NN 140/2024 (6.12.2024.), Pravilnik o zaštiti i očuvanju Parka prirode »Vransko jezero«

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

2306

Na temelju članka 142. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23 – Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama) ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije uz prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (klasa: 011-04/22-01/21; urbroj: 525-04/95-24-10) donijela je

PRAVILNIK

O ZAŠTITI I OČUVANJU PARKA PRIRODE »VRANSKO JEZERO«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja te utvrđuju upravljačke zone Parka prirode »Vransko jezero« (u daljnjem tekstu: Park prirode), uključujući mjere zaštite i očuvanja ekoloških karakteristika međunarodno važnog vlažnog područja sukladno Ramsarskoj konvenciji.

Članak 2.

Zaposlenici Javne ustanove »Park prirode Vransko jezero« (u daljnjem tekstu: Ustanova), stanovnici u Parku prirode, vlasnici i nositelji prava na nekretninama u Parku prirode i članovi njihovih obitelji, fizičke i pravne osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštene djelatnosti, posjetitelji i svi drugi korisnici prostora Parka prirode dužni su se pridržavati odredbi ovoga Pravilnika.

Članak 3.

Vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava unutar Parka prirode te ostali korisnici prostora Parka prirode dužni su dopustiti predstavnicima Ustanove i nositeljima službenih dopuštenja i/ili drugih dozvola obavljanje djelatnosti javne službe u cilju zaštite prirode, obilazak prirodnih dobara u svrhu znanstvenih i stručnih istraživanja te praćenja i neposrednog nadzora provođenja aktivnosti u Parku prirode te propisanih uvjeta zaštite prirode i mjera očuvanja, osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano.

II. MJERE ZAŠTITE, OČUVANJA, UNAPREĐENJA I KORIŠTENJA

Upravljanje i upravljačke zone

Članak 4.

Upravljanje Parkom prirode provodi se na temelju Plana upravljanja Parkom prirode Vransko jezero (u daljnjem tekstu: Plan upravljanja).

Članak 5.

(1) U svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti i potrebne razine upravljanja i načina korištenja, područje Parka prirode podijeljeno je u sljedeće upravljačke zone i podzone:

I. Zona stroge zaštite

IA Podzona

II. Zona usmjerene zaštite

IIA Podzona jezera

IIB Podzona očuvanja, revitalizacije i restauracije vlažnih travnjaka

IIC Podzona očuvanja, revitalizacije i restauracije suhih travnjaka

IID Podzona očuvanja i revitalizacije šumskih ekosustava

IIE Podzona šljunkovito – muljevitih obala

IIF Podzona revitalizacije i očuvanja krajobraza Modrava

IIG Podzona mozaičnog poljoprivrednog krajobraza

IIH Podzona lokve Benča

IIi Podzona očuvanja kulturne baštine

III. Zona korištenja

IIIA Podzona naselja

IIIB Podzona posjetiteljske infrastrukture

IIIC Podzona prometnica i staza

IIID Podzona kanala i vodotoka.

(2) Kartografski prikaz upravljačkih zona i podzona Parka prirode sadržan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

(1) Zona stroge zaštite (I) sadrži Podzonu IA koja obuhvaća ekosustav Velikog tršćaka omeđenog istočno glavnim kanalom (kanalom Kotarka), sjeverno lateralnim kanalom i dijelom njegove desne obale te južno Banđenovom dragom i područja manjih tršćaka duž sjeverne obale jezera, kao i ekosustav okolne slobodne vode koji se u potpunosti nalaze unutar granica Posebnog ornitološkog rezervata »Sjeverozapadni dio Vranskog jezera« (u daljnjem tekstu: Posebni ornitološki rezervat) s izuzetkom najzapadnijeg rubnog područja rezervata, uz Podzonu posjetiteljske infrastrukture (IIIB) u području Crkvine, a koji su visoke vrijednosti sa stanovišta zaštite prirode, važni za razmnožavanje i očuvanje populacija ptica močvarica.

(2) U Podzoni IA cilj upravljanja je očuvanje prirodnih procesa i prirodnih staništa, zajedno sa svim sastavnicama ovih biocenoza s posebnim naglaskom na očuvanje populacija ptica močvarica.

(3) U Podzoni IA nisu dopuštene nikakve intervencije u prostoru niti ekstrakcijsko korištenje prirodnih dobara bilo kojeg tipa (gospodarsko, rekreacijsko ili za osobne potrebe). Nije dopuštena izgradnja posjetiteljske infrastrukture niti posjećivanje ovog područja.

(4) U Podzoni IA dopuštene aktivnosti su: znanstvena istraživanja, inventarizacija i monitoring bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti pod nadzorom Ustanove.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka dozvoljene su intervencije u ekosustave kao što je lokalizacija požara ili uklanjanje invazivnih stranih vrsta.

Članak 7.

(1) Zona usmjerene zaštite (II) obuhvaća doprirodne ekosustave, geolokalitete i izdvojene lokalitete kulturne baštine koji u svrhu dugoročnog očuvanja zahtijevaju provedbu aktivnih upravljačkih mjera održavanja, revitalizacije ili čak potpune restauracije. U ovu zonu uključeni su i prirodni ekosustavi u kojima su kategorijom zaštite dozvoljene poljoprivredne, šumsko-gospodarske te lovne i ribolovne aktivnosti korištenja prirodnih dobara, koje se odvijaju u skladu s ciljevima upravljanja i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenog područja, uz poštivanje propisanih uvjeta zaštite prirode i mjera očuvanja.

(2) Zona usmjerene zaštite (II) obuhvaća područje otvorene vode Vranskog jezera, obalnih područja Vranskog jezera, poljoprivrednih površina južno od lučice Crkvine uz obalu do granice Zadarske i Šibensko-kninske županije izuzev područja Drage-zapad, područje Modrava i Babinog škoja izuzev područja kanala i lučice Prosika, područje Crnogorke jugoistočno od granice Posebnog ornitološkog rezervata izuzev područja Kamenjaka i pristaništa Bašinka, područje travnjačkih i poljoprivrednih površina sjeverno i istočno od Velikog tršćaka u Posebnom ornitološkom rezervatu.

(3) U Zoni usmjerene zaštite (II) cilj upravljanja je očuvati i/ili unaprijediti bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost područja te prisutnu kulturnu baštinu.

(4) U Zoni usmjerene zaštite (II) dopušteno je primjenjivanje aktivnih mjera očuvanja, revitalizacije i/ili restauracije ekosustava.

(5) U Zoni usmjerene zaštite (II) dopušteno je posjećivanje uz poštivanje odgovarajućih uvjeta i uz mogućnost uspostavljanja minimalnih interpretativnih i edukativnih sadržaja te staza koje ne zahtijevaju uređivanje, osim aktivnosti u svrhu održavanja sigurnosti posjetitelja (ograda, sječa opasnih stabala uz stazu i sl.)., znanstvena istraživanja i praćenje stanja prirodnih vrijednosti.

(6) Zona usmjerene zaštite (II) podijeljena je na devet podzona:

IIA Podzona jezera,

IIB Podzona očuvanja, revitalizacije i restauracije vlažnih travnjaka,

IIC Podzona očuvanja, revitalizacije i restauracije suhih travnjaka,

IID Podzona očuvanja i revitalizacije šumskih ekosustava,

IIE Podzona šljunkovito – muljevitih obala,

IIF Podzona revitalizacije i očuvanja krajobraza Modrava,

IIG Podzona mozaičnog poljoprivrednog krajobraza,

IIH Podzona lokve Benča,

IIi Podzona očuvanja kulturne baštine.

