Pravilnik o posadi plovila i plutajućih objekata unutarnje plovidbe

Pristupanje sadržaju

Pravilnik o posadi plovila i plutajućih objekata unutarnje plovidbe - PROČIŠĆENI TEKST

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 74. stavka 5. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine« broj 144/21) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/19) ministar mora, prometa i infrastrukture, uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova, donosi

PROČIŠĆENI TEKST (NN 116/22, 21/24, 118/24)

DIO PRVI UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju poslovi, ovlasti i svojstva ukrcanja članova posade broda, stručne i dopunske osposobljenosti članova posade broda uključujući voditelja čamca i voditelja skele, svjedodžbe o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti, rokovi važenja, izdavanje i obnova te obrasci svjedodžbi, ispiti, ispitni programi i iznosi naknada za ispite, minimalni broj članova posade domaćeg broda i drugih plovila, sadržaj, način korištenja i vođenja središnjeg upisnika brodaraca, radno vrijeme i vrijeme odmora članova posade broda, dodatni uvjeti za plovidbu određenim dionicama plovnih putova s posebnim rizicima, obrazovanje i izobrazba članova posade broda kao i iznosi naknada za obrasce i isprave koje izdaju ministarstvo i lučke kapetanije.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuje se na članove posade broda koji plovi ili boravi na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(3) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuje se na članove posade čamca, skele i plutajućeg objekata koji plovi ili boravi na unutarnjim vodama Republike Hrvatske samo ako je to ovim Pravilnikom izričito predviđeno.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuje se na članove posade ratnih plovila.

(5) Na organizaciju radnog vremena i vremena odmora članova posade plovila odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 2.

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se slijedeći akti Europske unije:

– Direktiva Vijeća 2014/112/EU od 19. prosinca 2014. o provedbi Europskog sporazuma o utvrđivanju određenih vidova organizacije radnog vremena u plovidbi unutarnjim vodnim putovima, sklopljenoga između Europskog saveza za plovidbu unutarnjim vodama (EBU), Europske organizacije zapovjednika plovila (ESO) i Europske federacije radnika u prometu (ETF) Tekst značajan za EGP (SL L 367, 23. 12. 2014.)

– Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 27. 12. 2017.)

– Delegirana direktiva Komisije (EU) 2020/12 od 2. kolovoza 2019. o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine, za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 6, 10. 1.2020.)

– Direktiva (EU) 2021/1233 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2021. o izmjeni Direktive (EU) 2017/2397 u pogledu prijelaznih mjera za priznavanje svjedodžbi trećih zemalja (Tekst značajan za EGP) (SL L 274, 30. 7. 2021.)

Članak 3.

(1) Pojedini izrazi u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:

1. aktivna brodarska knjižica ili aktivni brodski dnevnik je brodarska knjižica ili brodski dnevnik koji su otvoreni za unošenje podataka

2. brod unutarnje plovidbe, (u daljnjem tekstu: brod) osim ratnog broda, je plovilo unutarnje plovidbe namijenjeno isključivo ili pretežno plovidbi unutarnjim vodama, čija je duljina 20 metara i više, ili je umnožak duljine, širine i gaza zapremina od 100 m3 i više, ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika, ili se koristi za tegljenje (tegljač), potiskivanje (potiskivač) ili pokretanje bočnih sastava na unutarnjim vodama bez obzira na duljinu i zapremninu, te plutajuće postrojenje

3. brodar je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim da se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u odgovarajući upisnik upisana kao vlasnik broda

4. brodarac je svaka osoba koja je zaposlena, uzeta u službu ili koja radi u bilo kojem svojstvu na brodu unutarnje plovidbe

5. brodarska knjižica je osobna isprava osobe kojoj je izdana, a kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod i trajanje plovidbene službe.

6. brodski dnevnik je knjiga broda koja predstavlja službenu evidenciju putovanja (plovidbe) broda i članova njegove posade

7. CESNI je Europski odbor za izradu standarda u unutarnjoj plovidbi

8. čamac je plovilo koje može ploviti isključivo na unutarnjim vodama, namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od pet kW ili čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara.

Čamac sposoban za plovidbu morem smatra se brodicom ili jahtom i na njega se primjenjuju odredbe propisa o brodicama i jahtama.

Pojam čamac ne obuhvaća:

– čamac koji pripada drugom plovilu u svrhu prikupljanja otpada, spašavanja ili obavljanja radova

– čamac namijenjen isključivo za natjecanja

– kanu, kajak, gondolu i pedalinu

– dasku za jedrenje i dasku za jahanje na valovima.

9. član posade je osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu i upisana u brodski dnevnik ili dnevnik rada

10. dan odmora je razdoblje neprekinutog odmora u trajanju od 24 sata, koje radnik provodi na slobodno izabranom mjestu

11. dnevnik rada je knjiga broda koja predstavlja službenu evidenciju o poslovima i radovima koje obavlja brod i članovi njegove posade

12. dopunska osposobljenost predstavlja dokazanu sposobnost korištenja znanja i vještina potrebnih za obavljanje posebnih dužnosti na brodu

13. duljina je najveća duljina trupa broda u metrima, bez kormila i kosnika

14. gaz je vertikalna udaljenost u metrima od najniže točke trupa ne uzimajući u obzir kobilicu ili druge fiksno pričvršćene dijelove do vodne linije maksimalnog gaza

15. izobrazba je stjecanje znanja i vještina putem uvježbavanja i svladavanja stručnih programa posebne namjene propisanih ovim Pravilnikom koje obavljaju ovlaštena učilišta

16. liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti je isprava izdana od ovlaštene zdravstvene ustanove kojom se potvrđuje da član posade broda udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima za obavljanje poslova na brodu

17. ministarstvo je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu

18. ministar je čelnik ministarstva

19. nacionalna plovidba je plovidba državnim vodnim putovima koji nisu izravno spojeni s međunarodnim ili međudržavnim vodnim putovima

20. noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana.

21. noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada.

22. obrazovanje je stjecanje znanja i vještina u sklopu redovnog školovanja

23. operativna razina je razina odgovornosti koja se odnosi na poslove koje obavljaju članovi posade osposobljeni za obavljanje određenih poslova na brodu (mornara, vođe palube, kormilara ili strojara) pod nadzorom zapovjednika broda

24. putnički brod je brod unutarnje plovidbe koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika

25. plovidbena služba predstavlja vrijeme, mjereno u danima, koje je član posade proveo na brodu za vrijeme plovidbe na unutarnjim vodnim putovima, uključujući operacije ukrcaja i iskrcaja koje zahtijevaju angažiranje posade, i čije trajanje je potvrdilo nadležno tijelo.

26. plutajuće postrojenje je brod unutarnje plovidbe opremljen mehaničkim uređajima za obavljanje tehničkih radova na unutarnjim vodama s vlastitim pogonskim strojnim uređajem ili bez njega, kao što je dizalica, jaružalo, elevator, zabijač stupova i sl.

27. plutajući objekt unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu plutajući objekt) je objekt unutarnje plovidbe stalno privezan ili usidrene na unutarnjim vodama koji nije namijenjene za plovidbu, kao što je pristan, kućica na vodi, plutajući stambeni objekt, plutajuća radionica, plutajući terminal, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok, plutajuće skladište, spremište, hangar, vodenica, kupalište, bazen i sl.

28. posada palube su članovi posade koji obavljaju zadaće povezane s plovidbom, kontrolom rada broda, rukovanjem teretom, slaganjem tereta, prijevozom putnika, održavanjem ili popravcima, komunikacijom, zaštitom zdravlja i sigurnošću, te zaštitom okoliša, osim osoba koje su isključivo zadužene za upravljanje strojem, dizalicama te električnom i elektroničkom opremom

29. posebni rizik je sigurnosni rizik nastao zbog posebnih uvjeta plovidbe zbog kojih zapovjednici trebaju imati osposobljenosti veće od očekivanih prema općim standardima sposobnosti za upravljačku razinu

30. radni raspored obuhvaća plan radnih dana i dana odmora, s kojim je poslodavac unaprijed upoznao radnika

31. radno vrijeme člana posade broda je vrijeme u kojem je član posade broda obvezan obavljati poslove odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) prema uputama poslodavca (brodara) obavljati poslove na brodu, uz brod ili za brod.

32. sezonska plovidba je aktivnost plovidbe koja se provodi ne dulje od devet mjeseci uzastopno svake godine.

33. skela je plovilo namijenjeno isključivo prijevozu osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda. Skela se ne smatra brodom bez obzira na njenu duljinu i/ili umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) i/ili broj putnika koje prevozi

34. smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

35. svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti je isprava izdana i ovjerena sukladno odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je ovlaštenik osposobljen za obavljanje posebnih dužnosti na brodu

36. svjedodžba o osposobljenosti znači svjedodžbu o stručnoj i/ili dopunskoj osposobljenosti

37. svjedodžba o stručnoj osposobljenosti je isprava kojom se dokazuje da član posade ispunjava uvjete za obavljanje određenih poslova na brodu, izdana i ovjerena sukladno odredbama ovoga Pravilnika;

38. svjedodžba radiooperatera je isprava kojom se odobrava upravljanje radiotelefonskim uređajem na brodu, a koja je izdana u skladu s Regionalnim sporazumom o radiokomunikacijskoj službi na unutarnjim vodnim putovima (RAINWAT) ili Radio Pravilnikom koji je prilog Međunarodnoj konvenciji o telekomunikacijama

39. svjedodžba Unije je svjedodžba o osposobljenosti koju su izdala nadležna tijela država članica Europske Unije u skladu s propisima EU

40. STCW Konvencija je Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978, kako je izmijenjena i dopunjena

41. stručna osposobljenost predstavlja dokazanu sposobnost korištenja znanja i vještina potrebnih u okviru utvrđenih standarda za pravilno izvršenje poslova i zadaća na brodu, odnosno, potrebnih za upravljanje brodom na unutarnjim vodnim putovima

42. stručnjak za putničku plovidbu je član posade broda stručno osposobljen za poduzimanje mjera u izvanrednim situacijama na putničkim brodovima

43. stručnjak za ukapljeni prirodni plin je član posade broda osposobljen da bude uključen u postupak opskrbe gorivom plovila koje kao gorivo koristi ukapljeni prirodni plin ili osposobljen za zapovjednika takvog plovila

44. širina je najveća širina trupa broda u metrima, izmjerena na vanjskom rubu oplate boka (bez bočnih kotača, bokobrana i sličnog)

45. upravljačka razina je razina odgovornosti povezana s poslovima koje obavlja zapovjednik i s osiguravanjem da drugi članovi posade pravilno izvršavaju sve poslove na brodu

46. uvjerenje o završenoj izobrazbi je isprava kojom ovlašteno učilište potvrđuje da je na ispravi naznačeni polaznik s uspjehom završio propisani program osposobljavanja

47. veliki sastav je potiskivani sastav čiji umnožak ukupne duljine i ukupne širine potiskivanih plovila iznosi 7 000 četvornih metara ili više

48. vrijeme odmora je vrijeme izvan radnog vremena, pokriva razdoblja odmora na brodu u pokretu, na stacionarnom brodu i na kopnu, a ne uključuje kratke stanke (do 15 minuta)

49. zapovjednik je član posade stručno osposobljen i kvalificiran za upravljanje brodom te odgovoran za brod i plovidbu, uključujući posadu, putnike i teret.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI OSPOSOBLJENOST I SVJEDODŽBE ČLANOVA POSADE BRODA

GLAVA I STRUČNA OSPOSOBLJENOST

Članak 4.

(1) Članovi posade moraju biti stručno osposobljeni za obavljanje poslova na brodu u službi palube ili službi stroja i dužni su na brodu imati odgovarajuće svjedodžbe o osposobljenosti koje su izdane ili se priznaju sukladno odredbama zakona kojim je uređena sigurnost unutarnje plovidbe i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova na brodu članovi posade mogu steći položenim ispitom i/ili ostvarenom propisanom plovidbenom službom.

(3) Dopunsku osposobljenost za posebne radnje ili posebna odobrenja za obavljanje poslova na brodu članovi posade stječu na način propisan u dijelu 2. glavi II. ovoga Pravilnika.

(4) Član posade broda može imati samo jednu valjanu svjedodžbu o osposobljenosti za obavljanje pojedinih odgovarajućih poslova na brodu.

(5) Član posade broda koji ne posjeduje odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti ne smije biti ukrcan na brod i obavljati poslove na brodu.

Članak 5. NN 116/22, 21/24, 118/24)

(1) Prije preuzimanja dužnosti na brodu, sve osobe koje obavljaju poslove na brodu u bilo kojem svojstvu, moraju svladati program izobrazbe o postupcima u slučaju opasnosti na brodu iz Priloga I.E ovog Pravilnika.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka dužan je provoditi brodar na čiji brod se ukrcava osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Program iz stavka 1. ovoga članka mogu provoditi i ovlaštena učilišta.

(4) Osobama koje s uspjehom savladaju program iz stavka 1. ovoga članka, brodar izdaje odgovarajuću potvrdnicu, koji obrazac se objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva, dok učilište izdaje potvrdnicu u skladu sa člankom 54. ovoga Pravilnika.

(5) Potvrdnice iz stavka 4. imaju valjanost bez vremenskog ograničenja.

Članak 6.

(1) Vježbenička služba je razdoblje plovidbene službe kao dijela obrazovanja ili nakon njegovog završetka, a koje je uvjet za stjecanje stručne osposobljenosti.

(2) Vježbeničku službu prati i nadzire stručno osposobljeni i ovlašteni član posade.

(3) Zapovjednik broda je dužan ovlastiti člana posade odgovornog za nadzor i praćenje rada vježbenika.

(4) Vježbenici za vrijeme vježbeničke službe, dužni su redovito voditi vježbenički dnevnik o praktičnoj primjeni stečenih znanja u okviru redovnog obrazovanja prema obrascu iz Priloga V.I.

(5) Vježbenički dnevnik iz stavka 4. ovog članka potpisom ovjerava ovlašteni član posade odgovoran za nadzor i praćenje rada vježbenika.

(6) Tijekom pohađanja redovnog obrazovanja prema odobrenom programu obrazovna ustanova može izdati potvrdu radi ostvarivanja određenih prava vježbenika.

(7) Potvrda iz stavka 6. ovog članka mora sadržavati razdoblje pohađanja redovne nastave, a u slučaju da je vježbenik ukrcan na brod, potvrda se mora nalaziti na brodu.

Članak 7.

(1) Poslovi upravljačke razine na brodu su poslovi zapovjednika.

(2) Poslovi operativne razine na brodu su poslovi mornara, vođe palube, kormilara i strojara.

(3) Poslovi početne razine na brodu su poslovi mornara pripravnika, strojara pripravnika, vježbenika palube i vježbenika stroja.

(4) U nacionalnoj plovidbi poslovi upravljačke razine na brodu su poslovi brodovođe i voditelja skele.

POGLAVLJE I STRUČNA OSPOSOBLJENOST NA POČETNOJ RAZINI

Članak 8.

Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova mornara pripravnika i strojara pripravnika stječe osoba koja:

– ima najmanje 16 godina života i

– ima završen program izobrazbe o postupcima u slučaju opasnosti na brodu iz Priloga I.E ovoga Pravilnika.

Članak 9.

(1) Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova vježbenika palube stječe osoba koja:

– ima najmanje 15 godina života i

– ima dokaz o upisanom redovnom srednjoškolskom ili visokoškolskom obrazovanju u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1 ovog Pravilnika.

(2) Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova vježbenika stroja stječe osoba koja:

– ima najmanje 15 godina života i

– ima dokaz o upisanom redovnom srednjoškolskom obrazovanju strojarskog smjera ili preddiplomskom sveučilišnom studiju strojarskog smjera.

POGLAVLJE II STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI NA OPERATIVNOJ RAZINI

Članak 10.

Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova mornara stječe osoba koja:

a) – ima najmanje 17 godina života

– kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja ima završen odobreni program osposobljavanja u trajanju od najmanje dvije godine u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1 ovog Pravilnika.

– ima najmanje 90 dana plovidbene službe kao dijela navedenog obrazovanja ili nakon njegovog završetka.

ili

b) – ima najmanje 18 godina života

– ima najmanje 360 dana plovidbene službe ili najmanje 180 dana plovidbene službe i najmanje 250 dana radnog iskustva na pomorskim brodovima kao član posade palube i

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.A.1 ovoga Pravilnika.

Članak 11.

Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova vođe palube stječe osoba koja:

a) – posjeduje svjedodžbu Unije o stručnoj osposobljenosti za mornara ili svjedodžbu mornara koja je priznata u skladu s propisima EU i

– ima najmanje 180 dana plovidbene službe kao mornar

ili

b) – kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja ima završen odobreni program osposobljavanja u trajanju od najmanje tri godine u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1 ovog Pravilnika.

– ima najmanje 270 dana plovidbene službe kao dijela navedenog obrazovanja ili nakon njegovog završetka.

Članak 12.

Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova kormilara stječe osoba koja:

a) – posjeduje svjedodžbu Unije o stručnoj osposobljenosti za vođu palube ili svjedodžbu vođe palube koja je priznata u skladu s propisima EU

– ima najmanje 180 dana plovidbene službe kao vođa palube i

– posjeduje svjedodžbu radiooperatera

ili

– ima najmanje 360 dana plovidbene službe u službi palube kao dijela navedenog obrazovanja ili nakon njegovog završetka i

– posjeduje svjedodžbu radiooperatera

ili

c) – ima najmanje 500 dana radnog iskustva na pomorskim brodovima kao zapovjednik pomorskog broda

– posjeduje svjedodžbu radiooperatera i

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.A.1 ovoga Pravilnika.

Članak 13.

Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova strojara stječe osoba koja:

a) – ima najmanje 18 godina života

– završi srednjoškolsko obrazovanje strojarskog smjera u trajanju od najmanje tri godine ili najmanje preddiplomski sveučilišni studij strojarskog smjera i

– ima najmanje 180 dana plovidbene službe na motornim brodovima u službi stroja

ili

b) – ima najmanje 360 dana plovidbene službe na motornim brodovima u službi stroja i

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.A.2 ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE III STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI NA UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Članak 14.

(1) Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova zapovjednika stječe osoba koja:

a) – ima najmanje 18 godina života

– kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja ima završen odobreni program osposobljavanja u trajanju od najmanje tri godine u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na upravljačkoj razini iz Priloga I.B.2 ovog Pravilnika

– ima najmanje 360 dana plovidbene službe u službi palube kao dijela navedenog obrazovanja ili nakon njezina završetka

– posjeduje svjedodžbu radiooperatera i

– položi praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.A.2 ovog Pravilnika

ili

b) – ima najmanje 18 godina života

– posjeduje svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za kormilara ili svjedodžbu kormilara koja je priznata u skladu s propisima EU

– ima najmanje 180 dana plovidbene službe kao kormilar

– posjeduje svjedodžbu radiooperatera i

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.B.2 ovoga Pravilnika

ili

c) – ima najmanje 18 godina života

– ima najmanje 540 dana plovidbene službe ili najmanje 180 dana plovidbene službe i najmanje 500 dana radnog iskustva na pomorskom brodu kao zapovjednik pomorskog broda

– posjeduje svjedodžbu radiooperatera i

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.B.2 ovoga Pravilnika.

(2) Brodarac koji je stručno osposobljen za obavljanje poslova zapovjednika stječe naziv »kapetan unutarnje plovidbe«.

POGLAVLJE IV STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI U NACIONALNOJ PLOVIDBI

Članak 15.

Stručnu osposobljenost za obavljanje poslova voditelja skele stječe osoba koja:

– ima najmanje 18 godina života

– je završio izobrazbu u skladu sa programom iz Priloga I.C.1 ovoga Pravilnika i

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.C.1 ovoga Pravilnika.

Članak 16. NN 116/22, 21/24, 118/24

(1) Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova brodovođe stječe osoba koja:

a) – ima najmanje 18 godina života

– je završila posebnu izobrazbu u skladu s programom iz Priloga I.C.2 ovoga Pravilnika

– posjeduje svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti za radiooperatera

– ima najmanje 360 dana plovidbene službe u službi palube

– udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima

– položi ispit sukladno programu iz Priloga II.C.2 ovoga Pravilnika

ili

b) – posjeduje svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti za radiooperatera

– ima najmanje 90 dana plovidbene službe najmanje u svojstvu vođe palube

– udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima

– položi ispit sukladno programu iz Priloga II.C.2 ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka može steći i pomorac koji:

– posjeduje svjedodžbu iz članka 42. ovoga Pravilnika

– posjeduje svjedodžbu iz članka 44. stavka 1. ovoga Pravilnika

– položi ispit sukladno programu iz Priloga II.C.2 ovoga Pravilnika.

(3) Svjedodžba iz stavka 1. ovog članka ima valjanost bez vremenskog ograničenja.

GLAVA II DOPUNSKE OSPOSOBLJENOSTI

Članak 17. (NN 116/22, 118/24)

(1) Stručno osposobljen član posade broda može se dopunski osposobiti za:

1) posebne radnje na brodu

2) radiooperatera

3) brisan.

(2) Zapovjednik broda može se dopunski osposobiti radi dobivanja posebnih odobrenja iz članka 23. ovoga Pravilnika.

Članak 18.

Stručno osposobljen član posade broda može se dopunski osposobiti za posebne radnje na brodu kao:

1) stručnjak za putničku plovidbu i

2) stručnjak za ukapljeni prirodni plin.

Članak 19.

(1) Dopunsku osposobljenost stručnjaka za putničku plovidbu stječe član posade broda koji:

– ima najmanje 18 godina života

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.1 ovoga Pravilnika.

(2) Stručni ispit iz stavka 1. podstavka 2. ovog članka nisu dužne položiti osobe koje su kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja savladale odobreni program osposobljavanja u kojem su obuhvaćeni standardi za stručnjaka za putničku plovidbu iz Priloga I.D.1 ovog Pravilnika uz uvjet da polože praktični dio ispita sukladno programu iz Priloga III.C.1 ovog Pravilnika.

Članak 20.

(1) Dopunsku osposobljenost stručnjaka za ukapljeni prirodni plin stječe član posade broda koji:

– ima najmanje 18 godina života

– položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.2 ovoga Pravilnika.

(2) Stručni ispit iz stavka 1. podstavka 2. ovog članka nisu dužne položiti osobe koje su kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja savladale odobreni program osposobljavanja u kojem su obuhvaćeni standardi za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin iz Priloga I.D.2 ovog Pravilnika uz uvjet da polože praktični dio ispita sukladno programu iz Priloga III.C.2 ovog Pravilnika.

Članak 21.

(1) Dopunsku osposobljenost za radiooperatera stječe brodarac koji položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.3 ovoga Pravilnika.

(2) Stručni ispit iz stavka 1. ovog članka nisu dužne položiti osobe koje su kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja savladale odobreni program osposobljavanja u kojem su obuhvaćeni standardi za radiooperatera iz Priloga I.D.3 ovog Pravilnika.

Članak 22.(NN 116/22, 118/24)

Brisan.

Članak 23.

Zapovjednik broda mora posjedovati posebna odobrenja ako:

1) plovi pomoću radara

2) upravlja brodom koji kao pogonsko gorivo upotrebljava ukapljeni prirodni plin

3) upravlja velikim sastavima

4) plovi na dionicama plovnih putova s posebnim rizicima (sektorima) i

5) plovi na vodnim putovima pomorskog karaktera.

Članak 24.

(1) Posebno odobrenje za plovidbu uz pomoć radara stječe zapovjednik koji položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.4 ovoga Pravilnika.

(3) Posebno odobrenje za upravljanje brodovima koji kao pogonsko gorivo upotrebljavaju ukapljeni prirodni plin stječe zapovjednik koji posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin.

(4) Posebno odobrenje za upravljanje velikim sastavima stječe zapovjednik koji ima najmanje 720 dana plovidbene službe, od toga najmanje 540 dana od stjecanja svjedodžbe o osposobljenosti za zapovjednika i najmanje 180 dana na kormilarenju velikim sastavima.

(5) Posebno odobrenje za plovidbu na dionicama plovnih putova s posebnim rizicima (sektorima) stječe zapovjednik koji je plovio kao član palubne posade na odgovarajućem motornom brodu na dionicama za koje se traži posebno odobrenje i to 16 puta tijekom 10 godina, od čega najmanje 3 puta uzvodno i 3 puta nizvodno tijekom 3 godine neposredno prije podnošenja zahtjeva za izdavanje posebnog odobrenja.

(6) Broj plovidbi na dionicama iz stavka 5. ovoga članka mora biti zabilježen i ovjeren u brodarskoj knjižici zapovjednika koji zahtijeva posebno odobrenje za plovidbu na dionicama plovnih putova s posebnim rizicima.

(7) Dionice međunarodnih plovnih putova s posebnim rizicima u Republici Hrvatskoj utvrđene su propisom o razvrstavanju vodnih putova na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(8) U postupku utvrđivanja dionica iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvo je dužno najkasnije 6 mjeseci prije utvrđivanja i planiranog propisivanja takvih dionica obavijestiti Europsku komisiju i obrazložiti razloge za uvođenje tih mjera.

(9) Europska komisija javno objavljuje dionice plovnih putova s posebnim rizicima, uz obrazloženje iz stavka 8. ovoga članka.

(10) Posebno odobrenje za plovidbu vodnim putovima pomorskog karaktera stječe zapovjednik koji položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.5 ovoga Pravilnika.

(11) Stručni ispit iz stavka 1. ovog članka nisu dužne položiti osobe koje su kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja savladale odobreni program osposobljavanja u kojem su obuhvaćeni standardi za plovidbu vodnim putovima pomorskog karaktera iz Priloga I.D.5 ovog Pravilnika.

GLAVA III DUŽNOSTI I OVLASTI OSPOSOBLJENIH ČLANOVA POSADE BRODA

Članak 25.

(1) Član posade ovlašten je obavljati poslove na brodu za koje posjeduje svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti, kao i sve poslove niže operativne razine.

(2) Prema svojstvu u kojemu je ukrcan na brod, član posade koji je stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu ovlašten je obavljati sljedeće poslove:

1.) MORNAR

1.1. održavati brod i palubu, rukovati opremom i uređajima pri čemu je dužan:

1.1.1. pomoći u pripremi broda za plovidbu kako bi se osiguralo sigurno putovanje u svim uvjetima

1.1.2. pomoći u aktivnostima privezivanja i sidrenja

1.1.3. pomoći pri plovidbi i manevriranju broda na nautički siguran i ekonomičan način

1.1.4. pomoći u upravljanju brodom pri nadzoru rada broda i brizi o osobama na njemu

1.1.5. rabiti opremu broda

1.1.6. pomoći u upravljanju brodom pri pripremi, skladištenju i nadzoru tereta pri utovaru i istovaru

1.1.7. pomoći u upravljanju brodom pri pružanju usluga putnicima

1.1.8. pružiti izravnu pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti

1.1.9. pomoći u upravljanju brodom u aspektima brodostrojarstva, elektrotehnike, elektronike i automatike kako bi se osigurala opća tehnička sigurnost

1.1.10. obavljati radove održavanja na opremi za brodostrojarstvo, elektrotehniku, elektroniku i automatiku kako bi se osigurala opća tehnička sigurnost

1.1.11. pomoći u upravljanju brodom pri održavanju i popravljanju broda te ugrađenih uređaja i opreme

1.1.12. općenito, društveno i profesionalno komunicirati, što uključuje sposobnost korištenja standardiziranim komunikacijskim izrazima u situacijama s problemima u komunikaciji.

1.1.13. poštovati pravila o sigurnosti na radu te razumjeti važnost zdravstvenih i sigurnosnih pravila i važnost okoliša

1.1.14. uzeti u obzir važnost osposobljavanja o sigurnosti na brodu i hitno reagirati u izvanrednim situacijama

1.1.15. poduzeti preventivne mjere za sprečavanje požara i pravilno upotrebljavati vatrogasnu opremu

1.1.16. obavljati dužnosti uzimajući u obzir važnost zaštite okoliša.

1.2 samostalno upravljati skelom koja ne plovi slobodno.

2.) VOĐA PALUBE

2.1 samostalno upravljati brodom bez vlastitog pogona neograničene nosivosti

2.2 upravljati čamcima kojima je opremljen brod

2.3 obavljati poslove mornara i voditelja skele koja ne plovi slobodno.

3.) KORMILAR

3.1. kormilariti pod nadzorom motornim brodom, tegljenim, bočnim ili potiskivanim sastavom

3.2 obavljati poslove vođe palube, mornara i voditelja skele koja ne plovi slobodno.

4.) ZAPOVJEDNIK

4.1. zapovijedati i upravljati svim brodovima i sastavima osim brodova koji kao gorivo upotrebljavaju ukapljeni prirodni plin i velikih sastava pri čemu je dužan:

4.1.1. davati naloge drugim članovima posade palube te nadzirati zadaće koje izvršavaju

4.1.2. planirati putovanje i voditi plovidbu na unutarnjim plovnim putovima, što uključuje sposobnost odabira najpovoljnijeg puta plovidbe do destinacija za utovar i istovar, uzimajući u obzir primjenjive prometne propise i dogovoreni skup pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu

4.1.3. primijeniti znanje o primjenjivim pravilima o članovima posade broda, uključujući znanje o vremenu odmora te o sastavu članova posade palube

4.1.4. ploviti i manevrirati uz osiguravanje sigurnog upravljanja brodom u svim uvjetima na unutarnjim plovnim putovima, među ostalim u situacijama s jako gustim prometom ili kada drugi plovni objekti prevoze opasne tvari te koje zahtijevaju osnovno poznavanje Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN)

4.1.5. odgovoriti na izvanredne situacije tijekom plovidbe na unutarnjim plovnim putovima

4.1.6. primjenjivati znanje o brodogradnji i metodama konstrukcije u plovidbi unutarnjim plovnim putovima na upravljanje različitim vrstama plovnih objekata i posjedovati osnovno znanje o tehničkim pravilima za plovila unutarnje plovidbe

4.1.7. nadzirati i pratiti obveznu opremu kako je navedeno u svjedodžbi broda

4.1.8. planirati i osigurati siguran utovar, skladištenje, osiguranje, istovar tereta i brigu o njemu tijekom putovanja

4.1.9. planirati i osigurati stabilnost broda

4.1.10. planirati i osigurati siguran prijevoz putnika i brigu o njima tijekom putovanja, uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti

4.1.11. planirati radni tijek brodostrojarstva, elektrotehnike, elektronike i automatike

4.1.12. nadzirati glavne motore broda te pomoćne strojeve i opremu

4.1.13. planirati i davati upute u vezi s pumpom i sustavom kontrole pumpe broda

4.1.14. organizirati sigurnu upotrebu i primjenu, održavanje i popravak elektrotehničkih uređaja broda

4.1.15. kontrolirati sigurno održavanje i popravak tehničkih uređaja

4.1.16. organizirati sigurno održavanje i popravak broda te ugrađene opreme

4.1.17. upravljati ljudskim resursima, biti društveno odgovoran te se brinuti o organizaciji radnog tijeka i osposobljavanju na brodu

4.1.18. osigurati dobru komunikaciju u svakom trenutku, što uključuje korištenje standardiziranim komunikacijskim izrazima u situacijama s problemima u komunikaciji

4.1.19. poticati uravnoteženo i druželjubivo radno okruženje na brodu

4.1.20. pratiti primjenjive pravne zahtjeve i poduzeti mjere za osiguranje sigurnosti života

4.1.21. održavati sigurnost i zaštitu osoba na brodu, uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti

4.1.22. uspostaviti planove za izvanredne situacije i kontrolu štete te rješavati izvanredne situacije

4.1.23. osigurati usklađenost sa zahtjevima za zaštitu okoliša.

4.2 obavljati poslove kormilara, vođe palube, mornara, brodovođe i voditelja skele.

4.3. obavljati poslove u skladu sa dopunskim osposobljenostima za posebna odobrenja:

4.3.1. Plovidba unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera – raditi s aktualnim kartama i mapama, obavijestima za voditelje brodica i pomorce te drugim publikacijama koje se odnose na plovne putove pomorskog karaktera, služiti se podacima o razini morskih mijena, plimnim strujama, razdobljima i ciklusima morskih mijena, vremenima plimnih struja i morskih mijena te varijacijama u estuariju, služiti se sustavom SIGNI (Signalisation de voies de Navigation Intérieure) i uslugama IALA-e (International Association of Marine Aids to Navigation and Lighthouse Authorities) za sigurnu plovidbu na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera.

