednu stranu induciran maksimalnim trenutkom, a zbog nagomilavanja putnika, porinuća čamaca za spašavanje, vjetra i okretanja nije uzet u obzir iako je taj učinak bio dijelom SOLAS-a. Rezultati jednog istraživanja pokazali su, međutim, da bi bilo razborito uzeti u obzir te učinke i da bi iz praktičnih razloga trebalo zadržati minimum od 1° nagiba na stranu prema oštećenju. Potrebno je napomenuti da se nagib na stranu zbog okretanja nije smatrao bitnim.

3.4. U slučajevima kada postoji rezerva kod GM-a u uvjetima krcanja, u usporedbi s ograničavajućom krivuljom GM-a (iz SOLAS 90), uprava može prihvatiti da se ta rezerva iskoristi pri modelskom ispitivanju. U tim slučajevima ograničavajuća krivulja GM-a mora se prilagoditi. Prilagodba se može izvesti na sljedeći način:

d = ds – 06(ds – dls)

gdje je dS gaz pregrađivanja; a dLS gaz praznog broda.

Prilagođena krivulja ravna je crta između GM-a upotrijebljenog prilikom modelskog ispitivanja kod podrazdjelnoga gaza i križanja originalne SOLAS 90 krivulje i gaza d.

Stavak 4. – Postupak izvođenja pokusa

4.1. Spektar valova

Potrebno je upotrijebiti JONSWAP spektar budući da on opisuje stanja vremenski i prostorno ograničenog trajanja valova, što odgovara većini uvjeta diljem svijeta. U tom pogledu važno je ne samo da je vrhunac niza valova verificiran, nego i da se točno utvrdi razdoblje bez prelazaka.

Zahtijeva se da se za svaki izvedeni pokus snimi i dokumentira spektar valova. Mjerenja za takvo snimanje izvode se kod sonde najbliže generatoru valova.

Također se zahtijeva da je model opremljen instrumentima, kako bi se nadgledalo i snimilo njegovo kretanje (valjanje, poniranje i posrtanje), kao i držanje (nagib, utonuće i trim) tijekom cijelog pokusa.

Uočilo se da nije praktično postavljati apsolutne granice za značajnu visinu valova, vršnog razdoblja i srednjeg razdoblja nulte točke modela spektra valova. Stoga je uveden prihvatljiv prostor rezerve.

4.2. Kako bi se izbjegla interferencija sustava vezivanja s dinamikom broda, kolica za tegljenje modela (za koja je pričvršćen sustav vezivanja) trebaju slijediti model i njegovu stvarnu brzinu zanosa. U slučaju mora s nepravilnim valovima, brzina zanosa nije konstantna; konstantna brzina kolica za tegljenje modela rezultirala bi niskom frekvencijom, velikom amplitudom oscilacija plutanja koje mogu utjecati na ponašanje modela.

4.3. Potrebno je provesti dovoljan broj pokusa pri različitim nizovima valova kako bi se osigurala statistička pouzdanost, tj. cilj je odrediti s velikim postotkom sigurnosti da će se nesiguran brod prevrnuti u određenim uvjetima. Minimalan niz od 10 sljedova smatra se dostatnim za razumnu razinu pouzdanosti.

Stavak 5. – Kriteriji preživljavanja

Sadržaj ovog stavka smatra se sam po sebi jasnim.

Stavak 6. – Odobravanje ispitivanja

Izvješće koje se dostavlja upravi mora sadržavati sljedeće dokumente:

(a) izračune stabiliteta broda u oštećenom stanju za najgora SOLAS oštećenja i oštećenja glavnog rebra (ako su različita);

(b) opći nacrt modela s detaljima o konstrukciji i instrumentima;

(c) pokus nagiba i mjerenja momenta inercije;

(d) nominalni i izmjereni spektar valova (na tri različite lokacije, za reprezentativno izvršenje i za ispitivanja s modelom, iz sonde najbliže generatoru valova);

(e) reprezentativni zapis kretanja modela, njegova držanja i zanošenja;

(f) relevantne videozapise.