(7) Podzona jezera (IIA) najveća je upravljačka podzona koja uključuje sve otvorene vode jezera, s izuzetkom dijela unutar Posebnog rezervata koji je određen kao dio zone stroge zaštite.

(8) Podzona očuvanja, revitalizacije i restauracije vlažnih travnjaka (IIB) obuhvaća područje postojećih vlažnih travnjaka unutar Posebnog ornitološkog rezervata i u pojasu uz sjevernu obalu jezera, te dio susjednih područja bliže jezeru koja su prirodnom sukcesijom prešla u tršćake.

(9) Podzona očuvanja, revitalizacije i restauracije suhih travnjaka (IIC) obuhvaća površine u području brda Crnogorke, koja trenutno ili jesu suhi travnjaci, ili su nekadašnji suhi travnjaci, koji su uslijed prirodne sukcesije u manjoj ili većoj mjeri zarasli drvenastom vegetacijom (u stadiju gariga ili makije).

(10) Podzona očuvanja i revitalizacije šumskih ekosustava (IID) obuhvaća područje s ciljnim stanišnim tipom 5210 Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp. i sastojine makije hrasta crnike s više ili manje bjelogoričnih elemenata, u području brda Crnogorke, te šume alepskog bora sa suprotne, južne strane jezera, u području Draga.

(11) Podzona šljunkovito-muljevitih obala (IIE) obuhvaća relativno uski obalni pojas plitkog sjeverozapadnog dijela jezera, u području posebnog rezervata, u širem prostoru ušća Kotarke (Glavnog kanala) u jezero, ispred Kampa Crkvine i poučne ornitološke staze.

(12) Podzona revitalizacije i očuvanja krajobraza Modrava (IIF) obuhvaća povijesno područje Modrava u jugozapadnom dijelu Parka prirode, prepoznatljivo po suhozidima ograđenim parcelama s maslinicima.

(13) Podzona mozaičnog poljoprivrednog krajobraza (IIG) obuhvaća obradive površine u sjevernom dijelu Posebnog ornitološkog rezervata, trakaste parcele na području Pakoštana i Draga uz južnu obalu jezera, površine trajnih nasada u mozaiku sa šumama alepskog bora na području Draga, obradive površine na prepoznatljivim lepezastim formama Velike njive i Punte i u području Banjevačkih stanova.

(14) Podzona lokve Benča (IIH) obuhvaća lokvu Benča, odnosno područje tršćaka i otvorenog vodnog lica u središnjem dijelu lokve, te rubno, obalno područje lokve u području oscilacije razine vode.

(15) Podzona očuvanja kulturne baštine (IIi) uključuje sve utvrđene lokalitete i/ili objekte kulturne baštine unutar područja obuhvata, među kojima se površinom izdvajaju lokaliteti Babin škoj, Osridak, Crkva Sv. Marije i Jugovir.

Članak 8.

(1) Unutar Podzone jezera (IIA) dopušteno je kupanje, vožnja rekreativnim plovilima bez motora (barke na vesla, kajaci, kanui, daske za veslanje, manje jedrilice (klasa optimist), daskanje sa zmajem (kitesurfing), jedrenje na dasci (windsurfing) i sl.), čamcima s motorom snage do 5 KS, brodicama koje Ustanova i/ili ovlašteni koncesionari koriste za pružanje usluga organiziranog posjećivanja, te brodicama koje Ustanova koristi za potrebe upravljanja (nadzora, praćenja stanja, sprječavanja i saniranja onečišćenja, aktivnih upravljačkih mjera održavanja staništa i dr.).

(2) Unutar Podzone jezera (IIA), izuzev područja unutar Posebnog ornitološkog rezervata dopušten je sportski ribolov.

(3) Ukupni dozvoljeni broj različitih kategorija plovila na jezeru određuje i nadzire Ustanova.

(4) Unutar podzone nije dopušteno postavljanje trajnih instalacija (pontona, sidrišta, i sl.) za vezivanje, osim od strane Ustanove, a u svrhu boljeg reguliranja dopuštenih aktivnosti i smanjivanja negativnih utjecaja na prirodne vrijednosti.

(5) Sportsko-ribolovne aktivnosti se nadziru, prate i usmjeravaju s ciljem unapređenja stanja ihtiofaune i cijelog jezerskog ekosustava.

(6) Sukladno rezultatima praćenja utjecaja dozvoljenih aktivnosti, Ustanova može prema potrebi propisivati i dodatna posebna pravila i ograničenja.

Članak 9.

(1) Unutar Podzone očuvanja, revitalizacije i restauracije vlažnih travnjaka (IIB) dozvoljene su aktivne upravljačke mjere održavanja, a prema potrebi i restauracije navedenih staništa uklanjanjem drvenaste vegetacije s travnjaka, premještanjem drvenaste vegetacije na rubne dijelove zone radi formiranja zelene barijere, rasijavanjem reprezentativnih vrsta lokalno rasprostranjenih populacija.

(2) Dozvoljena je košnja i ekstenzivno stočarstvo u obliku i na način kojim se doprinosi postizanju ciljeva očuvanja. Radi osiguravanja pretpostavki za takvo korištenje, moguće je izgraditi i potrebnu jednostavnu infrastrukturu (uključujući nadstrešnice, pojila za stoku, električne pastire i sl.) uz dopuštenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3) Nije dopuštena prenamjena travnjaka u obradive površine i/ili trajne nasade. Unutar ove podzone nije predviđeno organizirano posjećivanje, u prvom redu radi izbjegavanja konflikta takvih aktivnosti s poticanim korištenjem područja za ekstenzivno stočarstvo.

Članak 10.

(1) Unutar Podzone očuvanja, revitalizacije i restauracije suhih travnjaka (IIC) dozvoljene su aktivne upravljačke mjere održavanja, a prema potrebi i restauracije navedenih staništa, primarno revitalizacijom tradicijskog ekstenzivnog stočarstva. U vezi s tim, moguće je uspostaviti jednostavnu infrastrukturu potrebnu za stočarsku djelatnost (zaklonište, pojilište za stoku, električni pastiri i sl.).

(2) Na testnim plohama dozvoljeno je istražiti mogućnosti korištenja kontroliranog paljenja kao metode za restauraciju, revitalizaciju i očuvanje travnjačkih površina.

(3) Aktivnosti održavanja i obnove travnjaka iz stavka 1. ovoga članka su dopuštene, ukoliko nisu u suprotnosti sa šumskogospodarskim planovima.

(4) Unutar ove podzone nije predviđeno organizirano posjećivanje, osim mogućih botaničkih edukativnih programa vođenih od strane Ustanove.

Članak 11.

(1) U Podzoni očuvanja i revitalizacije šumskih ekosustava (IID) dozvoljeno je, gdje je to moguće i u mjeri u kojoj stanišni uvjeti dozvoljavaju, postupno prevođenje trenutno degradiranih šumskih sastojina u njihov viši uzgojni oblik.

(2) Upravljačke mjere odnosno uzgojne radove na šumama provode u prvom redu nadležne šumarije Hrvatskih šuma, s obzirom na to da se cijela podzona nalazi unutar gospodarskih jedinica šuma u vlasništvu Republike Hrvatske kojima one gospodare.