4.3.2. Plovidba uz pomoć radara – poduzimati odgovarajuće radnje u vezi s plovidbom uz pomoć radara prije polaska, tumačiti informacije sa zaslona radara i analizirati ih te umanjiti smetnje signala različitog porijekla, ploviti uz pomoć radara uzimajući u obzir dogovoreni skup pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu te u skladu s pravilima kojima se utvrđuju zahtjevi za plovidbu uz pomoć radara (kao što su zahtjevi o broju članova osoblja ili tehnički zahtjevi za plovila), upravljati brodom u posebnim okolnostima kao što su gust promet, otkazivanje uređaja, opasne situacije.

5.) STROJAR

5.1. upravljati i održavati pogonske motore i motorna postrojenja na brodu.

Članak 26.

Član posade koji je stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu u nacionalnoj plovidbi ovlašten je obavljati sljedeće poslove:

1) VODITELJ SKELE

1.1.1. ploviti i manevrirati skelom koja ne plovi slobodno uz osiguravanje sigurnog upravljanja skelom u svim uvjetima na unutarnjim plovnim putovima

1.1.2. održavati skelu i palubu, rukovati opremom i uređajima te kontrolirati obveznu opremu kako je navedeno u svjedodžbi skele

1.1.3. osigurati siguran ukrcaj i iskrcaj tereta i putnika i osigurati stabilnost skele

1.1.4. osigurati siguran prijevoz putnika i brigu o njima tijekom putovanja, uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti

1.1.5. kontrolirati sigurno održavanje i popravak tehničkih uređaja

1.1.6. organizirati sigurno održavanje i popravak skele te ugrađene opreme

1.1.7. održavati sigurnost i zaštitu osoba na skeli, uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti

1.1.8. hitno reagirati i rješavati izvanredne situacije

1.1.9. poduzeti preventivne mjere za sprečavanje požara i pravilno upotrebljavati vatrogasnu opremu

1.1.10. obavljati dužnosti uzimajući u obzir važnost zaštite okoliša.

2.) BRODOVOĐA

2.1. zapovijedati i upravljati brodom u nacionalnoj plovidbi, izuzev sastava pri čemu je dužan obavljati poslove zapovjednika iz točke 4.

2.2 obavljati poslove voditelja skele, mornara, vođe palube i kormilara

2.3. zapovijedati i upravljati skelom koja plovi slobodno u nacionalnoj plovidbi.

Članak 27.(NN 116/22, 118/24)

(1) Član posade koji posjeduje svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti ovlašten je obavljati sljedeće posebne radnje i poslove na brodu za koje je dodatno osposobljen:

a) Stručnjak za putničku plovidbu – organizirati i poduzimati mjere za zaštitu putnika, a posebno u izvanrednim situacijama, uključujući pružanje izravne pomoći putnicima s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti te organizirati upotrebu opreme za spašavanje na putničkim brodovima.

b) Stručnjak za ukapljeni prirodni plin – upravljati sustavima na brodu koji se odnose na ukapljeni prirodni plin na siguran način, osigurati redovitu provjeru sustava za ukapljeni prirodni plin, poduzimati radnje za opskrbu broda ukapljenim prirodnim plinom na siguran i kontroliran način, pripremiti brodski sustav za ukapljeni prirodni plin za održavanje, upravljati rizicima i izvanrednim situacijama povezanim s ukapljenim prirodnim plinom.

c) Radiooperater – samostalno rukovati brodskim radio-telefonskim uređajem.

(2) Brisan.

GLAVA IV IZDAVANJE, OBNOVA I ZAMJENA SVJEDODŽBI

Članak 28.

(1) Svjedodžba o osposobljenosti izdat će se na zahtjev brodarca koji ima propisanu životnu dob, koji je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na brodu i koji je stručno i/ili dopunski osposobljen za obavljanje pojedinih poslova na brodu.

(2) Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje lučka kapetanija nadležna prema mjestu prebivališta člana posade, a stranim državljanima lučka kapetanija kod koje je položio ispit o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti, odnosno, kojoj je podnio zahtjev za obnovu postojeće svjedodžbe, ako su ispunjeni svi propisani uvjeti za izdavanje svjedodžbe. Osim lučke kapetanije svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka može izdati i Ministarstvo.

(3) Kao posebna isprava izdaje se svjedodžba o stručnoj osposobljenosti zapovjednika, dopunske svjedodžbe za posebne radnje na brodu i svjedodžba radiooperatera.

(4) Za članove posade broda, osim zapovjednika, svjedodžba o osposobljenosti i brodarska knjižica izdaju se kao jedinstvena isprava, na način da se stručna i dopunska osposobljenost upisuje i ovjerava u aktivnu brodarsku knjižicu.

(5) Posebna odobrenja za zapovjednika iz članka 23. ovoga Pravilnika upisuju se u svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti zapovjednika, osim posebnog odobrenja za upravljanje brodovima koji kao pogonsko gorivo upotrebljavaju ukapljeni prirodni plin koje se izdaje kao dopunska svjedodžba o osposobljenosti za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin sukladno stavku 3. ovoga članka.

Članak 29.

(1) Svjedodžbe o osposobljenosti izdaju se, odnosno, upisuju i ovjeravaju u aktivnoj brodarskoj knjižici na zahtjev brodarca.

(2) Uz zahtjev za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti, odnosno upisa osposobljenosti, potrebno je priložiti sljedeće:

a) ispravu o identitetu (osobna iskaznica, putovnica)

b) liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti koje ne smije biti starije od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva

c) dokaz o udovoljavanju svim uvjetima propisanim ovim Pravilnikom za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za koju podnosi zahtjev (svjedodžba obrazovne ustanove, uvjerenje o položenom ispitu, uvjerenje o praktičnom ispitu, dokaz o plovidbenoj službi, uvjerenje o završenoj izobrazbi)

d) fotografija podnositelja zahtjeva vlastoručno potpisana na poleđini za svjedodžbu koja se izdaje kao posebna isprava

e) brodarska knjižica podnositelja zahtjeva kada se traži svjedodžba koja se izdaje kao jedinstvena isprava.

f) ovjereni vježbenički dnevnik za vježbenike koji podnose zahtjev za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti bez polaganja ispita.

(3) Liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti brodarci su dužni priložiti uz zahtjev za:

a) izdavanje prve svjedodžbe o osposobljenosti člana posade

b) izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti zapovjednika

c) obnove valjanosti svjedodžbe o osposobljenosti člana posade sukladno propisu o zdravstvenoj sposobnosti članova posade broda.

(4) U postupku izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, odnosno upisivanja osposobljenosti nadležno tijelo iz članka 28. stavka 2. ovoga Pravilnika dužno je provjeriti valjanost i vjerodostojnost priloženih isprava, a naročito je li podnositelju zahtjeva već ranije izdana valjana svjedodžba o osposobljenosti.

(5) Podaci o izdanim svjedodžbama i upisanim osposobljenostima bez odgode se unose u Središnji upisnik brodaraca.

Članak 30.

(1) Uz zahtjev za izdavanje posebnih odobrenja zapovjednika iz članka 23. ovoga Pravilnika, podnositelj je dužan priložiti sljedeće:

a) ispravu o identitetu (osobna iskaznica, brodarska knjižica, putovnica)

b) dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta za odobrenje za koje podnose zahtjev u skladu sa člankom 24. ovoga Pravilnika.

c) svjedodžbu Unije o stručnoj osposobljenosti zapovjednika ili svjedodžbu zapovjednika priznatu od Europske komisije.

(2) U postupku izdavanja posebnog odobrenja nadležno tijelo iz članka 28. stavka 2. ovoga Pravilnika dužno je provjeriti valjanost i vjerodostojnost priloženih isprava.

Članak 31.

(1) Valjanost svjedodžbe o osposobljenosti člana posade broda, osim zapovjednika, ograničena je do datuma do kojega vrijedi liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

(2) Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti zapovjednika vrijede najduže 13 godina.

(3) Valjanost posebnih odobrenja zapovjednika koja se upisuju u svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti zapovjednika ograničena je rokom valjanosti svjedodžbe zapovjednika.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za posebne radnje vrijede najviše 5 godina.

Članak 32.

(1) Istekom valjanosti svjedodžbe o osposobljenosti, na zahtjev brodarca, obnovit će se valjanost svjedodžbe.

(2) Uz zahtjev za obnovu svjedodžbe o osposobljenosti potrebno je priložiti ispravu o identitetu i liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti koje ne smije biti starije od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Uz zahtjev za obnovu svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti zapovjednika i za obnovu posebnih odobrenja zapovjednika upisanih u svjedodžbu, potrebno je priložiti ispravu o identitetu i liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti koje ne smije biti starije od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(4) Fotografija podnositelja zahtjeva vlastoručno potpisana na poleđini prilaže se uz zahtjev za obnovu svjedodžbe o osposobljenosti koja se izdaje kao posebna isprava, a brodarska knjižica podnositelja zahtjeva se prilaže uz zahtjev za obnovu svjedodžbe koja se izdaje kao jedinstvena isprava.

Članak 33.

(1) Svjedodžba o osposobljenosti za stručnjaka za putničku plovidbu obnoviti će se brodarcu koji položi novi ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.1 ovoga Pravilnika ili završi izobrazbu u kojoj su obuhvaćeni standardi za stručnjaka za putničku plovidbu iz Priloga I.D.1 ovoga Pravilnika

(2) Uz zahtjev za obnovu svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za stručnjaka za putničku plovidbu, potrebno je priložiti ispravu o identitetu i dokaz o položenom novom ispitu ili završenoj izobrazbi.

Članak 34.

(1) Svjedodžba o osposobljenosti za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin obnoviti će se brodarcu koji:

a) – ima najmanje 180 dana plovidbene službe u prethodnih pet godina ili najmanje 90 dana plovidbene službe u prethodnoj godini na brodu koje kao gorivo koristi ukapljeni prirodni plin

ili

b) – položi novi ispit u sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.2 ovoga Pravilnika.

(2) Uz zahtjev za obnovu svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin, potrebno je priložiti ispravu o identitetu i dokaz o propisanoj plovidbenoj službi ili dokaz o položenom novom ispitu.

Članak 35.

(1) Nestanak svjedodžbe i znatno oštećenje svjedodžbe o osposobljenosti član posade je dužan prijaviti lučkoj kapetaniji koja je svjedodžbu izdala, odnosno Ministarstvu.

(2) Tijelo koje je izdalo svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem će nestalu i znatno oštećenu svjedodžbu poništiti.

(3) Na zahtjev vlasnika nestale i znatno oštećene svjedodžbe, Lučka kapetanija ili Ministarstvo izdati će novu svjedodžbu.

(4) Rok valjanosti svjedodžbe iz stavka 3. ovoga članka ne može biti dulji od datuma isteka valjanosti nestale ili znatno oštećene svjedodžbe o osposobljenosti.

(5) Podaci o poništenoj i novoj svjedodžbi bez odgode se moraju upisati u bazu podataka iz članka 29. stavka 5. ovoga Pravilnika.

(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodarske knjižice.

Članak 36.

(1) Svjedodžbe o osposobljenosti lučka kapetanija i Ministarstvo mogu ukinuti, privremeno suspendirati ili poništiti u slučajevima iz razloga utvrđenih propisom kojim se uređuje unutarnja plovidba.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka bez odgode se moraju upisati u bazu podataka iz članka 29. stavka 5. ovoga Pravilnika.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi da svjedodžba o stručnoj osposobljenosti koju je izdalo nadležno tijelo u drugoj državi članici ne ispunjava uvjete utvrđene ovim Pravilnikom, ili ako postoje drugi objektivni razlozi, Ministarstvo će tražiti od tijela koje je izdalo tu svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti da razmotri mogućnost njezina suspendiranja.

(4) Ministarstvo o postupku iz stavka 3. ovoga članka obavješćuje Komisiju.

(5) Ministarstvo može zabraniti rad osobama u području pod svojom nadležnošću dok ne primi obavijest o odluci nadležnog tijela iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Ministarstvo Europskoj komisiji dostavlja podatke o tijelima ovlaštenim za izdavanje, obnovu, ukidanje i poništavanje svjedodžbi, potvrđivanje plovidbene službe, uspostavljanje i vođenje Središnjeg upisnika brodaraca kao i tijelima ovlaštenim za provedbu i organiziranje stručnih ispita.

(7) U slučaju sumnje ili utvrđenih nepravilnosti materijalne i formalne prirode koje su u svezi s svjedodžbama EU i svjedodžbama trećih zemalja priznatim u skladu s propisima EU Ministarstvo je dužno obavijestiti Europsku komisiju.

(8) Odredbe iz stavka 7. ovog članka odnose se i na brodarske knjižice, brodske dnevnike te uvjerenja o praktičnom ispitu.

(9) U slučaju sumnje ili utvrđenih nepravilnosti, po obavijesti nadležnog tijela druge države članice da svjedodžba o stručnoj osposobljenosti, brodarska knjižica i brodski dnevnik, uvjerenje o položenom praktičnom ispitu koji su izdani u Republici Hrvatskoj ne ispunjavaju uvjete utvrđene ovim Pravilnikom, Ministarstvo ili lučka kapetanija će odlučiti o valjanosti dokumenta u svojoj nadležnosti i o tome obavijestiti nadležno tijelo u drugoj državi članici.

GLAVA V PLOVIDBENA SLUŽBA I ZDRAVSTVENA SPOSOBNOST

Članak 37.

(1) Plovidbenom službom smatra se staž ukrcanja na brodovima stečen na svim unutarnjim plovnim putovima država članica Europske unije. U slučaju unutarnjih plovnih putova čiji tokovi nisu sasvim na području Europske unije uzima se u obzir i staž ukrcanja na brodovima stečen na dionicama koje se nalaze izvan područja Europske unije.

(2) U okviru 365 uzastopnih dana može se uzeti u obzir samo 180 dana plovidbe.

(3) U plovidbenu službu priznaje se i služba ostvarena na brodovima strane zastave.

(4) Trajanje plovidbene službe i radnog iskustva na pomorskim brodovima utvrđuje se na temelju potvrđenih podataka iz brodarske/pomorske knjižice, a ukoliko je potrebno i na temelju izvadaka iz brodskog dnevnika pojedinih plovila na kojima je član posade bio ukrcan.

(5) Vrijeme ukrcanja ostvareno na čamcima, brodicama, jahtama, skelama koje ne plove slobodno i plutajućim objektima ne priznaje se kao plovidbena služba.

Članak 38.

(1) Član posade broda može imati samo jednu aktivnu brodarsku knjižicu, a na brodu se može voditi samo jedan aktivni brodski dnevnik.

(2) Prilikom ukrcavanja na brod, član posade je dužan predati brodarsku knjižicu zapovjedniku, a prilikom iskrcavanja zapovjednik je dužan članu posade vratiti brodarsku knjižicu.

(3) Zapovjednik broda dužan je redovito upisivati podatke o plovidbenoj službi u brodarsku knjižicu člana posade te podatke o obavljenim putovanjima u brodskom dnevniku i odgovoran je za brodarske knjižice članova posade i brodski dnevnik.

(4) Na zahtjev brodarca lučka kapetanija će, nakon provjere vjerodostojnosti i valjanosti svakog potrebnog dokaza u obliku dokumenata, u brodarskoj knjižici potvrditi podatke u vezi s plovidbenom službom i putovanjima obavljenima u razdoblju od najviše petnaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva. Ako se upotrebljavaju elektronički alati, uključujući elektroničke brodarske knjižice i elektroničke brodske dnevnike, uključujući prikladne postupke za zaštitu vjerodostojnosti dokumenata, odgovarajući podaci mogu se potvrditi bez dodatnih postupaka.

(5) Podaci o plovidbenoj službi i putovanjima ovjereni od nadležnih tijela drugih država priznaju se kao valjani u Republici Hrvatskoj.

Članak 39.

(1) Provedbene akte kojima se utvrđuju obrasci svjedodžbi Unije, brodarskih knjižica i brodskih dnevnika donosi Europska komisija.

(2) Obrasci iz stavka 1. ovoga članka te svi drugi obrasci isprava propisanih ovim Pravilnikom utvrđeni su u Prilogu V. ovoga Pravilnika.

(3) Iznosi naknada za obrasce iz stavka 1. ovoga članka te svih drugih obrazaca, isprava i knjiga propisanih ovim pravilnikom utvrđeni su u Prilogu VI. Ovoga Pravilnika.

Članak 40.

(1) Zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova i posebnih dužnosti na brodu članovi posade broda dokazuju liječničkim uvjerenjem izdanim od ovlaštene zdravstvene ustanove sukladno propisu kojim se uređuje zdravstvena sposobnost članova posade brodova unutarnje plovidbe.

(2) Od navršene 60. godine života brodarac koji posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti dužan je dokazati svoju zdravstvenu sposobnost iz stavka 1. ovoga članka najmanje svakih pet godina, a od navršene 70. godine života svake dvije godine.

(3) Ako se liječničkim pregledom utvrde dodatni uvjeti, mjere ili ograničenja koja se odnose na zdravstvenu sposobnost člana posade broda, lučka kapetanija ili Ministarstvo moraju ih upisati u svjedodžbu o osposobljenosti.

(4) Brodar, zapovjednik ili nadležno tijelo mogu zahtijevati od člana posade da dokaže zdravstvenu sposobnost ako postoje objektivne naznake da taj član posade više ne ispunjava zahtjeve u pogledu zdravstvene sposobnosti iz stavka 1. ovog članka.

(5) Izvanredni pregled člana posade iz stavka 4. ovoga članka se obavlja na isti način kao i obavezni i redovni liječnički pregled.

(6) Ukoliko se liječničkim pregledom iz stavka 4. ovoga članka utvrdi da član posade ne ispunjava zahtjeve u pogledu zdravstvene sposobnosti, postupiti će se u skladu sa člankom 36. ovoga Pravilnika.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, trošak liječničkog pregleda snosi član posade, u protivnom, član posade može zahtijevati nadoknadu troška liječničkog pregleda u punom iznosu od strane osobe ili tijela koje je uputilo člana posade na pregled.

(8) Standardi zdravstvene sposobnosti propisani su Prilogom VII. ovoga Pravilnika.

GLAVA VI PRIZNAVANJE STRANIH SVJEDODŽBI I SVJEDODŽBI POMORACA

Članak 41.

(1) Svjedodžbe Unije kao i svjedodžbe o osposobljenosti izdane u skladu s Pravilnikom o osoblju u plovidbi Rajnom, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.

(2) Svjedodžbe o osposobljenosti koje su izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koje su priznate u skladu s propisima EU, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.

(3) Svjedodžbe o osposobljenosti koje su do 18. siječnja 2024. godine izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koje nisu priznate u skladu s propisima EU, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske do 17. siječnja 2032. godine.

(4) Na vodnom putu rijeke Save i domaćim brodovima na rijeci Savi valjane su sve svjedodžbe o osposobljenosti koje su izdala nadležna tijela zemalja članica Međunarodne komisije za sliv rijeke Save u skladu s Pravilima o posadi plovila u slivu rijeke Save.

(5) Odredbe ovoga članka odnose se i na brodarske knjižice, brodske dnevnike te uvjerenja o praktičnom ispitu.

(6) Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, uključujući svjedodžbe za posebne radnje stručnjaka za putničku plovidbu i stručnjaka za ukapljeni prirodni plin, osim svjedodžbe zapovjednika, koje su izdane ili priznate u skladu s u skladu s Konvencijom STCW, priznaju se na pomorskim brodovima koji plove na unutarnjim plovnim putovima.

Članak 42. (NN 116/22, 118/24)

Za ishođenje svjedodžbe iz članka 16. stavka 2. podstavka 1. ovoga Pravilnika priznaju se sljedeće svjedodžbe o osposobljenosti u pomorstvu:

a) zapovjednika broda od 3.000 BT ili većeg (STCW II/2, točke 12)

b) prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većem (STCW II/2, točke 12)

c) zapovjednika broda do 3.000 BT (STCW II/2, točke 34)

d) prvog časnika palube na brodu do 3.000 BT (STCW II/2, točke 34)

e) časnika plovidbene straže na brodu od 500 BT ili većem (STCW II/1)

f) zapovjednika broda do 500 BT u priobalnoj plovidbi (STCW II/3, točke 5 – 6)

g) časnika plovidbene straže na brodu do 500 BT u priobalnoj plovidbi (STCW II/3, točke 3 – 4)

h) zapovjednika broda do 200 BT u nacionalnoj plovidbi (HR II/2)

i) zapovjednika broda do 50 BT u nacionalnoj plovidbi (HR II/1).

Članak 43.

Stručna osposobljenost za obavljanje poslova strojara upisat će se i ovjeriti u brodarskoj knjižici na zahtjev pomorca koji posjeduje stečenu svjedodžbu o osposobljenosti za:

a) upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim (STCW III/2, točke 1-2)

b) drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim (STCW III/2, točke 1-2)

c) drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3.000 kW (STCW III/3)

d) upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3.000 kW (STCWIII/3)

e) časnika stroja odgovoran za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III/1)

f) starijeg člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici (STCW III/5)

g) člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici (STCW III/4)

h) upravitelja stroja sa strojem porivne snage do 1.500 kW u nacionalnoj plovidbi (HR III/6),

i) časnika stroja odgovoran za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage do 1.500 kW u nacionalnoj plovidbi (HR III/5).

Članak 44.

(1) Svjedodžba radiooperatera izdati će se na zahtjev pomorca koji:

– posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti za GMDSS radiooperatora (STCW IV/2),

ili

– posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti za radiooperatora sa ograničenom ovlasti i

– koji položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.D.7 ovoga Pravilnika..

(2) Posebno odobrenje za plovidbu pomoću radara upisati će se u svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti zapovjedniku koji posjeduje stečenu:

– Potvrdu o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na upravljačkoj razini ili

– Potvrdu o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj razini ili

– Potvrdu o osposobljenosti – Motrenje i korištenje radarskog uređaja.

(3) Svjedodžba o osposobljenosti stručnjaka za putničku plovidbu izdati će se na zahtjev pomorca koji posjeduje stečenu Svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti – Mjere sigurnosti na putničkom brodu (STCW V/2).

DIO TREĆI OBRAZOVANJE I IZOBRAZBA BRODARACA

Članak 45.

(1) Obrazovanje brodaraca propisano kao uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti sukladno odredbama ovoga Pravilnika provode obrazovne ustanove ovlaštene sukladno propisima o znanosti i obrazovanju i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Ovlaštena obrazovna ustanova dužna je suglasnost Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka ishoditi prije početka izvođenja planiranog programa obrazovanja, i bez suglasnosti Ministarstva ne smije započeti s provođenjem planiranog programa obrazovanja.

(3) Suglasnošću iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo odobrava planirane programe obrazovanja brodaraca ako su usklađeni s propisanim standardima osposobljenosti odgovarajuće razine iz Priloga I ovoga Pravilnika.

(4) Suglasnost kojom se ovlaštenoj obrazovnoj ustanovi odobravaju programi obrazovanja brodaraca izdaje se bez vremenskog ograničenja.

Članak 46. (NN 116/22, 21/24, 118/24)

(1) Izobrazbu koja je uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti, sukladno odredbama ovoga Pravilnika provode učilišta ovlaštena rješenjem Ministarstva.

(2) Ovlašteno učilište dužno je rješenje Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka ishoditi prije početka izvođenja planiranog programa izobrazbe i bez rješenja Ministarstva ne smije započeti s provođenjem planiranog programa izobrazbe.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo odobrava planirane programe izobrazbe ako su usklađeni s propisanim standardima osposobljenosti odgovarajuće razine iz Priloga I ovoga Pravilnika.

(4) Rješenje o povjeravanju izobrazbe Ministarstvo izdaje na rok od pet godina od dana izdavanja.

Članak 47.

(1) Suglasnost kojom se ovlaštenoj obrazovnoj ustanovi odobravaju programi obrazovanja i rješenje o povjeravanju izobrazbe Ministarstvo izdaje na temelju pisanog zahtjeva obrazovne ustanove ili učilišta.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu uvedenog i održavanog sustava kvalitete, tehničke opremljenosti, nastavnika i programa, a minimalni sadržaj zahtjeva propisan je u Prilogu IV.A ovoga Pravilnika.

(3) Nastavnici odnosno predavači predmeta uže plovidbene struke u procesima obrazovanja i izobrazbe pored uvjeta propisanih posebnim propisima, moraju biti stručno osposobljeni za obavljanje poslova na brodu u unutarnjoj plovidbi ili imati stečeno zvanje u unutarnjoj plovidbi, najmanje ono na koje se obrazovni program odnosno program izobrazbe odnosi.

(4) Za dijelove programa obrazovanja odnosno izobrazbe koji se ne smatraju užom plovidbenom strukom, priznaje se i odgovarajuća stečena najmanje preddiplomska obrazovna kvalifikacija toga nastavnika odnosno predavača (npr. strojarske, pravne, građevinske, medicinske, kemijske struke i sl.).

(5) Uvjeti u pogledu tehničke opremljenosti i nastavnika/predavača u obrazovanju propisani su u Prilogu IV.B.1, a u pogledu tehničke opremljenosti i nastavnika/predavača u izobrazbi propisani su u Prilogu IV.B.2 ovoga Pravilnika.

Članak 48.

(1) Zahtjev iz članka 47. stavka 1. ovoga Pravilnika sa svim prilozima Ministarstvo će dostaviti Povjerenstvu imenovanom za pregled obrazovne ustanove/učilišta.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je, osim pregleda priložene dokumentacije, obaviti pregled prostorija i opreme obrazovne ustanove/učilišta.

(3) Nakon provedenoga postupka Povjerenstvo je dužno sastaviti zapisnik o provedenom pregledu te izraditi mišljenje o rezultatima pregleda.

(4) Zapisnik i mišljenje iz stavka 3. ovoga članka za isti program obrazovanja i/ili izobrazbe će se priznati kao zadovoljavajući, ukoliko nije stariji od 6 mjeseci ili ako u toj obrazovnoj ustanovi/učilištu unutar navedenog razdoblja nije došlo do promjene u pogledu tehničke opremljenosti o čemu su oni dužni izvijestiti Ministarstvo u skladu sa člankom 50. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

(5) Po primitku zapisnika i mišljenja iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem odlučiti o zahtjevu obrazovne ustanove o davanju suglasnosti na program obrazovanja odnosno učilišta o povjeravanju izobrazbe brodaraca.

(6) Rješenje obvezno sadrži naziv odobrenog programa, odnosno povjerene izobrazbe.

(7) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 49.

(1) Za pregled obrazovne ustanove i/ili učilišta/o i utvrđivanja uvjeta za povjeravanje obrazovanja i/ili izobrazbe brodaraca Ministarstvu pripada naknada u iznosu utvrđenom u Prilogu VI. ovoga Pravilnika.

(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka obrazovna ustanova odnosno učilište dužno je platiti najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Ako obrazovna ustanova odnosno učilište ne plati naknadu u roku propisanom u stavku 2. ovoga članka, zahtjev za povjeravanjem programa obrazovanja odnosno izobrazbe brodaraca će se odbaciti.

(4) U slučaju podnošenja zahtjeva za više programa obrazovanja i/ili izobrazbe istovremeno, za svaki takav program se zasebno plaća naknada navedena u stavku 1. ovoga članka.

(5) Naknada iz stavka 1. ovoga članka je jedinstvena i plaća se za sve lokacije učilišta jednako.

(6) Naknada iz stavka 1. ovoga članka plaća se za sve vrste pregleda, po podnošenju zahtjeva za povjeravanje programa obrazovanja i/ili izobrazbe brodaraca, a prije obavljanja samog pregleda.

(7) Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se prilikom obavljanja izvanrednih i nenajavljenih pregleda učilišta.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, naknadu ne plaćaju obrazovne ustanove odnosno učilišta koja se financiraju isključivo iz državnog proračuna ili proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, što se dokazuje potpisanom i ovjerenom izjavom odgovorne osobe u toj instituciji.

Članak 50.

(1) Ovlaštenoj obrazovnoj ustanovi koja u program obrazovanja uvrsti i programe izobrazbe brodaraca ne izdaje se posebno rješenje o povjeravanju izobrazbe.

(2) Ovlaštena obrazovna ustanova i ovlašteno učilište može organizirati neobavezne pripremne tečajeve (seminare) za polaganje ispita radi stjecanja svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti članova posade broda.

(3) O svakoj promjeni tehničke opremljenosti, ovlaštena obrazovna ustanova ili ovlašteno učilište dužno je bez odlaganja Ministarstvu dostaviti podatke o promjenama i zatražiti odobrenje za obavljanje obrazovanja ili izobrazbe uz promijenjene uvjete. Ministarstvo će u roku od 30 dana odlučiti o podnesenom zahtjevu.

(4) Bez odobrenja Ministarstva iz stavka 3. ovoga članka, obavljanje obrazovanja ili izobrazbe brodaraca uz promijenjene uvjete nije dopušteno.

(5) Ako obrazovna ustanova/učilište postupi protivno odredbi stavka 4. ovoga članka isprava o završenom obrazovanju ili izobrazbi neće se priznati u postupku izdavanja svjedodžbi brodaraca, a suglasnost odnosno rješenje Ministarstva će se ukinuti na rok ne kraći od tri mjeseca.

Članak 51.

(1) Svaka ovlaštena obrazovna ustanova/ovlašteno učilište dužno je u sklopu svog unutarnjeg ustroja uspostaviti sustave kvalitete sukladno međunarodnim ISO standardima upravljanja, a u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika, koji moraju biti ocijenjeni od nezavisne certifikacijske ustanove.

(2) Obrazovna ustanova/učilište, koje po prvi put predaje zahtjev za izdavanje suglasnosti na održavanje obrazovanja, odnosno rješenja za održavanje izobrazbe brodaraca dužno je uvesti, odnosno prilagoditi sustav upravljanja kvalitetom najkasnije godinu od dana izdavanja suglasnosti odnosno rješenja te o uvođenju i ocjenjivanju sustava izvijestiti Ministarstvo.

(3) Obrazovna ustanova/učilište dužno je izvijestiti Ministarstvo o rezultatima nezavisne prosudbe, neposredno nakon provedene prosudbe, a najkasnije u roku od petnaest dana nakon provedene prosudbe.

Članak 52.

(1) Sustavom kvalitete treba biti obuhvaćen postupak izdavanja, obnove, ukidanje i povlačenje svjedodžbi o stručnoj i svjedodžbi o dopunskoj osposobljenosti, svi programi obrazovanja i izobrazbe brodaraca, postupak provedbe ispita za stjecanje osposobljenosti te uvjeti, kvalificiranost i iskustvo koje se zahtjeva od predavača i ispitivača.

(2) Sustavom kvalitete treba jasno definirati ciljeve osposobljavanja i povezane standarde kompetencija, te utvrditi razine znanja i vještina koje se ispituju i ocjenjuju u skladu sa ovim Pravilnikom.

(3) Najmanje svake pete godine potrebno je zatražiti i poduzeti detaljan pregled i analizu postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka kod nezavisne certifikacijske ustanove koja nije ni na koji način uključena u te postupke.

(4) Ministarstvo će o rezultatima nezavisne prosudbe iz stavka 3. ovoga članka izvijestiti Europsku komisiju najkasnije šest mjeseci od provedene prosudbe.

(5) Ministarstvo najkasnije do 17. siječnja 2028. Europskoj Komisiji stavlja na raspolaganje sve informacije iz stavka 1. ovog članka, a koje su potrebne u svrhu praćenja provedbe i evaluacije ovog Pravilnika.

Članak 53.

(1) Ministarstvo je dužno javno objaviti popis odobrenih, suspendiranih ili ukinutih programa obrazovanja i izobrazbe.

(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka sadržava naziv programa obrazovanja ili izobrazbe, podatke o stručnim i dopunskim osposobljenostima, izdavatelju, datum odobrenja i datum suspendiranja ili ukidanja prava na provođenje programa obrazovanja ili izobrazbe.

(3) Ministarstvo Europskoj komisiji dostavlja popis iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Sve diplome odnosno svjedodžbe ili uvjerenja o završenoj izobrazbi koje su izdane u skladu sa odobrenim programom obrazovanja ili izobrazbe od strane druge države članice priznaju se kao da su izdane u Republici Hrvatskoj.