NAPOMENA: Svim pokusima mora nazočiti predstavnik uprave.

Dodatak III.

DETALJI OBAVIJESTI

Podaci koji se dostavljaju u skladu s 3.1.6.2 ovog Priloga Pravila:

I. Opći podaci

1. Primjenjivi zahtjevi stabiliteta: odjeljak A ili odjeljak B Dodatka I. ovog Priloga

2. Identifikacijski broj broda (IMO broj, pozivni znak)

3. Glavne pojedinosti

4. Opći plan razmještaja

5. Broj osoba na plovilu

6. Bruto tonaža

7. Ima li brod dvije rampe pri čemu je jedna na pramcu, a druga na krmi: Da/Ne

8. Ima li brod dugačka skladišta u potpalublju: Da/Ne

II. Posebni podaci – za ro-ro putničke brodove koji podliježu probabilističkim zahtjevima Konvencije SOLAS

1. dl, dp, ds;

2. R – zahtijevani indeks;

3. nacrt (plan vodonepropusnosti) za pododjeljke sa svim unutarnjim i vanjskim točkama otvaranja, uključujući njihove povezane pododjeljke, i pojedinosti koje se upotrebljavaju pri mjerenju prostorâ, kao što su opći plan razmještaja i plan spremnika; moraju se uključiti uzdužne, poprečne i vertikalne granice pododjeljaka [6](Ova se dokumentacija dostavlja upravama u skladu s točkom 2.2. Dodatka Rezoluciji IMO-a MSC.429(98));

4. ostvaren indeks pregrađivanja A sa sažetkom svih doprinosa za sva oštećena područja [7](Ova se dokumentacija dostavlja upravama u skladu s točkom 2.3.1. Dodatka Rezoluciji IMO-a MSC.429(98)) sa zasebnim stupcem s ostvarivim indeksom pregrađivanja (w*p*v);

5. za slučajeve oštećenja područja 1 i 2, postotak slučajeva oštećenja koji nisu istraženi (tj. slučajevi koji nisu uključeni u faktor (w*p*v)), pri čemu je s = 0, s = 1 i 0 < s < 1;

6. za slučajeve oštećenja područja 1 i 2, postotak slučajeva oštećenja ro-ro prostora koji nisu istraženi (tj. slučajevi koji nisu uključeni u faktor (w*p*v)), pri čemu je s = 0, s = 1 i 0 < s < 1;

7. za svako oštećenje koje doprinosi postignutom indeksu pregrađivanja A, utvrđivanje poplavljenih prostora, vrijednosti doprinosa i faktora »s«[8](Ova se dokumentacija dostavlja upravama u skladu s točkom 2.3.1. Dodatka Rezoluciji IMO-a MSC.429(98));

8. pojedinosti o nedoprinosnim oštećenjima (s = 0 i p > 0) za ro-ro putničke brodove s dugačkim skladištima u potpalublju, uključujući sve pojedinosti o izračunanim faktorima.

III. Posebni podaci – za ro-ro putničke brodove koji primjenjuju Prilog I. odjeljak A

1. Metoda usklađivanja:

Modelsko ispitivanje

Izračuni

Izračun vode na palubi nije izrađen jer je, na primjer, preostalo nadvođe veće od 2,0 m u svim slučajevima oštećenja: Da/Ne

2. Značajna visina vala u skladu s Direktivom.

PRILOG IV.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA TERETNE BRODOVE

4.1 BRODOVI TIPA »B« SA SMANJENIM NADVOĐEM

4.1.1 Za svaki brod tipa »B«, kako je definiran IMO rezoluciji A.320(IX) i duljine iznad 100 m sa dodijeljenim nadvođem koje je manje od onog prema točki 7., Pravila 27., Međunarodne konvencije o teretnoj liniji, 1966, kako je preinačena Protokolom 1988 koji se na nju odnosi, nakrcan do svoje ljetne teretne linije, uvjeti ravnoteže nakon naplavljivanja moraju udovoljavati zahtjevima IMO rezolucije A.320(IX).