(3) Unutar ove podzone dozvoljeno je provođenje mjera zaštite od požara.

(4) Unutar podzone prolazi mreža staza za posjetitelje s postavljenim informativno-edukativnim sadržajima i drugom jednostavnom infrastrukturom za posjetitelje te je posjećivanje dozvoljeno na označenim putevima i stazama.

Članak 12.

(1) U Podzoni šljunkovito-muljevitih obala (IIE) nije dozvoljeno posjećivanje. Prema rezultatima praćenja i evaluacije utjecaja posjećivanja u kontaktnoj zoni unutar područja Kampa Crkvine i na poučnoj ornitološkoj stazi moguće je strože regulirati aktivnosti u kontaktnom području. S ciljem smanjivanja utjecaja iz kontakte zone, njenim rubom dozvoljeno je uspostavljanje krajobrazno uklopljene zelene barijere od autohtonih biljnih vrsta.

(2) Nisu dopušteni nikakvi zahvati na staništu (uređivanje i/ili dohrana plaža).

(3) Dopuštena je provedba aktivnosti sprječavanja širenja tršćaka od strane Ustanove.

(4) Unutar podzone dozvoljeno je testiranje mogućnosti povećanja površine stanišnog tipa ciljanim zahvatima oblikovanja umjetnih sprudova, korištenjem prvenstveno materijala iz samog jezera. Na temelju praćenja rezultata umjetnog spruda, otvorena je mogućnost da ih se izradi veći broj i na većoj površini unutar cijele podzone.

Članak 13.

(1) U Podzoni revitalizacije i očuvanja krajobraza Modrava (IIF) dozvoljene su sve aktivnosti vlasnika parcela na očuvanju i restauraciji suhozida i u suhozidnoj tehnici građenih objekata u tradicionalnom stilu, bez korištenja vezivnog materijala. Dozvoljeno je uklanjanje makije i dračika, revitalizacija maslinika te drugih tradicionalnih trajnih nasada i kultura unutar suhozidom ograđenih parcela.

(2) U okviru podzone dozvoljena je obnova staza i puteva kojom će se vlasnicima parcela, a na dijelu i posjetiteljima, omogućiti kretanje područjem. Ustanova može prema potrebi i dograditi postojeću mrežu novim segmentima staza ili dodatnim uređenjem postojećih staza i puteva, uz dopuštenje Ministarstva.

(3) Posjećivanje organizirano od strane Ustanove dopušteno je samo dijelom mreže staza unutar područja, no dopušta se vlasnicima parcela pružanje agro-turističkih usluga (kušanje i kupovina proizvoda) za posjetitelje na njihovim poljoprivrednim gospodarstvima.

Članak 14.

(1) U Podzoni mozaičnog poljoprivrednog krajobraza (IIG) poželjne su sve aktivnosti vlasnika parcela na očuvanju mozaičnosti poljoprivrednih krajobraza uz nastojanje da se postojeće prakse postupno zamijene ekološki prihvatljivijim alternativama.

(2) Posjećivanje organizirano od strane Ustanove dopušteno je samo dijelom mreže staza unutar područja, no dopušta se vlasnicima parcela pružanje agro-turističkih usluga (kušanje i kupovina proizvoda) za posjetitelje na njihovim poljoprivrednim gospodarstvima.

Članak 15.

(1) Unutar Podzone lokve Benča (IIH) dopušteno je provoditi aktivne upravljačke mjere održavanja, a prema potrebi i restauracije staništa.

(2) Dopuštene su aktivnosti ekstenzivnog stočarstva u kojima bi se lokva koristila za napajanje stoke, a prostor oko nje održavao kao travnjak. Unutar ove podzone ili u njenoj neposrednoj okolici dopušteno je izgraditi i potrebnu jednostavnu infrastrukturu uz dopuštenje Ministarstva.

(3) Dopušteno je posjećivanje područja lokve i interpretacija s jednostavnim interpretativnim i edukativnim sadržajima.

(4) U podzoni i u njenom kontaktnom području nisu dopuštene nikakve aktivnosti kojima bi se moglo negativno utjecati na osjetljivi ekosustav lokve.

Članak 16.

(1) U Podzoni očuvanja kulturne baštine (IIi) dopuštene su sve aktivnosti istraživanja, konzervacije i prezentacije kulturne baštine na lokalitetima, a nisu dopuštene aktivnosti kojima se degradira stanje lokaliteta (u prvom redu ilegalno istraživanje i otuđenje nalaza).

(2) Dopušteno je lokalitete interpretirati i uključiti u posjetiteljske rute za samostalne i vođene obilaske.

Članak 17.

(1) Zona korištenja (III) obuhvaća područja Parka prirode gdje je tradicionalno prisutan određeni stupanj korištenja (izgrađene dijelove naselja, posjetiteljsku infrastrukturu, prometnice i staze te kanale i uređene i održavane vodotoke).

(2) U Zoni korištenja (III) cilj upravljanja je osigurati održivost prisutnog i planiranog korištenja prostora, posjećivanja, rekreacije i edukacije posjetitelja, u skladu s ciljevima očuvanja bioraznolikosti, georaznolikosti i/ili krajobrazne raznolikosti područja.

(3) U Zoni korištenja (III) dopuštene su aktivnosti koje moraju biti u skladu s načelima održivog razvoja bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja ciljeva upravljanja.

(4) Zona korištenja podijeljena je na četiri podzone:

IIIA Podzona naselja,

IIIB Podzona posjetiteljske infrastrukture,

IIIC Podzona prometnica i staza,

IIID Podzona kanala i vodotoka.

(5) Podzona naselja (IIIA) obuhvaća naselje Majdan i naselje Prosika.

(6) Podzona posjetiteljske infrastrukture (IIIB) obuhvaća lokalitete: lokalitet Crkvine, s lučicom, pristaništem, parkirališnim prostorom, info centrom, poučnom ornitološkom stazom, područjem adrenalinskog parka, kampom i planiranom stazom od lučice Crkvine do lokaliteta Vadila; lokalitet Prosika s info centrom, ugostiteljskim objektom, lučicom, pristaništem i promatračnicom za ptice, manjim parkirališnim prostorom na jezerskoj strani kanala i većim uz magistralu, na morskoj strani kanala te putem koji ih povezuje; te lokalitet Kamenjak s info centrom, ugostiteljskim objektom, poučnom stazom, manjim i većim parkirališnim prostorom, te pristaništem Bašinka, lokalitet Banđenova draga i lokalitet Drage zapad.

(7) Podzona prometnica i staza (IIIC) obuhvaća postojeće asfaltirane i makadamske ceste. Prometovanje motornim vozilima unutar Parka prirode, s izuzetkom pristupnih puteva do infocentara dopušteno je samo vlasnicima i nositeljima prava na nekretninama u Parku prirode. Posjetitelji se prometnicama i stazama mogu kretati isključivo pješke ili biciklima.

(8) Podzona kanala i vodotoka (IIID) obuhvaća glavni i lateralni kanal, potok Pećinu, kanal Prosiku te produbljeni pristupni koridor lučici Crkvine.

(9) Na kanalu Prosika dopuštena je izgradnja zapornice koja će omogućiti aktivnije upravljanje hidrološkim režimom jezerskog ekosustava.