Članak 54.

(1) Pristupniku koji s uspjehom završi program obrazovanja kao uvjet za stjecanje osposobljenosti, ovlaštena obrazovna ustanova izdaje diplomu, odnosno svjedodžbu sukladno propisima o obrazovanju.

(2) Uz svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštena obrazovna ustanova izdaje i uvjerenje o završenoj izobrazbi pristupniku koji je uspješno savladao pojedini program izobrazbe tijekom programa obrazovanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, pristupniku koji je tijekom školovanja promijenio obrazovnu ustanovu, uvjerenje o završenoj izobrazbi izdaje obrazovna ustanova u kojoj je završen program obrazovanja, s tim da obrazovna ustanova koju je pristupnik pohađao prije promjene izdaje pristupniku popis uspješno savladanih predmeta/kolegija iz programa obrazovanja u kojima su sadržana područja programa izobrazbe za koje se izdaje uvjerenje o završenoj izobrazbi sukladno propisanim uvjetima iz ovoga Pravilnika.

(4) Pristupniku koji je uspješno savladao program izobrazbe učilište izdaje uvjerenje o završenoj izobrazbi.

(5) O pohađanju programa obrazovanja i/ili izobrazbe, obrazovna ustanova odnosno učilište vodi evidenciju nazočnosti.

(6) Obrazovna ustanova odnosno učilište neće izdati uvjerenje o završenoj izobrazbi pristupniku koji nije bio nazočan na više od 5% ukupnog trajanja programa izobrazbe kojima se stječu osposobljenosti bez obveze polaganja ispita, pri čemu se praktični dio izobrazbe mora pohađati u cijelosti.

(7) Svi programi obrazovanja i izobrazbe koji vode za stjecanju standarda osposobljenosti u skladu sa Prilogom I ovog Pravilnika moraju se izvoditi na način da ukupno tjedno nastavno opterećenje ne pređe 36 sati odnosno najviše 6 sati dnevno.

(8) Jedinica jednog sata iz stavka 7. ovoga članka označava vremensko razdoblje od 45 minuta.

Članak 55.

(1) Ovlašteno učilište dužno je najmanje tri dana prije početka izobrazbe putem središnje baze podataka Ministarstva prijaviti datum početka i završetka programa izobrazbe.

(2) Najkasnije prije početka provođenja programa izobrazbe, učilište je dužno prijaviti nastavne teme, predavače i polaznike.

Članak 56.

Iznimno od odredbe članka 55. stavka 2. ovoga Pravilnika učilište je dužno bez odlaganja izvijestiti o svakoj nastaloj promjeni u nastavnim temama i predavačima izravnim unosom promjena u središnju bazu podataka uključujući i otkazivanje prijavljenog programa izobrazbe.

DIO ČETVRTI STRUČNI ISPITI I SLUŽBENE EVIDENCIJE

GLAVA I STRUČNI ISPITI

Članak 57.

(1) Stručne ispite za stjecanje stručnih i dopunskih osposobljenosti te obnovu svjedodžbi prema odredbama ovoga Pravilnika, pristupnici polažu pred ispitnim povjerenstvima osnovanim pri lučkim kapetanijama. Ispitno povjerenstvo može se osnovati za područje više lučkih kapetanija.

(2) Na prijedlog lučkog kapetana, članove ispitnog povjerenstva imenuje ministar na rok od dvije godine.

(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži stručne kvalifikacije predloženih članova ispitnog povjerenstva.

(4) Članovi ispitnog povjerenstva ujedno su ispitivači iz pojedinih predmeta.

(5) Tajnika ispitnog povjerenstva za svaki ispitni rok imenuje lučki kapetan.

Članak 58. (NN 116/22, 118/24)

(1) Ispitno povjerenstvo za polaganje ispita za stjecanje stručne osposobljenosti upravljačke razine čine predsjednik i tri člana, dok za stjecanje stručne osposobljenosti operativne razine, nacionalne osposobljenosti, dopunske osposobljenosti i obnovu svjedodžbi, ispitno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana.

(2) Predsjednika i članove ispitnog povjerenstva za svaki pojedini ispit određuje lučki kapetan iz redova imenovanih članova ispitnog povjerenstva osnovanog pri lučkoj kapetaniji u skladu s člankom 57. ovoga Pravilnika.

(3) Svaki član ispitnog povjerenstva mora imati odgovarajuće stečeno zvanje/stručnu osposobljenost u unutarnjoj plovidbi, ili završeno odgovarajuće obrazovanje tehničke ili pravne struke.

(4) Najmanje jedan član ispitnog povjerenstva mora imati minimalno zvanje/stručnu ili dopunsku osposobljenost za koje se održava ispit prema odredbama ovoga Pravilnika.

(5) Za praktične ispite koji se provode putem simulatora, najmanje jedan član ispitnog povjerenstva mora imati odgovarajući dokaz o osposobljenosti za rad na simulatoru koji se koristi u svrhu ocjene osposobljenosti.

(6) Osoba koja je sudjelovala u obrazovanju ili izobrazbi pristupnika ne može sudjelovati u postupku ispita istoga pristupnika.

Članak 59.

(1) Rokove za polaganje stručnih ispita određuje nadležna lučka kapetanija prema obavijesti ovlaštene obrazovne ustanove ili učilišta o planiranoj izobrazbi, odnosno interesu pristupnika.

(2) Rokovi za polaganje stručnih ispita su redoviti i izvanredni.

(3) Redovite rokove utvrđuje Ministarstvo unaprijed za svaku godinu, a izvanredne rokove utvrđuje lučka kapetanija.

Članak 60.

(1) Ispiti za stjecanje stručnih i dopunskih osposobljenosti te obnovu svjedodžbi polažu se prema ispitnim programima.

(2) Ispitni programi iz stavka 1. ovoga članka, načini polaganja ispita i kriteriji prolaznosti radi stjecanja pojedinih stručnih i dopunskih osposobljenosti i obnovu svjedodžbi utvrđeni su Prilogom II ovoga Pravilnika.

Članak 61.

(1) Pristupnik je dužan prijaviti ispit najkasnije tri dana prije početka ispita.

(2) Uz zahtjev za stjecanje svjedodžbe pristupnik je obvezan priložiti:

a) osobnu ispravu radi utvrđivanja identiteta (osobna iskaznica ili putovnica)

b) dokaze o ispunjavanju uvjeta za stjecanje pojedine stručne i dopunske osposobljenosti propisane ovim Pravilnikom (svjedodžba obrazovne ustanove, uvjerenje o završenoj izobrazbi, dokaz o ranije stečenoj stručnoj osposobljenosti, brodarska knjižica ili drugi dokaz o plovidbenoj službi)

c) dokaz o uplaćenoj naknadi za polaganje ispita propisanu ovim Pravilnikom.

(3) Vježbenici palube i vježbenici stroja uz prijavu za polaganje ispita dužni su priložiti ovjereni vježbenički dnevnik.

(4) Ispitno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za polaganje stručnog ispita i zaključkom upućuje pristupnika na polaganje ispita.

(5) Neblagovremene i nepotpune zahtjeve kao i zahtjeve pristupnika za koje se utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete, ispitno povjerenstvo će odbiti.

Članak 62.

(1) Prije pristupanja vježbenika stručnom ispitu ispitno povjerenstvo mora prihvatiti vježbenički dnevnik iz članka 61. stavka 3. ovoga Pravilnika i zaključkom uputiti pristupnika na polaganje ispita.

(2) Vježbenik kojemu nije prihvaćen vježbenički dnevnik ne može pristupiti polaganju ispita.

(3) Vježbenik iz stavka 2. ovoga članka dužan je ostvariti dodatnu plovidbenu službu kao vježbenik palube ili vježbenik stroja u trajanju kako je zahtijevano od ispitnog povjerenstva.

Članak 63. (NN 116/22, 118/24)

(1) Ispiti mogu biti računalni, pismeni, usmeni i praktični.

(2) Računalni, pismeni i usmeni ispiti održavaju se u prostorijama lučke kapetanije.

(3) Praktični ispit za zapovjednika se provodi na brodu koji ispunjava tehničke zahtjeve propisane u Prilogu III.A ovoga Pravilnika ili na odgovarajućem simulatoru koji ispunjava tehničke zahtjeve propisane u Prilogu IV.C ovog Pravilnika.

(4) Praktični ispit za dopunsku osposobljenost za plovidbu uz pomoć radara se provodi na brodu koji ispunjava tehničke zahtjeve propisane u Prilogu III.C.3 ovoga Pravilnika ili na odgovarajućem simulatoru koji ispunjava tehničke zahtjeve propisane u Prilogu IV.C ovog Pravilnika.

(5) Praktični ispit za voditelja skele se provodi na odgovarajućem plovilu koji ispunjava tehničke zahtjeve propisane u Prilogu III.B.1 ovoga Pravilnika.

(6) Praktični ispit za stručnjaka za putničku plovidbu se provodi na brodu ili na odgovarajućem objektu na kopnu, a koji ispunjavaju tehničke zahtjeve propisane u Prilogu III.C.1 ovog Pravilnika.

(7) Praktični ispit za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin se provodi na brodu ili na odgovarajućem objektu na kopnu, a koji ispunjavaju tehničke zahtjeve propisane u Prilogu III.C.2 ovog Pravilnika.

(8) Kada se praktični ispit provodi uz pomoć simulatora, svi pristupnici prethodno moraju proći postupak upoznavanja s opremom koja će se koristiti.

Članak 64.

(1) Ministarstvo javno objavljuje popis simulatora koji se koriste za provođenje praktičnih ispita.

(2) U popisu simulatora iz stavka 1. ovoga članka navodi se najmanje sljedeće:

a) ocjenu osposobljenosti za koju je simulator odobren,

– za praktični ispit za dobivanje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti zapovjednika (simulator za upravljanje plovilom) ili

– za praktični ispit za dobivanje posebnog odobrenja za plovidbu uz pomoć radara (simulator za radar) ili

– za oba praktična ispita

b) ime operatera simulatora

c) tijelo koje dodjeljuje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, posebna odobrenja ili uvjerenje o praktičnom ispitu i

d) datum početka provedbe praktičnog ispita na simulatoru te ukoliko nastupe okolnosti za prekid uporabe simulatora, datum prestanka provedbe praktičnog ispita.

(3) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis simulatora iz stavka 1. ovoga članka koja javno objavljuje popis odobrenih simulatora.

(4) Simulatori koji su priznati od nadležnih tijela država članica Europske unije, a ispunjavaju standarde iz Priloga IV.C ovoga Pravilnika, priznaju se u Republici Hrvatskoj.

Članak 65.

(1) Računalni ispit je prvi ispit kojeg je pristupnik dužan položiti i obvezni je dio svih ispitnih postupaka.

(2) U slučaju neispunjavanja kriterija prolaznosti na računalnom ispitu smatra se da pristupnik nije uspješno položio ispit.

(3) Ispit iz stavka 1. ovoga članka provodi se u prostorijama Ministarstva ili lučke kapetanije u kontroliranim uvjetima s ugrađenim video nadzorom.

(4) Ispit iz stavka 1. ovoga članka započinje provjerom identiteta pristupnika od strane članova povjerenstva te upisivanjem numeričkog koda koji omogućuje pokretanje ispita zadane razine.

(5) Numerički kod iz stavka 4. ovoga članka izdaje se osobno pristupniku u prostorijama Ministarstva ili lučke kapetanije ili mu se dostavlja elektroničkom poštom, nakon što se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti za pristupanje ispitu.

(6) Trajanje računalnog ispita vremenski je ograničeno te je unaprijed utvrđeno ispitnim sustavom za svaku pojedinu osposobljenost sukladno Prilogu II.

Članak 66.

(1) Pismeni ispit obvezni je dio ispitnih postupaka u kojima je sposobnost planiranja i izvršenja planiranih putovanja ili sposobnost numeričkog izračunavanja bitna za dokazivanje odgovarajuće osposobljenosti.

(2) Praktični ispit provodi se u cilju provjere psihomotornih sposobnosti i poznavanja ispravnih radnih postupaka za dokazivanje odgovarajućih osposobljenosti.

(3) Usmeni ispit je obavezan za stjecanje svih stručnih i dopunskih osposobljenosti, a održava se nakon što su položeni svi prethodno propisani ispiti.

Članak 67.

(1) O tijeku polaganja ispita vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci od važnosti za postupak i ishod na ispitu, imena članova ispitnog povjerenstva, nazivi predmeta, uspjeh iz svakog predmeta sa potpisom ispitivača te konačna ocjena.

(2) Ocjena uspjeha pristupnika iz svakog predmeta na ispitu je »zadovoljio« ili »nije zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.

(3) Zapisnik vodi tajnik, a potpisuju ga predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.

(4) Pristupnik je položio stručni ispit ako položi sve predmete stručnog ispita.

(5) Prag prolaznosti za pojedine vrste ispita je utvrđen u Prilogu II ovoga Pravilnika.

(6) Po okončanju ispita, ispitno povjerenstvo utvrđuje ocjenu iz svakog predmeta, konačnu ocjenu i izdaje Uvjerenje o položenom ispitu. Predsjednik ispitnog povjerenstva u nazočnosti svih članova ispitnog povjerenstva po okončanju ispita dužan je pristupniku priopćiti rezultat ispita.

(7) Za stjecanje stručne osposobljenosti zapovjednika i za posebnu radnju zapovjednika – plovidba uz pomoć radara, uz uvjerenje iz stavka 6. ovoga članka, na zahtjev osobe koja je položila izdaje se posebno Uvjerenje o praktičnom ispitu.

(8) Uvjerenje o položenom ispitu i Uvjerenje o praktičnom ispitu potpisuju predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.

Članak 68.

(1) Za pristupnika koji odustane od započetog polaganja ispita ili popravnog dijela ispita, smatra se da ispit nije položio.

(2) Pristupnik koji ne pokaže dostatan uspjeh iz pisanog dijela ispita ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita iz toga predmeta.

(3) Popravni ispit pristupnik može polagati iz jednog predmeta za ispite koji imaju četiri predmeta ili manje, a za ispite koji imaju više od četiri predmeta pristupnik može polagati popravni ispit iz dva predmeta.

(4) Pristupnik koji ne pristupi polaganju ispita, a svoj izostanak ne opravda valjanim razlogom, u pisanom obliku, najkasnije do početka ispita, smatra se da ispit nije položio.

(5) Ako pristupnik bez opravdanog razloga ne pristupi polaganju stručnog ispita, uplaćeni iznos na ime troškova stručnog ispita se ne vraća pristupniku, nego se raspodjeljuje sukladno odluci iz članka 71. stavka 6. ovoga Pravilnika.

(6) Pristupniku koji je izostanak opravdao valjanim razlogom, lučka kapetanija će odrediti novi rok za polaganje ispita.

Članak 69.

(1) Neposredno po priopćenju rezultata ispita, a najkasnije tijekom narednog radnog dana po održanom ispitu, pristupnik ima pravo uložiti pisani i obrazloženi prigovor na odluku ispitnog povjerenstva.

(2) O prigovoru pristupnika predsjednik ispitnog povjerenstva odmah izvješćuje Ministarstvo, koje može potvrditi odluku ispitnog povjerenstva ili odrediti da se ispit na koji je prigovoreno u roku od tri dana ponovi.

Članak 70.

(1) Popravni ispit za sve stručne i dopunske osposobljenosti može se polagati najranije 30 dana nakon polaganja ispita, a najkasnije u roku od tri mjeseca.

(2) Osoba koja nije položila ispit za stjecanje stručne i dopunske osposobljenosti može se ponovo prijaviti za polaganje istoga ispita u roku od najmanje 30 dana nakon neuspješnog polaganja ispita.

(3) Popravni ispiti se polažu pred istim ispitnim povjerenstvom u rokovima iz stavka 1. ovoga članka, a ponovni ispit se može polagati u istoj ili drugoj lučkoj kapetaniji u roku utvrđenom u stavku 2. ovoga članka.

Članak 71.

(1) Sve administrativne poslove oko izdavanja uvjerenja i svjedodžbi propisanih ovim Pravilnikom obavlja Ministarstvo i lučka kapetanija za što im pripada naknada za obrasce i naknada za unaprjeđenje službe.

(2) Poslove organizacije ispita obavlja lučka kapetanija pri kojoj je organiziran ispitni rok.

(3) Poslove iz stavka 2. ovoga članka može obavljati i ovlaštena obrazovna ustanova ili ovlašteno učilište.

(4) Troškove ispita, koji uključuju materijalne troškove održavanja ispita i naknade za članove i tajnika ispitnog povjerenstva, snose pristupnici.

(5) Visine naknada za pokriće troškova ispita iz stavka 4. ovoga članka utvrđena je u Prilogu VI.

(6) Visinu naknade za članove i tajnika ispitnog povjerenstva odlukom propisuje ministar.

(7) Troškove održavanja ispita izvan sjedišta ispitnog povjerenstva, što uključuje putne troškove i dnevnice članovima i tajniku ispitnog povjerenstva, a prema mjerilima za tijela državne uprave, snosi organizator ispita.

(8) Obračun i naplatu troškova pripreme i organizacije ispita i raspodjelu uprihođenih sredstava može obavljati ovlaštena obrazovna ustanova ili ovlašteno učilište iz stavka 3. ovoga članka.

GLAVA II SREDIŠNJI UPISNIK BRODARACA

Članak 72.

(1) Središnji upisnik brodaraca je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku, a sadrži podatke o brodarcima, izdanim Uvjerenjima o položenom ispitu, Uvjerenjima o praktičnom ispitu, Svjedodžbama o osposobljenosti, ovjerama o priznavanju osposobljenosti i obnovi svjedodžbi.

(2) U Središnjem upisniku brodaraca vode se i evidencije o brodarskim knjižicama i brodskim dnevnicima.

Članak 73.

(1) Ministarstvo ustrojava i vodi Središnji upisnik brodaraca, a lučke kapetanije imaju pravo pristupa podacima.

(2) Autentičnost i valjanost svjedodžbi, brodarskih knjižica i brodskih dnevnika provjerava se elektroničkim putem pristupom na poveznice službenih baza podataka Ministarstva.

(3) Ministarstvo ili lučka kapetanija dužni su na pisanu molbu dati pisani odgovor sa zatraženim podacima u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Članak 74.

(1) Središnji upisnik brodaraca sadrži najmanje:

a) osobne podatke brodarca (ime i prezime, OIB, datum rođenja, državljanstvo, spol, fotografiju)

b) podatke o izdanoj osobnoj ispravi (naziv isprave, broj i serijski broj isprave, datum i mjesto izdavanja, rok valjanosti, podaci o gubitku, uništenju, oduzimanju ili poništavanju)

c) podatke o liječničkom uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti brodarca (datum izdavanja zadnjega zdravstvenog uvjerenja, rok valjanosti, naziv izdavatelja).

(2) Evidencija brodarskih knjižica sadrži podatke iz stavka 1. ovoga članka. te serijski broj prethodne knjižice.

(3) Evidencija brodskih dnevnika sadrži serijski broj brodskog dnevnika, datum izdavanja, ENI broj plovila, ime plovila te podatke o zamjeni ili poništavanju brodskog dnevnika.

Članak 75.

(1) Podaci iz Središnjeg upisnika brodaraca mogu se koristiti i obrađivati isključivo uz obvezu zaštite osobnih podataka u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i obrada osobnih podataka, o čemu će brodarac biti prethodno obavješten.

(2) Ministarstvo je dužno u elektroničkom obliku Europskoj komisiji dostavljati podatke iz članka 74., a osobne podatke brodaraca anonimizirati radi zaštite podataka u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

(3) Podaci iz stavka 1. ovog članka se mogu obrađivati samo u svrhu provedbe, izvršenja i evaluacije ovog pravilnika, razmjene podataka iz stavka 4. ovog članka i izrade statističkih podataka.

(4) Podatke iz Središnjeg upisnika brodaraca mogu koristiti nadležna tijela drugih država članica Europske unije te trećih država kojima je omogućen uvid u te podatke.

(5) Podaci iz Središnjeg upisnika brodaraca ne pohranjuju se dulje nego što je to potrebno samo za svrhe za koje su prikupljeni ili za koje se obrađuju u skladu s ovim Pravilnikom. Kad ti podaci više nisu potrebni za te svrhe, oni se uništavaju.

(6) Na zahtjev brodarca, lučka kapetanija ili Ministarstvo će brodarcu izdati kopiju njegovih osobnih podataka iz Središnjeg upisnika brodaraca.

Članak 76.

Odredbe glave II, ovoga dijela Pravilnika koje se odnose na središnji upisnik brodaraca na odgovarajući način primjenjuju se i na upisnik te evidencije o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za voditelja čamca i međunarodnim svjedodžbama za upravljanje rekreacijskim plovilom iz dijela šestog ovoga Pravilnika.

DIO PETI RADNO VRIJEME, OBLICI PLOVIDBE I MINIMALNI BROJ ČLANOVA POSADE BRODA

GLAVA I RADNO VRIJEME I VRIJEME ODMORA

Članak 77.

(1) Brodar ili zapovjednik broda dužan je organizirati rad prema vrsti i zahtjevima posla kako bi se osigurala zaštita i zdravlje članova posade, posebno u pogledu stanki tijekom radnog vremena.

(2) Ako brodar ili zapovjednik broda organizira rad prema određenom rasporedu mora uzeti u obzir da je takva organizacija radnog vremena prilagođena čovjeku, što uključuje smanjenje monotonog rada i rada na određenu normu.

(3) Zapovjednik ili član posade koji zamjenjuje zapovjednika, iznimno, ima pravo odrediti duže radno vrijeme i organizirati rad posade broda kada je neposredno ugrožena sigurnost broda, osoba na brodu ili tereta te u slučajevima pružanja pomoći drugim plovilima ili osobama u nuždi.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka član posade dužan je raditi i duže od propisanog radnog vremena.

(5) Po završetku događaja koji zahtijevaju organizaciju rada u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, zapovjednik ili član posade koji zamjenjuje zapovjednika mora osigurati da svi članovi posade koji nisu imali propisani odmor ostvare pravo na njega. U tom slučaju vrijeme odmora mora trajati najmanje koliko je prvobitno određeno.

Članak 78.

(1) Član posade može biti zaposlen duže od osam sati dnevno, ako prosječno tjedno radno vrijeme u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci ne prelazi 48 sati.

(2) Najdulje radno vrijeme člana posade broda iznosi 2304 sata u razdoblju od 12 mjeseci, pri čemu je osnovica za izračun: 52 tjedna umanjeno za najmanje četiri tjedna odsustva pomnoženo sa 48 sati

(3) Za članove posade čiji radni odnosi traju manje od dvanaest mjeseci, radno vrijeme određuje se razmjerno skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Pri izračunu prosjeka u obzir se ne uzimaju razdoblja godišnjeg odmora, državni praznici i bolovanje.

Članak 79.

(1) Ako se dnevno radno vrijeme iz članka 78. stavka 1. ovoga Pravilnika produži, radno vrijeme ne smije biti:

a) duže od 14 sati u razdoblju od 24 sata

b) duže od 84 sata u razdoblju od sedam dana.

(2) Ako je radnim rasporedom predviđeno više radnih dana nego dana odmora, unutar razdoblja do četiri mjeseca prosječno tjedno radno vrijeme ne smije biti duže od 72 sata.

(3) Radno vrijeme tijekom noći ne smije biti duže od 42 sata u razdoblju od sedam dana.

Članak 80.

(1) Brodar i/ili zapovjednik je dužan članovima posade odobriti unaprijed određene stanke za odmor tijekom radnog vremena, koje traju najmanje:

a) 30 minuta za radno vrijeme duže od šest sati,

b) 45 minuta za radno vrijeme duže od devet sati i

c) 60 minuta za radno vrijeme duže od jedanaest sati.

(2) Najkasnije nakon neprekidnog radnog vremena od šest sati, brodar i/ili zapovjednik mora članu posade odobriti stanku.

(3) Stanke se mogu podijeliti na razdoblja od najmanje 15 minuta.

Članak 81.

(1) Brodar i zapovjednik su dužni članovima posade omogućiti redovite, dovoljno duge i neprekidne odmore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka kako član posade ne bi ozlijedio sebe, druge članove posade ili druge osobe zbog umora, te da kratkoročno i dugoročno ne ošteti svoje zdravlje.

(2) Razdoblje odmora može biti najmanje:

a) 10 sati u bilo kojem razdoblju od 24 sata, od čega najmanje šest sati neprekidnog odmora i

b) 84 sata u bilo kojem razdoblju od 7 dana.

Članak 82.

(1) Član posade može raditi najduže 31 dan uzastopno.

(2) Ako je radnim rasporedom predviđen jednak broj radnih dana i dana odmora, onda se neposredno nakon uzastopno odrađenih radnih dana mora odobriti jednak broj uzastopnih dana odmora.

(3) Od broja uzastopnih dana odmora koje treba odobriti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka može se odstupiti pod sljedećim uvjetima:

a) da nije premašen broj od 31 uzastopnog radnog dana,

b) da je minimalni broj uzastopnih dana odmora iz stavka 4. ovoga članka odobren odmah nakon uzastopnih radnih dana i

c) da se unutar razdoblja od 12 mjeseci produljeni broj radnih dana ili radni dani zamijenjeni danima odmora izjednače sa danima odmora.

(4) Ako je radnim rasporedom predviđeno više radnih dana u odnosu na dane odmora, onda se neposredno nakon odrađenih uzastopnih radnih dana mora odobriti minimalan broj uzastopnih dana odmora koji se utvrđuje na sljedeći način:

a. 1. – 10. uzastopni radni dan: po 0,2 dana odmora za svaki uzastopni radni dan (npr.: 10 uzastopnih radnih dana = 2 dana odmora);

a. 11. – 20. uzastopni radni dan: po 0,3 dana odmora za svaki uzastopni radni dan (npr.: 20 uzastopnih radnih dana = 5 dana odmora);

b. 21. – 31. uzastopni radni dan: po 0,4 dana odmora za svaki uzastopni radni dan (npr.: 31 uzastopnih radnih dana = 9,4 dana odmora).

(5) Djelomični dani odmora iz stavka 4. ovoga članka zbrajaju se sa najmanjim brojem cijelih dana odmora i odobravaju kao cijeli dani.

Članak 83.

(1) Iznimno od odredbi članka 79. i 82. ovoga Pravilnika, sljedeće odredbe se primjenjuju na članove posade koji tijekom sezonske plovidbe rade na putničkom brodu.

(2) Radno vrijeme ne smije biti duže od:

a) 12 sati u razdoblju od 24 sata i

b) 72 sata u svakom razdoblju od 7 dana.

(3) Za svaki radni dan članu posade se odobrava 0,2 dana odmora. U razdoblju od 31 dan članu posade se moraju odobriti najmanje dva dana odmora. Ostali dani odmora odobravaju se u skladu sa ugovorom o radu.

(4) Zamjene dana odmora kao i pridržavanje prosječnog radnog vremena od 48 sati u skladu s člankom 78. ovoga Pravilnika i stavkom 3. ovoga članka obavljaju se prema kolektivnom ugovoru.

Članak 84.

Na članove posade mlađe od 18 godina odnose se odredbe Zakona kojim se uređuje rad, noćni rad i zaštita mladih ljudi na radu.

Članak 85.

(1) Brodar ili zapovjednik plovila dužni su voditi evidencije o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora svakog člana posade.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka se moraju čuvati na brodu do kraja godine, a nakon toga najmanje 12 mjeseci u sjedištu brodara.

(3) Brodar ili zapovjednik i članovi posade moraju u odgovarajućim vremenskim intervalima, a najkasnije do kraja sljedećeg mjeseca, zajednički provjeriti i potvrditi evidencije o dnevnom radnom vremenu i vremenu odmora.

(4) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka minimalno mora sadržavati:

– ime/oznaka/ENI broj plovila:

– ime i prezime člana posade

– ime i prezime zapovjednika

– datum

– radni dan ili dan odmora

– početak i kraj dnevnog radnog vremena ili vremena odmora.

(5) Svakom članu posade broda se mora uručiti preslika potvrđenih evidencija koje se odnose na njega. Navedene preslike član posade mora čuvati najmanje 12 mjeseci.

Članak 86.

(1) Svi članovi posade imaju pravo na zdravstveni pregled jednom godišnje.

(2) Pri medicinskim pregledima posebna se pozornost treba usmjeriti na simptome ili uvjete koji mogu biti uzrokovani radom na brodu s najkraćim dnevnim vremenima odmora i/ili najmanjim brojem dana odmora u skladu s člankom 82. i 83. ovoga Pravilnika.

(3) Članovi posade koji rade noću i imaju zdravstvene tegobe koje su dokazano povezane s noćnim radom moraju, prema mogućnostima, biti premješteni na odgovarajuće radno mjesto s radnim vremenom po danu.

(4) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovoga članka snosi brodar.

(5) Rezultati zdravstvenog pregleda iz stavka 1. podliježu čuvanju liječničke tajne.

Članak 87.

(1) Članovima posade koji rade noću i u smjenama mora se pružiti zaštita u pogledu sigurnosti i zdravlja koja uzima u obzir vrstu njihova posla.

(2) Kako bi osigurao zaštitu, sigurnost i zdravlje članova posade koji rade noću i u smjenama, brodar mora članovima posade osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu koja im mora svakodobno biti na raspolaganju.

GLAVA II PROMJENA ILI PONAVLJANJE OBLIKA PLOVIDBE/ RADA

Članak 88.

(1) Ovim Pravilnikom propisani su sljedeći oblici plovidbe:

1. A1 – dnevna plovidba u trajanju do najviše 14 sati

2. A2 – plovidba u trajanju do najviše 18 sati

3. B – stalna plovidba u trajanju od 24 sata.

(2) Svi oblici plovidbe odnose se na vremensko razdoblje od 24 sata.

(3) Dnevna plovidba (A1) može se produžiti najviše do 16 sati, i to ne više od jednom tjedno, ukoliko na brodu postoji tahograf koji uredno funkcionira i koji je tipski ispitan od strane nadležnog tijela, te ako minimalni broj članova posade uključuje najmanje jednu osobu sa svjedodžbom o stručnoj osposobljenosti za zapovjednika i jednu osobu sa svjedodžbom o stručnoj osposobljenosti za kormilara.

(4) Brod koji plovi u obliku plovidbe A1 mora prekinuti plovidbu na osam, a u obliku A2 na šest sati neprekidno u bilo koje doba dana, ukoliko na brodu postoji tahograf koji uredno funkcionira i koji je tipski ispitan od strane nadležnog tijela. Ako to nije slučaj, brod koji plovi u obliku plovidbe A1 mora prekinuti plovidbu kontinuirano između 22 i šest sati, a u obliku A2 kontinuirano između 23 i pet sati.

Članak 89.

(1) U obliku plovidbe A1 svaki član posade ima pravo na neprekidan odmor od osam sati izvan plovidbe i to za svaka 24 sata računajući od kraja svakog perioda odmora od osam sati.

(2) U obliku plovidbe A2 svaki član posade ima pravo na period odmora od osam sati koji mora uključivati neprekinuti period od šest sati kada brod mora biti izvan plovidbe. Članovi posade mlađi od 18 godina imaju pravo na neprekidan odmor od osam sati od čega šest sati izvan plovidbe. Naprijed navedeno odnosi se na svaka 24 sata, računajući od kraja svakog neprekinutog perioda odmora od šest sati izvan plovidbe.

(3) U obliku plovidbe B svaki član posade ima pravo na odmor od 24 sata u vremenskom razdoblju od 48 sati. Odmor mora iznositi najmanje dva puta šest neprekidnih sati.

(4) Za vrijeme svoga obveznog perioda odmora, član posade ne smije obavljati nikakve dužnosti, uključujući nadzor i pripravnost, osim u slučajevima nužde koji se odnose na opasnosti po ljudske živote, teret i okoliš. Straža i nadzor nad brodovima koji stoje izvan plovnog puta (sidrišta, luke, pristaništa) prema odredbama Pravilnika o plovidbi na unutarnjim vodama ne smatraju se dužnostima u smislu ovoga stavka.

Članak 90.

Promjena ili ponavljanje oblika plovidbe moguća je samo u sljedećim slučajevima:

1. S oblika plovidbe A1 na oblik plovidbe A2 samo ako je izmijenjena cjelokupna posada ili su članovi posade određeni za vrstu plovidbe A2 neposredno prije promjene imali osmosatni odmor, od čega šest sati neprekidno izvan plovidbe i ako je na brod ukrcana dodatna posada propisana za oblik plovidbe A2.