Posljedično, ti brodovi mogu biti izuzeti od primjene zahtjeva Priloga II. Ovih Pravila, osim brodova na koje se odnosi poglavlje 4.2 ovog Priloga Pravila.

4.2 BRODOVI S DODIJELJENIM SMANJENIM NADVOĐEM PREDVIĐENI ZA NOŠENJE PALUBNOG TERETA

4.2.1 Brodovi kojima je dodijeljeno smanjeno nadvođe u skladu s Pravilom 27. u skladu s IMO rezolucijama A.320 (IX) i A.514 (13), prema 4.1.1 mogu biti izuzeti od primjene zahtjeva iz Priloga II. ovih Pravila, osim u slučaju ako nose palubni teret.

4.2.2 Stoga brodovi koji prevoze palubni teret, a na koje se odnosi točka 4.2.1 moraju:

.1 u skladu sa dodijeljenim smanjenim nadvođem, udovoljavati zahtjevima stabiliteta u oštećenom stanju iz Pravila 27. Međunarodne konvencije o teretnoj liniji, 1966 i Protokola 1988.; i

.2 u skladu s predviđenim kapacitetom za nošenje palubnog tereta, imati graničnu GM ili KG krivulju, traženu u 1.5.1.6 iz »Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«, usklađenu s analizom stabiliteta u oštećenom stanju u Prilogu II. ovih Pravila.

4.2.3 Visina težišta KG koja se koristi za utvrđivanje usklađenosti s kriterijima navedenim u 4.2.2.1 mora biti ista vrijednost koja se koristi u provjeri kriterija iz 4.2.2.2 na najvećem pregradnom gazu.

PRILOG V.

ZAHTJEVI ZA STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU ZA BRODOVE KOJI PREVOZE RASUTE TERETE

5.1 Brodovi za rasuti teret s jednostrukom oplatom duljine 150 m i više, namijenjeni za prijevoz krutog rasutog tereta specifične težine 1000 kg/m3 i više, a izgrađeni 1. srpnja 1999. godine ili kasnije, kada su nakrcani do ljetne teretne vodne linije moraju biti sposobni izdržati naplavljivanje svakog pojedinog skladišta tereta za sva stanja krcanja i pritom ostati u plovnom stanju u prihvatljivom stanju ravnoteže, sukladno zahtjevima navedenim u 5.4.

5.2 Brodovi za rasuti teret s dvostrukom oplatom duljine 150 m i više, kojima se bilo koji dio uzdužne pregrade nalazi od vanjske oplate udaljen na manje od B/5 ili 11,5 m, što je već manje, mjereno u razini ljetne teretne linije okomito prema simetrali broda, a namijenjeni za prijevoz krutog rasutog tereta specifične težine 1000 kg/m3 i više, izgrađeni 1. srpnja 2006. god. ili kasnije, kada su nakrcani do ljetne teretne vodne linije moraju biti sposobni izdržati naplavljivanje svakog pojedinog skladišta tereta za sva stanja krcanja i pritom ostati u plovnom stanju u prihvatljivom stanju ravnoteže, sukladno zahtjevima navedenim u 5.4.

5.3 Brodovi s jednostrukom oplatom za prijevoz rasutog tereta duljine jednake ili veće od 150 m koji prevoze kruti rasuti teret specifične težine 1780 kg/m3 ili veće, a izgrađeni prije 1. srpnja 1999. god., kada su nakrcani do ljetne teretne vodne linije moraju biti sposobni izdržati naplavljivanje krajnjeg pramčanog skladišta za sva predviđena stanja krcanja i pri tome ostati u plovnom stanju u prihvatljivom stanju ravnoteže, sukladno zahtjevima navedenim u 5.4.