(10) Na glavnom i lateralnom kanalu moguće je uspostaviti infrastrukturu kojom će se spriječiti ili minimizirati donos onečišćenja u jezerski ekosustav, uz dopuštenje Ministarstva.

Istraživanje

Članak 18.

(1) Sve istraživačke aktivnosti sastavnica prirode na području Parka prirode dopuštene su u svim upravljačkim zonama.

(2) Dopuštenje za obavljanje istraživanja iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Korištenje voda i javnog vodnog dobra

Članak 19.

(1) Korisnici voda i javnog vodnog dobra dužni su Ustanovi dostaviti godišnji plan rada za svaku narednu godinu i godišnje izvješće o radu za svaku prethodnu godinu.

(2) Korisnici voda i javnog vodnog dobra koji svojim radnjama i djelatnostima ugroze prirodne vrijednosti i prouzrokuju ekološku štetu dužni su bez odgađanja i na vlastiti trošak otkloniti štetne posljedice na dijelu prirode na kojem je nastala ekološka šteta.

Članak 20.

Pri upravljanju zapornicom na kanalu Prosika potrebno je pridržavati se definiranih kritičnih razina vode:

– razina jezerske vode do 30. travnja 1,20 m.n.v.,

– razinu jezerske vode od 30. travnja do 30. kolovoza potrebno je regulirati na način da se voda postupno ispušta kroz kanal Prosika do minimalne razine 0,40 m.n.v.,

– ukoliko razina jezerske vode 31. prosinca ne prelazi 1,20 m.n.v. potrebno je zapornicu u potpunosti zatvoriti dok se ne dosegne navedena razina vode u jezeru.

Članak 21.

Na području Parka prirode sva vlažna staništa, uključujući vodu Vranskog jezera te druge vode, prirodne ili umjetne (izvori, lokve i potoci), prirodne su vrijednosti i ekološki značajna područja na kojima nije dopušteno:

– podizati barijere u vodotoku, sprječavati protok vode ili mijenjati vodni režim, osim na kanalu Prosika sukladno članku 20. ovoga Pravilnika,

– isušivati, zatrpavati ili mijenjati izvore, lokve, potoke i postojeće ljudskim radom izgrađene kanale,

– zahvaćati i koristiti vodu iz vodotoka i drugih površinskih voda te crpsti podzemne vode za navodnjavanje poljoprivrednog i drugog zemljišta (melioracijsko navodnjavanje),

– crpsti podzemne vode u svrhu vodoopskrbe, osim na postojećem vodozahvatu Begovača,

– ispuštati tekućine i kemijska sredstva kojima se može ugroziti biljni i životinjski svijet, odnosno dovesti do onečišćenja vode,

– koristiti sredstva za čišćenje i pranje.

Članak 22.

(1) Na području sliva Vranskog jezera voda iz površinskih pritoka Vranskog jezera ne smije se koristiti ukoliko se ekološki prihvatljiv protok spusti ispod sljedećih vrijednosti:

 

 

 

(2) U slučajevima zaslanjenja jezera preko 2 ‰ u referentnoj točki Prosika, nije dozvoljeno crpljenje vode za akumulacije za navodnjavanje u slivu bez odobrenja Ustanove.

Šumarstvo

Članak 23.

(1) Šumama se gospodari na temelju šumskogospodarskih planova.

(2) Na području Parka prirode sječa šuma, popunjavanje i pošumljavanje dozvoljeno je isključivo na temelju šumskogospodarskih planova.

(3) Šumarsku djelatnost obavljaju pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti.

(4) Za korištenje šuma na području Parka prirode, privatni šumoposjednici, fizičke i pravne osobe moraju imati svu propisanu dokumentaciju temeljem posebnih propisa iz područja šumarstva i zaštite prirode.

(5) Zabranjeno je unošenje i sadnja stranih vrsta u strukturu prirodnih šumskih zajednica na području Parka prirode.

(6) Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje strogo zaštićenih biljnih i gljivljih vrsta i njihovih dijelova.

(7) Iznimno, radnje iz stavaka 6. ovoga članka dopuštene su u svrhu znanstveno-istraživačkog rada uz dopuštenje Ministarstva.

Lovstvo

Članak 24.

(1) Lov na području Parka prirode dopušten je u skladu s odobrenim lovnogospodarskim planovima.

(2) Na području Parka prirode nije dopušten lov sljedećih vrsta ptica koje se nalaze na popisu divljači sukladno Zakonu o lovstvu: patka divlja gluhara (Anas platyrhynchos), patka divlja glavata (Aythya ferina), patka divlja krunasta (Aythya fuligula), patka divlja pupčanica (Anas querquedula), patka divlja kržulja (Anas crecca), guska divlja lisasta (Anser albifrons), guska divlja glogovnjača (Anser fabalis), šljuka kokošica (Gallinago gallinago) i liska crna (Fulica atra).

(3) Na području Posebnog ornitološkog rezervata nije dopušteno ustanovljenje lovišta.

(4) Lov i lovne aktivnosti na području Posebnog ornitološkog rezervata mogu se obavljati sukladno Programu zaštite divljači za Posebni ornitološki rezervat.

(5) Lovnogospodarski planovi moraju biti usuglašeni s Planom upravljanja Parka prirode te ovim Pravilnikom.

(6) U pojasu 200 m od granica Posebnog ornitološkog rezervata nije dopušteno loviti divljač te postavljati lovnogospodarske i lovnotehničke objekte.

(7) U zoni radijusa 100 m oko aktivnih gnijezda strogo zaštićenih ptica grabljivica nije dopušteno provoditi lov u vrijeme njihovog razmnožavanja.

Članak 25.

(1) Ovlaštenici prava lova čija se lovišta nalaze na području Parka prirode dužni su uskladiti planove lova i ostalih aktivnosti u dijelu lovišta koje se nalazi unutar granica Parka prirode sa Zonom korištenja (III). Nije dopušteno kretanje s lovačkim oružjem i psima, odnosno obavljanje lova, u Zoni korištenja (III) i obavljanje lova na udaljenosti 300 m od te zone radi sigurnosti posjetitelja i ostalih korisnika prostora Parka prirode.

(2) Na području Parka prirode zabranjeno je korištenje naboja s olovnom sačmom prilikom lova na pernatu divljač.

(3) Lovački psi smiju se slobodno kretati na području Parka prirode isključivo u lovištima za vrijeme organiziranog lova.

(4) Prilikom izrade novih lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata za dio lovišta koji se nalazi unutar granica Parka prirode, ovlaštenik prava lova dužan je lokacije, oblik i materijal za izradu objekata odrediti u suradnji s Ustanovom.

(5) Na području Parka prirode zabranjena je izgradnja i uspostava farmi za uzgoj divljih životinja.

(6) Na područje Parka prirode zabranjen je unos alohtonih vrsta divljači.

Članak 26.

Vatreno oružje na području Parka prirode mogu nositi samo službene i ovlaštene osobe za vrijeme obavljanja službe i osobe koje obavljaju dopuštene lovne aktivnosti, a u skladu s posebnim propisima.

Članak 27.

Ovlaštenik prava lova dužan je osigurati čuvarima prirode Ustanove pravo nadgledanja svih aktivnosti vezanih uz gospodarenje lovištem unutar Parka prirode.

Ribolov

Članak 28.

(1) U Parku prirode dozvoljen je isključivo sportski ribolov.

(2) Sportski ribolov može se obavljati na Vranskom jezeru, osim na području Posebnog ornitološkog rezervata.

