VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
2218
Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18., 80/22. i 78/24.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2024. donijela
Članak 1.
Ovom Uredbom uređuju se postupci izdavanja dozvola koji su potrebni za odobravanje provedbe:
a) projekata koji su dio prethodno utvrđenih dionica osnovne mreže, kako je navedeno u Prilogu ove Uredbe i koji čini njezin sastavni dio
b) drugih projekata na koridorima osnovne mreže, kako je utvrđeno na temelju članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1679 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013 (SL L 2024/1679, 28. 6. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1679), čiji ukupni trošak prelazi iznos od 300.000.000,00 eura, uz iznimku projekata koji se odnose isključivo na telematske aplikacije, nove tehnologije i inovacije u smislu članaka 43. i 45. Uredbe (EU) 2024/1679.
Članak 2.
Ovom Uredbom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2021/1187 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T) (SL L 258, 20. 7. 2021.).
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:
1. projekt TEN-T mreže je projekt za izgradnju, prilagodbu ili izmjenu utvrđene dionice prometne infrastrukture čiji je cilj poboljšati kapacitet, sigurnost i učinkovitost te infrastrukture, a koji se nalazi na transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T)
2. odluka o odobrenju je skup odluka koje mogu biti upravne prirode, koje u skladu s nacionalnim pravnim sustavom i nacionalnim upravnim pravom istodobno ili uzastopno donosi nacionalno tijelo ili tijela u skladu s nacionalnim pravnim sustavom i nacionalnim upravnim pravom, ne uključujući upravna i sudska žalbena tijela, kojima se utvrđuje ima li nositelj projekta pravo provesti projekt na određenom zemljopisnom području, ne dovodeći u pitanje nijednu odluku donesenu u kontekstu upravnog ili sudskog žalbenog postupka
3. obavijest je obavijest o projektu kojom nositelj projekta obavješćuje imenovano tijelo ili prema potrebi, zajedničko tijelo iz točke 9. ovoga stavka
4. postupak izdavanja dozvola je svaki postupak koji se odnosi na pojedinačni projekt obuhvaćen ovom Uredbom i kojega se mora pridržavati da bi se pribavila odluka o odobrenju, u skladu s pravom Europske unije ili nacionalnim pravom, uz izuzetak urbanističkog planiranja ili planiranja uporabe zemljišta, postupaka povezanih s dodjelom ugovora o javnoj nabavi i koraka poduzetih na strateškoj razini koji se ne odnose na određeni projekt, kao što su strateška procjena utjecaja na okoliš, planiranje javnog proračuna te nacionalni ili regionalni prometni planovi
5. projekt je prijedlog za izgradnju, prilagodbu ili izmjenu utvrđene dionice prometne infrastrukture čiji je cilj poboljšati kapacitet, sigurnost i učinkovitost te infrastrukture i čija se provedba mora odobriti odlukom o odobrenju
6. prekogranični projekt je projekt iz točke 5. ovoga stavka, a kojim je obuhvaćena prekogranična dionica između dviju ili više država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: država članica)
7. nositelj projekta je podnositelj zahtjeva za provedbu projekta ili tijelo javne vlasti koje pokreće projekt obuhvaćen ovom Uredbom
8. imenovano tijelo je Operativna skupina u smislu zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske koja je kontaktna točka za nositelja projekta i koja olakšava učinkovitu i strukturiranu provedbu postupaka izdavanja dozvola u skladu s ovom Uredbom, odnosno tijelo druge države članice koja je kontaktna točka za nositelja projekta i koje olakšava učinkovitu i strukturiranu provedbu postupaka izdavanja dozvola za projekte TEN-T mreže
9. zajedničko tijelo je tijelo osnovano uzajamnim sporazumom između Republike Hrvatske i druge/drugih država članica Europske unije kako bi se olakšali postupci izdavanja dozvola povezani s prekograničnim projektima, među ostalima i zajednička tijela koja su osnovala imenovana tijela ako su države članice ovlastile ta imenovana tijela za osnivanje zajedničkih tijela sukladno ovoj Uredbi.