5.4 Podložno zahtjevima iz 5.7, uvjeti ravnoteže nakon naplavljivanja moraju udovoljavati zahtjevima iz Dodatka IMO rezolucije A.320(IX) – pravilo jednakovrijedno pravilu 27., Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966, kao dopunjena IMO rezolucijom A.514(13). Pretpostavljeno naplavljivanje treba uzeti u obzir samo naplavljivanje prostora skladišta do razine morske površine u tom stanju krcanja za razmatrano oštećenje. Za faktor naplavljivanja punog skladišta uzima se vrijednost 0,90, a za prazno skladište vrijednost 0,95, osim u slučaju kad se za dio skladišta kojeg zauzima određeni teret uzima točna vrijednost faktora za taj teret, dok se za preostali prazni dio skladišta uzima vrijednost 0,95.

5.5 Za brodove za rasute terete izgrađene prije 1. srpnja 1999. god. kojima je dodijeljeno smanjeno nadvođe prema pravilu 27(7), Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966, smatra se da udovoljavaju zahtjevima pod 5.3.

5.6 Za brodove za rasute terete kojima je dodijeljeno smanjeno nadvođe sukladno stavku (8) pravila jednakovrijednog pravilu 27., Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966, usvojenog IMO rezolucijom A.320(IX) i dopunjenog IMO rezolucijom A.514(13), smatra se da udovoljavaju zahtjevima pod 5.1, odnosno pod 5.2, već prema tome što je primjenjivo.

5.7 Brodovi za rasute terete kojima je dodijeljeno smanjeno nadvođe sukladno zahtjevima pravila 27(8) Dodatka A, Protokola iz 1988. na Međunarodnu konvencije o teretnim linijama, 1966, stanje ravnoteže nakon naplavljivanja mora udovoljavati odgovarajućim zahtjevima toga Protokola.

PRILOG VI.

BRODOVI POSEBNE NAMJENE

Zahtjevi ovog Priloga Pravila primjenjuju se na brodove posebne namjene sa GT ≥ 500, za koje je Svjedodžba o sigurnosti broda posebne namjene izdana na ili nakon 13. svibnja 2013. godine, i kako su definirani Kodeksom za brodove posebne namjene, usvojenim IMO rezolucijom MSC.266(84), kako je izmijenjena i dopunjena (2008 SPS Kodeks).

Brodovi posebne namjene sa GT ≥ 500 izgrađeni prije 1. srpnja 2010. godine moraju zadovoljavati zahtjeve IMO Rez. A.534(13).

Ministarstvo može, razmatrajući svaki slučaj zasebno i na preporuku Priznate organizacije (RO), primijeniti odredbe MSC.266(84), ili nekog njenog dijela, i na brodove sa GT < 500, brodove kojima je Svjedodžba o sigurnosti broda posebne namjene izdana prije 13. svibnja 2013. godine, ili na brodove u nacionalnoj plovidbi.

PRILOG VII.

BRODOVI ZA OPSKRBU

Zahtjevi ovog Priloga Pravila primjenjuju se na brodove za opskrbu sa GT ≥ 500, kako su definirani Kodeksom za prijevoz tereta i osoblja brodovima za opskrbu (OSV Kodeks), usvojenim IMO rezolucijom A.863(20), kako je izmijenjena i dopunjena.

Novi brodovi za opskrbu na koje se odnosi OSV Kodeks, moraju zadovoljavati zahtjevima za pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju kako je određeno OSV Kodeksom.

Postojeći brodovi za opskrbu moraju udovoljiti zahtjevima ovog Priloga Pravila koliko je moguće i praktično.

Brodovi za opskrbu sa GT < 500, kao i brodovi za opskrbu u nacionalnoj plovidbi moraju udovoljiti zahtjevima ovog Priloga Pravila koliko je moguće, opravdano i praktično. Opseg primjene zahtjeva ovog Priloga Pravila na takve brodove za opskrbu odobrava Ministarstvo, na preporuku Priznate organizacije (RO).