(3) Na području Posebnog ornitološkog rezervata zabranjen je ribolov, poribljavanje, prihrana ribljeg fonda te bilo kakvo uznemiravanje ili radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom.

(4) Na cijelom području Vranskog jezera (uključujući kanal Prosika) zabranjeno je loviti sljedeće vrste riba:

– jegulja (Anguilla anguilla),

– riječna babica (Salaria fluviatilis),

– glavočić vodenjak (Knipowitschia panizzae),

– masnica (Rutilus aula).

Prilikom slučajnog ulova niti jedan primjerak navedenih vrsta riba ne smije se zadržati, već se neozlijeđen mora vratiti u vodu iz koje je ulovljen.

(5) Iznimno od stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, ribolov radi znanstvenog ili stručnog istraživanja dopušten je na području cijelog jezera, kao i plovidba plovila Ustanove i javnih službi u svrhu obavljanja istraživanja ribljeg fonda za što je potrebno ishoditi dopuštenja nadležnih tijela.

Članak 29.

(1) Upravljanje ribljim fondom unutar granica Parka prirode vrši se u skladu s mjerama za unapređenje slatkovodnog ribarstva sadržanim u Planu upravljanja ribolovnom zonom.

(2) Ribiči su dužni obavljati sportski ribolov u skladu s posebnim propisima iz područja slatkovodnog ribarstva i ovim Pravilnikom.

(3) Prilikom obavljanja sportskog ribolova svaki ribič je dužan kod sebe imati važeću dozvolu za sportski ribolov, instaliranu mobilnu aplikaciju za upis zadržanog ulova mRibič i osobnu iskaznicu ili drugi identifikacijski dokument.

(4) Svaki ribič je dužan voditi evidenciju o ulovu sukladno odredbama posebnog propisa kojim se regulira sportski ribolov u slatkovodnom ribarstvu.

(5) Dopušten je sportski ribolov sljedećih vrsta riba:

– štuka (Esox lucius),

– som (Silurus glanis),

– šaran (Cyprinus carpio),

– linjak (Tinca tinca),

– cipal putnik (Chelon labrosus),

– cipal balavac (Liza ramada),

– cipal glavaš (Mugil cephalus),

– babuška (Carasius gibelio),

– gambuzija (Gambusia affinis),

– sunčanica (Lepomis gibbosus),

– bezribica (Pseudorasbora parva).

(6) Štetne alohtone vrste (šaran, som, štuka, linjak), invazivne strane vrste riba (babuška, gambuzija, sunčanica, bezribica) i druge eventualno novootkrivene invazivne strane vrste, dopušteno je loviti neograničeno te je zabranjeno vraćanje ulovljenih primjeraka u jezero u skladu s Planom upravljanja ribolovnom zonom.

(7) Ukupni dnevni ulov ribe je do 2 komada svih vrsta cipala navedenih u stavku 5. ovoga članka.

(8) Ulovljeni kapitalni primjerak mase veće od 8 kg smije se zadržati, ali ribolov nakon toga treba prestati.

Članak 30.

(1) Zabranjeno je unošenje alohtonih (stranih) vrsta riba ili drugih organizama u jezero (školjke, pijavice, rakovi i sl.).

(2) Zabranjeno je loviti ribu uz uporabu strane vrste ribe (žive ili mrtve) kao mamca.

(3) Dopušteno je korištenje prirodnih mamaca isključivo ulovljenih u jezeru u skladu s važećim Planom upravljanja ribolovnom zonom.

(4) Zabranjen je svaki oblik prihrane riba.

(5) Prilikom obavljanja ribolova zabranjeno je unošenje, ispuštanje ili odlaganje hranjivih (kemijski spojevi važni za rast i razvoj organizama, soli dušika, fosfora i sl.) i drugih tvari u vodu.

(6) Zabranjeno je ispiranje posuda ili izlijevanje vode donesene iz druge ribolovne zone ili ribogojilišta.

(7) Zabranjeno je ostavljanje ribolovnog alata i/ili opreme i/ili ulova u ribolovnoj vodi bez nadzora.

(8) Za obavljanje ribolova dopušteno korištenje plovila najveće dopuštene dužine i snage propisane člankom 39. stavkom 1. ovoga Pravilnika.

(9) Nije dopušten ribolov iz plovila koje se kreće (panulanje).

(10) Nije dopušteno plivanje u svrhu ribolova.

(11) Zabranjeno je obavljanje ribolova na poplavljenom području, dok se voda ne povuče, kao i sprječavanje na bilo koji način povratka riba s poplavljenog područja te sprječavanje bilo kojih drugih migratornih kretanja riba.

(12) Nije dozvoljen ribolov riba u migraciji na migracijskim koridorima (Jugovir, kanal Prosika).

(13) Zabranjena je rezervacija mjesta za ribolov, kao i izgradnja i/ili postavljanje privremenih objekata.

(14) Zabranjen je ribolov na dva ili više mjesta istovremeno.

(15) Zabranjen je noćni ribolov, ostavljanje ribolovnog alata i/ili opreme i/ili ulova na ribolovnim pozicijama tijekom noći, kao i noćenje na ribolovnim pozicijama.

(16) Noćni ribolov može se iznimno dopustiti odlukom Upravnog vijeća Ustanove za potrebe organiziranja sportsko ribolovnih natjecanja.

(17) Nakon završetka ribolova obavezno je uklanjanje postavljenih šatora, suncobrana te drugih privremenih pomagala.

(18) Ribiči su dužni iznijeti svoj otpad izvan Parka prirode.

(19) Iznimno, na području Parka prirode dopušten je selektivni izlov invazivnih stranih vrsta (gambuzija, bezribica, sunčanica i babuška) svim dozvoljenim sredstvima s ciljem što većeg smanjenja količine ovih vrsta u ribolovnoj vodi i provođenja sanitarnih mjera, kao i mjestimično selektivno izlovljavanje alohtonih vrsta (šaran, som, štuka) kako bi se smanjilo štetno djelovanje na zavičajne vrste, sve u skladu s važećim Planom upravljanja ribolovnom zonom i uz odobrenje nadležnih tijela.

Poljoprivreda

Članak 31.

(1) U Podzoni revitalizacije i očuvanja krajobraza Modrava (IIF) i Podzoni mozaičnog poljoprivrednog krajobraza (IIG) dopušteno je obavljanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim poljoprivrednim površinama.

(2) Preporuča se ekološka poljoprivreda, odnosno uporaba sredstava za zaštitu bilja s popisa registriranih sredstava za zaštitu bilja pogodnih za ekološku uporabu te primjena organskih gnojiva i gnojiva s pripadajućim certifikatom koja imaju primjenu u ekološkoj proizvodnji.

(3) Na području Parka prirode zabranjena je uspostava novih poljoprivrednih površina te izgradnja i uspostava novih farmi za uzgoj domaćih životinja.

(4) Za sve zahvate na poljoprivrednim površinama u Parku prirode za koje nije moguće isključiti da će imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (npr. podizanje novih višegodišnjih nasada, izgradnja sustava navodnjavanja ili odvodnje, izgradnja plastenika, staklenika, putova i dr.), nositelj zahvata dužan je podnijeti zahtjev za provođenje postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu tijelu nadležnom za zaštitu prirode, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23 – Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama) (u daljnjem tekstu: Zakon).