2. S oblika plovidbe A2 može se prijeći na oblik plovidbe A1 samo ako je izmijenjena cjelokupna posada ili su članovi posade određeni za vrstu plovidbe A1 neposredno prije promjene imali neprekidan osmosatni odmor izvan plovidbe.

3. S oblika plovidbe B može se prijeći na oblik plovidbe A1 ili A2, ako je izmijenjena cjelokupna posada ili su članovi posade određeni za oblik plovidbe A1 ili A2 neposredno prije promjene imali neprekidan odmor od osam sati za oblik A1 odnosno šest sati za oblik A2.

4. S oblika plovidbe A1 ili A2 na oblik plovidbe B samo ako je izmijenjena cjelokupna posada ili su članovi posade određeni za oblik plovidbe B neposredno prije promjene imali neprekidan odmor izvan plovidbe od osam sati za oblik A1 odnosno šest sati za oblik A2 i ako je na brod ukrcana dodatna posada propisana za oblik plovidbe B.

5. Ponavljanje oblika plovidbe A1 ili A2 samo ako je izmijenjena cjelokupna posada i ako su članovi posade određeni za oblik plovidbe A1 ili A2 neposredno prije promjene imali neprekidan odmor izvan plovidbe od osam sati za oblik A1 odnosno šest sati za oblik A2.

GLAVA III NAJMANJI BROJ ČLANOVA POSADE BRODA ZA SIGURNU PLOVIDBU

Članak 91.

(1) Za vrijeme plovidbe posada, koja je propisana za pojedini oblik plovidbe i sigurnu plovidbu, mora stalno biti na brodu. Isplovljenje broda bez propisane posade je zabranjeno.

(2) Ako za vrijeme plovidbe na brodu zbog nepredvidivih izvanrednih okolnosti (npr. bolest, nesreća, nalog tijela vlasti i druge okolnosti) dođe do iskrcanja ili onesposobljenosti za obavljanje poslova na brodu najmanje jednog člana propisane posade, brod može nastaviti plovidbu do najbliže luke ili pristaništa, a plovila s putnicima do zadnje dnevne stanice, samo ako se na brodu uz zapovjednika nalazi još jedan član propisane posade i ukoliko je moguća neometana veza pomoću propisanih sredstava komunikacije sa nadležnom lučkom kapetanijom.

(3) Zapovjednik broda iz stavka 2. ovoga članka smije nastaviti plovidbu samo ako je nakon pristajanja popunio propisanu posadu i o tome prije isplovljenja obavijestio nadležnu lučku kapetaniju.

Članak 92.

(1) Neovisno o odredbama Tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe i pripadajućeg ES-TRIN standarda brodovi sa vlastitim pogonom u samostalnoj plovidbi i plovidbi u sastavima moraju ispunjavati jedan od sljedećih standarda opreme ako se njima upravlja s minimalnom posadom propisanom u glavi III ovoga dijela Pravilnika:

1.1. Standard S1

a) Pogonski sustavi izvedeni su tako da se s kormilarskog mjesta može mijenjati brzina i prekretati smjer poriva propelera.

Mora postojati mogućnost uključivanja i isključivanja s kormilarskog mjesta pomoćnih strojeva potrebnih za poriv, ako to nije automatski postupak ili ako strojevi ne rade neprekidno tijekom svakog putovanja.

b) U kritičnim područjima:

– temperature rashladne vode glavnog stroja,

– tlaka ulja za podmazivanje glavnih strojeva i prijenosnih sustava,

– tlaka ulja i tlaka zraka u prekretnim jedinicama glavnog stroja, prekretnim prijenosnicima ili propelerima,

– razine kaljuže u glavnoj strojarnici,

mora postojati sustav nadzora s pomoću instrumenata koji, u slučaju nepravilnog rada, aktiviraju optičke i zvučne signale u kormilarnici. Zvučni alarmni signali mogu biti povezani u jednoj zvučnoj signalnoj napravi. Oni se mogu isključiti čim se nepravilnost potvrdi. Svjetlosni alarmni signali mogu se isključiti samo kada se ispravi nepravilnost zbog koje su se aktivirali.

c) Opskrba gorivom i hlađenje glavnog stroja odvijaju se automatski.

d) Kormilarski sustav mora biti takav da njime može upravljati jedna osoba, čak pri maksimalnom gazu, a da za to nije potrebna posebna sila.

e) Mora biti moguće s kormilarskog mjesta brodu u pokretu davati optičke i akustičke signale u skladu s, prema potrebi, primjenjivim propisima tijela nadležnih za plovidbu država članica.

f) Ako nema izravne komunikacije između kormilarskog mjesta i pramca, krme, nastambi i strojarnice, mora biti predviđen sustav glasovne komunikacije. Za komunikaciju sa strojarnicom takav sustav može biti izveden kao optički ili zvučni signal.

g) Sila potrebna za pokretanje ručica i slične okretne opreme za dizanje mora biti dovoljna sila ne veća od 160 N.

h) Vitla za tegljenje upisana u svjedodžbu broda moraju imati motorni pogon.

i) Kaljužne pumpe i pumpe za pranje palube moraju imati motorni pogon.

j) Glavne upravljačke jedinice i instrumenti za nadzor moraju biti ergonomski raspoređeni.

k) Kormilarski sustav koji se zahtijeva u skladu s člankom 6.01. stavkom 1. ES-TRIN standarda mora imati mogućnost daljinskog upravljanja s kormilarskog mjesta.

1.2. Standard S2 uz navedeno u Standardu S1 dodatno uključuje:

a) Za motorne brodove koji plove samostalno:

pramčani propulzor kojim se može upravljati s kormilarskog mjesta.

b) Za motorne brodove koji daju poriv bočnom sastavu:

pramčani propulzor kojim se može upravljati s kormilarskog mjesta.

c) Za motorne brodove koji daju poriv potiskivanom sastavu sastavljenom od samog motornog broda i plovila ispred njega:

hidraulična ili električna vitla za spajanje. Ta se oprema ne zahtijeva ako je prvo plovilo u potiskivanom sastavu opremljeno pramčanim propulzorom kojim se može upravljati iz kormilarnice motornog broda koji potiskuje.

d) Za potiskivače koji daju poriv potiskivanom sastavu:

e) Za putničke brodove:

pramčani propulzor kojim se može upravljati s kormilarskog mjesta. Ta se oprema ne zahtijeva ako porivni sustav i kormilarski sustav putničkog broda osiguravaju jednaku upravljivost.

(2) Priznato klasifikacijsko društvo prilikom obavljanja svakog tehničkog pregleda broda provjerava i potvrđuje sukladnost ili neusklađenost sa zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka upisom u Svjedodžbu Unije za plovila unutarnje plovidbe, odnosno Svjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu.

Članak 93.

(1) Najmanji broj članova posade za teretne motorne brodove, potiskivače i tegljače sastoji se od:

1) Jedan ili oba vježbenika palube mogu biti zamijenjena mornarima pripravnicima.

2) Kormilar mora imati zvanje zapovjednika.

3) Jedan vježbenik palube ili mornar pripravnik mora biti stariji od 18 godina.

(2) Mornari navedeni u tablici iz stavka 1. ovog članka mogu se zamijeniti vježbenicima palube koji imaju najmanje 17 godina života, pohađaju minimalno treću godinu redovnog obrazovanja prema odobrenom programu i ima najmanje 180 dana plovidbene službe.

(3) Najmanji broj članova posade navedenih u tablici iz stavka 1. ovog članka

a) za Razinu 1, oblik plovidbe B, Standard S2

b) za Razinu 2, oblik plovidbe A1, Standard S2

c) za Razinu 3, oblik plovidbe A1, Standard S1

d) za Razinu 3, oblik plovidbe A2, Standard S2

može se smanjiti za jednog vježbenika palube na neprekidno razdoblje od najviše tri mjeseca u kalendarskoj godini ako taj vježbenik palube pohađa redovno obrazovanje prema odobrenom programu, a što se dokazuje potvrdom iz članka 6. stavka 6. ovoga Pravilnika. Između razdoblja smanjenja broja članova posade mora proći period u trajanju najmanje mjesec dana.

Odredbe ovoga stavka ne primjenjuju se na vježbenike iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 94.

(1) Najmanji broj članova posade za čvrsto povezane sastave i druge čvrsto povezane sklopove sastoji se od:

1) Jedan ili oba vježbenika palube mogu biti zamijenjena mornarima pripravnicima.

2) Kormilar mora imati zvanje zapovjednika.

3) Jedan vježbenik palube ili mornar pripravnik mora biti stariji od 18 godina.

*) Za potrebe ovog stavka, izraz »potisnica« se odnosi i na brodove sa pogonskim motorima koji nisu u pogonu i teglenice. Osim toga, primjenjuje se sljedeća ekvivalentnost: 1 potisnica = nekoliko potisnica ukupne duljine do 76,50 m i ukupne širine do 15 m.

(3) Najmanji broj članova posade navedenih u tablici iz stavka 1. ovoga članka

a) za Razinu 1, oblik plovidbe B, Standard S2

b) za Razinu 2, oblik plovidbe A1, Standard S2

c) za Razinu 3, oblik plovidbe A1, Standard S1

d) za Razinu 3, oblik plovidbe A2, Standard S2

e) za Razinu 4, oblik plovidbe A1, Standard S1

f) za Razinu 4, oblik plovidbe A2, Standard S2

g) za Razinu 5, oblik plovidbe A1, Standard S1

h) za Razinu 5, oblik plovidbe A2, Standard S2

i) za Razinu 5, oblik plovidbe B, Standard S2

Odredbe ovoga stavka ne primjenjuju se na vježbenike palube iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Svaki strojar propisan u najmanjem broju članova posade u tablici iz stavka 1. ovoga članka može se zamijeniti dodatnim vođom palube ili dodatnim mornarom ukoliko je vođa palube već propisan u najmanjem broju članova posade.

Članak 95.

(1) Tegljač koji tegli druga plovila, pored posade navedene u članku 93. ovoga Pravilnika, mora uvećati svoju posadu u svim oblicima plovidbe za jednog vođu palube.

(2) Najmanji broj članova posade koji se mora nalaziti na teretnom brodu bez vlastitog pogona s uređajem za kormilarenje je sljedeći:

a) za oblike plovidbe A1 i A2: jedan mornar;

b) za oblik plovidbe B: jedan mornar i jedan mornar pripravnik.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se teretnim brodom bez vlastitog pogona sa uređajem za kormilarenje obavlja prijevoz opasnih tvari najmanji broj članova posade je jedan vođa palube i jedan mornar u svim oblicima plovidbe.

(4) Neki od brodova u tegljenom sastavu koja se nalaze u čvrsto povezanoj grupi ne moraju imati posadu kada je posada drugih brodova u okviru grupe, prema procjeni zapovjednika sastava, dovoljna u smislu brojnosti i sposobnosti da osigura sigurnost na brodu i sigurnu plovidbu, osim u slučajevima kada lučka kapetanija drugačije odredi (uzimajući u obzir nautičko tehničke osobine te stanje brodova ili vrstu tereta).

Članak 96. (NN 116/22, 118/24)

(1) Najmanji broj članova posade putničkih brodova za jednodnevne izlete bez putničkih kabina obuhvaća:

1) Jedan ili oba vježbenika palube mogu biti zamijenjena mornarima pripravnicima.

(2) Najmanji broj članova posade putničkih brodova sa putničkim kabinama obuhvaća:

(3) Za putničke brodove navedene u stavcima 1. i 2. ovoga članka koji plove bez putnika na brodu, najmanji broj članova posade određuje se u skladu s člankom 93. ovoga Pravilnika.

(4) Mornari navedeni u tablici iz stavka 1. ovoga članka mogu se zamijeniti vježbenicima palube koji imaju najmanje 17 godina života, pohađaju minimalno treću godinu redovnog obrazovanja prema odobrenom programu i ima najmanje 180 dana plovidbene službe.

(5) Najmanji broj članova posade navedenih u tablici u stavku 1. ovoga članka (putnički brodovi za jednodnevne izlete bez putničkih kabina)

a) za Razinu 2, oblik plovidbe A1, Standard S2

b) za Razinu 3, oblik plovidbe A1, Standard S1

c) za Razinu 4, oblik plovidbe A1, Standard S2

d) za Razinu 5, oblik plovidbe A1 Standard S1

e) za Razinu 5, oblik plovidbe A2 Standard S2

f) za Razinu 5, oblik plovidbe B Standard S2

i u tablici u stavku 2. ovog članka (putnički brodovi s putničkim kabinama)

h) za Razinu 1, oblik plovidbe A1, Standard S2

i) za Razinu 3, oblik plovidbe A1, Standard S1

može se smanjiti za jednog vježbenika palube na neprekidno razdoblje od najviše tri mjeseca u kalendarskoj godini ako taj vježbenik pohađa redovno obrazovanje prema odobrenom programu, a što se dokazuje potvrdom iz članka 6. stavka 6. ovoga Pravilnika. Između razdoblja smanjenja broja članova posade mora proći period u trajanju najmanje mjesec dana.

Odredbe ovoga stavka ne primjenjuju se na vježbenike palube iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Za brodove za jednodnevne izlete bez putničkih kabina, u slučajevima kada prevoze manji broj putnika od najmanjeg broja putnika definiranog pojedinom razinom, najmanji broj članova posade navedenih u tablici u stavku 1. ovoga članka za razine 2 do 5 može se smanjiti u skladu sa zahtjevima sljedeće niže razine. Mogućnost smanjenja važi samo za jednodnevne izlete s fiksnim brojem putnika tijekom cijelog putovanja.

(7) Svaki strojar propisan u najmanjem broju članova posade u tablicama iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se zamijeniti dodatnim vođom palube ili dodatnim mornarom ukoliko je vođa palube već propisan u najmanjem broju članova posade.

(8) Na brodu za jednodnevne izlete bez putničkih kabina u nacionalnoj plovidbi na plovnim putevima koji nisu plovni putevi Unije za razine 1. i 2. kao zapovjednik smije biti ukrcana osoba sa svjedodžbom o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova brodovođe.

Članak 97.

(1) Ako motorni brodovi u samostalnoj plovidbi i plovidbi u sastavima nisu opremljeni opremom propisanom u jednoj ili više točaka od (d) do (k) standarda S1 iz članka 92. stavka 1. ovoga Pravilnika, najmanji broj članova posade naveden u člancima 93., 94. i 96. ovoga Pravilnika povećava se kako slijedi:

a) u obliku plovidbe A1 i A2 za jednog mornara.

b) u obliku plovidbe B za dva mornara. Iznimno, u slučajevima kada brodovi nisu opremljeni samo u skladu sa zahtjevima točke g) i j) standarda S1 iz članka 92. stavka 1. ovoga Pravilnika, posada u obliku plovidbe mora se uvećati samo za jednog mornara umjesto dva.

(2) Ako motorni brodovi u samostalnoj plovidbi i plovidbi u sastavima nisu opremljeni opremom propisanom u jednoj ili više točaka od (a) do (c) standarda S1 iz članka 92. stavka 1. ovoga Pravilnika,

a) mornar propisan u stavku 1. točki (a) ovoga članka u obliku plovidbe A1 i A2 zamjenjuje se strojarom;

b) dva mornara propisana u stavku 1. točki (b) ovoga članka u obliku plovidbe B zamjenjuju se s dva strojara.

Članak 98.

(1) Na svakom putničkom brodu najmanje jedan član posade palube mora posjedovati svjedodžbu o osposobljenosti za stručnjaka za putničku plovidbu.

(2) Na svakom brodu koji kao gorivo koristi ukapljeni prirodni plin najmanje zapovjednik broda mora posjedovati svjedodžbu o osposobljenosti za stručnjaka za ukapljeni prirodni plin.

(3) Na svakom brodu koji prevozi opasne tvari svi članovi posade moraju imati svjedodžbu o posebnom poznavanju ADN-a za pojedine vrste opasnih tvari što je određeno Europskim sporazumom o prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodnim putovima – ADN i propisima kojima se uređuje prijevoz opasnih tvari unutarnjim vodnim putovima.

Članak 99.

(1) Najmanji broj članova posade objekata unutarnje plovidbe, osim čamca, sukladno odredbama ovoga Pravilnika kao i dodatne članove posade određuje priznato klasifikacijsko društvo.

(2) Priznato klasifikacijsko društvo podatke o posadi iz stavka 1. ovoga članka obvezno je upisati u Svjedodžbu Unije za plovila unutarnje plovidbe, Svjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu ili Svjedodžbu o sigurnosti plutajućeg objekta.

(3) Za opskrbne brodove i brodove posebne namjene koji obavljaju posebne radnje i plovidbu na kratkim relacijama, priznato klasifikacijsko društvo može odrediti drugačiji najmanji broj članova posade pod uvjetom da se ne ugrozi sigurnost broda, posade, putnika ili stvari.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima predviđenim propisom o unutarnjoj plovidbi, nadležna lučka kapetanija može rješenjem odrediti i manji broj članova posade od broja propisanog pod uvjetom da se ne ugrozi sigurnost broda i posade.

Članak 100. (NN 116/22, 118/24)

Na plutajućem postrojenju bez vlastitog pogona u nacionalnoj plovidbi na plovnim putevima koji nisu plovni putevi Unije mora se nalaziti jedan član posade sa svjedodžbom mornara.

GLAVA IV NAJMANJI BROJ ČLANOVA POSADE SKELE I PLUTAJUĆEG OBJEKTA

Članak 101.

(1) Na skeli koja ne plovi slobodno mora se nalaziti član posade najmanje sa svjedodžbom za voditelja skele.

(2) Na skeli koja plovi slobodno mora se nalaziti član posade sa svjedodžbom zapovjednika i dodatni član posade najmanje sa svjedodžbom za voditelja skele.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u nacionalnoj plovidbi skelom koja plovi slobodno može zapovijedati član posade sa svjedodžbom brodovođe.

Članak 102.

(1) Na plutajućem objektu od 50 do 500 tona istisnine mora se nalaziti brodarac sa najmanje svjedodžbom mornara.

(2) Na plutajućem objektu preko 500 tona istisnine mora se nalaziti brodarac sa najmanje svjedodžbom vođe palube.

(3) Plutajući objekt čija je istisnina manja od 50 tona mora imati osobu koja ga nadzire i koja je u stanju odmah djelovati.

(4) Broj osoba potrebnih za nadzor plutajućeg objekta iz stavka 3. ovoga članka odrediti će lučka kapetanija u odobrenju kojim određuje mjesto priveza ili sidrenja plutajućeg objekta vodeći računa o jačini ugrađenih postrojenja, namjeni i tehničkoj opremljenosti plutajućeg objekta.

(5) Vlasnik plutajućeg objekta ukrcava brodarce iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odnosno imenuje osobu odgovornu za nadzor plutajućeg objekta iz stavka 3. ovoga članka.

GLAVA V UVJETI ZA UTVRĐIVANJE PRAVA NA POKRIĆE TROŠKOVA PLAĆA I DOPRINOSA VJEŽBENIKA TIJEKOM TRAJANJA VJEŽBENIČKE SLUŽBE

Članak 103.

(1) Ministarstvo može sufinancirati troškove ukrcaja vježbenika na brodovima u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi tijekom trajanja vježbeničke službe.

(2) Troškovi ukrcaja iz stavka 1. ovoga članka mogu obuhvaćati troškove plaće, doprinosa, polaznog i povratnog putovanja, troškove mentorskog rada, hranarine, terenskog dodatka, troškove materijala i robe te amortizacije materijala i potrošne robe izravno povezane s obavljanjem vježbeničke službe.

(3) Sufinanciranje troškova ukrcaja vježbenika iz stavka 1. ovoga članka se provodi kroz Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi.

(4) Program iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.

Članak 104.

(1) Ministarstvo svake kalendarske godine objavljuje na svojim mrežnim stranicama Poziv za dostavu prijava za sudjelovanje brodara u Programu iz članka 103. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Pozivom iz stavka 1. ovoga članka detaljno se određuju kriteriji, uvjeti, postupak i iznosi sufinanciranja ukrcaja vježbenika u skladu sa osiguranim financijskim sredstvima.

Članak 105.

Pravo na sufinanciranje troškova iz članka 103. ovoga Pravilnika ostvaruju brodari koji ukrcavaju vježbenike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi koji:

1. plove pod zastavama država članica Europske unije, a iznimno i pod zastavama trećih država ako je isto opravdano objektivnim razlozima, kao što je nedostatak slobodnih mjesta na brodovima država članica Europske unije,

2. ispunjavaju uvjete u pogledu vrste i opremljenosti broda unutarnje plovidbe kojim je moguće ostvariti pojedine osposobljenosti propisane ovim Pravilnikom.

Članak 106.

Brodar može ostvariti pravo na sufinanciranje troškova iz članka 103. ovoga Pravilnika ako vježbenik ispunjava sljedeće uvjete:

a) u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište (rezident),

b) pohađa ili je završio redovno obrazovanje prema odobrenom programu radi stjecanja stručne osposobljenosti sukladno odredbama ovoga Pravilnika,

c) član je posade broda iz članka 105. ovoga Pravilnika i

d) nije obuhvaćen drugom subvencijom ili mjerom potpore po istoj osnovi.

DIO ŠESTI STRUČNA OSPOSOBLJENOST I NAJMANJI BROJ ČLANOVA POSADE ČAMCA

GLAVA I OSPOSOBLJENOST VODITELJA ČAMCA

Članak 107.

(1) Voditelj čamca stručnu osposobljenost za upravljanje čamcem dokazuje Uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja čamca.

(2) Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca izdaju lučke kapetanije i Ministarstvo koji su dužni o izdanim uvjerenjima voditi evidenciju.

Članak 108.

Voditelj čamca može biti stručno osposobljena kao:

– Voditelj čamca kategorije A

– Voditelj čamca kategorije B.

Članak 109.

(1) Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije A stječe osoba koja:

– ima najmanje 15 godina života

– položi ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.E.1 ovoga Pravilnika.

(2) Osobe iz stavaka 1. ovoga članka ovlaštene su upravljati čamcem za negospodarske namjene duljine do sedam metara sa strojem porivne snage do 15 kW u području plovidbe unutarnjih voda.

(3) Uvjerenje iz stavaka 1. ovoga članka ima valjanost bez vremenskog ograničenja.

Članak 110.

(1) Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B stječe osoba koja:

– ima najmanje 16 godina života

– položi ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.E.2 ovoga Pravilnika.

(2) Osobe iz stavaka 1. ovoga članka ovlaštene su upravljati čamcem za negospodarske, gospodarske i javne namjene duljine do 20 metara bez ograničenja snage porivnog uređaja u području plovidbe unutarnjih voda.

(3) Osobe iz stavaka 1. ovoga članka ovlaštene su upravljati brodicom za negospodarske namjene na morskim vodama u području plovidbe III.

(4) Osobe iz stavaka 1. ovoga članka ovlaštene su upravljati čamcem koji je opremljen radiotelefonskim uređajem.

(5) Uvjerenje iz stavaka 1. ovoga članka ima valjanost bez vremenskog ograničenja.

Članak 111.

(1) Međunarodna svjedodžba za upravljanje rekreacijskim plovilom (International certificate for operators of pleasure craft) izdat će se na zahtjev osobe koja je u Republici Hrvatskoj položila propisani ispit i stekla Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca uz uvjet da osoba:

– udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima u pogledu vida i sluha

– položi praktični ispit koji sadrži minimalno ocjenu vještina isplovljenja, uplovljenja, pristajanja i manevriranja, sidrenja, veslanja i vezivanja pred ispitnim povjerenstvom iz članka 115. ovoga Pravilnika.

(2) Ispit iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka ne moraju polagati osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekle Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca.

(3) Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim čamcem ili prema kojoj je primijenjena mjera opreza privremenog oduzimanja isprave za upravljanje čamcem, odnosno zaštitne mjere i mjere opreza propisane propisima kojima se regulira plovidba na moru ili prekršajni postupak, za vrijeme dok mjere traju.

(4) Sva ograničenja za upravljanje čamcem iz stečenog Uvjerenja moraju biti navedena u Međunarodnoj svjedodžbi za upravljanje rekreacijskim plovilom.

(5) Uz zahtjev za izdavanje Međunarodne svjedodžbe za upravljanje rekreacijskim plovilom prilaže se Uvjerenje za voditelja čamca, dvije fotografije, dokaz o udovoljavanju propisanih zdravstvenih uvjeta te osobna iskaznica ili putovnica.

(6) Udovoljavanje zdravstvenim uvjetima u pogledu vida i sluha za upravljanje rekreacijskim plovilom dokazuje se liječničkim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti ili važećom vozačkom dozvolom za upravljanje motornim vozilom.

(7) Uvjerenje iz stavaka 1. ovoga članka ima valjanost bez vremenskog ograničenja.

Članak 112.

(1) Brodarac koji je stručno osposobljen za obavljanje poslova u službi palube može steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije A.

(2) Brodarac koji je stručno osposobljen za obavljanje poslova zapovjednika može steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B.

(3) Brodarac koji je stručno osposobljen za obavljanje poslova u službi palube: mornar, vođa palube, kormilar, brodovođa može steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B uz uvjet da položi dodatne ispite iz predmeta: 1. Pomorska i unutarnja plovidba (navigacija), 3. Meteorologija i 7. Radiotelefonska služba iz Priloga II.E.2 ovoga Pravilnika.

(4) Dodatni ispit iz predmeta 7. Radiotelefonska služba ne moraju polagati brodarci iz stavka 3. ovoga članka koji su imaju dopunsku osposobljenost Radiooperater.

(5) Stručnu osposobljenost iz stavka 1., 2. i 3. i dopunsku osposobljenost iz stavka 4. ovoga članka brodarci dokazuju brodarskom knjižicom, odnosno svjedodžbom o osposobljenosti.

(6) Osoba koja ima završenu srednju školu za zanimanje nautičar unutarnje plovidbe može steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B.

(7) Osoba koja ima završenu dočasničku ili časničku školu na učilištu Hrvatske ratne mornarice može steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B.

Članak 113.

(1) Uvjerenja o osposobljenosti za voditelje čamaca i Međunarodne svjedodžbe za upravljanje rekreacijskim plovilom propisanih ovim Pravilnikom izdaju se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i obvezno sadrži prijevod na engleskom jeziku.

(2) Obrasci uvjerenja o osposobljenosti za voditelje čamaca iz stavka 1. ovog članka sadrže najmanje sljedeće podatke:

– naziv tijela koje ga izdaje,

– broj uvjerenja,

– naziv osposobljenosti,

– mjesto i datum izdavanja,

– ime i prezime voditelja čamca,

– mjesto i datum rođenja voditelja čamca,

– fotografiju,

– opis ovlasti za upravljanje čamcem.

(3) Obrasci Međunarodne svjedodžbe za upravljanje rekreacijskim plovilom iz stavka 1. ovog članka sadrže sljedeće podatke:

– prezime nositelja

– ime nositelja

– datum i mjesto rođenja

– datum izdavanja

– broj svjedodžbe

– potpis nositelja

– adresa nositelja

– nacionalnost nositelja

– ovlasti za upravljanje čamcem

– ograničenja gabarita čamca i snage porivnog uređaja

– rok valjanosti

– naziv tijela koje ga izdaje

– posebni uvjeti

(4) Iznosi naknada za obrasce iz stavka 2. i 3. ovoga članka utvrđeni su u Prilogu VI. ovog Pravilnika.

GLAVA II ISPITI

Članak 114.

(1) Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca stječe se položenim ispitom. Ispit se održava pred ispitnim povjerenstvom.

(2) Ispitna povjerenstva se osnivaju pri lučkim kapetanijama.

(3) Ispitna povjerenstva, na prijedlog lučkih kapetana, imenuje ministar na rok od godinu dana.

Članak 115.

(1) Ispitno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana koji su ujedno i ispitivači iz pojedinih predmeta te tajnik.

(2) Predsjednik i članovi ispitnog povjerenstva moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

– imati stručnu osposobljenost za obavljanje poslova kormilara, brodovođe ili zapovjednika broda

ili

– imati najmanje tri godine radnog iskustva u Ministarstvu u upravi nadležnoj za poslove unutarnje plovidbe ili upravi nadležnoj za sigurnost plovidbe, lučkoj kapetaniji, odnosno ispostavi kao državni službenici, te posjedovati najmanje onu osposobljenost za koju se ispit održava.

(3) U ispitnom povjerenstvu za stjecanje osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B predsjednik ili najmanje jedan član moraju imati časničko zvanje u pomorstvu ili biti osposobljeni za zapovjednika i posjedovati posebno odobrenje za plovidbu vodnim putovima pomorskog karaktera.

(4) Za ispite u čijem ispitnom programu su propisani predmeti »Plovidbeni propisi« član ispitnog povjerenstva može biti i diplomirani pravnik s najmanje tri godine službe u upravi nadležnoj za sigurnost plovidbe, lučkoj kapetaniji odnosno ispostavi.

(5) Predsjednik ispitnog povjerenstva mora biti stručno osposobljen za zapovjednika broda.

(6) Osoba koja je sudjelovala u postupku izobrazbe pristupnika ne može sudjelovati u postupku ispita istoga pristupnika.

Članak 116.

(1) Rokove za polaganje stručnih ispita određuje nadležna lučka kapetanija na zahtjev organizatora ili prema interesu pristupnika.

(2) Lučka kapetanija dužna je redovito održavati ispite na području svoje mjesne nadležnosti.

Članak 117.

(1) Pristupnik podnosi zahtjev za stjecanje Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pristupnik je obvezan priložiti:

a) osobnu ispravu radi utvrđivanja identiteta,

b) dvije fotografije,

c) dokaz o uplaćenoj naknadi za polaganje ispita propisanu ovim Pravilnikom,

d) dokaz o prethodno stečenoj osposobljenosti, ako je propisan ovim Pravilnikom.

(3) Ispitno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za polaganje ispita i zaključkom upućuje pristupnika na polaganje ispita.

(4) Neblagovremene i nepotpune zahtjeve kao i zahtjeve pristupnika za koje se utvrdi da ne ispunjavaju propisane uvjete, ispitno povjerenstvo će odbiti.

Članak 118.

(1) Ispiti za stjecanje Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca polažu se za pojedine osposobljenosti sukladno programima iz Priloga II.E.

(2) Ispit se polaže usmeno.

(3) Usmeni ispit pristupnici polažu pojedinačno po pojedinim predmetima.

(4) Ispiti se održavaju na hrvatskom jeziku, a mogu se održavati i na stranom jeziku ako članovi ispitnog povjerenstva govore i pišu strani jezik ili uz pomoć ovlaštenog prevoditelja.

(5) Ispiti se održavaju u prostorijama lučke kapetanije, a po odobrenju predsjednika ispitnog povjerenstva i u drugim odgovarajućim prostorijama.

Članak 119.

(1) Ocjena uspjeha pristupnika iz svakog predmeta na ispitu je »ZADOVOLJIO« ili »NIJE ZADOVOLJIO«, a ocjena sveukupnog ispita je »POLOŽIO« ili »NIJE POLOŽIO«.

(2) Pristupnik koji ne zadovolji kriterije prolaznosti na ispitu ili koji neopravdano odustane od započetog polaganja ispita, smatra se da nije položio ispit.

(3) Pristupniku koji je izostanak opravdao, lučka kapetanija će odrediti novi rok za polaganje ispita.

(4) Tijekom polaganja ispita vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci od važnosti za postupak i ishod na ispitu, a poglavito imena članova ispitnog povjerenstva, nazivi predmeta, uspjeh iz svakog predmeta te konačna ocjena.

(5) Zapisnik vodi tajnik, a potpisuju ga ispitivači, svaki za svoj predmet te predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.

(6) Po okončanju ispita, povjerenstvo je dužno pristupniku priopćiti rezultat ispita.

(7) Pristupniku koji je položio ispit lučka kapetanija izdaje Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca za koje je položio ispit.

(8) Neposredno po priopćenju rezultata ispita, a najkasnije tijekom narednog radnog dana po održanom ispitu, pristupnik koji nije zadovoljan rezultatom ispita, ima pravo uložiti pisani i obrazloženi prigovor na odluku ispitnog povjerenstva.

(9) O prigovoru pristupnika predsjednik ispitnog povjerenstva odmah izvješćuje Ministarstvo, koje može potvrditi odluku ispitnog povjerenstva ili odrediti da se ispit na koji je prigovoreno u roku od tri dana ponovi.