Također, Ministarstvo može, razmatrajući svaki slučaj zasebno i na preporuku Priznate organizacije (RO) primijeniti odredbe ovog Priloga Pravila, ili nekog njegovog dijela i na brodove koji nisu brodovi za opskrbu (brod koji prvenstveno nije namijenjen prijevozu zaliha, materijala i opreme za odobalne objekte i koji nije projektiran s nastambama i mosnom nadgradnjom na pramčanom dijelu broda, kao i s izloženom teretnom palubom), kada se isti koriste za slične namjene.

PRILOG VIII.

BRZA PLOVILA

8.1 DINAMIČKI PODRŽAVANA PLOVILA (DSC)

Dinamički podržavani brod (DSC), prema definiciji iz »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I. – Općenito«, izgrađen prije 1. siječnja 1996. godine, mora udovoljavati zahtjevima IMO rezolucije A.373(X) s pripadnim dopunama (DSC Kodeks).

8.2 BRZA PLOVILA PREMA HSC 1994

Brzi HSC brod, prema definiciji iz »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I. – Općenito«, čija je kobilica položena, ili je bio u sličnom stanju gradnje na ili nakon 1. siječnja 1996. godine, ali prije 1. srpnja 2002. godine, mora udovoljavati zahtjevima IMO rezolucijom MSC.36(63) kako je izmijenjena i dopunjena (HSC Kodeks 1994).

8.3 BRZA PLOVILA PREMA HSC 2000

Brzi HSC brod, prema definiciji iz »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I. – Općenito«, čija je kobilica položena, ili je bio u sličnom stanju gradnje na dan i nakon 1. srpnja 2002. godine, mora udovoljavati zahtjevima IMO rezolucijom MSC.97(73) kako je izmijenjena i dopunjena (HSC Kodeks 2000).

PRILOG IX.

TANKERI

Na sve tankere za ulje, tankere za kemikalije i tankere za prijevoz ukapljenog plina izgrađene na ili nakon 14. lipnja 2013. primjenjuju se detaljne upute za provjeru stabiliteta u oštećenom stanju navedene u IMO MSC.1/1461 »Guidelines for verification of damage stability requirements for tankers«.

Za dodatna pojašnjenja u svezi primjene IMO MSC.1/1461 vidjeti i preporuku IACS-a, Rec. 100 »Guideline for scope of damage stability verification on new oil tankers, chemical tankers and gas carriers«.

U svezi zahtjeva za stabilitet u neoštećenom stanju vidjeti zahtjeve »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet«.

9.1 OSNOVNI ZAHTJEVI

Primjenjivi su sljedeći osnovni zahtjevi:

.1 SOLAS Gl. II-1, pravila 4.1, 4.2, 5-1 i 19;

.2 Dio B, Poglavlje 4 Međunarodnog kodeksa o stabilitetu u neoštećenom stanju, 2008 (2008 IS Kodeks), kako je usvojen s MSC.267(85), kako je dopunjena;

.3 Usvojene dopune iz Protokola 1988 na Međunarodnu konvenciju o teretnim linijama, 1966 (IMO MSC.143(77)), pravila 27(2), 27(3), 27(11), 27(12) i 27(13);

.4 Pojašnjenja SOLAS Gl. II-1 vezana uz primjenjive zahtjeve za pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju (IMO MSC.281(85));

.5 Preporuke u svezi standardne metode za procjenu sustava za simetrično naplavljivanje (IMO MSC.245(83));

.6 Izmijenjene preporuke u svezi standardne metode za procjenu sustava za simetrično naplavljivanje (IMO MSC.362(92));

.7 Smjernice u svezi pojašnjenja primjene Međunarodnog Kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (IBC Kodeks) i Međunarodnog Kodeksa za konstrukciju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju (IGC Kodeks) i Smjernica za usuglašenu primjenu zahtjeva za preživljavanje u slučaju naplavljivanja prema IBC i IGC Kodeksu (IMO MSC/Circ.406/Rev.1);

.8 Smjernice za Plan kontrole oštećenja (»Damage Control Plan«) i za informacije zapovjedniku (IMO MSC.1/Circ.1245); i

.9 Smjernice za odobrenje računalnog sustava za provjeru stabiliteta (IMO MSC.1/Circ.1229).