(5) Na području Parka prirode nije dopušteno uvođenje u okoliš genetski modificiranih biljaka i/ili životinja.

Članak 32.

(1) Na području Parka prirode u Zoni usmjerene zaštite (II) dozvoljena je ispaša pčela uz odgovarajuće koncesijsko odobrenje Ustanove ili nadležnog tijela.

(2) Iznimno od stavka 1, ovoga članka, bez ishođenja koncesijskog odobrenja Ustanove ili nadležnog tijela, stanovnici Parka prirode mogu na svojim zemljišnim posjedima, ako ne ugrožavaju kretanje posjetitelja, držati pčele u skladu s Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše.

Članak 33.

(1) U Podzoni očuvanja, revitalizacije i restauracije vlažnih travnjaka (IIB), Podzoni očuvanja, revitalizacije i restauracije suhih travnjaka (IIC) i Podzoni lokve Benča (IIH) dopuštena je košnja i tradicionalna ispaša stoke.

(2) Ispaša stoke dopuštena je uz ljudski nadzor ili u ograđenom prostoru.

(3) Nastalu štetu koju nanese domaća životinja u Parku prirode dužan je otkloniti ili nadoknaditi vlasnik životinje.

(4) Košnja trske dopuštena je unutar Podzone očuvanja, revitalizacije i restauracije vlažnih travnjaka (IIB) i Podzone kanala i vodotoka (IIID) u skladu s uvjetima zaštite prirode koje uz dopuštenje izdaje Ministarstvo.

(5) Ispaša stoke i košnja, uključujući onu u organizaciji Ustanove dozvoljena je samo ukoliko je usklađena sa Smjernicama za upravljanje vlažnim travnjacima Parka prirode i posebnim propisima.

Članak 34.

(1) Za sprječavanje nastanka štete na svojim poljoprivrednim kulturama od životinja strogo zaštićenih vrsta, pravna ili fizička osoba dužna je na primjeren način i na svoj trošak poduzeti sve dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete na poljoprivrednim kulturama, u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta.

(2) Pravo na naknadu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti ostvaruje se prema odredbama Zakona.

Gradnja

Članak 35.

(1) Gradnja u Parku prirode provodi se u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i gradnja.

(2) Na području Parka prirode posebno je zabranjeno:

– gradnja objekata bez akata kojima se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja,

– provođenje zahvata gradnje za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja bez dopuštenja nadležnog tijela,

– postavljanje ugostiteljske i trgovačke opreme na otvorenom bez odobrenja Ustanove,

– postavljanje štandova ili postolja za prodaju i/ili oglašavanje bez odobrenja Ustanove,

– postavljanje montažno-demontažnih objekata ili konstrukcija bez odobrenja nadležnog tijela.

(3) Odobrenje iz stavka 2. podstavka 3. i 4. ovoga članka daje Ustanova putem koncesijskog odobrenja.

(4) Na zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., za postavljanje pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi, privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m², potrebno je prethodno provesti postupak propisan posebnim propisima iz područja šumarstva.

Članak 36.

Na području Parka prirode zabranjeno je izvođenje pristupa obali, građenje i nasipavanje obale, građenje lučica, vezova i drugih vrsta pristana, osim na za to predviđenim mjestima sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji uz odgovarajući akt kojim se dopušta gradnja.

Promet

Članak 37.

(1) Kretanje motornim vozilima dozvoljeno je u Zoni korištenja (III) uz poštivanje ograničenja brzine.

(2) Unutar granica Parka prirode makadamskim cestama dozvoljeno je prometovanje vlasnicima i nositeljima prava na nekretninama u Parku prirode, vozilima Ustanove i pravnim osobama s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, hitna pomoć, Hrvatske šume, HGSS, inspekcije i druge srodne službe) u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga.

(3) Ograničenje brzine na makadamskim prometnicama je 30 km/h.

(4) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka, makadamske prometnice mogu koristiti i druge pravne i fizičke osobe uz prethodnu suglasnost Ustanove.

(5) Zabranjeno je zadržavanje i parkiranje vozila izvan označenih parkirališnih mjesta na lokalitetima gdje postoje označena parkirališna mjesta.

(6) Zabranjeno je parkiranje vozila na livadama.

(7) Zabrane i ograničenja prometovanja u Parku prirode, izuzev u Podzoni IA, ne odnose se na vozila Ustanove, Ministarstva i pravnih osoba s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, hitna pomoć, inspekcijske i druge srodne službe) u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga.

(8) U Podzoni IA dozvoljeno je isključivo kretanje vozilima i plovilima Ustanove u svrhu nadzora i protupožarne zaštite te vatrogasnih postrojbi u svrhu protupožarne zaštite.

Članak 38.

(1) Unutar Parka prirode nadlijetanje letjelica može biti ograničeno temeljem posebnih propisa koji uređuju pitanja civilnog zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj.

(2) Snimanje iz zraka dopušteno je uz suglasnost Ustanove sukladno posebnom propisu koji uređuje snimanje iz zraka.

Članak 39.

(1) Dopuštena je uporaba plovila maksimalne dužine do 5 m i s pogonskim motorom do maksimalno 3,75 kW (5KS), osim u Podzoni IA.

(2) Zabrane i ograničenja plovidbe u Parku prirode ne odnose se na ovlaštene osobe u obavljanju službenih dužnosti, kao ni na pravne i fizičke osobe koje u slučaju opasnosti ili nesreće obavljaju poslove zaštite i spašavanja ljudi i imovine.

(3) U slučaju prekomjernog broja plovila Ustanova zadržava pravo privremene regulacije i/ili zabrane kretanja plovila.

(4) Radi onemogućavanja ili regulacije plovidbe u vodama Parka prirode, Ustanova može postaviti vidljive zapreke i oznake na vodi.

(5) Plovidba unutar Parka prirode obavlja se na vlastitu odgovornost.

(6) Na svim plovilima i opremi koja nisu u vlasništvu Ustanove moraju biti provedene mjere dezinfekcije radi sprječavanja unosa i širenja stranih invazivnih vrsta.

Članak 40.

(1) Stalni i privremeni privez plovila dopušten je isključivo na posebno označenim i uređenim prostorima (privezištima) u skladu s Planom upravljanja i temeljem prostorno-planske dokumentacije.

(2) Stalni privez plovila u lučicama Crkvine i Prosika i pristaništu Bašinka može imati samo Ustanova.

(3) Do uređenja lučice Crkvine, iznimno je dopušten privremeni turistički privez maksimalno 15 plovila dužine do 5 m na postojećem pristaništu s unutarnje strane dva postojeća mula ispred autokampa Crkvine i to samo u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna, uz plaćanje pristojbe.

(4) Za privez se plaća pristojba čiji iznos je definiran cjenikom Ustanove.

Članak 41.

Pristajanje izletničkih brodova Parka prirode moguće je samo na lokacijama: lučica Crkvine, lučica Prosika, Drage zapad i pontonsko pristanište Bašinka.

Ulaz i posjećivanje

Članak 42.

(1) U Parku prirode dopušteno je posjećivanje svima pod jednakim uvjetima u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i Planom upravljanja.

(2) Za posjećivanje Parka prirode Ustanovi se plaća naknada (ulaznica).

(3) Dodatna naknada plaća se za izlete plovilima ili vozilima Ustanove, stručno vođenje, edukativne programe, najam opreme i dr.