10. središnje tijelo nadležno za promet je tijelo državne uprave prema zakonu kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave nadležno za promet i infrastrukturu u Republici Hrvatskoj.
(2) Ostali pojmovi u ovoj Uredbi imaju jednako značenje kao pojmovi definirani u zakonu kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.
Članak 4.
(1) Projekt TEN-T mreže sukladno odredbama zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske, a vezano za projekte koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, automatizmom se uvrštavaju na Listu strateških projekata.
(2) Sva nadležna tijela koja su uključena u postupak izdavanja dozvola, uz izuzetak sudova, daju prioritet projektima TEN-T mreže.
Članak 5.
(1) Trajanje postupka za izdavanje dozvola za projekte TEN-T mreže ne smije prekoračiti rok od četiri godine od početka postupka izdavanja dozvola.
(2) Rokom od četiri godine iz stavka 1. ovoga članka ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava i prava Europske unije te njime nisu obuhvaćena razdoblja potrebna za provođenje upravnih i sudskih žalbenih postupaka i korištenje pravnih sredstava pred sudom niti razdoblja potrebna za provedbu svih odluka ili svih pravnih sredstava koji su iz tog proizašli.
(3) Nositelj projekta odgovoran je sukladno zakonu kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske za nepridržavanje roka od četiri godine iz stavka 1. ovoga članka ili odobrenog produljenja sukladno članku 6. stavku 1. ove Uredbe.
(4) Osim zadaća propisanih zakonom kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske, Operativna skupina nadzire vremenski okvir postupka izdavanja dozvola, a osobito evidentiranje svakog produljenja roka za izdavanje dozvola za projekte TEN-T mreže.
Članak 6.
(1) Ako su nastupile okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ili je to potrebno radi zaštite okoliša i života i zdravlja ljudi ili interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, Povjerenstvo u smislu zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) može na zahtjev nositelja projekta odobriti produljenje roka od četiri godine iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe.
(2) Trajanje produljenja iz stavka 1. ovoga članka određuje se ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja, obrazlaže se i ograničeno je.
(3) U produljeni rok ne uračunava se vrijeme potrebno za provođenje upravnih ili sudskih postupaka.
(4) Ako je Povjerenstvo odobrilo produljenje roka od četiri godine iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe, investitora će se u roku od osam dana od dana odobrenja obavijestiti o razlozima odobravanja produljenja.
(5) Dodatno produljenje može se pod istim uvjetima odobriti još jednom.
Članak 7.
(1) Kod provođenja prekograničnog projekta TEN-T mreže, Operativna skupina surađuje s imenovanim tijelom druge države članice s ciljem koordinacije svojih vremenskih rasporeda i postizanja dogovora o zajedničkom planu u vezi s postupkom izdavanja dozvola.
(2) Povjerenstvo i Operativna skupina surađuju s europskim koordinatorima iz članaka 52. i 53. Uredbe (EU) 2024/1679 i pružaju koordinatorima podatke potrebne radi izvršenja njihovih zadaća, a osobito informacije o postupcima izdavanja dozvola za prekogranične projekte TEN-T mreže.
(3) U slučaju nepridržavanja roka iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe, Povjerenstvo i Operativna skupina će na zahtjev europskih koordinatora iz članaka 52. i 53. Uredbe (EU) 2024/1679 dostaviti sve informacije o poduzetim mjerama ili mjerama koje se planiraju poduzeti kako bi se omogućilo da postupak izdavanja dozvola završi uz najmanje moguće kašnjenje.
Članak 8.
(1) Za prekogranične projekte može se osnovati zajedničko tijelo sporazumom između dvije države članice.
(2) Ako postupak nabave u prekograničnom projektu TEN-T mreže provodi zajednički subjekt, središnje tijelo nadležno za promet, a zajedno s državom ili državama članicama sudionicama poduzima mjere u okviru svoje nadležnosti kako bi osiguralo da zajednički subjekt primjenjuje nacionalno pravo jedne države članice, osim ako je sporazumom među državama članicama sudionicama predviđeno drukčije.