Članak 120.

(1) Sve administrativne poslove oko izdavanja uvjerenja i svjedodžbi propisanih u ovom dijelu Pravilnika obavlja Ministarstvo i lučka kapetanija za što im pripada naknada za obrasce i naknada za unaprjeđenje službe.

(2) Poslove organizacije ispita obavlja lučka kapetanija pri kojoj je organiziran ispitni rok.

(3) Poslove iz stavka 2. ovoga članka može obavljati organizator ispita.

(4) Troškove ispita, koji uključuju materijalne troškove održavanja ispita i naknade za članove i tajnika ispitnog povjerenstva, snose pristupnici.

(5) Visine naknada za pokriće troškova ispita iz stavka 4. ovoga članka utvrđena je u Prilogu VI.

(6) Visinu naknade za članove i tajnika ispitnog povjerenstva odlukom propisuje ministar.

(7) Troškove održavanja ispita izvan sjedišta ispitnog povjerenstva, što uključuje putne troškove i dnevnice predsjedniku, članovima i tajniku ispitnog povjerenstva, a prema mjerilima za tijela državne uprave, snosi organizator ispita.

(8) Obračun i naplatu troškova pripreme i organizacije ispita i raspodjelu uprihođenih sredstava može obavljati organizator ispita iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 121.

Evidencija o izdanim Uvjerenjima o osposobljenosti za voditelja čamca i Međunarodnim svjedodžbama za upravljanje rekreacijskim plovilom vodi se u središnjem upisniku brodaraca u skladu s člankom 76. ovog Pravilnika.

Članak 122.

(1) Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca i Međunarodne svjedodžbe za upravljanje rekreacijskim plovilom izdaju se s rokom valjanosti propisanim ovim Pravilnikom.

(2) Istekom valjanosti svjedodžbe iz stavka 1. ovoga Pravilnika, na zahtjev vlasnika, izdat će se nova svjedodžba.

(3) Uz zahtjev za zamjenu svjedodžbe iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti ispravu o identitetu, dvije fotografije, svjedodžbu kojoj je istekao rok valjanosti i dokaz o udovoljavanju zdravstvenim uvjetima, ako je propisan za svjedodžbu koja se mijenja.

(4) Svjedodžba kojoj je istekao rok valjanosti, a koju je vlasnik priložio uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka mora se fizički poništiti i vratiti vlasniku.

Članak 123.

(1) Nestanak ili oštećenje Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca i Međunarodne svjedodžbe za upravljanje rekreacijskim plovilom vlasnik je dužan prijaviti lučkoj kapetaniji ili Ministarstvu.

(2) Lučka kapetanija ili Ministarstvo će rješenjem poništiti nestalo ili oštećeno uvjerenje ili svjedodžbu.

(3) Na zahtjev vlasnika, tijelo kojemu je prijavljen nestanak ili oštećenje uvjerenja ili svjedodžbe, izdat će novo uvjerenje ili svjedodžbu sa svim ograničenjima iz nestalog ili oštećenog uvjerenja odnosno svjedodžbe.

(4) Rok valjanosti novog uvjerenja ili svjedodžbe ne može biti duži od roka valjanosti nestalog ili oštećenog uvjerenja odnosno svjedodžbe.

(5) Oštećeno uvjerenje i svjedodžba mora se priložiti uz zahtjev za zamjenu, fizički poništiti i vratiti vlasniku.

GLAVA III POSADA ČAMCA

Članak 124.

(1) Čamcem smije upravljati voditelj čamca s odgovarajućim Uvjerenjem o osposobljenosti.

(2) Na javnom čamcu moraju se nalaziti dva člana posade s odgovarajućim Uvjerenjima o osposobljenosti.

(3) Osobnim plovilom na vodomlazni pogon (vodeni skuter, jet ski i sl.) i gliserom može upravljati punoljetna osoba osposobljena za voditelja čamca kategorije B.

(4) Čamcem na vesla za osobne potrebe može upravljati osoba starija od 12 godina.

(5) Na motornom čamcu koji vuče skijaša, padobranca ili osobu na gumenom jastuku ispunjenom zrakom ili slično, pored voditelja čamca s odgovarajućim Uvjerenjem o osposobljenosti, mora se nalaziti još jedna punoljetna osoba koja nadzire skijaša, padobranca ili druge osobe i koja je dužna odmah nakon pada nadzirane osobe u vodu izvući vučno uže.

DIO SEDMI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne odredbe

Članak 125.

(1) Zvanja članova posade u službi palube i službi stroja stečena prema ranijim propisima se priznaju.

(2) Član posade koji je do stupanja na snagu Pravilnika o posadi plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine« br. 105/16, 32/18, 47/20) stekao zvanje vođa palube ima pravo ishoditi Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova vođe palube.

(3) Svjedodžbe o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti zapovjednika i članova posade izdane prema ranijim propisima vrijede do roka na koji su izdane, a najdulje do 18. siječnja 2032. godine.

(4) Prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka članovi posade mogu zamijeniti postojeće svjedodžbe o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti svjedodžbama Unije propisanim ovim Pravilnikom ako udovoljavaju uvjetima zdravstvene sposobnosti propisanim pravilnikom kojima se uređuje zdravstvena sposobnost članova posade. Liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ne smije biti starije od 3 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva. Svjedodžbama Unije preuzimaju se sve prethodno stečene ovlasti, uključujući sva posebna odobrenja te ograničenja iz zamijenjenih svjedodžbi.

Članak 126.

(1) Članovi posade stručno osposobljeni za obavljanje poslova na brodu operativne razine mogu ishoditi svjedodžbu Unije više operativne razine pod sljedećim uvjetima:

a) mornar pripravnik – svjedodžbu Unije o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova mornara ako ima 540 dana plovidbene službe od čega najmanje 180 dana plovidbe unutarnjim plovnim putovima

b) mornar – svjedodžbu Unije o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova vođe palube ako ima 900 dana plovidbene službe od čega najmanje 540 plovidbe unutarnjim plovnim putovima

c) vođa palube – svjedodžbu Unije o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova kormilara ako ima 1080 dana plovidbene službe od čega najmanje 720 dana plovidbe unutarnjim plovnim putovima.

(2) Plovidbena služba iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se brodarskom knjižicom, brodskim dnevnikom ili drugim dokazom.

Članak 127.(NN 116/22, 118/24)

(1) Član posade koji je stekao zvanje Zapovjednik B može steći Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova zapovjednika ako ima najmanje 180 dana plovidbene službe kao zapovjednik broda i položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.B.2 ovoga Pravilnika.

(2) Član posade koji je stekao zvanje Zapovjednik C može steći Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova zapovjednika ako ima najmanje 360 dana plovidbene službe kao zapovjednik broda i položi stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.B.2 ovoga Pravilnika.

(3) Brisan

Članak 127.a (NN 118/24)

(1) Brodarac koji je sukladno ranijim propisima stekao zvanje zapovjednika A, zapovjednika B ili zapovjednika C može steći svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova brodovođe.

(2) Brodarac iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljavati propisanim zdravstvenim uvjetima.

Članak 128.

(1) Brodarci koji su do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekli zvanje Zapovjednik A mogu steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B.

(2) Brodarci koji su do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekli zvanje u službi palube mogu steći Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije A.

Članak 129.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika i dalje se kao jednakovrijedne mogu nastaviti koristiti sljedeće stečene isprave o osposobljenosti izdane u skladu sa ranijim propisima, i to:

− Uvjerenje o osposobljenosti za upravljanje čamcem izdano sukladno Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 80/00) i Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 38/06, 91/06, 117/14)

− Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca izdano sukladno Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 80/00) i Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 38/06, 91/06, 117/14)

− Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije A sukladno Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 38/06, 91/06, 117/14) i Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 72/15, 81/15 i 91/16)

− Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B sukladno Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 38/06, 91/06, 117/14) i Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 72/15, 81/15 i 91/16)

− Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice izdano sukladno Pravilniku o brodicama (»Narodne novine« 81/94, 77/01, 8/02 i 122/04) ili

– Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A sukladno Pravilniku o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/05, 57/06, 80/07, 3/08, 18/09, 56/10, 97/12, 137/13, 18/16, 72/17, 8/20)

– Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B sukladno Pravilniku o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/05, 57/06, 80/07, 3/08, 18/09, 56/10, 97/12, 137/13, 18/16, 72/17, 8/20)

– Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C sukladno Pravilniku o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/05, 57/06, 80/07, 3/08, 18/09, 56/10, 97/12, 137/13, 18/16, 72/17, 8/20).

(2) Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B može steći osoba koja je stekla Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca prije stupanja na snagu Pravilnika o brodicama (»Narodne novine« br. 81/94, 77/01, 8/02 i 122/04) i Pravilnika o čamcima (»Narodne novine« br 80/00) uz uvjet da položi dodatni ispit iz predmeta 7. Radiotelefonska služba iz Priloga II.E.2 ovoga Pravilnika.

(3) Obrasci Uvjerenja o osposobljenosti za upravljanje čamcem i za voditelja čamca izdana sukladno Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 39/91, 76/92) i ranijim propisima, danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika postaju nevažeća. Na zahtjev osoba kojima su izdana, zamijenit će se odgovarajućim Uvjerenjima za voditelja čamca propisanim ovim Pravilnikom.

Članak 130.

(1) Brodski dnevnici izdani prema članku 75. stavku 9. Pravilnika o posadi plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine« br. 105/16, 32/18 i 47/20) za brodove u nacionalnoj plovidbi vrijede do 1. lipnja 2023. godine.

(2) Brodski dnevnici izdani prema članku 75. stavku 9. Pravilnika o posadi plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine« br. 105/16, 32/18 i 47/20) za brodove u međunarodnoj plovidbi vrijede do ispunjenja, a najdulje do 18. siječnja 2032. godine.

Članak 131.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, postojeća učilišta ovlaštena rješenjem ministra o povjeravanju izobrazbe, dužna su programe izobrazbe uskladiti i provoditi u sadržaju i obujmu kako je utvrđeno ovim Pravilnikom.

(2) Postojeće učilište je dužno podnijeti zahtjev kojim se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka bez obveze plaćanja stalnog dijela naknade iz članka 49. stavka 1. ovog Pravilnika.

(3) Ministarstvo će u skladu s podnesenim zahtjevom učilišta i prema utvrđenom stanju odobriti rad učilišta sukladno ranijem izdanom rješenju o povjeravanju izobrazbe, odnosno ukinuti rješenje o povjeravanju izobrazbe.

(4) Postojeće učilište dužno je ishoditi odobrenje iz stavka 3. ovoga članka prije početka izvođenja planiranog programa izobrazbe i bez odobrenja ne smije započeti s provođenjem planiranog programa izobrazbe.

(5) Postojeća učilišta dužna su u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika udovoljiti uvjetima za provedbu programa izobrazbe iz Priloga IV.B.2. ovoga Pravilnika.

(6) Postojeća učilišta dužna su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uvesti, odnosno prilagoditi sustav upravljanja kvalitetom u skladu sa odredbama članka 51. ovoga Pravilnika te o uvođenju i ocjenjivanju sustava izvijestiti Ministarstvo.

(7) Učilište koje ne ispuni uvjete u rokovima propisanim u stavku 5. i stavku 6. ovog članka neće moći dalje provoditi programe izobrazbe.

Članak 132.

(1) Rješenja o imenovanju članova ispitnih povjerenstava za polaganje stručnih ispita za stjecanje zvanja i dopunskih osposobljenosti članova posade plovila unutarnje plovidbe izdana prema Pravilniku o posadi plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine« br. 105/16, 32/18 i 47/20) ostaju na snazi do isteka roka valjanosti.

(2) Rješenja o imenovanju članova ispitnih povjerenstava za polaganje ispita za stjecanje Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca izdana prema Pravilniku o čamcima (»Narodne novine« br. 72/15, 81/15,91/16) ostaju na snazi do isteka roka valjanosti.

Članak 133.

Ministarstvo je dužno ustrojiti Središnji upisnik brodaraca u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 134. (NN 116/22, 21/24)

(1) Brodarske knjižice izdane prema Pravilniku o brodarskim knjižicama (»Narodne novine« br. 49/15) vrijede do ispunjenja, a najdulje do 18. siječnja 2032. godine.

(2) Prestao važiti.

Članak 135.

(1) Sve naknade izražene u kunama i propisane u Prilogu VI. ovoga Pravilnika primjenjuju se do posljednjeg dana primjene kune kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

(2) Sve naknade izražene u eurima i propisane u Prilogu VI. ovoga Pravilnika primjenjuju se od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Završne odredbe

Članak 136.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe glave VII i glave VIII Pravilnika o čamcima (»Narodne novine« br. 72/15, 81/15 i 91/16).

(2) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti odredba članka 1. stavka 1. točke 8., 10., 14, 15. i 21. Naredbe o visini naknade za obrasce, isprave i knjige koje izdaju ministarstvo i lučke kapetanije na unutarnjim vodama (»Narodne novine« br. 124/15).

Članak 137.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o posadi plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine« broj 105/16, 32/18 i 47/20).

Članak 138.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članka 65. koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 118/24 od 14.10.2024.

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članka 65. Pravilnika koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

PRILOG I.

STANDARDI OSPOSOBLJENOSTI

I.A – Operativna razina

I.A.1 – Mornar

Mornar mora imati sljedeće kompetencije:

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
1. Plovidba
1.1 Mornar mora biti osposobljen za pomaganje u upravljanju brodom u situacijama manevriranja i rukovanja brodom na unutarnjim plovnim putovima. Mornar mora biti osposobljen to činiti na svim vrstama plovnih putova i u svim vrstama luka.
1. pomagati u operacijama privezivanja, odvezivanja i tegljenja	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka koji se koriste na brodu za privezivanja, odvezivanja i tegljenja; 2. Sposobnost korištenja potrebne opreme na brodu, npr. bitvi i vitala za privezivanje i odvezivanje i manevre tegljenja; 3. Sposobnost korištenja materijala na brodu, kao što su užad i čelik-čela, vodeći računa o odgovarajućim sigurnosnim mjerama uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 4. Sposobnost komuniciranja s kormilarnicom korištenjem interfonskog komunikacijskog sustava i ručnih signala; 5. Poznavanje učinaka kretanja vode oko broda i lokalnih učinaka na okolnosti plovidbe, uključujući učinke trima i plitke vode u odnosu na gaz broda; 6. Poznavanje kretanja vode koje utječe na brod tijekom manevriranja, uključujući učinke interakcije kad se dva broda mimoilaze ili pretječu u uskim plovnim putovima i učinke interakcije na brod koje je privezano sa strane kad se drugo brod kreće plovnim putom i prolazi pokraj tog broda na maloj udaljenosti.
2. pomagati pri formiranju potiskivanih/ tegljenih sastava	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka koji se koriste za formiranje sastava. 2. Sposobnost formiranja i rastavljanja potiskivanih/tegljenih sastava korištenjem potrebne opreme i materijala. 3. Poznavanje pravila o sigurnosti na radu uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje. 4. Sposobnost primjene pravila o sigurnosti na radu i komuniciranja s uključenim članovima posade.
3. pomagati pri sidrenju	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka za sidrenje u različitim okolnostima; 2. Sposobnost pomaganja u manevrima sidrenja, npr. pripremanje opreme za sidrenje za manevar sidrenja, pružanje/izvlačenje sidra, davanje dovoljne količine užeta ili lanca za početno otpuštanje, određivanje trenutka u kojem sidro drži brod u njegovu položaju, osiguravanje sidra nakon završetka sidrenja, korištenje sidra koje ore u različitim manevrima i rukovanje znakovima za sidro; 3. Poznavanje pravila o sigurnosti na radu uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje.
4. kormilariti brodom u skladu s naredbama za kormilarenje uz ispravno korištenje kormilarskog uređaja	1. Poznavanje funkcija i vrsta različitih pogonskih i kormilarskih sustava; 2. Sposobnost kormilarenja brodom pod nadzorom i u skladu s naredbama za kormilarenje.
5. kormilariti brodom u skladu s naredbama za kormilarenje, vodeći računa o utjecaju vjetra i struji vode	1. Poznavanje utjecaja vjetra i struje vode na plovidbu i manevriranje; 2. Sposobnost kormilarenja brodom pod nadzorom vodeći računa o utjecaju vjetra na plovidbu i manevre na plovnim putovima sa vedenim strujama ili bez njih i s obilježjima vjetra.
6. koristiti navigacijska pomagala i instrumente pod nadzorom	1. Poznavanje navigacijskih pomagala i instrumenata kao što su pokazivač otklona kormila, radar, pokazivač brzine okretanja i pokazivač brzine plovidbe; 2. Sposobnost korištenja informacija dobivenih navigacijskim pomagalima kao što su sustav svjetala i plovnih oznaka te karte; 3. Sposobnost korištenja navigacijskih instrumenata kao što su kompas, pokazivač brzine okretanja i pokazivač brzine plovidbe.
7. poduzimati potrebne radnje za sigurnost plovidbe	1. Poznavanje sigurnosnih propisa i kontrolnih lista kojih se treba pridržavati u opasnim i izvanrednim situacijama; 2. Sposobnost prepoznavanja nesigurnih situacija i reagiranja na njih te provođenja daljnjih mjera u skladu sa sigurnosnim propisima; 3. Sposobnost da se odmah upozori zapovjedno osoblje broda. 4. Sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 5. Poznavanje provjere zahtijevane od strane nadzornog organa u pogledu postojanja, upotrebljivosti, vodonepropusnosti i osiguravanja broda i njegove opreme; 6. Sposobnost obavljanja radnih zadataka u skladu s kontrolnim popisom na palubi i u stambenim prostorijama kao što su osiguravanje vodonepropusnosti i osiguravanje grotala i skladišta; 7. Sposobnost obavljanja radnih zadaća sukladno kontrolnim popisom u strojarnici, pohranjivanje i osiguravanje neučvršćenih predmeta, punjenje dnevnih tankova i provjera zračnika.
8. opisati karakteristike glavnih europskih unutarnjih plovnih putova, luka i terminala u svrhu pripreme putovanja i kormilarenja	1. Poznavanje najvažnijih nacionalnih i međunarodnih unutarnjih plovnih putova; 2. Poznavanje glavnih luka i terminala smještenih na europskoj mreži unutarnjih plovnih putova; 3. Poznavanje utjecaja građevinskih konstrukcija, profila plovnih putova i zaštitnih radova na plovidbu; 4. Poznavanje klasifikacijskih karakteristika rijeka, kanala i unutarnjih plovnih putova pomorskog karaktera: širina dna, vrsta obale, obaloutvrda, razina vode, kretanje vode, visina i širina slobodnog prolaza ispod mosta i dubina; 5. Poznavanje navigacijskih pomagala i instrumenata potrebnih za plovidbu unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera 6. Sposobnost objašnjavanja karakteristika različitih vrsta unutarnjih plovnih putova za pripremu putovanja i kormilarenje.
9. poštovati opće odredbe, signale, znakove i sustave oznaka	1. Poznavanje dogovorenih pravila primjenjivih u unutarnjoj plovidbi i pravila plovidbe koja se primjenjuju na odgovarajućim unutarnjim plovnim putovima; 2. Sposobnost rukovanja dnevnim i noćnim sustavom oznaka, znakovima i zvučnim signalima broda te sposobnost njihova održavanja; 3. Poznavanje sustava obilježavanja plovnih putova SIGNI (Signalisation de voies de Navigation Intérieure) i IALA (International Association of Marine Aids to Navigation and Lighthouse Authorities), dio A.
10. slijediti postupke pri prolasku kroz prevodnice i mostove	1. Poznavanje oblika, plana i postrojenja prevodnica i mostova, procesa rada prevodnica, vrsta prevodnica, bitvi i stepenica itd; 2. Sposobnost primjene odgovarajućih postupaka tijekom prilaska prevodnici ili mostu, ulaska u prevodnicu ili most, zatvaranja prevodnice ili mosta te napuštanja prevodnice ili mosta.
11. koristiti sustave kontrole prometa	1. Poznavanje različitih vrsta sustava kontrole prometa koji se koriste kao što su dnevni i noćni znakovi na prevodnicama, branama i mostovima; 2. Sposobnost prepoznavanja dnevnih i noćnih znakova na prevodnicama, branama i mostovima i sposobnost slijeđenja uputa nadležnih tijela kao što su čuvari mostova i prevodnica te operateri sustava kontrole prometa; 3. Sposobnost korištenja radijskom opremom u izvanrednim situacijama; 4. Poznavanje sustava Inland AIS (automatski sustav identifikacije u unutarnjoj plovidbi) i sustava Inland ECDIS (elektronički prikaz plovidbenih karata).
2. Upravljanje brodom
2.1. Mornar mora biti osposobljen pomoći zapovjednom osoblju u nadzoru rada broda i brizi o osobama na brodu.
1. razlikovati različite vrste broda	1. Poznavanje najčešćih vrsta broda, uključujući plovne sastave koji se koriste u europskoj prometnoj mreži unutarnjih plovnih putova i njihovih odgovarajućih konstrukcija, dimenzija i tonaža; 2. Sposobnost objašnjavanja karakteristika najčešćih vrsta broda, uključujući plovidbene sastave koji plove europskom prometnom mrežom unutarnjih plovnih putova.
2. primjenjivati znanje o konstrukciji broda unutarnje plovidbe i njihovu ponašanju u vodi, osobito u pogledu stabilnosti i čvrstoće	1. Poznavanje učinaka kretanja broda u različitim okolnostima prouzročenima uzdužnim i poprečnim naprezanjima te učinaka različitih stupnjeva natovarenosti; 2. Sposobnost objašnjavanja ponašanja broda u različitim stupnjevima natovarenosti u odnosu na stabilitet i čvrstoću broda.
3. primjenjivati znanje o konstrukcijskim dijelovima broda i identificirati te dijelove po imenu i funkciji	1. Poznavanje konstrukcijskih elemenata broda u pogledu prijevoza različitih vrsta tereta i putnika, uključujući poprečnu i uzdužnu konstrukciju te lokalna ojačanja; 2. Sposobnost navođenja imena konstrukcijskih dijelova broda i opisivanja njihovih funkcija.
4. primjenjivati znanje o vodonepropusnosti broda	1. Poznavanje vodonepropusnosti broda unutarnje plovidbe; 2. Sposobnost provjeravanja vodonepropusnosti.
5. primjenjivati znanje o dokumentaciji potrebnoj za rad broda	1. Poznavanje obveznih isprava i knjiga broda; 2. Sposobnost objašnjavanja važnosti te dokumentacije s obzirom na međunarodne/nacionalne zahtjeve i propise.
2.2 Mornar mora biti osposobljen rabiti opremu broda.
1. koristiti sidra i rukovati sidrenim vitlima	1. Poznavanje različitih vrsta sidara i sidrenih vitala na brodu; 2. Sposobnost navođenja imena i prepoznavanja različitih vrsta sidara i sidrenih vitala koji se koriste na brodu i objašnjavanja njihove konkretne primjene; 3. Sposobnost rukovanja različitim vrstama sidara i sidrenih vitala u različitim situacijama i uvjetima.
2. koristiti se palubnom opremom i uređajima za dizanje	1. Poznavanje palubne opreme broda kao što su (pritezna) vitla, grotla, uređaji za dizanje, dizalice za automobile, cijevovodi, protupožarna crijeva itd.; 2. Sposobnost navođenja imena i prepoznavanja palubne opreme i uređaja za dizanje te objašnjenja njihove primjene; 3. Sposobnost sigurnog rukovanja palubnom opremom i uređajima za dizanje.
3. koristiti se opremom koja je specifična za putnički brod	1. Poznavanje posebnih konstrukcijskih zahtjeva, opreme i uređaja za putnički brod; 2. Sposobnost navođenja imena i prepoznavanja opreme koja se koristi samo na putničkim brodovima te objašnjavanja njihove konkretne primjene; 3. Sposobnost sigurnog rukovanja opremom koja se koristi na putničkim brodovima.
3. Rukovanje teretom, skladištenje i prijevoz putnika
3.1 Mornar mora biti osposobljen pomoći zapovjednom osoblju pri pripremi, slaganju i nadzoru tereta za vrijeme utovara i istovara.
1. čitati planove za slaganje tereta i stabilnost	1. Poznavanje utjecaja vrsta tereta na planove za slaganje tereta i stabilnost; 2. Poznavanje planova za slaganje tereta i stabilnost; 3. Sposobnost razumijevanja planova za slaganje tereta; 4. Poznavanje brojčanih oznaka i odjeljaka skladišta na brodovima za prijevoz suhog tereta i tankova tankera (kategorije N, C ili G) te poznavanje slaganja različitih vrsta tereta; 5. Sposobnost identificiranja oznaka za opasne tvari u skladu s Europskim sporazumom o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima. (ADN).
2. nadzirati slaganje i osiguravati teret	1. Poznavanje metoda slaganja različitih vrsta tereta na brodu radi osiguravanja sigurnog i učinkovitog prijevoza; 2. Poznavanje postupaka za pripremanje broda za utovar i istovar; 3. Sposobnost sigurne primjene postupaka za utovar i istovar, tj. otvaranje ili zatvaranje skladišta, obavljanje straže na palubi tijekom utovara i istovara; 4. Sposobnost uspostavljanja i održavanja djelotvorne komunikacije tijekom utovara i istovara; 5. Poznavanje učinaka tereta na stabilnost broda; 6. Sposobnost nadziranja tereta i izvješćivanja o šteti na teretu.
3. razlikovati različite vrste tereta i njihova svojstva	1. Poznavanje različitih vrsta tereta, primjerice komadnog tereta, tekućeg tereta, teškog tereta itd.; 2. Poznavanje logističkog lanca i multimodalnog prijevoza; 3. Sposobnost pripreme broda za procedure utovara i istovara npr. komunikacija sa obalom i priprema skladišta.
4. koristiti se balastnim sustavom	1. Poznavanje funkcije balastnog sustava i korištenja njime; 2. Sposobnost korištenja balastnog sustava, primjerice punjenjem i pražnjenjem balastnih tankova.
5. provjeriti količinu tereta	1. Poznavanje ručnih i tehničkih metoda za utvrđivanje težine tereta na različitim vrstama broda; 2. Poznavanje metoda za utvrđivanje količine utovarenog ili istovarenog tereta; 3. Poznavanje izračuna količine tekućeg tereta primjenom mjerenja (sondiranja) količine tekućine u tanku i/ili tablica za tank; 4. Sposobnost očitavanja zagaznica i ljestvica gaza.
6. raditi u skladu s propisima i pravilima o sigurnosti na radu	1. Poznavanje pravila i postupaka za sigurnost na radu koji se primjenjuju tijekom faza pripreme, utovara i istovara broda s različitim vrstama tereta; 2. Sposobnost pridržavanja pravila i postupaka za sigurnost na radu koji se primjenjuju pri utovaru i istovaru te korištenja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 3. Sposobnost uspostavljanja i održavanja djelotvorne verbalne i neverbalne komunikacije sa svim partnerima koji su uključeni u postupke utovara i istovara; 4. Poznavanje tehničkih sredstava za rukovanje teretom pri utovaru na broda i u luke te pri istovaru s broda i iz luka.
3.2 Mornar mora biti osposobljen pomoći zapovjednom osoblju broda pri pružanju usluga putnicima i pružati izravnu pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima u pogledu osposobljavanja i uputama iz važećih nacionalnih i međunarodnih pravila (npr. Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010).
1. poštovati propise i konvencije o putničkom prijevozu	1. Poznavanje važećih propisa i konvencija o putničkom prijevozu; 2. Sposobnost pružanja izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima u pogledu osposobljavanja i uputama iz važećih nacionalnih i međunarodnih pravila (npr. Prilog IV. Uredbe (EU) br. 1177/2010).
2. pomagati u sigurnom kretanju putnika pri ukrcavanju i iskrcavanju	1. Poznavanje postupaka koji se primjenjuju prije i tijekom ukrcaja i iskrcaja putnika; Sposobnost postavljanja opreme za ukrcaj i iskrcaj te sposobnost primjene sigurnosnih mjera.
3. pomagati u nadziranju putnika u izvanrednim situacijama	1. Poznavanje postojeće opreme za spašavanje u izvanrednim situacijama, poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati u slučaju prodora vode, požara, pada osobe u vodu, evakuacije koja uključuje upravljanje kriznim situacijama i velikim brojem ljudi, te poznavanje pružanja medicinske prve pomoći na brodu; 2. Sposobnost pomaganja u slučaju propuštanja vode, požara, pada osobe u vodu, sudara i evakuacije, što uključuje upravljanje kriznim situacijama i velikim brojem ljudi, sposobnost korištenja opremom za spašavanje u izvanrednim situacijama i sposobnost pružanja medicinske prve pomoći na brodu.
4. djelotvorno komunicirati s putnicima	1. Poznavanje standardiziranih komunikacijskih izraza za evakuaciju putnika u slučaju izvanredne situacije; 2. Sposobnost ponašanja i korištenja jezika usmjerena na pružanje usluga.
4. Brodostrojarstvo, elektrotehnika, elektronika i automatika
4.1 Mornar mora biti osposobljen pomoći zapovjednom osoblju broda u aspektima brodostrojarstva, elektrotehnike, elektronike i automatike kako bi se osigurala opća tehnička sigurnost.
1. pomagati u nadzoru motora i pogonskog sustava	1. Poznavanje načela rada pogonskog sustava; 2. Poznavanje različitih vrsta motora i njihove konstrukcije, radnog učinka i terminologije; 3. Poznavanje funkcija i rada dovoda zraka, dovoda goriva, podmazivanja, hlađenja i ispušnog sustava motora; 4. Poznavanje glavnih i pomoćnih motora; 5. Sposobnost provođenja osnovnih provjera i osiguravanja ispravnog funkcioniranja motora.
2. pripremati glavne motore i pomoćnu opremu za rad	1. Poznavanje sustava za pokretanje glavnih motora, pomoćne opreme te hidrauličkih i pneumatskih sustava u skladu s uputama; 2. Poznavanje načela rada sustava za prekret motora; 3. Sposobnost pripremanja strojeva u strojarnici u skladu s kontrolnim popisom za isplovljenje; 4. Sposobnost korištenja sustava za pokretanje motora i pomoćne opreme u skladu s uputama, npr. opreme za kormilarenje; 5. Sposobnost pokretanja glavnih motora pridržavajući se procedura za pokretanje motora; 6. Sposobnost korištenja hidrauličkih i pneumatskih sustava.
3. primjereno reagirati u slučaju neispravnosti motora	1. Poznavanje kontrolnih uređaja u strojarnici i postupaka izvještavanja u slučaju neispravnosti; 2. Sposobnost prepoznavanja kvarova i poduzimanja odgovarajućih mjera u slučaju neispravnosti, uključujući izvještavanje upravljačkog osoblja broda.
4. upravljati uređajima, uključujući pumpe, sustave cijevi te kaljužne i balastne sustave	1. Poznavanje sigurnog upravljanja i kontrole uređaja u strojarnici, balastnim odjeljcima i kaljuži uz pridržavanje odgovarajućih postupaka; 2. Sposobnost kontroliranja sigurnog funkcioniranja i rada uređaja u strojarnici te sposobnost održavanja kaljužnog i balastnog sustava, uključujući prijavljivanje incidenata povezanih s operacijama prijenosa te sposobnost ispravnog mjerenja i prijavljivanja razina u tankovima; 3. Sposobnost pripremanja i provođenja postupka gašenja motora nakon završetka rada; 4. Sposobnost upravljanja crpnim sustavima za kaljužu, balast i teret.
5. pomagati u nadziranju elektroničkih i električnih uređaja	1. Poznavanje elektroničkih i električnih sustava i njihovih komponenti; 2. Poznavanje izmjenične i istosmjerne struje; 3. Sposobnost nadzora kontrolnih instrumenata i njihove evaluacije; 4. Poznavanje magnetizma i razlike između prirodnih i umjetnih magneta; 5. Poznavanje elektrohidrauličkog sustava.
6. pripremati, pokretati, priključivati i mijenjati generatore te kontrolirati njihove sustave i obalno napajanje električnom energijom	1. Poznavanje energetskog postrojenja; 2. Sposobnost korištenja razvodnom pločom; 3. Sposobnost korištenja obalnog napajanja električnom energijom.
7. utvrditi neispravnosti i najčešće kvarove te opisati mjere za sprečavanje štete	1. Poznavanje neispravnosti izvan strojarnice i postupaka kojih se treba pridržavati radi sprečavanja štete te postupaka kojih se treba pridržavati u slučaju pojave neispravnosti; 2. Sposobnost utvrđivanja najčešćih kvarova i poduzimanja mjera za sprečavanje oštećenja mehaničkih, električnih, elektroničkih, hidrauličkih i pneumatskih sustava.
8. koristiti se potrebnim alatima radi osiguravanja opće tehničke sigurnosti	1. Poznavanje karakteristika i ograničenja procesa i materijala koji se koriste za održavanje i popravke motora i opreme; 2. Sposobnost primjene sigurnih operativnih postupaka pri održavanju ili popravljanju motora i opreme.
4.2 Mornar mora biti osposobljen za izvođenje radova na održavanju brodostrojarske, elektrotehničke, elektroničke i automatičke opreme kako bi se osigurala opća tehnička sigurnost.
1. obavljati svakodnevne radove na održavanju glavnih motora, pomoćnih uređaja i kontrolnih sustava	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati u održavanju i brizi o strojarnici, glavnom motoru, glavnim uređajima, pomoćnoj opremi i kontrolnim sustavima; 2. Sposobnost održavanja glavnih motora, pomoćne opreme i kontrolnih sustava.
2. obavljati svakodnevne radove na održavanju uređaja, uključujući pumpe, sustave cijevi te kaljužne i balastne sustave	1. Poznavanje postupaka za svakodnevno održavanje; 2. Sposobnost održavanja pumpi, sustava cijevi, kaljužnih i balastnih sustava te sposobnost vođenja brige o njima.
3. koristiti se potrebnim alatima radi osiguravanja opće tehničke sigurnosti	1. Poznavanje korištenja materijala za održavanje i opreme za popravke na brodu, uključujući njihova svojstva i ograničenja; 2. Sposobnost odabira i korištenja materijala za održavanje i opreme za popravke na brodu.
4. slijediti postupke za održavanje i popravke	1. Poznavanje priručnika i uputa za održavanje i popravke; 2. Sposobnost provođenja postupaka održavanja i popravaka u skladu s primjenjivim priručnicima i uputama.
5. koristiti se tehničkim informacijama i dokumentirati tehničke postupke	1. Poznavanje tehničke dokumentacije i priručnika; 2. Sposobnost dokumentiranja radova na održavanju.
5. Održavanje i popravci
5.1 Mornar mora biti osposobljen pomoći zapovjednom osoblju broda pri održavanju i popravljanju broda te ugrađenih uređaja i opreme
1. raditi s različitim vrstama materijala i alata koji se koriste pri održavanju i popravcima	1. Poznavanje potrebnih alata i održavanja opreme te poznavanje pravila o sigurnosti na radu i zaštiti okoliša; 2. Sposobnost korištenja odgovarajućih metoda za održavanje broda uključujući sposobnost odabira različitih materijala; 3. Sposobnost ispravnog održavanja i pohranjivanja alata i opreme za održavanje; 4. Sposobnost provođenja radova na održavanju u skladu s pravilima o sigurnosti na radu i zaštiti okoliša.
2. štititi zdravlje i okoliš tijekom obavljanja radova održavanja i popravaka	1. Poznavanje primjenjivih postupaka za čišćenje i zaštitu te higijenskih pravila; 2. Sposobnost čišćenja svih stambenih prostora i kormilarnice te ispravnog održavanja kućanstva u skladu s higijenskim pravilima, uključujući preuzimanje odgovornosti za vlastiti stambeni prostor; 3. Sposobnost čišćenja strojarnica i motora korištenjem potrebnih materijala za čišćenje; 4. Sposobnost čišćenja i zaštite vanjskih dijelova, trupa i paluba broda na ispravan način korištenjem potrebnih materijala u skladu s pravilima o zaštiti okoliša; 5. Sposobnost vođenja brige o brodu i odlaganju kućanskog otpada u skladu s pravilima o zaštiti okoliša.
3. održavati tehničke uređaje u skladu s tehničkim uputama	1. Poznavanje tehničkih uputa za održavanje i programe održavanja; 2. Sposobnost vođenja brige o svoj tehničkoj opremi u skladu s uputama i sposobnost korištenja programa održavanja (uključujući digitalne programe) pod nadzorom.
4. rukovati čelik-čelima i užadi na siguran način	1. Poznavanje karakteristika različitih vrsta užadi i čelik čela; 2. Sposobnost njihova korištenja i pohranjivanja u skladu s praksama i pravilima o sigurnosti na radu.
5. vezati čvorove i upletke u skladu s njihovom namjenom te ih održavati	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati radi osiguravanja sigurnog tegljenja i povezivanja s pomoću sredstava dostupnih na brodu; 2. Sposobnost rađenja upletaka na čelik-čelima i užadi; 3. Sposobnost primjene čvorova u skladu s njihovom namjenom; 4. Sposobnost održavanja čelik-čela i užadi.
6. pripremati i provoditi planove rada kao član tima te provjeravati rezultate	1. Poznavanje načela timskog rada; 2. Sposobnost obavljanja održavanja i jednostavnih popravaka samostalno kao dio tima; 3. Sposobnost obavljanja složenijih popravaka pod nadzorom; 4. Sposobnost primjene različitih metoda rada, uključujući timski rad, u skladu sa sigurnosnim uputama; 5. Sposobnost ocjenjivanja kvalitete rada.
6. Komunikacija
6.1 Mornar mora biti osposobljen općenito i profesionalno komunicirati, što uključuje sposobnost upotrebljavanja standardiziranih komunikacijskih izraza u situacijama kada se pojavljuju problemi u komunikaciji.
1. koristiti se informacijskim i komunikacijskim sustavima	1. Poznavanje interfonskog sustava za komunikaciju unutar broda ili terminala, poznavanje (mobilnog) telefonskog, radijskog i (satelitskog) televizijskog sustava te sustava kamera na brodu; 2. Sposobnost korištenja (mobilnog) telefonskog, radijskog i (satelitskog) televizijskog sustava te sustava kamera na brodu; 3. Poznavanje načela rada sustava Inland AIS; 4. Sposobnost korištenja podataka iz sustava Inland AIS za obraćanje drugom brodu.
2. rješavati različite zadaće s pomoću različitih vrsta digitalnih uređaja, informacijskih usluga (kao što su riječni informacijski servisi (RIS)) i komunikacijskih sustava	1. Poznavanje digitalnih uređaja dostupnih u prijevozu unutarnjim plovnim putovima; 2. Sposobnost korištenja digitalnih uređaja broda u skladu s uputama radi obavljanja jednostavnih zadaća.
3. prikupljati i pohranjivati podatke, uključujući sigurnosne kopije i ažuriranje podataka	1. Poznavanje komunikacijskog sustava broda za prikupljanje, pohranjivanje i ažuriranje podataka; 2. Sposobnost obrade podataka pod strogim nadzorom.
4. slijediti upute o zaštiti podataka	1. Poznavanje propisa o zaštiti podataka i obveze čuvanja profesionalne tajne; 2. Sposobnost obrade podataka u skladu s propisima o zaštiti podataka i obvezom čuvanja profesionalne tajne.
5. iznositi činjenice koristeći se tehničkim pojmovima	1. Poznavanje potrebnih tehničkih i nautičkih pojmova te pojmova povezanih s društvenim aspektima u standardiziranim komunikacijskim izrazima; 2. Sposobnost korištenja potrebnih tehničkih i nautičkih pojmova te pojmova povezanih s društvenim aspektima u standardiziranim komunikacijskim izrazima.
6. prikupljati nautičke i tehničke informacije radi održavanja sigurnosti plovidbe	1. Poznavanje dostupnih izvora informacija; 2. Sposobnost korištenja izvorima informacija radi dobivanja potrebnih nautičkih i tehničkih informacija radi održavanja sigurnosti plovidbe.
6.2 Mornar mora biti društven.
1. slijediti upute i komunicirati s drugima u pogledu brodskih dužnosti	1. Poznavanje važnosti zapovijedi koje izdaje upravljačko osoblje broda, formalnih i neformalnih uputa, pravila i postupaka te važnosti da se bude uzorom neiskusnim članovima posade; 2. Sposobnost daljnjeg postupanja po zapovijedima upravljačkog osoblja broda i drugim uputama i pravilima te sposobnost praćenja neiskusnih članova posade; 3. Poznavanje pravila brodarskog poduzeća ili pravila na brodu; 4. Sposobnost pridržavanja pravila brodarskog poduzeća ili pravila na brodu.
2. pridonositi dobrim društvenim odnosima i surađivati s drugima na brodu	1. Poznavanje kulturne raznolikosti; 2. Sposobnost prihvaćanja različitih kulturnih normi, vrijednosti i navika; 3. Sposobnost života i rada u timu; 4. Sposobnost sudjelovanja na sastancima tima i izvršavanja dodijeljenih zadaća; 5. Poznavanje važnosti poštovanja timskog rada; 6. Sposobnost poštovanja spolnih i kulturnih razlika te prijavljivanja povezanih problema, uključujući zlostavljanje na radnome mjestu te (spolno) uznemiravanje.
3. prihvaćati društvenu odgovornost, uvjete zaposlenja, pojedinačna prava i dužnosti, poznavati opasnosti zloupotrebe alkohola i droga te primjereno reagirati na nedopušteno ponašanje i opasnosti	1. Sposobnost prepoznavanja nedopuštenog ponašanja i potencijalnih opasnosti; 2. Sposobnost proaktivnog reagiranja na nedopušteno ponašanje i potencijalne opasnosti; 3. Sposobnost samostalnog rada u skladu s uputama; 4. Poznavanje pojedinačnih prava radnika i njihovih dužnosti; 5. Poznavanje opasnosti zloupotrebe alkohola i droga u radnom i društvenom okruženju (svijest o policijskim propisima i pravilima o toksikologiji); 6. Sposobnost prepoznavanja opasnosti za sigurni rad broda koje su povezane s alkoholom i drogama.
4. planirati, kupovati i pripremati jednostavne obroke	1. Poznavanje mogućnosti opskrbe hranom i načela zdrave prehrane 2. Sposobnost pripremanja jednostavnih obroka pridržavajući se pravila o higijeni.
7. Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
7.1 Mornar mora biti osposobljen poštovati pravila o sigurnosti na radu te razumjeti važnost zdravstvenih i sigurnosnih pravila i važnost okoliša.
1. raditi u skladu s uputama i pravilima o sigurnosti na radu i sprečavanju nesreća	1. Poznavanje prednosti sigurnih radnih praksi; 2. Poznavanje prirode opasnosti na brodu; 3. Sposobnost sprečavanja opasnosti povezanih s rizicima na brodu, a to su primjerice: • kretanja broda, • omogućivanje sigurnog ukrcaja na brod i iskrcaja s njega (npr. s pomoću brodskog mostića, brodskog čamca), • sigurno smještanje pokretnih predmeta, • rad sa strojevima, • prepoznavanje opasnosti od električne struje, • mjere za sprečavanje požara i gašenje požara, • profesionalno korištenje ručnim alatima, • profesionalno korištenje prijenosnim strojnim alatima, • pridržavanje pravila o zdravlju i higijeni • otklanjanje rizika od poskliznuća, pada ili spoticanja; 4. Poznavanje relevantnih uputa o zdravlju i sigurnosti na radu tijekom aktivnosti koje se odvijaju na brodu; 5. Poznavanje primjenjivih propisa o sigurnim i održivim radnim uvjetima; 6. Sposobnost sprečavanja nesreća u aktivnostima koje bi mogle biti opasne za osoblje ili brod, a koje su povezane: • s utovarom i istovarom terete, • s privezivanjem ili odvezivanjem, • s radom na visini, • s radom s kemikalijama, • s radom s baterijama • s boravkom u strojarnici, • s podizanjem tereta (ručno i mehanički), • s ulaskom u zatvorene prostore i radom u njima; 7. Sposobnost razumijevanja zapovijedi i komuniciranja s drugima u pogledu dužnosti na brodu.
2. koristiti osobnu zaštitnu opremu radi sprečavanja nesreća	1. Poznavanje osobne zaštitne opreme; 2. Sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme, a to su primjerice: • zaštita za oči, • zaštita za disanje, • zaštita za uši, • zaštita za glavu, • zaštitna odjeća.
3. poduzeti potrebne mjere opreza prije ulaska u zatvorene prostore	1. Poznavanje opasnosti povezanih s ulaskom u zatvorene prostore; 2. Poznavanje mjera opreza koje treba poduzeti i ispitivanja ili mjerenja koje treba provesti da bi se utvrdilo je li zatvoreni prostor siguran za ulazak te koje treba provoditi tijekom rada u zatvorenom prostoru; 3. Sposobnost primjene sigurnosnih uputa prije ulaska u određene prostore na brodu, primjerice: • u skladišta, • u koferdame, • u prostor dvostruke oplate; 4. Sposobnost poduzimanja mjera opreza u pogledu rada u zatvorenim prostorima.
7.2 Mornar mora biti osposobljen uzeti u obzir važnost osposobljavanja na brodu i hitno reagirati u izvanrednim situacijama.
1. postupati u izvanrednim situacijama u skladu s primjenjivim uputama i postupcima	1. Poznavanje različitih vrsta izvanrednih situacija; 2. Poznavanje redovnog postupka koji se mora slijediti u slučaju uzbune; 3. Poznavanje postupaka primjenjivih u slučaju nesreće; 4. Sposobnost postupanja u skladu s uputama i postupcima.
2. pružiti prvu pomoć	1. Poznavanje općih načela prve pomoći, uključujući poznavanje tjelesne građe i funkcija na brodu nakon procjene situacije; 2. Sposobnost održavanja tjelesnog i duševnog stanja te osobne higijene u slučaju pružanja prve pomoći; 3. Poznavanje odgovarajućih mjera u slučaju nesreća u skladu s priznatim primjerima najbolje prakse; 4. Sposobnost procjenjivanja potreba unesrećenih osoba i prijetnji vlastitoj sigurnosti; 5. Sposobnost provođenja potrebnih mjera u izvanrednim situacijama, što uključuje: a) stavljanje unesrećene osobe u odgovarajući položaj, b) primjenu tehnika oživljavanja, c) zaustavljanje krvarenja, d) primjenu odgovarajućih mjera za osnovno tretiranje stanja šoka, e) primjenu odgovarajućih mjera u slučaju opeklina i oparina, uključujući nesreće prouzročene električnom strujom, f) spašavanje i prijevoz unesrećene osobe; 6. Sposobnost improviziranja zavoja i korištenja materijala iz kompleta za prvu pomoć.
3. koristiti i održavati osobnu zaštitnu opremu i brodsku opremu za spašavanje	1. Poznavanje periodičnih provjera osobne zaštite, putova za evakuaciju i opreme za spašavanje u pogledu funkcioniranja, oštećenja, trošenja i drugih nedostataka; 2. Sposobnost reagiranja u slučaju utvrđenih nedostataka, uključujući odgovarajuće komunikacijske postupke; 3. Sposobnost korištenja sredstava za spašavanje, primjerice: • koluta za spašavanje, uključujući odgovarajuću opremu i • prsluka za spašavanje, uključujući odgovarajuću opremu na njima, kao što su stalna ili treptava svjetla i zviždaljka koja je dobro pričvršćena konopcem; 4. Poznavanje funkcija brodskog čamca za spašavanje; 5. Sposobnost pripremanja, spuštanja, podizanja i pohranjivanja brodskog čamca za spašavanje te sposobnost plovidbe njime.
4. pružati pomoć u slučaju operacija spašavanja i plivati	1. Sposobnost spašavanja i prijevoza unesrećene osobe; 2. Sposobnost korištenja plivačkih vještina za operacije spašavanja.
5. koristiti putove za evakuaciju	Sposobnost održavanja putova za evakuaciju slobodnima (u skladu s lokalnim značajkama na brodu).
6. koristiti se internim sustavima za komunikaciju i uzbunjivanje u slučaju opasnosti	Sposobnost korištenja sustavima i opremom za komunikaciju te uzbunjivanje u slučaju opasnosti.
7.3 Mornar mora biti osposobljen poduzeti preventivne mjere za sprečavanje požara i pravilno upotrebljavati vatrogasnu opremu.
1. razlikovati elemente požara te vrste i izvore zapaljenja	1. Poznavanje mogućih uzroka požara tijekom različitih aktivnosti te poznavanje klasifikacije požara u skladu s europskom normom EN ili jednakovrijednom normom; 2. Poznavanje elemenata procesa izgaranja; 3. Sposobnost primjene osnova gašenja požara.
2. koristiti različite vrste aparata za gašenje požara	1. Poznavanje različitih karakteristika i razreda aparata za gašenje požara; 2. Sposobnost primjene različitih metoda gašenja požara i sposobnost korištenja opreme i nepokretnih uređaja za gašenje požara vodeći računa, primjerice: • o primjeni različitih vrsta prijenosnih aparata za gašenje požara i • o utjecaju vjetra tijekom prilaska vatri.
3. postupati u skladu s brodskim postupcima za gašenje požara i načinom organizacije gašenja požara na brodu	1. Poznavanje brodskih sustava za gašenje požara; 2. Sposobnost borbe protiv požara i poduzimanja odgovarajućih mjera obavješćivanja.
4. slijediti upute u pogledu osobne opreme, metoda, sredstava za gašenje požara i postupaka tijekom operacija gašenja požara i spašavanja	1. Poznavanje postupaka za izbjegavanje osobne opasnosti; 2. Sposobnost postupanja u skladu s postupkom u slučaju izvanredne situacije.
7.4. Mornar mora biti osposobljen obavljati dužnosti uzimajući u obzir važnost zaštite okoliša.
1. štititi okoliš u skladu s mjerodavnim propisima	1. Poznavanje nacionalnih i međunarodnih propisa o zaštiti okoliša; 2. Sposobnost korištenja dostupnom dokumentacijom i informacijskim sustavima u pogledu pitanja okoliša u skladu s uputama; 3. Poznavanje posljedica mogućih istjecanja, izlijevanja ili ispuštanja onečišćujućih tvari u okoliš; 4. Poznavanje opasnih tvari i njihovih klasifikacija s obzirom na aspekte zaštite okoliša.
2. poduzimati preventivne mjere za sprečavanje onečišćenja okoliša	1. Poznavanje općih preventivnih mjera za sprečavanje onečišćenja okoliša; 2. Sposobnost pridržavanja općih preventivnih mjera i sposobnost primjene postupaka za sigurnu opskrbu gorivom; 3. Sposobnost poduzimanja mjera u skladu s uputama u slučaju sudara, primjerice zaustavljanjem propuštanja vode.
3. učinkovito se koristiti resursima	1. Poznavanje učinkovite potrošnje goriva; 2. Sposobnost korištenja materijalima na ekonomičan način kojim se štedi energija.
4. odlagati otpad na način koji je prihvatljiv za okoliš	1. Poznavanje primjenjivih propisa o otpadu; 2. Sposobnost prikupljanja, isporučivanja i odlaganja: • ulja i masti s broda, • ostataka tereta i • ostalih vrsta otpada.