(4) Cjenik ulaznica i naknada iz stavka 2. i 3. ovoga članka sadržan je u godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode ili se donosi posebnom odlukom Upravnog vijeća Ustanove i objavljuje se na službenim stranicama Ustanove.

(5) Posjetitelji Parka prirode dužni su imati ulaznicu tijekom cijelog boravka u Parku prirode.

(6) Posjećivanje i druge vezane aktivnosti unutar Parka prirode obavljaju se na vlastitu odgovornost.

Članak 43.

(1) Odredbe članka 42. ovoga Pravilnika ne odnose se na stanovnike s prebivalištem u naseljima koja se svojim obuhvatom nalaze u Parku prirode i na vlasnike te nositelje prava na nekretninama u Parku prirode.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka Ustanova izdaje propusnicu za nesmetano kretanje do njihovih nekretnina.

(3) Propusnice se izdaju i zaposlenicima pravnih osoba i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka se prilikom izdavanja propusnice upoznaju s uvjetima i načinom neometanog kretanja u Parku prirode.

Članak 44.

Za vrijeme boravka, kretanja i razgledavanja Parka prirode posjetitelji su dužni pridržavati se odredbi ovoga Pravilnika i svih uputa s informativnih ploča te drugih oznaka u Parku prirode, kao i dodatnih uputa djelatnika Ustanove.

Članak 45.

(1) Unutar Parka prirode kretanje posjetitelja dopušteno je isključivo na stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i posjećivanju.

(2) Djeci do 12 godina dopušteno je posjećivanje Parka prirode samo uz pratnju odrasle osobe.

(3) U slučaju prekomjernog broja posjetitelja na pojedinom lokalitetu Ustanova zadržava pravo privremene regulacije i/ili zabrane ulaska.

Članak 46.

(1) Turističko vođenje u Posebnom ornitološkom rezervatu dopušteno je samo uz pratnju djelatnika Ustanove ili osobe ovlaštene od Ustanove, uz prethodno pribavljeno odobrenje Ustanove.

(2) Sve organizirane grupe posjetitelja obavezne su najaviti svoj dolazak u Park prirode Ustanovi i strogo se pridržavati dodijeljenog termina i lokaliteta.

Članak 47.

(1) U slučaju izvanrednih okolnosti koje ne traju dulje od 15 dana, kao što su poplave, urušavanje staza, požara i dr., kretanje posjetitelja na području Parka prirode može se ograničiti ili potpuno zabraniti kada je to u interesu očuvanja prirodnih vrijednosti Parka prirode i/ili sigurnosti posjetitelja.

(2) Zabranu i/ili ograničenje kretanja posjetitelja donosi ravnatelj odlukom u kojoj je sadržan popis područja zabrane, razlozi ograničenja, trajanje zabrane i mjere koje su dužne poduzeti pojedine službe Ustanove.

(3) Ako bi posjećivanje Parka prirode moglo ugroziti njegovo očuvanje i/ili sigurnost posjetitelja, ministar nadležan za zaštitu prirode može donijeti naredbu o zabrani ili ograničenju posjećivanja.

Članak 48.

(1) Prijevoz posjetitelja u Parku prirode organizira Ustanova.

(2) Zabranjen je organizirani prijevoz posjetitelja u Parku prirode bez odobrenja Ustanove.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka daje Ustanova putem koncesijskog odobrenja.

Članak 49.

(1) Izrada i postavljanje elemenata signalizacije i interpretacije propisani su posebnim propisom o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

(2) Na području Parka prirode pravnim i fizičkim osobama postavljanje reklamnih oznaka dopušteno je uz odobrenje Ustanove.

(3) Na području Parka prirode zabranjeno je postavljanje svjetlećih reklamnih oznaka, dekorativne i krajobrazne rasvjete, izravno rasvjetljavanje vodene površine (s dna ili kopna), dekorativna rasvjeta plovila i sl., a sve u skladu s posebnim propisom.

Sport i rekreacija

Članak 50.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je obavljanje podvodnih aktivnosti.

(2) Iznimno su dozvoljene podvodne aktivnosti u svrhu provođenja aktivnih mjera očuvanja, znanstveno-istraživačke i promotivne svrhe uz dopuštenje Ministarstva.

Članak 51.

(1) Na području Parka prirode nije dopuštena vožnja biciklom izvan označenih biciklističkih staza.

(2) Vožnja motociklima, četverokotačem (quad) i ostalim motornim vozilima nije dopuštena izvan asfaltiranih cesta.

(3) Nije dopušteno sportsko zrakoplovstvo (zmajarenje, padobransko jedrenje, balonstvo, jedriličarstvo, motorno letenje, padobranstvo i sl.).

(4) Rekreativne i druge srodne aktivnosti unutar Parka prirode obavljaju se na vlastitu odgovornost.

Članak 52.

(1) Na području Parka prirode kupanje i vožnja rekreativnim plovilima bez motora (plovila na vesla, kajaci, kanui, daske za veslanje, manje jedrilice (klasa optimist), daskanje sa zmajem (kitesurfing), jedrenje na dasci (windsurfing) i sl.) dopušteno je u Podzoni jezera (IIA) u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna.

(2) Ustanova može odobriti održavanje sportskih događanja i natjecanja putem koncesijskog odobrenja van razdoblja navedenog u stavku 1. ovog članka.

(3) Na području Parka prirode zabranjene su aktivnosti na vodi: vožnja pedalinom, skijanje na vodi, vožnja skuterima na vodi i sl.

Članak 53.

Na području Parka prirode noćenje i kampiranje dopušteno je isključivo unutar Podzone naselja (IIIA) i Podzone posjetiteljske infrastrukture (IIIB) na mjestima koja su posebno označena i određena za tu namjenu sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji.

Snimanje i fotografiranje

Članak 54.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je snimanje i/ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez odobrenja Ustanove.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje Ustanova putem koncesijskog odobrenja.

(3) Na području Parka prirode nije dopušteno komercijalno snimanje i/ili fotografiranje materijala koji svojom tematikom ne pridonose očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti područja.

Protupožarna zaštita

Članak 55.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je loženje vatre i korištenje roštilja na otvorenom prostoru izvan Podzone naselja (IIIA) i Podzone posjetiteljske infrastrukture (IIIB) i izvan mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu.

(2) Na području Parka prirode zabranjena je upotreba pirotehničkih sredstava i ostalih sredstava s otvorenim plamenom.

(3) Iznimno, ovisno o rezultatima kontroliranog paljenja na području Parka prirode u Podzoni očuvanja, revitalizacije i restauracije suhih travnjaka (IIC) moguće je strogo kontrolirano paljenje suhih travnjaka na malim površinama u svrhu održavanja prirodnih staništa.

(4) Mjere protupožarne zaštite Parka prirode, Ustanova provodi u skladu s Procjenom ugroženosti od požara, Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara i operativnim Planom zaštite od požara.

Koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti

Članak 56.

(1) Za gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje druge dopuštene djelatnosti na području Parka prirode Ustanova može dati koncesijsko odobrenje pravnim i fizičkim osobama na vrijeme do pet godina u skladu sa Zakonom.

(2) Postupak davanja koncesijskih odobrenja provodi se javnim prikupljanjem ponuda, a može se pokrenuti na zahtjev pravne i/ili fizičke osobe ili po službenoj dužnosti u skladu sa Zakonom.