(3) U sporazumu iz stavka 1. ovoga članka predviđa se primjena nacionalnog prava jedne države članice na postupke nabave koje provodi zajednički subjekt te se isto primjenjuje kada je riječ o javnoj nabavi koju provodi društvo kći zajedničkog subjekta.
(4) Kada se radi o javnoj nabavi koju provodi društvo kći zajedničkog subjekta, središnje tijelo nadležno za promet, a zajedno s državom ili državama članicama sudionicama poduzima potrebne mjere kako bi osiguralo da društvo kći primjenjuje nacionalno pravo jedne države članice.
Članak 9.
(1) Središnje tijelo nadležno za promet izrađuje i dostavlja izvješće Europskoj komisiji o provedbi i rezultatima provedbe ove Uredbe svake dvije godine, a prvi put do 10. kolovoza 2026. godine.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije o broju postupaka izdavanja dozvola obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe, prosječnom trajanju postupaka izdavanja dozvola, broju postupaka izdavanja dozvola koji prekoračuju rok i osnivanju svih zajedničkih tijela tijekom razdoblja izvješćivanja.
Članak 10.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/24-03/119 Urbroj: 50301-27/27-24-3 Zagreb, 21. studenoga 2024.
Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.
PRILOG
Prethodno utvrđene dionice prekograničnih veza i veza koje nedostaju u koridorima osnovne mreže [iz članka 1. točke a) ove Uredbe]
Koridor osnovne mreže »Atlantski koridor« |
||
prekogranične veze |
Évora – Mérida |
željeznica |
Vitoria-Gasteiz – San Sebastián – Bayonne – Bordeaux |
||
Aveiro – Salamanca |
||
rijeka Douro (Via Navegável do Douro) |
unutarnji plovni putovi |
|
veze koje nedostaju |
interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om |
željeznica |
Koridor osnovne mreže »Baltičko – jadranski koridor« |
||
prekogranične veze |
Katowice/Opole – Ostrava – Brno Katowice – Žilina Bratislava – Beč Graz – Maribor Venecija – Trst – Divača – Ljubljana |
željeznica |
Katowice – Žilina Brno – Beč |
cesta |
|
veze koje nedostaju |
Gloggnitz – Mürzzuschlag: osnovni tunel Semmering Graz – Klagenfurt: željeznička pruga i tunel Koralm Kopar – Divača |
željeznica |
Koridor osnovne mreže »Mediteranski koridor« |
||
prekogranične veze |
Barcelona – Perpignan |
željeznica |
Lyon – Torino: osnovni tunel i pristupni putovi |
||
Nica – Ventimiglia |
||
Venecija – Trst – Divača – Ljubljana |
||
Ljubljana – Zagreb |
||
Zagreb – Budimpešta |
||
Budimpešta – Miskolc – granica s Ukrajinom |
||
Lendava – Letenye |
cesta |
|
Vásárosnamény – granica s Ukrajinom |
||
veze koje nedostaju |
Almería – Murcia |
željeznica |
interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om |
||
Perpignan – Montpellier |
||
Kopar – Divača |
||
Rijeka – Zagreb |
||
Milano – Cremona- Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trst |
unutarnji plovni putovi |
|
Koridor osnovne mreže »Koridor Sjeverno more – Baltik« |
||
prekogranične veze |
Tallinn – Riga – Kaunas – Varšava baltička željeznica, nova potpuno interoperabilna pruga s profilom u skladu s UIC-om |
željeznica |
Świnoujście/Szczecin – Berlin |
željeznica i unutarnji plovni putovi |
|