I.A.2 – Strojar

Strojar mora imati sljedeće kompetencije:

NASTAVNA TEMA/CJELINA	ISHOD UČENJA
1. nadzirati motore i pogonski sustav	1. Poznavanje rada pogonskog sustava; 2. Poznavanje različitih vrsta motora i njihove konstrukcije, radnog učinka i terminologije; 3. Poznavanje funkcija i rada dovoda zraka, dovoda goriva, podmazivanja, hlađenja i ispušnog sustava motora; 4. Poznavanje glavnih i pomoćnih motora; 5. Sposobnost upravljanja radom i nadzora nad radom glavnih i pomoćnih motora i pogonskih sustava uključujući kormilarke uređaje. 6. Sposobnost provođenja provjera i osiguravanja ispravnog funkcioniranja motora.
2. pripremati glavne motore i pomoćnu opremu za rad	1. Poznavanje sustava za pokretanje glavnih motora, pomoćne opreme te hidrauličkih i pneumatskih sustava u skladu s uputama; 2. Poznavanje rada sustava za prekret motora; 3. Sposobnost pripremanja strojeva u strojarnici u skladu s kontrolnim popisom za isplovljenje; 4. Sposobnost korištenja sustava za pokretanje motora i pomoćne opreme u skladu s uputama, npr. opreme za kormilarenje; 5. Sposobnost pokretanja glavnih motora pridržavajući se procedura za pokretanje motora; 6. Sposobnost korištenja hidrauličkih i pneumatskih sustava.
3. primjereno reagirati u slučaju neispravnosti motora	1. Poznavanje kontrolnih uređaja u strojarnici i poduzimanja mjera i postupaka izvještavanja i u slučaju neispravnosti; 2. Sposobnost dijagnosticiranja i prepoznavanja kvarova te poduzimanja odgovarajućih mjera u slučaju neispravnosti, uključujući izvještavanje upravljačkog osoblja broda.
4. upravljati uređajima, uključujući pumpe, sustave cijevi te kaljužne i balastne sustave	1. Poznavanje sigurnog upravljanja i kontrole uređaja u strojarnici, balastnim odjeljcima i kaljuži uz pridržavanje odgovarajućih postupaka; 2. Sposobnost kontroliranja sigurnog funkcioniranja i rada uređaja u strojarnici te sposobnost održavanja kaljužnog i balastnog sustava, uključujući prijavljivanje incidenata povezanih s operacijama prijenosa te sposobnost ispravnog mjerenja i prijavljivanja razina u tankovima; 3. Sposobnost pripremanja i provođenja postupka gašenja motora nakon završetka rada; 4. Sposobnost upravljanja crpnim sustavima za kaljužu, balast i teret.
5. nadzirati elektroničke i električne uređaje	1. Poznavanje elektroničkih i električnih sustava i njihovih komponenti; 2. Poznavanje izmjenične i istosmjerne struje; 3. Sposobnost nadzora kontrolnih instrumenata i njihove evaluacije; 4. Poznavanje magnetizma i razlike između prirodnih i umjetnih magneta; 5. Poznavanje elektrohidrauličkog sustava.
6. pripremati, pokretati, priključivati i mijenjati generatore te kontrolirati njihove sustave i obalno napajanje električnom energijom	1. Poznavanje energetskog postrojenja; 2. Sposobnost korištenja razvodnom pločom; 3. Sposobnost korištenja obalnog napajanja električnom energijom.
7. utvrditi neispravnosti i najčešće kvarove te opisati mjere za sprečavanje štete	1. Poznavanje neispravnosti izvan strojarnice i postupaka kojih se treba pridržavati radi sprečavanja štete te postupaka kojih se treba pridržavati u slučaju pojave neispravnosti; 2. Sposobnost utvrđivanja najčešćih kvarova i poduzimanja mjera za sprečavanje oštećenja mehaničkih, električnih, elektroničkih, hidrauličkih i pneumatskih sustava. 3. Sposobnost izvođenja odgovarajućih mjera za otklanjanje kvarova u raspoloživom okruženju i vremenu za kvarove koji ne zahtjevaju radove i resurse većeg opsega.
8. koristiti se potrebnim alatima radi osiguravanja opće tehničke sigurnosti	1. Poznavanje karakteristika i ograničenja procesa i materijala koji se koriste za održavanje i popravke motora i opreme; 2. Sposobnost primjene sigurnih operativnih postupaka pri održavanju ili popravljanju motora i opreme.
9. obavljati svakodnevne radove na održavanju glavnih motora, pomoćnih uređaja i kontrolnih sustava	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati u održavanju i brizi o strojarnici, glavnom motoru, glavnim uređajima, pomoćnoj opremi i kontrolnim sustavima; 2. Sposobnost održavanja glavnih motora, pomoćne opreme i kontrolnih sustava.
10. obavljati svakodnevne radove na održavanju uređaja, uključujući pumpe, sustave cijevi te kaljužne i balastne sustave	1. Poznavanje postupaka za svakodnevno održavanje; 2. Sposobnost održavanja pumpi, sustava cijevi, kaljužnih i balastnih sustava te sposobnost vođenja brige o njima.
11. koristiti se potrebnim alatima radi osiguravanja opće tehničke sigurnosti	1. Poznavanje korištenja materijala za održavanje i opreme za popravke na brodu, uključujući njihova svojstva i ograničenja; 2. Sposobnost odabira i korištenja materijala za održavanje i opreme za popravke na brodu.
12. slijediti postupke za održavanje i popravke	1. Poznavanje priručnika i uputa za održavanje i popravke; 2. Sposobnost provođenja postupaka održavanja i popravaka u skladu s primjenjivim priručnicima i uputama.
13. koristiti se tehničkim informacijama i dokumentirati tehničke postupke	1. Poznavanje tehničke dokumentacije i priručnika; 2. Sposobnost dokumentiranja radova na održavanju.

I.B – Upravljačka razina

Zapovjednik mora imati sljedeće kompetencije:

I.B.1 – Dodatni modul nadzora operativne razine za zapovjednika

Program ovog modula se primjenjuje za ocjenu osposobljenosti kandidata za upravljačku razinu koji nisu završili odobreni obrazovni program, u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1 ovoga Pravilnika, niti su položili stručni ispit u skladu sa programom stručnih ispita na operativnoj razini iz Priloga II.A.1.