(3) Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje propisane su Pravilnikom o koncesijskim odobrenjima na zaštićenom području.

Ostala ograničenja, mjere zaštite i zabranjene radnje

Članak 57.

(1) Radi očuvanja prostranog prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka prirode s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima te znanstvene, kulturne, odgojno-obrazovne te rekreacijske namjene na čitavom njegovom području nije dopuštena:

– gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava njegove bitne značajke i ulogu,

– radnje, zahvati i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost prirodnih dobara.

(2) Radi očuvanja međunarodno važnog kopnenog močvarnog područja od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih i reprezentativnih prirodnih vrijednosti te ugroženih staništa ili staništa ugroženih divljih vrsta kojima je prvenstveno namijenjen, u Posebnom ornitološkom rezervatu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopušteni oni zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

Članak 58.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je namjerno branje, rezanje, sječa, sakupljanje ili uništavanje strogo zaštićenih jedinki samoniklih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

(2) Iznimno, na području Parka prirode dopuštene su radnje iz stavka 1. u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe radi provođenja sanitarnih mjera i uspostave prirodne ravnoteže uz dopuštenje Ministarstva.

Članak 59.

Zabranjeno je uvođenje u prirodu stranih vrsta čije prirodno područje rasprostranjenosti nije na području Parka prirode.

Članak 60.

(1) Na području Parka prirode zabranjene su sljedeće radnje sa strogo zaštićenim životinjama u prirodi:

– hranjenje, proganjanje, ozljeđivanje, hvatanje ili ubijanje,

– namjerno uznemiravanje,

– uništavanje ili uzimanje jaja te njihovo čuvanje, čak i ako su prazna,

– uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla,

– oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

(2) Iznimno, na području Parka prirode uz dopuštenje Ministarstva dopuštene su radnje iz stavka 1. ovog članka u znanstveno-istraživačke svrhe, u interesu zaštite divljih vrsta biljaka i životinja, očuvanja prirodnih staništa, radi sprječavanja ozbiljne štete, posebice na usjevima, stoci, šumama i vodama te u interesu javnog zdravlja, sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 61.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode osobito:

– odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, opasnog, građevinskog),

– ispuštanje tekućina i uporaba kemijskih sredstava kojima se može ugroziti izvornost biljnog i životinjskog svijeta,

– mikrobiološko onečišćenje.

(2) Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost dužne su otpad koji nastane u obavljanju njihove djelatnosti iznijeti iz Parka prirode i odložiti na za to predviđena mjesta te održavati uži okoliš objekta.

(3) Posjetitelji Parka prirode dužni su otpad odložiti na za to predviđena i označena mjesta.

Članak 62.

(1) Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti u Parku prirode nije dopušteno:

– zadiranje u tlo i podzemlje kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti hidrološke, pedološke i geološke podloge

– uništavanje i sakupljanje minerala i fosila.

(2) Na području Parka prirode zabranjeno je vađenje pijeska, šljunka, kamena, humusa, gline, mulja, sedre i sl. materijala u svrhu eksploatacije.

(3) Iznimno, radnje iz stavka 1. ovoga članka dozvoljene su u svrhu znanstveno-istraživačkog rada uz dopuštenje Ministarstva.

Članak 63.

(1) Ulazak u speleološke objekte provodi se pod nadzorom Ustanove.

(2) Ulazak iz stavka 1. ovoga članka dopušten je u svrhu znanstvenog istraživanja, uklanjanja/vađenja otpada, vježbe i školovanja članova speleoloških udruga i pripadnika HGSS-a uz dopuštenje Ministarstva.

Članak 64.

(1) Zabranjeno je slobodno kretanje kućnih ljubimaca na području Parka prirode.

(2) Psi se moraju na području Parka prirode držati u ograđenom prostoru ili voditi na povodcu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, službeni psi, lovački psi i psi vodiči mogu se slobodno kretati prilikom akcija potraga i spašavanja, organiziranog lova te prilikom obuke uz prethodnu najavu Ustanovi.

Članak 65.

(1) Planinarski putovi i staze obilježavaju se propisanim planinarskim oznakama (markacijama), a obilježava ih Hrvatski planinarski savez prema pravilniku koji propisuje jedinstveni vizualni identitet zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

(2) Za obilježavanje i održavanje pojedinih planinarskih staza zaduženi su djelatnici Ustanove u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom (HPS), odnosno pojedina planinarska društva uz dogovor s Ustanovom.

(3) Na području Parka prirode zabranjeno je obilježavanje novih planinarskih putova i staza bez suglasnosti Ustanove.

Članak 66.

(1) Na otvorenim prostorima Parka prirode, izvan Podzone naselja (IIIA), razina dopuštene buke može danju iznositi do najviše 50 dB, a noću do 40 dB.

(2) Iznimno od ograničenja iz stavka 1. ovoga članka, dopuštena je veća razina buke za manifestacije za koje je pribavljeno koncesijsko odobrenje Ustanove ili koje provodi Ustanova.

(3) Ograničenje razine buke ne odnosi se na buku koju proizvodi mehanizacija ili postrojenja za obavljanje dozvoljenih radova i djelatnosti te buku na prometnicama i/ili plovnom putu u Parku prirode.

Članak 67.

(1) Ustanova, vlasnici i/ili nositelji drugih stvarnih prava na zemljištu unutar Parka prirode dužni su provoditi mjere zaštite i očuvanja staništa uz dopuštenje Ministarstva.

(2) Ustanova obavještava vlasnike i/ili nositelje drugih stvarnih prava o mjerama zaštite i očuvanja staništa te daje rok od 6 mjeseci za provođenje.

(3) Mjerama zaštite i očuvanja staništa smatraju se:

– zahvati sprječavanja zarastanja travnjaka (sukcesije), mehaničkim uklanjanjem drvenastih vrsta i košnjom ili drugim prihvatljivim metodama

– zahvati uklanjanja stranih invazivnih vrsta

– zahvati uklanjanja stabala koja predstavljaju opasnost za ljude i materijalnu imovinu,

– drugi zahvati odobreni dopuštenjem iz stavka 1. ovoga članka koji imaju za cilj očuvanje povoljnog stanja staništa.

(4) Mjere zaštite i očuvanja staništa iz ovoga članka ne odnose se na zemljišta koja su uvrštena u program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže.

(5) U slučaju nepoštivanja mjera zaštite i očuvanja staništa i roka iz stavka 2. ovoga članka, Ustanova pisanom obavijesti i objavom na oglasnoj ploči Ustanove i jedinice lokalne samouprave daje rok od 30 dana vlasniku i/ili nositelju drugih stvarnih prava za provođenje mjera zaštite i očuvanja staništa.

(6) Po isteku roka iz stavka 5. ovoga članka Ustanova može samostalno provoditi mjere zaštite i očuvanja staništa bez naknade.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Postupanja suprotno mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Parka prirode propisanim ovim Pravilnikom kažnjiva su sukladno prekršajnim odredbama Zakona.

Članak 69.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Vransko jezero (»Narodne novine«, br. 66/2001).

Članak 70.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/20-06/07 Urbroj: 517-10-2-1-24-18 Zagreb, 28. studenoga 2024.

Ministrica Marija Vučković, v. r.

PRILOG I.

KARTOGRAFSKI PRIKAZ UPRAVLJAČKE ZONACIJE U PARKU PRIRODE »VRANSKO JEZERO«

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_140_2306.html