koridor Via Baltica EE – LV – LT – PL |
cesta |
|
veze koje nedostaju |
Kaunas – Vilnius: dio baltičke željeznice, nove potpuno interoperabilne pruge s profilom u skladu s UIC-om |
željeznica |
Varšava/Idzikowice – Poznań/Wrocław, uključujući veze s planiranim središnjim prometnim čvorištem |
||
Nord-Ostsee-Kanal |
unutarnji plovni putovi |
|
Berlin – Magdeburg – Hannover; Mittellandkanal; zapadnonjemački kanali |
||
Rajna, Waal |
||
Sjevernomorski kanal, IJssel, kanal Twente |
||
Koridor osnovne mreže »Sjeverno more – Sredozemlje« |
||
prekogranične veze |
Brussel ili Bruxelles – Luxembourg – Strasbourg |
željeznica |
Terneuzen – Gent |
unutarnji plovni putovi |
|
Seine – mreža Scheldt i pripadajuća porječja rijeka Seine, Scheldt i Meuse |
||
koridor Rajna – Scheldt |
||
veze koje nedostaju |
Albertkanaal/kanal Albert i kanal Bocholt-Herentals |
unutarnji plovni putovi |
Koridor osnovne mreže »Orient/istočno Sredozemlje« |
||
prekogranične veze |
Dresden – Prag/Kolín |
željeznica |
Beč/Bratislava – Budimpešta |
||
Békéscsaba – Arad – Temišvar |
||
Craiova – Calafat – Vidin – Sofija – Solun |
||
Sofija – granica sa Srbijom/granica s MK |
||
granica s Turskom – Alexandroúpoli |
||
granica s MK – Solun |
||
Ioannina – Kakavia (granica s Albanijom) |
cesta |
|
Drobeta Turnu Severin/Craiova – Vidin – Montana |
||
Sofija – granica sa Srbijom |
||
Hamburg – Dresden – Prag – Pardubice |
unutarnji plovni putovi |
|
veze koje nedostaju |
Igoumenitsa – Ioannina |
željeznica |
Prag – Brno |
||
Solun – Kavala – Alexandroupoli |
||
Temišvar – Craiova |
||
Koridor osnovne mreže »Rajnsko-alpski koridor« |
||
prekogranične veze |
Zevenaar – Emmerich – Oberhausen |
željeznica |
Karlsruhe – Basel |
||
Milano/Novara – granica sa Švicarskom |
||
Basel – Antwerpen/Rotterdam – Amsterdam |
unutarnji plovni putovi |
|
veze koje nedostaju |
Genova – Tortona/Novi Ligure |
željeznica |
Zeebrugge – Gent |
||
Koridor osnovne mreže »Rajnsko-dunavski koridor« |
||
prekogranične veze |
München – Prag |
željeznica |
Nürnberg – Plzeň |
||
München – Mühldorf – Freilassing – Salzburg |
||
Strasbourg – Kehl Appenweier |
||
Hranice – Žilina |
||
Košice – granica s Ukrajinom |
||
Beč – Bratislava/Budimpešta |
||
Bratislava – Budimpešta |
||
Békéscsaba – Arad – Temišvar – granica sa Srbijom |
||
Bukurešt – Giurgiu – Rousse |
||
Dunav (Kehlheim – Constanța/Midia/Sulina) i pripadajuća porječja Váha, Save i Tise |
unutarnji plovni putovi |
|
Zlín – Žilina |
cesta |
|
Temišvar – granica sa Srbijom |
||
veze koje nedostaju |
Stuttgart – Ulm |
željeznica |
Salzburg – Linz |
||
Craiova – Bukurešt |
||
Arad – Sighișoara – Brašov – Predeal |
||
Koridor osnovne mreže »Skandinavsko-mediteranski koridor« |
||
prekogranične veze |
granica s Rusijom – Helsinki |
željeznica |
Kopenhagen – Hamburg: pristupni putovi čvrste veze na pojasu Fehmarn Belt |
||
München – Wörgl – Innsbruck – Fortezza – Bolzano – Trento – Verona: osnovni tunel Brenner i njegovi pristupni putovi |
||
Göteborg – Oslo |
||
Kopenhagen – Hamburg: čvrsta veza na pojasu Fehmarn Belt |
željeznica/cesta |
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_11_135_2218.html