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
0. Nadzor
Zapovjednik mora biti sposoban davati naloge drugim članovima posade te nadzirati zadaće koje izvršavaju, što podrazumijeva odgovarajuće sposobnosti za izvođenje tih zadaća.
Osobe koje žele steći kvalifikacije za zapovjednika moraju pokazati da posjeduju sposobnosti navedene u sljedećim odjeljcima od 0.1. do 0.7, osim ako je ispunjen jedan o sljedećh uvjeta: – Osoba ima dokaz o završenom odobrenom obrazovnom programu, u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1, – Osoba ima dokaz o položenom stručnom ispitu koje je provelo nadležno tijelo u skladu sa programom ispita na operativnoj razini iz Priloga II.A.1. Osobe koje su izvršile jedan od gore navedenih koraka, jedino moraju pokazati da posjeduju sposobnosti navedene u odjeljcima 1.1 do 7.4. Sve ostale osobe dodatno moraju pokazati da posjeduju sposobnosti navedene u odjeljcima 0.1 do 0.7.
0.1. Plovidba
1. pokazati kako se obavljaju operacije privezivanja, odvezivanja i tegljenja	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka koji se koriste za operacije privezivanja, odvezivanja i tegljenja; 2. Sposobnost korištenja materijala na brodu kao što su vitla, bitve, užad i čelik-čela vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 3. Sposobnost komuniciranja s kormilarnicom korištenjem interfonskog komunikacijskog sustava i ručnih signala; 4. Poznavanje učinaka kretanja vode oko brodu i lokalnih učinaka na okolnosti plovidbe, uključujući učinke trima, plitke vode u odnosu na gaz broda; 5. Poznavanje kretanja vode koje utječe na brod tijekom manevriranja, uključujući učinke interakcije kad se dva broda mimoilaze ili pretječu u uskim plovnim putovima i učinke interakcije na brod koji je privezan sa strane kad se drugo brod kreće plovnim putom i prolazi pokraj tog broda na maloj udaljenosti.
2. pokazati kako se obavljaju operacije formiranja potiskivanih/tegljenih sastava	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka koji se koriste za formiranje sastava; 2. Sposobnost formiranja i rasformiranja potiskivanih/tegljenih sastava korištenjem potrebne opreme i materijala; 3. Sposobnost korištenja opreme i materijala koji su dostupni na brodu za operacije formiranja sastava vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 4. Sposobnost komuniciranja s članovima posade koji su uključeni u operacije formiranja potiskivanih/tegljenih sastava.
3. demonstrirati kako se obavljaju manevri sidrenja	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka koji se koriste za operacije sidrenja; 2. Sposobnost demonstracije manevara sidrenja: npr. pripremanje opreme za sidrenje za manevar sidrenja, pružanje/izvlačenje sidra, davanje dovoljne količine užeta ili lanca za početno otpuštanje, određivanje trenutka u kojem sidro drži brod u njegovu položaju, osiguravanje sidra nakon završetka sidrenja, korištenje sidra koje ore u različitim manevrima i rukovanje znakovima za sidro; 3. Sposobnost korištenja opreme i materijala koji su dostupni na brodu za manevre sidrenja vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 4. Sposobnost komuniciranja s kormilarnicom korištenjem interfonskog komunikacijskog sustava i ručnih signala.
4. poduzimati odgovarajuće radnje za sigurnost plovidbe	1. Sposobnost trenutnog upozoravanja posade broda i sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 2. Sposobnost osiguravanja vodonepropusnosti broda; 3. Sposobnost demonstracije i izvršavanja radnih zadataka u skladu s kontrolnim popisom na palubi i u stambenim prostorijama kao što su osiguravanje vodonepropusnosti i osiguravanje grotala i skladišta.
5. opisati različite vrste prevodnica i mostova s obzirom na njihov način rada	1. Poznavanje oblika, plana i postrojenja prevodnica i mostova, procesa rada prevodnica, vrsta kapija na prevodnicama, bitvi i stepenica itd; 2. Sposobnost objašnjavanja i demonstracije članovima posade postupaka koji se primjenjuju pri prolasku kroz prevodnice, brane i mostove.
6. poštovati opće odredbe, signale, znakove i sustav oznaka	1. Poznavanje pravila plovidbe koji se primjenjuju na odgovarajućim unutarnjim plovnim putovima; 2. Sposobnost rukovanja dnevnim i noćnim sustavom označavanja te znakovima i zvučnim signalima broda te sposobnost njihova održavanja 3. Poznavanje sustava obilježavanja plovnog puta u skladu sa sustavom SIGNI i dijelom A sustava IALA- e.
0.2 Rad broda
1. razlikovati različite vrste broda	1. Poznavanje najčešćih vrsta broda, uključujući plovidbene sastave koji se koriste u europskoj prometnoj mreži unutarnjih plovnih putova i njihovih odgovarajućih konstrukcija, dimenzija i tonaža; 2. Sposobnost objašnjavanja karakteristika najčešćih vrsta broda, uključujući plovidbene sastave koji se koriste u europskoj prometnoj mreži unutarnjih plovnih putova.
2. primjenjivati znanje o dokumentaciji potrebnoj za rad broda	1. Poznavanje obveznih isprava i knjiga broda; 2. Sposobnost objašnjavanja važnosti te dokumentacije s obzirom na međunarodne/nacionalne zahtjeve i propise.
0.3 Rukovanje teretom, slaganje tereta i prijevoz putnika
1. objasniti Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN) te s njim povezano označavanje tereta i postupke za sigurnost putničkog prijevoza	1. Sposobnost objašnjavanja označavanja opasnih tvari u skladu s ADN-om; 2. Sposobnost objašnjavanja postupaka za sigurnost putničkog prijevoza, uključujući primjenu Uredbe (EU) br. 1177/2010; 3. Sposobnost djelotvornog komuniciranja s putnicima.
2. objasniti i demonstrirati korištenje balastnog sustava	1. Poznavanje funkcije balastnog sustava i korištenja njime; 2. Sposobnost objašnjavanja korištenja balastnog sustava, primjerice, punjenjem i pražnjenjem balastnih tankova.
3. provjeriti količinu terete	1. Poznavanje ručnih i tehničkih metoda za utvrđivanje težine tereta na različitim vrstama broda; 2. Poznavanje metoda za utvrđivanje količine utovarenog ili istovarenog tereta; 3. Poznavanje izračuna količine tekućeg tereta primjenom mjerenja (sondiranja) količine tekućine u tanku i/ili tablica za tank;
0.4 Brodostrojarstvo, elektrotehnika, elektronika i automatika
1. upravljati uređajima, uključujući pumpe, sustave cijevi te kaljužne i balastne sustave	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati radi sigurnog upravljanja uređajima te kaljužnim i balastnim sustavom, kao i radi ispravnog odlaganja otpada; 2. Sposobnost upravljanja uređajima u strojarnici te kontrole tih uređaja uz pridržavanje odgovarajućih postupaka; 3. Sposobnost objašnjavanja sigurnog funkcioniranja, rada i održavanja kaljužnog i balastnog sustava, uključujući prijavljivanje incidenata povezanih s operacijama prijenosa te sposobnost ispravnog mjerenja i prijavljivanja razina u tankovima; 4. Sposobnost pripremanja i provođenja postupka gašenja motora nakon završetka rada; 5. Sposobnost upravljanja crpnim sustavima za kaljužu, balast i teret. 6. Sposobnost objašnjavanja potrebe za ispravnim i sigurnim prikupljanjem, pohranjivanjem i isporučivanjem otpada; 7. Sposobnost korištenja hidrauličkih i pneumatskih sustava.
2. pripremati, pokretati, priključivati i mijenjati generatore te kontrolirati njihove sustave i obalno napajanje električnom energijom	1. Poznavanje energetskog postrojenja; 2. Sposobnost korištenja razvodnom pločom; 3. Sposobnost korištenja obalnog napajanja električnom energijom.
3. koristiti se potrebnim alatima i materijalima	1. Poznavanje karakteristika i ograničenja procesa, materijala i alata koji se koriste za održavanje i popravke motora i opreme; 2. Sposobnost primjene postupaka za sigurnost na radu.
4. obavljati svakodnevne radove na održavanju glavnih motora, pomoćnih strojeva i kontrolnih sustava	Sposobnost održavanja strojarnice, glavnog motora, glavnih uređaja, pomoćne opreme i kontrolnih sustava te sposobnost vođenja brige o njima.
5. obavljati svakodnevne radove na održavanju uređaja, uključujući pumpe, sustave cijevi te kaljužne i balastne sustave	Sposobnost održavanja pumpi, sustava cijevi, kaljužnih i balastnih sustava te sposobnost vođenja brige o njima.
0.5 Održavanje i popravci
1. štititi zdravlje i okoliš tijekom obavljanja održavanja i popravaka	1. Poznavanje postupaka koji se primjenjuju na čišćenje i zaštitu te higijenskih pravila; 2. Sposobnost čišćenja svih stambenih prostora i kormilarnice te ispravnog održavanja kućanstva u skladu s higijenskim pravilima, uključujući odgovornost za vlastiti stambeni prostor; 3. Sposobnost čišćenja strojarnica i motora korištenjem odgovarajućih materijala za čišćenje; 4. Sposobnost čišćenja i zaštite vanjskih dijelova, trupa i paluba broda na ispravan način korištenjem odgovarajućih materijala u skladu s pravilima o zaštiti okoliša; 5. Sposobnost vođenja brige o brodu i odlaganju kućanskog otpada u skladu s pravilima o zaštiti okoliša.
2. održavati tehničke uređaje u skladu s tehničkim uputama	1. Poznavanje tehničkih uputa za programe održavanja i popravaka; 2. Sposobnost održavanja sve tehničke opreme u skladu s tehničkim uputama i vođenja brige o njoj; 3. Sposobnost korištenja programa održavanja (uključujući digitalne programe) pod nadzorom.
3. rukovati čelik-čelima i užadi na siguran način	1. Poznavanje karakteristika različitih vrsta užadi i čelik-čela; 2. Sposobnost njihova korištenja i pohranjivanja u skladu s metodama i pravilima o sigurnosti na radu.
4. vezati čvorove i upletke u skladu s njihovom namjenom te ih održavati	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati radi osiguravanja sigurnog tegljenja i povezivanja s pomoću sredstava dostupnih na brodu; 2. Sposobnost rađenja upletaka na čelik-čelima i užadi; 3. Sposobnost primjene čvorova u skladu s njihovom namjenom; 4. Sposobnost održavanja čelik-čela i užadi.
0.6 Komunikacija
1. iznositi činjenice koristeći se tehničkim pojmovima	1. Poznavanje potrebnih tehničkih i nautičkih pojmova te pojmova povezanih s društvenim aspektima u standardiziranim komunikacijskim izrazima; 2. Sposobnost korištenja potrebnih tehničkih i nautičkih pojmova te pojmova povezanih s društvenim aspektima u standardiziranim komunikacijskim izrazima.
0.7 Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
1. primjenjivati pravila o sigurnosti na radu i sprečavanju nesreća	1. Poznavanje metoda sigurnosti na radu; 2. Poznavanje prirode opasnosti na brodu; 3. Sposobnost sprečavanja opasnosti povezanih s rizicima na brodu, a to su primjerice: • kretanja broda, • omogućavanje sigurnog ukrcaja na brod i iskrcaja s njega (npr. s pomoću brodskog mostića, brodskog čamca), • sigurno smještanje pokretnih predmeta, • rad sa strojevima, • prepoznavanje opasnosti od električne struje, • mjere za sprečavanje požara i gašenje požara, • profesionalno korištenje ručnim alatima, • profesionalno korištenje prijenosnim strojnim alatima, • pridržavanje pravila o zdravlju i higijeni, • otklanjanje rizika od poskliznuća, pada ili spoticanja; 4. Poznavanje relevantnih uputa o zdravlju i sigurnosti na radu tijekom aktivnosti koje se odvijaju na brodu; 5. Poznavanje primjenjivih propisa o sigurnim i održivim radnim uvjetima; 6. Sposobnost sprečavanja aktivnosti koje bi mogle biti opasne za osoblje ili brod, a to su primjerice: • utovar ili istovar tereta • privezivanje ili odvezivanje, • rad na visini, • rad s kemikalijama, • rad s baterijama, • aktivnosti tijekom prisutnosti u strojarnici, • podizanje tereta (ručno i mehanički), • ulazak u zatvorene prostore i rad u njima.
2. koristiti osobnu zaštitnu opremu radi sprečavanja nesreća	1. Poznavanje postupaka za korištenje potrebne opreme za siguran rad na brodu; 2. Sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme, a to su primjerice: • zaštita za oči, • zaštita za disanje, • zaštita za uši, • zaštita za glavu, • zaštitna odjeća.
3. plivati i pomagati u slučaju operacija spašavanja	1. Sposobnost korištenja plivačkih vještina za operacije spašavanja; 2. Sposobnost korištenja opreme za spašavanje u slučaju operacija spašavanja; 3. Sposobnost spašavanja i prijevoza unesrećene osobe.
4. koristiti putove za evakuaciju	1. Poznavanje postupaka koje treba slijediti u situaciji evakuacije (u skladu s lokalnim značajkama na brodu); 2. Sposobnost održavanja putova za evakuaciju slobodnima.
5. koristiti se internim sustavima za komunikaciju i uzbunjivanje u slučaju opasnosti	Sposobnost korištenja sustavima i opremom za komunikaciju te uzbunjivanje u slučaju opasnosti.
6. razlikovati elemente požara te vrste i izvore zapaljenja	1. Poznavanje mogućih uzroka požara tijekom različitih aktivnosti te poznavanje klasifikacije požara u skladu s europskom normom EN ili jednakovrijednom normom; 2. Poznavanje elemenata procesa izgaranja; 3. Sposobnost primjene osnova postupaka za gašenje požara.
7. razlikovati i koristiti različite vrste aparata za gašenje požara	1. Poznavanje različitih karakteristika i razreda aparata za gašenje požara; 2. Sposobnost primjene različitih metoda gašenja požara te opreme i nepokretnih uređaja za gašenje požara, vodeći računa o, primjerice: • različitim razredima aparata za gašenje požara, • korištenju različitih vrsta prijenosnih aparata za gašenje požara, • utjecaju vjetra tijekom prilaska vatri
8. pružiti medicinsku prvu pomoć	1. Poznavanje općih načela prve pomoći, uključujući poznavanje anatomije tijela i funkcija na brodu koje postoje nakon procjene situacije; 2. Sposobnost održavanja tjelesnog i duševnog stanja te osobne higijene u slučaju pružanja prve pomoći; 3. Poznavanje odgovarajućih mjera u slučaju nesreća u skladu s priznatim primjerima najbolje prakse; 4. Sposobnost procjenjivanja potreba unesrećenih osoba i prijetnji vlastitoj sigurnosti; 5. Sposobnost provođenja potrebnih mjera u izvanrednim situacijama, što uključuje: a) stavljanje unesrećene osobe u odgovarajući položaj, b) primjenu tehnika oživljavanja, c) zaustavljanje krvarenja, d) primjenu odgovarajućih mjera za osnovno tretiranje stanja šoka, e) primjenu odgovarajućih mjera u slučaju opeklina i oparina, uključujući nesreće prouzročene električnom strujom, f) spašavanje i prijevoz unesrećene osobe; 6. Sposobnost improviziranja zavoja i korištenja materijala iz kompleta za prvu pomoć.

I.B.2 – Zapovjednik

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
1. Plovidba
1.1 Zapovjednik mora biti sposoban planirati putovanje i voditi plovidbu na unutarnjim plovnim putovima, što uključuje sposobnost odabira najlogičnijeg, najekonomičnijeg i najekološkijeg puta plovidbe do odredišta za utovar i istovar, uzimajući u obzir važeće prometne propise i dogovoreni skup pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu.
1. ploviti europskim unutarnjim plovnim putovima, uključujući prevodnice i dizala za brodove, u skladu sa sporazumom o plovidbi s agentom	1. Poznavanje nacionalnih i međunarodnih plovnih putova za unutarnju plovidbu, zemljopisne lokacije rijeka, kanala, morskih luka, luka na unutarnjim vodama i odnosa s tokovima tereta; 2. Poznavanje klasifikacije unutarnjih plovnih putova Konferencije europskih ministara prometa (CEMT) te dimenzija plovnih putova u odnosu na dimenzije broda primjenom suvremenih informacijskih sustava; 3. Sposobnost računanja s pomoću vodostaja, dubine, gaza i najviše nepokretne točke broda korištenjem odgovarajućih izvora informacija; 4. Sposobnost računanja udaljenosti i vremena plovidbe korištenjem izvora informacija o udaljenostima, prevodnicama, ograničenjima i brzini ili vremenu plovidbe; 5. Poznavanje pravila o odgovornosti i osiguranja; 6. Sposobnost davanja uputa članovima posade i brodskom osoblju za izvršavanje zadaća na siguran način.
2. poštovati i primjenjivati prometne propise koji se primjenjuju na plovidbu unutarnjim plovnim putovima kako bi se izbjegla šteta	1. Poznavanje prometnih propisa, primjerice Pravila plovidbe koja se primjenjuju na unutarnjim vodama na kojima se obavlja plovidba kako bi se izbjegla šteta (npr. nesreće i sl.); 2. Sposobnost primjene odgovarajućih prometnih propisa koji se primjenjuju na plovni put kojim se plovi.
3. voditi računa o ekonomskim i ekološkim aspektima upravljanja brodom kako bi se brod koristilo učinkovito i kako bi se smanjio utjecaj na okoliš	1. Poznavanje aspekata okoliša pri plovidbi unutarnjim plovnim putovima; 2. Sposobnost obavljanja ekološki održive i ekonomične plovidbe u pogledu npr. učinkovitosti korištenja goriva, opskrbe gorivom, razina emisija, učinaka plitke vode, povezivanja s izvorom električne energije na kopnu i gospodarenja otpadom.
4. voditi računa o tehničkim strukturama i profilima plovnih putova te primjenjivati mjere opreza	1. Poznavanje utjecaja građevinskih konstrukcija, profila plovnih putova i obaloutvrda na plovidbu; 2. Sposobnost plovidbe kroz različite vrste prevodnica s različitim postupcima prolaska, različite vrste mostova, profile kanala i rijeka te koristeći skloništa i mjesta za noćenje.
5. raditi s aktualnim kartama ili mapama, priopćenjima brodarstvu ili oglasima za pomorce te drugim publikacijama	1. Poznavanje navigacijskih pomagala; 2. Sposobnost korištenja navigacijskim pomagalima prema potrebi, npr. satelitskim sustavom za utvrđivanje položaja; 3. Sposobnost korištenja nautičkim kartama vodeći računa o čimbenicima koji se odnose na preciznost i očitavanje karte, primjerice, datum karte, simboli, mjerenja dubine, opis dna, ucrtane dubine i datume (prema sustavu WGS84) te sposobnost primjene međunarodnih standarda za karte, kao što je sustav Inland ECDIS; 4. Sposobnost korištenja nautičkih publikacija, primjerice, priopćenja brodarstvu ili oglasi za pomorce, radi prikupljanja nužnih informacija koje su potrebne za sigurnu plovidbu, utvrđivanje visine morskih mijena u bilo kojem trenutku, informacije o ledu, visokim ili niskim vodostajima, privezištima i lukama.
6. koristiti se odgovarajućim alatima za nadzor prometa i biti sposoban primjenjivati ih	1. Poznavanje signala; 2. Sposobnost korištenja dnevnim i noćnim znakovima, kao što su svjetla, za navođenje broda. Poznavanje sustava Inland AIS, sustava Inland ECDIS, elektroničkog izvještavanja ERI i priopćenja brodarstvu ili oglasa za pomorce, RIS te nadziranih i nenadziranih sustava za nadzor plovidbe (VTS) i njihovih sastavnica; 3. Sposobnost korištenja alatima za prometne informacije.
1.2 Zapovjednik mora biti sposoban primijeniti znanje o važećim pravilima o minimalnom broju članova posade broda za sigurnu plovidbu, uključujući znanje o vremenu odmora te o sastavu posade.
1. Osigurati minimalni broj članova posade za sigurnu plovidbu u skladu s važećim pravilima, uključujući znanje o vremenu odmora i sastavu posade palube.	1. Poznavanje zahtjeva o minimalnom broju članova i obveznim stručnim kvalifikacijama članova posade i brodskog osoblja; 2. Poznavanje zahtjeva o zdravstvenoj sposobnosti i zdravstvenim pregledima članova posade; 3. Poznavanje administrativnog postupka za bilježenje podataka u brodarskim knjižicama; 4. Poznavanje načina iskorištavanja vremena i minimalnog vremena odmora; 5. Poznavanje administrativnog postupka za bilježenje podataka u brodskom dnevniku; 6. Poznavanje pravila o radnom vremenu; 7. Poznavanje zahtjeva za posebna odobrenja; 8. Poznavanje posebnih zahtjeva o broju članova posade u pogledu broda obuhvaćenih ADN-om, putničkih broda i LNG broda ako je primjenjivo; 9. Sposobnost davanja uputa članovima posade o vremenu preuzimanja i završavanja dužnosti.
1.3 Zapovjednik mora biti sposoban ploviti i manevrirati uz osiguravanje sigurnog upravljanja brodom u svim uvjetima na unutarnjim plovnim putovima, među ostalim u situacijama s jako gustim prometom ili kada drugo brod prevozi opasne tvari i zahtijevaja osnovno poznavanje Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN).
1. ploviti i manevrirati vodeći računa o zemljopisnim, hidrološkim, meteorološkim i morfološkim karakteristikama glavnih unutarnjih plovnih putova	1. Poznavanje hidroloških i morfoloških karakteristika glavnih plovnih putova, npr. područja sliva i vododjelnice, vrsta rijeka po izvoru vode, pada i toka rijeke, brzine protoka i obrasca strujanja te ljudskog djelovanja na tok rijeke; 2. Poznavanje meteoroloških učinaka na glavne unutarnje plovne putove, npr. vremenskih prognoza i službi za upozoravanje, Beaufortove ljestvice, podjele na područja za upozorenja o vjetru i olujama s čimbenicima kao što su tlak zraka, vjetar, područja visokog i niskog tlaka, oblaci, magla, vrste fronti i njihovo kretanje, upozorenja o ledu i upozorenja o visokom vodostaju; 3. Sposobnost primjene zemljopisnih, hidroloških, meteoroloških i morfoloških informacija.
2. davati zapovijedi za privezivanje i odvezivanje broda te za operacije tegljenja	1. Poznavanje tehničkih zahtjeva i dokumenata za operacije privezivanja i tegljenja; 2. Sposobnost pokretanja postupaka za manevre privezivanja i odvezivanja te sposobnost osiguravanja usklađenosti opreme na različitim vrstama broda sa zahtjevima iz svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu; 3. Sposobnost komuniciranja s osobljem na palubi, npr. koristiti se komunikacijskim sustavima i ručnim signalima.
3. osigurati siguran pristup brodu	1. Poznavanje tehničkih zahtjeva za sredstva za pristup brodu; 2. Sposobnost organiziranja sigurnog pristupa brodu koje plovi, privezan je ili usidren te sposobnost korištenja npr. stepenica, brodskog mostića, brodskog čamca, zaštite od pada i osvjetljenja.
4. koristiti suvremena elektronička navigacijska pomagala	1. Poznavanje funkcija i rada navigacijskih pomagala; 2. Poznavanje načela rada, ograničenja i izvora pogrešaka navigacijskih pomagala; 3. Sposobnost korištenja nautičkih senzora i pokazivača kojima se dobivaju informacije za plovidbu, npr. (diferencijalnog) GPS-a, položaja, smjera plovidbe, kursa, brzine, udaljenosti, dubine, sustava Inland ECDIS i radara; 4. Sposobnost korištenja riječnih informacijskih servisa (RIS) i tehnologija, npr. sustava Inland AIS, sustava Inland ECDIS, elektroničkog izvještavanja ERI i priopćenja brodarstvu, FIS-a (Usluge informacija o plovnom putu), TIS-a (usluge prometnih informacija), TMS-a (usluge upravljanja prometom), CAS-a (služba za ublažavanje posljedica katastrofe), ITL-a (informacije za prometnu logistiku), ILE-a (informacije o izvršavanju zakonodavstva), ST-a (statistike), WCHD-a (naknade za plovne putove i lučke pristojbe), udaljenosti, dubine, isto tako povezano s radarom; 5. Sposobnost otkrivanja netočno prikazanih informacija i primjene metoda za njihov ispravak.
5. poštovati tehničke zahtjeve za unutarnju plovidbu	1. Poznavanje strukture i sadržaja važećih tehničkih zahtjeva te sadržaja svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu broda; 2. Sposobnost pokretanja postupaka za preglede i certifikaciju.
6. voditi računa o učincima struje, valova, vjetra i vodostaja u odnosu na presijecanje smjerova, susretanje i pretjecanje drugog broda te s obzirom na međudjelovanja brod – obala (učinak kanala)	1. Poznavanje utjecaja valova, vjetra i struje na plovidbu, manevriranje ili brod koji stoji, uključujući učinak vjetra, npr. učinak bočnog vjetra pri manevriranju, ujedno i na nadgrađa broda ili pri uplovljavanju u luke, prevodnice i sekundarne plovne putove ili isplovljavanju iz njih; 2. Poznavanje utjecaja struje na plovidbu, manevriranje i brod koje stoji na plovnim putovima za unutarnju plovidbu kao što je učinak struje, primjerice, pri manevriranju uzvodno i nizvodno ili manevriranju s praznim ili natovarenim brodom te, primjerice, pri uplovljavanju u luke, prevodnice i sekundarne plovne putove ili isplovljavanju iz njih; 3. Poznavanje utjecaja kretanja vode tijekom plovidbe i manevriranja te tijekom stajanja, primjerice, utjecaja kretanja vode s obzirom na gaz, a ovisno o dubini vode, i reakcije na učinke plitke vode, npr. smanjenjem brzine plovidbe 4. Sposobnost poštovanja učinaka interakcije pri plovidbi i manevriranju te tijekom stajanja u uskim plovnim putovima te sposobnost prepoznavanja učinaka interakcije u odnosu na prazno ili natovareno brod; 5. Poznavanje učinka rukovanja teretom i slaganja tereta pri plovidbi i manevriranju te tijekom stajanja u pogledu stabiliteta broda; 6. Sposobnost uzimanja u obzir trima, kuta nagiba, naplavljivanja, načela poluge i težišta sustava.
7. koristiti pogonske sustave i sustave za manevriranje te odgovarajuće komunikacijske sustave i sustave za uzbunjivanje	1. Poznavanje pogonskih i kormilarskih sustava te sustava za manevriranje i njihova utjecaja na sposobnost manevriranja; 2. Sposobnost korištenja pogonskih i kormilarskih sustava te sustava za manevriranje; 3. Poznavanje uređaja za sidrenje; 4. Sposobnost korištenja sidra u različitim okolnostima; 5. Poznavanje komunikacijskih sustava i sustava za uzbunjivanje; 6. Sposobnost davanja uputa, prema potrebi, u slučaju uzbune.
8. ploviti i manevrirati i u situacijama s jako gustim prometom ili kada drugi brodovi prevoze opasne tvari, koje zahtijevaju osnovno poznavanje Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN)	1. Osnovno poznavanje strukture ADN-a, dokumenata i uputa u okviru ADN- a te vizualnih signala koji se zahtijevaju ADN-om; 2. Sposobnost pronalaženja uputa u ADN-u te identificiranja vizualnih znakova za broda koji podliježu ADN-u.
1.4 Zapovjednik mora biti osposobljen odgovoriti na izvanredne situacije tijekom plovidbe unutarnjim plovnim putovima.
1. poduzeti preventivne mjere u izvanrednim situacijama pri namjernom nasukavanju broda radi sprečavanja veće štete	1. Poznavanje plitkih mjesta i obala pješčanog karaktera koje se mogu koristiti za namjerno nasukavanje broda; 2. Sposobnost prikladne upotrebe strojeva ili uređaja za sidrenje ako namjerno nasukavanje postane potrebno.
2. odsukati brod uz pomoć ili bez nje	1. Poznavanje mjera koje treba poduzeti u slučaju nasukavanja, uključujući zaustavljanje propuštanja vode te mjera koje treba poduzeti za povratak broda na plovni put; 2. Sposobnost zaustavljanja propuštanja vode, odsukavanja broda uz pomoć drugih broda, npr. tegljača ili potiskivača.
3. poduzeti odgovarajuće mjere ako je sudar neizbježan	1. Poznavanje pravila koja se primjenjuju u slučaju neizbježnog sudara ili nesreće; 2. Sposobnost upravljanja brodom u situaciji neizbježnog sudara tako da šteta za osobe, primjerice, putnike i članove posade, vlastiti brod i drugi brod te za teret i okoliš bude minimalna.
4. poduzeti odgovarajuće mjere nakon sudara i procjene štete	1. Poznavanje pravila koja se primjenjuju nakon sudara ili nesreće; 2. Sposobnost poduzimanja odgovarajućih mjera u slučaju štete, sudara i nasukavanja, uključujući procjenu štete, komunikaciju s nadležnim tijelom i dobivanje dozvole za plovidbu do mjesta popravka.
2. Rad broda
2.1 Zapovjednik mora biti osposobljen primjenjivati znanje o brodogradnji i metodama konstrukcije u plovidbi unutarnjim plovnim putovima na rad različitih vrsta brodova i posjedovati osnovno znanje o važećim tehničkim pravilima za brodove unutarnje plovidbe (npr. Direktiva (EU) 2016/1629).
1. poštovati načela brodogradnje i konstrukcije u plovidbi unutarnjim plovnim putovima	1. Poznavanje važnosti i utjecaja dimenzija broda i dimenzija unutarnjeg plovnog puta u skladu s važećim pravilima 2. Sposobnost upravljanja brodom u skladu s njegovim dimenzijama i važećim zakonodavstvom o konstrukciji 3. Sposobnost nadziranja usklađenosti broda s važećim zakonodavstvom uzimajući u obzir konstrukcijske radove
2. razlikovati metode konstrukcije broda i njegovo ponašanje u vodi, osobito u pogledu stabilnosti i čvrstoće	1. Poznavanje značajki broda kako su opisane u konstrukcijskim nacrtima različitih vrsta broda te poznavanje učinka konstrukcije na ponašanje broda i njegovu stabilnost i čvrstoću 2. Poznavanje ponašanja broda u različitim uvjetima i okruženjima 3. Sposobnost nadziranja stabilnosti broda i davanja uputa u skladu s time
3. razumjeti konstrukcijske dijelove broda te kontrolu i analizu štete	1. Poznavanje ključnih elemenata broda i različitih vrsta broda, uključujući osnovno poznavanje važećih tehničkih pravila za broda unutarnje plovidbe (npr. Direktiva (EU) 2016/1629) 2. Sposobnost nadziranja ključnih elemenata broda za različite vrste prijevoza i sposobnost davanja uputa u skladu s time 3. Poznavanje uzdužne i poprečne strukture i lokalnih pojačanja radi sprečavanja i analize štete 4. Sposobnost razumijevanja i kontrole funkcija opreme i korištenja različitih skladišta i odjeljaka radi sprečavanja i analize štete
4. poduzimati mjere radi zaštite vodonepropusnosti broda	1. Poznavanje vodonepropusnosti broda 2. Sposobnost nadziranja vodonepropusnosti broda i davanja uputa u skladu s time
2.2 Zapovjednik mora biti osposobljen kontrolirati i nadzirati obveznu opremu kako je navedeno u važećoj svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu.
1. razumjeti funkcije opreme broda	1. Poznavanje obvezne opreme broda; 2. Sposobnost korištenja i kontroliranja sve opreme s obzirom na njezine funkcije u skladu s važećim zakonodavstvom te sposobnost davanja uputa i obavljanja nadzora u skladu s time.
2. poštovati posebne zahtjeve za prijevoz tereta i putnika	1. Poznavanje posebnih zahtjeva koji se odnose na konstrukciju broda i opremu potrebnu za prijevoz različitih vrsta tereta i putnika s pomoću različitih vrsta broda u skladu s važećim zakonodavstvom; 2. Sposobnost davanja uputa i obavljanja nadzora u skladu s time 3. Sposobnost davanja uputa i nadziranja ispravne primjene zahtjeva iz svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu.
3. Rukovanje teretom, skladištenje i prijevoz putnika
3.1 Zapovjednik mora biti osposobljen planirati i osigurati siguran utovar, slaganje, pričvršćivanje i istovar tereta te brigu o njemu tijekom putovanja
1. razumjeti mjerodavne nacionalne, europske i međunarodne propise, kodekse i standarde o prijevozu tereta	1. Poznavanje nacionalnih, europskih i međunarodnih propisa koji se odnose na operacije utovara, istovara i prijevoza; 2. Primjenjivanje mjerodavnih pravila i normi za logistiku i multimodalni prijevoz.
2. sastavljati planove rasporeda tereta, uključujući poznavanje utovara tereta i balastnih sustava, radi zadržavanja naprezanja trupa unutar prihvatljivih granica	1. Poznavanje operativnih i konstrukcijskih ograničenja broda za prijevoz suhih tereta (npr. kontejnera) i tankera (razreda N, C, G); 2. Sposobnost tumačenja granica za momente savijanja i smične sile 3. Poznavanje korištenja računalnim programima za slaganje i stabilnost; 4. Sposobnost sastavljanja planova rasporeda tereta, uključujući korištenje računalnih programa za slaganje i stabilnost.
3. kontrolirati postupke utovara i istovara s obzirom na sigurnost prijevoza	1. Poznavanje planova rasporeda tereta i dostupnih brodskih podataka i njihove primjene; 2. Sposobnost slaganja i pričvršćivanja tereta, uključujući potrebnu opremu za rukovanje teretom te opremu za pričvršćivanje i privezivanje tereta; 3. Poznavanje različitih metoda utvrđivanja težine tereta na brodovima za prijevoz tereta i tankerima te ostalim brodovima; 4. Poznavanje utvrđivanja količine utovarenog i istovarenog tereta te izračuna količine suhog i tekućeg tereta; 5. Poznavanje mogućih štetnih učinaka neprikladnog rukovanja teretom; 6. Sposobnost primjene tehničkih sredstava za rukovanje teretom pri utovaru na broda i u luke i pri istovaru s broda i iz luka te sposobnost primjene mjera sigurnosti na radu tijekom primjene tih sredstava.
4. razlikovati različite vrste tereta i njihove karakteristike radi nadziranja i osiguravanja sigurnog utovara tereta kako je predviđeno u planu rasporeda tereta	1. Sposobnost uspostavljanja postupaka za sigurno rukovanje teretom u skladu s odredbama relevantnih propisa o sigurnosti na radu; 2. Poznavanje djelotvorne komunikacije i suradnje sa svim partnerima koji su uključeni u postupke utovara i istovara.
3.2 Zapovjednik mora biti osposobljen planirati i osigurati stabilitet broda.
1. poštovati učinak tereta i operacija s teretom na trim i stabilitet broda	1. Poznavanje vodonepropusnosti i stabiliteta za sve vrste tereta i broda; 2. Sposobnost korištenja instrumenata za ispravljanje trima i stabiliteta.
2. provjeravati stvarnu tonažu broda, koristiti se dijagramima za stabilnost i trim te opremom za izračunavanje naprezanja, uključujući ADB (automatska baza podataka), za provjeru plana skladištenja	1. Poznavanje namjenskih računalnih programa za izračunavanje stabilnosti, trima i naprezanja; 2. Sposobnost utvrđivanja stabilnosti i trima te sposobnost korištenja tablica i dijagrama za naprezanja te opreme za izračun naprezanja.
3.3 Zapovjednik mora biti osposobljen planirati i osigurati siguran prijevoz putnika i brigu o njima tijekom putovanja, uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz važećih pravila (npr. Prilog IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010).
1. razumjeti mjerodavne nacionalne, europske i međunarodne propise, kodekse i standarde o prijevozu putnika	1. Poznavanje važećih pravila i konvencija o putničkom prijevozu; 2. Sposobnost osiguravanja sigurnog ukrcaja i iskrcaja putnika i brige o njima tijekom putovanja, uz pridavanje posebne pažnje osobama kojima treba pomoć, te sposobnost pružanja izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz važećih pravila (npr. Prilog IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010); 3. Sposobnost kontroliranja postupaka u slučaju prodora vode, požara, pada osobe u vodu, sudara i evakuacije, što uključuje upravljanje kriznim situacijama i velikim brojem ljudi.
2. organizirati i nadzirati redovite vježbe za sigurnost kako je utvrđeno u (sigurnosnom) rasporedu za uzbunu kako bi se zajamčilo sigurno ponašanje u potencijalno opasnim situacijama	1. Poznavanje dužnosti na temelju međunarodnih i nacionalnih propisa koji utječu na sigurnost broda, putnika i posade; 2. Sposobnost upravljanja brodskim osobljem i osposobljavanjem u pogledu sigurnosti; 3. Pružati medicinsku prvu pomoć na brodu.
3. poštovati učinke na stabilitet putničkog broda koji su povezani s raspodjelom težine putnika, ponašanjem i komunikacijom s putnicima	1. Poznavanje pravila i propisa u pogledu stabiliteta; 2. Sposobnost primjene odgovarajućih mjera u pogledu vodonepropusnosti, uključujući utjecaj na trim i stabilitet putničkih broda; 3. Poznavanje konstrukcije broda s obzirom na trim i stabilitet te mjera koje treba poduzeti u slučaju da putničko brod djelomično izgubi plovnost (stabilnost broda u oštećenom stanju); 4. Sposobnost korištenja standardiziranih komunikacijskih izraza.
4. utvrditi i nadzirati analizu rizika na brodu u pogledu ograničenog pristupa putnika te osmisliti djelotvoran sustav zaštite na brodu radi sprečavanja neovlaštenog pristupa	1. Poznavanje i pridržavanje ograničenja u pogledu broja putnika u skladu s svjedodžbom o sposobnosti za plovidbu putničkog broda; 2. Poznavanje sustava za zaštitu i sigurnost kojima se sprečava neovlašteni pristup; 3. Sposobnost organiziranja sustava za držanje straže (tj. noćne straže) s obzirom na zaštitu i sigurnost.
5. analizirati prijave koje daju putnici (tj. nepredviđene pojave, vrijeđanja, vandalizam) kako bi se moglo primjereno reagirati na njih	1. Poznavanje prava putnika i pritužbi putnika te rizika za okoliš povezanih s putničkim prijevozom; 2. Sposobnost sprečavanja putnika i posade u onečišćavanju okoliša; 3. Sposobnost rješavanja pritužbi i upravljanja sukobima; 4. Sposobnost komuniciranja s brodskim osobljem i svim stranama koje sudjeluju u komunikaciji.
4. Brodostrojarstvo, elektrotehnika, elektronika i automatika
4.1 Zapovjednik mora biti osposobljen planirati radni proces u područjima brodostrojarstva, elektrotehnike, elektronike i automatike
1. koristiti funkcionalnosti glavnih motora i pomoćne opreme te njihove kontrolne sustave	1. Poznavanje rada glavnog motora i pomoćne opreme; 2. Poznavanje svojstava goriva i maziva; 3. Poznavanje kontrolnih sustava; 4. Sposobnost korištenja sustava za različite pogonske sustave te pomoćne strojeve i opremu.
2. pratiti i nadzirati članove posade pri radu s glavnim motorima, pomoćnim strojevima i opremom te pri njihovu održavanju	1. Sposobnost upravljanja posadom u pogledu rada s tehničkom opremom i njezina održavanja; 2. Sposobnost upravljanja pokretanjem i gašenjem glavnog pogona, pomoćnih strojeva i opreme.
4.2 Zapovjednik mora biti osposobljen nadzirati glavne i pomoćne motore i opremu.
1. davati upute za pripremanje glavnih i pomoćnih motora i opreme	1. Sposobnost davanja uputa posadi pri pripremanju glavnih i pomoćnih motora i opreme te u radu s njima; 2. Sposobnost utvrđivanja i praćenja kontrolnih popisa i davanja uputa za ispravno korištenje tih kontrolnih popisa; 3. Sposobnost davanja uputa posadi o načelima kojih se treba pridržavati pri nadzoru rada motora.
2. otkriti neispravnosti i najčešće kvarove te poduzeti mjere za sprečavanje štete	1. Poznavanje metoda za otkrivanje neispravnosti motora i strojne opreme; 2. Sposobnost otkrivanja neispravnosti, čestih izvora pogrešaka ili neprimjerenog postupanja te primjerenog reagiranja na njih; 3. Sposobnost davanja naloga za poduzimanje mjera radi sprečavanja štete ili kontrole štete.
3. razumjeti fizikalna i kemijska svojstva ulja i drugih maziva	1. Poznavanje svojstava materijala koji se koriste; 2. Sposobnost korištenja ulja i drugih maziva u skladu s njihovim specifikacijama; 3. Sposobnost razumijevanja priručnika za strojeve; 4. Poznavanje operativnih karakteristika opreme i sustava.
4. evaluirati radni učinak motora	Sposobnost korištenja i tumačenja priručnika radi evaluacije radnog učinka motora i primjerenog upravljanja motorima.
4.3 Zapovjednik mora biti osposobljen planirati i davati upute u vezi s pumpom i sustavom kontrole pumpi na brodu.
1. pratiti redovni rad pumpa, balastnog sustava i sustava pumpa za utovar	1. Poznavanje sustava pumpi i operacija pumpanja; 2. Sposobnost osiguravanja praćenja sigurnog rada kaljužnih i balastnih sustava te sustava pumpe za teret uključujući primjerene upute posadi, uzimajući u obzir učinak slobodnih površina na stabilnost.
4.4 Zapovjednik mora biti osposobljen organizirati sigurnu upotrebu i primjenu, održavanje i popravak elektrotehničkih uređaja broda
1. spriječiti potencijalnu štetu za električne i elektroničke uređaje na brodu	1. Poznavanje elektrotehnologije, elektronike i električne opreme te sigurnosnih uređaja, npr. automatike, instrumenata i kontrolnih sustava za sprečavanje štete; 2. Sposobnost primjene sigurnih radnih praksi.
2. ispitati kontrolne sustave i instrumente radi otkrivanja kvarova te istodobno poduzimati mjere za popravak i održavanje električne ili elektroničke kontrolne opreme	1. Poznavanje elektrotehničkih uređaja za ispitivanje na brodu; 2. Sposobnost upravljanja, ispitivanja i održavanja kontrolnih sustava te poduzimanja odgovarajućih mjera.
3. davati prethodne upute i provoditi daljnje aktivnosti u pogledu povezivanja s tehničkim objektima na kopnu ili prekidanja veze s njima	1. Poznavanje sigurnosnih zahtjeva za rad s električnim sustavima; 2. Poznavanje konstrukcije i operativnih karakteristika brodskih električnih sustava i opreme u odnosu na objekte na kopnu; 3. Sposobnost davanja uputa radi jamčenja sigurne povezanosti s kopnom u bilo kojem trenutku i radi prepoznavanja opasnih situacija s obzirom na objekte na kopnu.
4.5 Zapovjednik mora biti osposobljen kontrolirati sigurno održavanje i popravak tehničkih uređaja.
1. osigurati primjereno korištenje alata za održavanje i popravak tehničkih uređaja	1. Poznavanje postupaka za održavanje i popravak tehničkih uređaja; 2. Sposobnost organiziranja sigurnog održavanja i popravka primjenom odgovarajućih postupaka (kontrola), opreme i računalnih programa te davanje uputa u pogledu toga.
2. ocijeniti svojstva i ograničenja materijala kao i potrebne postupke koji se primjenjuju za održavanje i popravak tehničkih uređaja	1. Poznavanje svojstava materijala za održavanje i popravak tehničkih uređaja; 2. Sposobnost primjene postupaka za održavanje i popravak na uređaje u skladu s priručnicima.
3. evaluirati tehničku i internu dokumentaciju	1. Poznavanje konstrukcijskih specifikacija i tehničke dokumentacije; 2. Sposobnost utvrđivanja kontrolnih popisa za održavanje i popravak tehničkih uređaja.
5. Održavanje i popravci
5.1 Zapovjednik mora biti osposobljen organizirati sigurno održavanje i popravak broda te ugrađene opreme.
1. osigurati sigurno ponašanje članova posade u pogledu korištenja materijala i aditiva na brodu	1. Poznavanje sigurnih i djelotvornih postupaka za održavanje i popravke; 2. Sposobnost praćenja i nadziranja posade radi primjene mjera opreza i pridonošenja sprečavanju onečišćenja okoliša; 3. Sposobnost primjene i pridržavanja važećih propisa o radu i pravila o sigurnosti na radu te osiguravanja njihova poštovanja.
2. utvrditi, pratiti i osigurati radne naloge kako bi članovi posade mogli samostalno obavljati radove održavanja i popravaka	1. Poznavanje isplativih i učinkovitih radova održavanja te važećih pravila; 2. Sposobnost djelotvornog korištenja (digitalnim) programima za planiranje održavanja; 3. Sposobnost nadziranja održavanja i popravaka unutarnjih i vanjskih dijelova broda vodeći računa o važećim pravilima; 4. Sposobnost upravljanja higijenom na brodu; 5. Sposobnost organiziranja gospodarenja otpadom vodeći računa o propisima o okolišu, kao što je CDNI konvencija; 6. Sposobnost detaljnog objašnjavanja periodičnog programa održavanja broda; 7. Sposobnost praćenja i nadzora tehničkih dokumenata broda i vođenja dnevnika održavanja.
3. kupovati i nadzirati materijal i alate s obzirom na zdravlje i zaštitu okoliša	1. Sposobnost upravljanja zalihama broda; 2. Sposobnost organiziranja sigurnog sustava rada na brodu, uključujući korištenje opasnih materijala za poslove čišćenja i zaštite; 3. Sposobnost provjeravanja kvalitete popravaka.
4. osigurati da se čelik-čela i užad koriste u skladu sa specifikacijama proizvođača i predviđenom namjenom	Sposobnost davanja uputa posadi i nadziranja posade u skladu s radnim postupcima i sigurnosnim ograničenjima pri korištenju užadi i čelik-čela u skladu sa svjedodžbom o sposobnosti broda za plovidbu.
6. Komunikacija
6.1 Zapovjednik mora biti osposobljen upravljati ljudskim resursima, biti društveno odgovoran te se brinuti o organizaciji radnog procesa i osposobljavanju na brodu.
1. organizirati i poticati izgradnju timskog duha te poučavati članove posade o brodskim dužnostima i, prema potrebi, poduzimati stegovne mjere	1. Poznavanje upravljanja ljudskim resursima; 2. Sposobnost davanja uputa posadi na primjeren i profesionalan način; 3. Sposobnost objašnjavanja danih uputa posadi; 4. Sposobnost davanja povratnih informacija posadi o profesionalnom i društvenom ponašanju na brodu; 5. Sposobnost primjene upravljanja zadaćama i radnim opterećenjem, što uključuje planiranje i koordinaciju, dodjeljivanje zadaća osoblju, vremenska i resursna ograničenja te određivanje prioriteta; 6. Sposobnost prepoznavanja i sprečavanja umora.
2. davati upute posadi o informacijskim i komunikacijskim sustavima	1. Poznavanje informacijskih i komunikacijskih sustava dostupnih na brodu; 2. Sposobnost davanja uputa posadi o korištenju komunikacijskih, medijskih i IT sustava na brodu.
3. prikupljati i pohranjivati podatke te upravljati podacima vodeći računa o propisima o zaštiti podataka	1. Poznavanje korištenja svih računalnih sustava na brodu; 2. Sposobnost prikupljanja i pohranjivanja podataka u skladu s važećim zakonodavstvom.
6.2 Zapovjednik mora biti osposobljen osigurati dobru komunikaciju u svakom trenutku, što uključuje korištenje standardiziranim komunikacijskim izrazima u situacijama s problemima u komunikaciji.
1. opisivati okolnosti korištenjem odgovarajuće tehničke i nautičke terminologije	1. Poznavanje ispravnog korištenja odgovarajućih tehničkih i nautičkih pojmova; 2. Sposobnost ovladavanja komunikacijom.
2. prikupljati, evaluirati i koristiti informacije koje su važne za sigurnost na brodu te za nautičko-tehnička pitanja	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati u svakoj komunikaciji koja se odvija u nevoljama i izvanrednim situacijama te u komunikaciji koja je sigurnosne prirode; 2. Sposobnost korištenja standardnim komunikacijskim izrazima.
6.3 Zapovjednik mora biti osposobljen poticati uravnoteženo i druželjubivo radno okruženje na brodu.
1. osigurati dobro društveno radno okruženje	1. Sposobnost preuzimanja vodstva u organiziranju timskih sastanaka kako bi društveno ozračje na brodu bilo uravnoteženo; 2. Znanje i svijest o razlikama povezanima sa spolom i kulturnim razlikama; 3. Poznavanje relevantnih pravila koja se primjenjuju na osposobljavanje i obrazovanje studenata, naučnika i pripravnika; 4. Sposobnost usmjeravanja studenata, naučnika i pripravnika na različitim razinama; 5. Sposobnost primjene osnovnih načela timskog rada i prakse, uključujući upravljanje sukobima.
2. primijeniti nacionalnu, europsku i međunarodnu socijalnu legislativu	1. Poznavanje različitih nacionalnih, europskih i međunarodnih socijalnih propisa; 2. Sposobnost davanja uputa članovima posade o primjeni relevantnih dijelova važeće socijalne legislative.
3. pridržavati se stroge zabrane alkohola i droga te primjereno reagirati u slučajevima kršenja te zabrane, preuzimati odgovornost i objašnjavati posljedice neprimjerenog ponašanja	1. Poznavanje pravila koja se primjenjuju na alkohol i droge; 2. Sposobnost komuniciranja i osiguravanja usklađenosti s važećom legislativom te svijest o pravilima poslodavca u pogledu alkohola i droga; 3. Sposobnost primjerenog reagiranja u slučajevima kršenja legislative ili pravila poslodavca.
4. organizirati opskrbu namirnicama i pripremu obroka na brodu	1. Poznavanje načela zdrave prehrane; 2. Sposobnost davanja uputa članovima posade o planiranju i pripremi obroka; 3. Sposobnost davanja uputa članovima posade o higijenskim standardima i nadziranja članova posade u pogledu toga 4. Sposobnost davanja uputa članovima posade o planiranju opskrbe namirnicama.
7. Zdravlje i sigurnost, prava putnika i zaštita okoliša
7.1 Zapovjednik mora biti osposobljen pratiti važeće pravne zahtjeve i poduzeti mjere za osiguranje sigurnosti života.
1. primijeniti nacionalnu i međunarodnu legislativu te poduzimati odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja i sprečavanje nesreća	1. Poznavanje legislative o zaštiti zdravlja i sprečavanju nesreća 2. Sposobnost primjene sigurnosnih postupaka na temelju važeće legislative u području sigurnosti i radnih uvjeta
2. nadzirati i pratiti valjanost svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu i drugih dokumenata relevantnih za brod i njegov rad	1. Poznavanje legislative o periodičnim provjerama opreme i konstrukcijskih dijelova 2. Sposobnost provjere valjanosti svjedodžbi i drugih dokumenata relevantnih za brod i njegov rad
3. pridržavati se propisa o sigurnosti tijekom svih radnih postupaka primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera radi izbjegavanja nesreća	1. Poznavanje sigurnih radnih praksi i postupaka za sigurnost na radu 2. Sposobnost organiziranja rada na siguran način te motiviranja i praćenja članova posade u primjeni pravila o sigurnosti na radu
4. nadzirati i pratiti sve sigurnosne mjere koje su potrebne za čišćenje zatvorenih prostora prije nego što osobe otvore te prostore, uđu u njih i očiste ih	1. Sposobnost organiziranja kontrole sigurnosti i praćenja sigurnosnih postupaka u slučaju da članovi posade ili druge osobe ulaze u zatvorene prostore (npr. balastne tankove, koferdame, tankove, prostore dvostruke oplate) uključujući držanje straže; 2. Sposobnost provođenja procjene rizika prije ulaska u zatvorene prostore; 3. Poznavanje mjera opreza koje treba poduzeti prije ulaska u zatvoreni prostor i tijekom obavljanja rada u zatvorenom prostoru, a to su primjerice: • opasnosti zatvorenih prostora, • ispitivanja atmosfere prije ulaska, • kontrola ulaska u zatvorene prostore, • zaštitne mjere za ulazak u zatvorene prostore, • zaštitna oprema (npr. sigurnosni pojasevi i oprema za disanje), • rad u zatvorenim prostorima; 4. Sposobnost poduzimanja odgovarajućih mjera u slučaju izvanredne situacije.
7.2 Zapovjednik mora biti osposobljen održavati sigurnost i zaštitu osoba na brodu, uključujući izravnu pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz važećih propisa (npr. Prilog IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010).
1. koristiti sredstva za spašavanje i primijeniti postupke spašavanja za žrtve i radi osobne sigurnosti	1. Poznavanje dostupne opreme za spašavanje; 2. Sposobnost korištenja sredstvima za spašavanje i primjene postupaka spašavanja za žrtve i radi osobne sigurnosti.
2. organizirati vježbe osposobljavanja za upravljanje krizama u pogledu ponašanja u izvanrednim situacijama, npr. u slučaju požara, upozorenja o prodoru vode, eksplozije, sudara, pada osobe u vodu i evakuacije	1. Poznavanje postupaka za izvanredne situacije; 2. Sposobnost davanja uputa članovima posade o postupcima za izvanredne situacije; 3. Sposobnost organiziranja periodičnog osposobljavanja posade na brodu kao pripreme za krizne situacije, uključujući organiziranje vježbe gašenja požara i napuštanja broda.
3. davati upute povezane sa sprečavanjem požara, osobnom zaštitnom opremom, metodama, materijalom za gašenje požara, respiratorima i mogućoj primjeni tih uređaja u izvanrednim situacijama	1. Poznavanje primjenjivih propisa o sprečavanju požara i pravila o upotrebi duhana i mogućih izvora zapaljenja; 2. Sposobnost pridržavanja relevantnih propisa o sustavima za otkrivanje požara, stacionarnoj i prenosivoj opremi za gašenje požara i povezanim uređajima, npr. pumpanje, pomoć, spašavanje, osobna zaštitna i komunikacijska oprema; 3. Sposobnost nadziranja praćenja i održavanja sustava i opreme za otkrivanje i gašenje požara; 4. Sposobnost davanja uputa posadi i brodskom osoblju o primjeni pravila o sigurnosti na radu i održavanju osobne zaštitne i sigurnosne opreme.
4. pružati prvu pomoć	Sposobnost postupanja u skladu sa standardima i praksama o prvoj pomoći.
5. uspostaviti djelotvoran brodski sustav za nadzor sredstava za spašavanje i ispravnu primjenu osobne zaštitne opreme	1. Poznavanje propisa koji se primjenjuju na sredstva za spašavanje i pravila o sigurnim radnim uvjetima; 2. Sposobnost održavanja i provođenja periodičnih provjera operativnog stanja opreme i sustava za spašavanje, gašenje požara te druge sigurnosne opreme i sustava; 3. Sposobnost davanja uputa članovima posade i brodskom osoblju o ispravnoj primjeni (osobne) sigurnosne opreme te sposobnost motiviranja i nadziranje posade i osoblja u tome.
6. organizirati pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti	1. Poznavanje zahtjeva osposobljavanja i uputa iz važećih propisa (npr. Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010); 2. Sposobnost pružanja i organiziranja izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti.
7.3 Zapovjednik mora biti osposobljen uspostaviti planove za izvanredne situacije i kontrolu štete te riješiti izvanredne situacije.
1. započeti pripreme za planove spašavanja u različitim vrstama izvanrednih situacija	1. Poznavanje različitih vrsta izvanrednih situacija koje se mogu dogoditi, primjerice, sudara, požara, naplavljivanja, potonuća; 2. Sposobnost organiziranja brodskih kriznih planova za reagiranje na izvanredne situacije te sposobnost dodjeljivanja posebnih dužnosti članovima posade, uključujući praćenje i nadzor.
2. provoditi osposobljavanje o metodama sprečavanja požara, prepoznavanju izvora požara i gašenju požara u skladu s različitim sposobnostima članova posade	1. Poznavanje postupaka za gašenje požara s posebnim naglaskom na taktici i zapovijedanju; 2. Poznavanje upotrebe vode za gašenje požara s obzirom na učinak na stabilitet broda te sposobnost poduzimanja odgovarajućih mjera; 3. Sposobnost komunikacije i koordinacije tijekom operacija gašenja požara, uključujući komunikaciju s vanjskim organizacijama te sposobnost aktivnog sudjelovanja u operacijama spašavanja i gašenja požara.
3. provoditi osposobljavanje o primjeni sredstava za spašavanje	1. Poznavanje konkretnih karakteristika i mogućnosti sredstava za spašavanje; 2. Sposobnost spuštanja i podizanja brodskog čamca te sposobnost davanja uputa članovima posade i brodskom osoblju o korištenju brodskog čamca.
4. davati upute o planovima spašavanja, putovima za evakuaciju te internim sustavima za komunikaciju i uzbunjivanje	1. Poznavanje propisa koji se primjenjuju na planove spašavanja i sigurnosni raspored; 2. Sposobnost davanja uputa o planovima spašavanja, putovima za evakuaciju te internim sustavima za komunikaciju i uzbunjivanje.
7.4 Zapovjednik mora biti osposobljen osigurati usklađenost sa zahtjevima za zaštitu okoliša.
1. poduzimati mjere opreza za sprečavanje onečišćenja okoliša i koristiti odgovarajuću opremu	1. Poznavanje postupaka za sprečavanje onečišćenja okoliša; 2. Sposobnost poduzimanja mjera opreza za sprečavanje onečišćenja okoliša; 3. Sposobnost primjene postupaka za sigurnu opskrbu gorivom; 4. Sposobnost poduzimanja mjera i davanja uputa u slučaju oštećenja, sudara i nasukavanja, uključujući zaustavljanje prodora vode.
2. primjenjivati propise o zaštiti okoliša	1. Poznavanje propisa o zaštiti okoliša; 2. Sposobnost motiviranja članova posade i brodskog osoblja da poduzimaju odgovarajuće mjere za ponašanje koje je prihvatljivo za okoliš ili da se ponašaju na način koji je prihvatljiv za okoliš.
3. koristiti opremu i materijale na ekonomičan način koji je prihvatljiv za okoliš	1. Poznavanje postupaka za postizanje održivog korištenja resursa; 2. Sposobnost davanja uputa posadi o korištenju opreme i materijala na ekonomičan način koji je prihvatljiv za okoliš.
4. davati upute o održivom odlaganju otpada te nadzirati to odlaganje	1. Poznavanje propisa o odlaganju otpada; 2. Sposobnost osiguravanja održivog odlaganja otpada i davanja uputa članovima posade i brodskom osoblju u skladu s time.