9.2 ZAHTJEVI PRIMJENJIVI NA TANKERE ZA ULJE

Primjenjuju se sljedeći posebni zahtjevi:

.1 MARPOL Prilog I., pravilo 28;

.2 MARPOL, Prilog I, pravilo 23, za brodove izgrađene na ili nakon 1. siječnja 2010.

9.3 ZAHTJEVI PRIMJENJIVI NA TANKERE ZA PRIJEVOZ UKAPLJENOG PLINA

Primjenjuju se sljedeći posebni zahtjevi:

.1 Međunarodni Kodeks za konstrukciju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju (IGC Kodeks), Gl. 2, pog. 2.1, 2.4, 2.5, 2.6.2, 2.6.3, 2.7, 2.8 i 2.9; i

.2 Smjernice u svezi pojašnjenja primjene Međunarodnog Kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (IBC Kodeks) i Međunarodnog Kodeksa za konstrukciju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju (IGC Kodeks) i Smjernica za usuglašenu primjenu zahtjeva za preživljavanje u slučaju naplavljivanja prema IBC i IGC Kodeksu (IMO MSC/Circ.406/Rev.1).

9.4 ZAHTJEVI PRIMJENJIVI NA TANKERE ZA KEMIKALIJE

Primjenjuju se sljedeći posebni zahtjevi:

.1 Međunarodni Kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (IBC Kodeks), Gl. 2, pog. 2.1, 2.4, 2.5, 2.6.2, 2.7, 2.8 i 2.9; i

.2 Smjernice u svezi pojašnjenja primjene Međunarodnog Kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (IBC Kodeks) i Međunarodnog Kodeksa za konstrukciju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju (IGC Kodeks) i Smjernica za usuglašenu primjenu zahtjeva za preživljavanje u slučaju naplavljivanja prema IBC i IGC Kodeksu (IMO MSC/Circ.406/Rev.1).

PRILOG X.

PUTNIČKI BRODOVI I RO-RO PUTNIČKI BRODOVI U NACIONALNOJ PLOVIDBI

Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi na koje se odnosi Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (tekst značajan za EGP), kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010., Direktivom Komisije (EU) 2016/844 od 27. svibnja 2016., Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/411 od 19. studenog 2019. i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/1180 od 11. siječnja 2022., moraju udovoljiti zahtjevima za pregrađivanje i zahtjevima za stabilitet u oštećenom stanju sukladno »Pravilima za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi«.

PRILOG XI.

BRODOVI ZA PRIJEVOZ INDUSTRIJSKOG OSOBLJA

Zahtjevi ovog Priloga Pravila primjenjuju se na nove i postojeće brodove za prijevoz industrijskog osoblja sa GT ≥ 500, kako su definirani Kodeksom za sigurnost brodova koji prevoze industrijsko osoblje (IP Kodeks), usvojenim IMO rezolucijom MSC.527(106), kako je izmijenjena i dopunjena i koji prevoze više od 12 industrijskog osoblja (pog. II/3.2.1 IP Kodeksa).

Brodovi za prijevoz industrijskog osoblja sa GT < 500, kao i brodovi za prijevoz industrijskog osoblja u nacionalnoj plovidbi ne moraju udovoljiti zahtjevima ovog Priloga Pravila. Za ovakve brodove, u iznimnim slučajevima i razmatrajući svaki slučaj zasebno, te koliko je moguće, opravdano i praktično, Ministarstvo može, na preporuku Priznate organizacije (RO), odlučiti o primjeni zahtjeva ovog Priloga Pravila.

Također, Ministarstvo može, razmatrajući svaki slučaj zasebno i na preporuku Priznate organizacije (RO) primijeniti odredbe ovog Priloga Pravila, ili nekog njegovog dijela i na brodove koji nisu brodovi za prijevoz industrijskog osoblja, kada se isti koriste za slične namjene.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_150_2464.html