I.C – Nacionalne osposobljenosti

I.C.1 – Voditelj skele

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
1. Plovidba
1. operacije privezivanja i odvezivanja	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka koji se koriste na skeli za privezivanja i odvezivanja; 2. Sposobnost korištenja potrebne opreme na skeli, npr. bitvi i vitala za privezivanje i odvezivanje; 3. Sposobnost korištenja materijala na skeli, kao što su užad i čelik-čela, vodeći računa o odgovarajućim sigurnosnim mjerama uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 4. Poznavanje učinaka kretanja vode oko skele i lokalnih učinaka na okolnosti plovidbe, uključujući učinke trima i plitke vode u odnosu na gaz skele; 5. Poznavanje kretanja vode koje utječe na skelu tijekom manevriranja.
2. sidrenje	1. Poznavanje opreme, materijala i postupaka za sidrenje u različitim okolnostima; 2. Poznavanje pravila o sigurnosti na radu uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje.
3. kormilarenje	1. Poznavanje funkcija i vrsta različitih pogonskih i kormilarskih sustava; 2. Poznavanje utjecaja vjetra i struje vode na plovidbu i manevriranje; 3. Sposobnost kormilarenja skelom vodeći računa o utjecaju vjetra i struje vode na plovidbu i manevriranje.
4. korištenje pomoćnog čamca	1. Poznavanje različitih vrsta i funkcija čamaca sa i bez porivnm uređajem; 2. Sposobnost korištenja pomoćnog čamca za pomoć pri plovidbi i manevriranju skelom;
5. radnje za sigurnost plovidbe	1. Poznavanje sigurnosnih propisa i postupaka kojih se treba pridržavati u opasnim i izvanrednim situacijama; 2. Sposobnost prepoznavanja nesigurnih i potencijalno opasnih situacija i reagiranja na njih te provođenja daljnjih mjera u skladu sa sigurnosnim propisima; 3. Sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje uključujući pomoćnog čamca; 4. Poznavanje provjere zahtijevane od strane inspekcijskih tijela u pogledu postojanja, upotrebljivosti, vodonepropusnosti i osiguravanja skele i njegove opreme;
6. osnovne o vodnom putu i skelnom prijelazu	1. Poznavanje najvažnijih nacionalnih unutarnjih plovnih putova; 2. Poznavanje vrste skelnih prijelaza kao vrste pristaništa i njihove glavne karakteristike i obilježja u odnosu na konstrukciju, opremu, vrstu prijevoza, pristajanje te utjecaj toka rijeke i vremenskih prilika; 3. Zabrane i ograničenja u zoni skelnog prijelaza i rada skele te pravila vezana uz zabranu plovidbe skele
7. opće odredbe, signali, znakovi i oznake	1. Poznavanje pravila plovidbe, stajanja i područja plovidbe primjenjivih na skele 2. Poznavanje dnevnih i noćnih sustava oznaka, znakova i zvučnih signala te sposobnost njihova održavanja; 3. Poznavanje sustava obilježavanja plovnih putova SIGNI (Signalisation de voies de Navigation Intérieure)
8. sustav kontrole prometa i komuikacije	1. Poznavanje službi i sustava kontrole prometa; 2. Pravila opremljenosti i korištenja te postupak komuniciranja radiotelefonskim uređajem; 3. Sposobnost korištenja radijskom opremom u izvanrednim situacijama;
2. Upravljanje skelom
1. vrste skela i ostalih plovila	1. Poznavanje definicije i vrste skela i osnovnih vrsta brodova, uključujući plovne sastave i čamaca koji se koriste na unutarnjim plovnim putovima;
2. osnovno znanje o konstrukciji skele i njihovu ponašanju u vodi, osobito u pogledu stabilnosti i čvrstoće	1. Poznavanje učinaka kretanja skele u različitim okolnostima prouzročenima uzdužnim i poprečnim naprezanjima te učinaka različitih stupnjeva natovarenosti; 2. Sposobnost objašnjavanja ponašanja skele u različitim stupnjevima natovarenosti u odnosu na stabilitet i čvrstoću skele.
3. osnovno znanje o konstrukcijskim dijelovima skele i identifikaciji tih dijelova po imenu i funkciji	1. Poznavanje konstrukcijskih elemenata skele u pogledu prijevoza različitih vrsta tereta i putnika, uključujući poprečnu i uzdužnu konstrukciju te lokalna ojačanja; 2. Sposobnost navođenja imena konstrukcijskih dijelova skele i opisivanja njihovih funkcija.
4. osnovno znanje o vodonepropusnosti skele	1. Poznavanje vodonepropusnosti skele; 2. Sposobnost provjeravanja vodonepropusnosti.
5. osnovno znanje o dokumentaciji potrebnoj za rad skele	1. Poznavanje obveznih isprava i knjiga skele i posade; 2. Sposobnost objašnjavanja važnosti te korištenja dokumentacije s obzirom na nacionalne zahtjeve i propise.
6. korištenje sidra i rukovanje sidrenim vitlima	1. Poznavanje različitih vrsta sidara i sidrenih vitala na skeli i objašnjavanja njihove konkretne primjene;; 2. Sposobnost rukovanja sidrima i sidrenim vitalima u različitim situacijama i uvjetima.
7. korištenje palubnom opremom i uređajima	1. Poznavanje palubne opreme skele kao što su vitla, uređaji za dizanje i spuštanje ukrcajno-iskrcajnih rampi, rampi za zaštitu putnika i stvari i sl.; 2. Sposobnost navođenja naziva i prepoznavanja palubne opreme i uređaja te objašnjenja njihove primjene; 3. Sposobnost sigurnog rukovanja palubnom opremom i uređajima.
8. korištenje čamca u plovidbi	1. Poznavanje propisa i pravila koje se odnose na čamce; 2. Poznavanje opreme čamaca i pravila plovidbe čamaca; 3. Sposobnost korištenja čamca u plovidbi i manevriranju;
3. Rukovanje teretom, skladištenje i prijevoz putnika
1. raspored putnika, slaganje tereta i stabilnost	1. Poznavanje različitih vrsta stvari u prijevozu skelom; 2. Poznavanje utjecaja rasporeda putnika i stvari na stabilnost i sigurnost uključujući obzir o vrsti stvari koje se prevoze; 3. Poznavanje ručnih i tehničkih metoda za utvrđivanje težine tereta na skeli; 4. Opterećenje i stabilitet skele; 5. Osiguravanje putnika i stvari na skeli.
2. propisi i pravilima o sigurnosti na radu	1. Sposobnost pridržavanja pravila i postupaka za sigurnost na radu koji se primjenjuju pri ukrcaju i iskrcaju te korištenja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 2. Sposobnost uspostavljanja i održavanja djelotvorne verbalne i neverbalne komunikacije sa svima koji su uključeni u postupke ukrcaja i iskrcaja; 3. Poznavanje tehničkih sredstava pri ukrcaju, iskrcaju i smještaju putnika i stvari.
3. poštovati propise o putničkom prijevozu	1. Poznavanje važećih propisa o putničkom prijevozu; 2. Sposobnost pružanja izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa i uputama iz važećih nacionalnih pravila.
4. pomagati u sigurnom kretanju putnika pri ukrcavanju i iskrcavanju	1. Poznavanje postupaka koji se primjenjuju prije i tijekom ukrcaja i iskrcaja putnika; 2. Sposobnost postavljanja opreme za ukrcaj i iskrcaj te sposobnost primjene sigurnosnih mjera.
5. pomagati u nadziranju putnika u izvanrednim situacijama	1. Poznavanje postojeće opreme za spašavanje u izvanrednim situacijama, poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati u slučaju prodora vode, požara, pada osobe u vodu, evakuacije koja uključuje upravljanje kriznim situacijama i velikim brojem ljudi, te poznavanje pružanja medicinske prve pomoći na skeli; 2. Sposobnost pomaganja u slučaju propuštanja vode, požara, pada osobe u vodu, sudara i evakuacije, što uključuje upravljanje kriznim situacijama i velikim brojem ljudi, sposobnost korištenja opremom za spašavanje u izvanrednim situacijama i sposobnost pružanja medicinske prve pomoći na skeli.
6. djelotvorno komunicirati s putnicima	1. Poznavanje standardiziranih komunikacijskih izraza za evakuaciju putnika u slučaju izvanredne situacije; 2. Sposobnost ponašanja i korištenja govora usmjerena na pružanje usluga.
4. Motoristika
1. korištenje pomoćnih motora i pogonskih motora na čamcu	1. Poznavanje vrsta i funkcija pomoćnih motora i pogonskih motora na pomoćnom čamcu; 2. Osnove o radu, priprema, kontrola i održavanje pomoćnih motora i pogonskih motora na čamcu; 3. Sposobnost korištenja, kontrole i održavanja pomoćnih motora i pogonskih motora na čamcu;
5. Održavanje i popravci
1. postupci za održavanje i popravke	1. Poznavanje priručnika i uputa za održavanje i popravke; 2. Sposobnost provođenja i dokumentiranja postupaka održavanja i popravaka u skladu s primjenjivim priručnicima i uputama i dokumentiranja.
2. štititi zdravlje i okoliš tijekom obavljanja radova održavanja i popravaka	1. Poznavanje primjenjivih postupaka za čišćenje i zaštitu te higijenskih pravila; 2. Sposobnost čišćenja i zaštite vanjskih dijelova, trupa i paluba skele i pomoćnog čamaca na ispravan način korištenjem potrebnih materijala u skladu s pravilima o zaštiti okoliša; 3. Sposobnost vođenja brige o skeli i odlaganju kućanskog otpada u skladu s pravilima o zaštiti okoliša.
3. vezati čvorove i upletke u skladu s njihovom namjenom te ih održavati	1. Poznavanje postupaka kojih se treba pridržavati radi osiguravanja sigurnog povezivanja s pomoću sredstava dostupnih na skeli; 2. Sposobnost rađenja upletaka na čelik-čelima i užadi; 3. Sposobnost primjene čvorova u skladu s njihovom namjenom; 4. Sposobnost održavanja čelik-čela i užadi.
4. koristiti se potrebnim alatima radi osiguravanja opće tehničke sigurnosti	1. Poznavanje korištenja materijala za održavanje i opreme za popravke na skeli, uključujući njihova svojstva i ograničenja; 2. Sposobnost odabira i korištenja materijala za održavanje i opreme za popravke na skeli.
6. Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
1. pravila o sigurnosti na radu i sprečavanju nesreća	1. Poznavanje općih pravila o pravima i sigurnosti osoba na skeli; 2. Poznavanje propisa o radnim uvjetima, sposobnosti, dužnostima i evidenciji članova posade; 3. Poznavanje prirode opasnosti i rizika u skelnom prijevozu; 4. Sposobnost sprečavanja opasnosti i nesreća povezanih s rizicima u skelnom prijevozu. a koje se posebice odnose na: • kretanje i manevre skele, • omogućivanje sigurnog ukrcaja na skelu i iskrcaja s nje (npr. s pomoću rampe, mostića, pontona ili čamca), • sigurno smještanje pokretnih predmeta, • rad sa opremom i uređajima, • mjere za sprečavanje požara i gašenje požara, • pridržavanje pravila o radnoj sposobnosti, zdravlju i higijeni • otklanjanje rizika od poskliznuća, pada ili spoticanja; 5. Poznavanje primjenjivih propisa o sigurnim i održivim radnim uvjetima;
2. korištenje i održavanje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje	1. Poznavanje osobme zaštitne opreme i opreme za spašavanje; 2. Sposobnost održavanja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje uključujući brigu o periodičkim pregledima opreme; 3. Sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje. 4. Poznavanje funkcija pomoćnog čamca za spašavanje te sposobnost upravljanja njime;
3. postupati u izvanrednim situacijama	1. Poznavanje različitih vrsta izvanrednih situacija; 2. Poznavanje postupaka u slučaju nastale plovidbene nezgode ili nesreće;
4. postupci u slučaju požara	1. Poznavanje mogućih uzroka požara; 2. Poznavanje sredstava i opreme za gašenje požara; 3. Poznavanje postupaka u slučaju požara; 4. Sposobnost primjene osnova gašenja i postupaka u slučaju požara.
5. postupanje u postupcima spašavanja	1. Sposobnost spašavanja i prijevoza unesrećene osobe; 2. Sposobnost korištenja plivačkih vještina za operacije spašavanja.
6. pružanje prve pomoći	1. Poznavanje općih načela prve pomoći i postupaka pružanja prve pomoći; 2. Poznavanje izvora i vrste povreda na skeli; 3. Poznavanje opreme i sredstava za pružanje prve pomoći; 4. Sposobnost pružanja prve pomoći uključujući sredstva i opremu te priručna sredstva. 5. Sposobnost prijevoza unesrećene osobe a) stavljanje unesrećene
7. sprečavanje onečišćenja okoliša	1. Poznavanje općih mjera za sprečavanje onečišćenja okoliša; 2. Poznavanje postupaka u slučaju onečišćenja okoliša; 3. Sposobnost provedbe mjera za sprečavanje i postupanja u slučaju onečišćenja okoliša.

I.C.2 – Brodovođa (NN 116/22, 118/24)

PRILOG I.C.2 – BRODOVOĐA

Nastavna cjelina/tema	Ishod učenja	Broj sati
Nastavna cjelina/tema	Ishod učenja	Predavanja	Vježbe
1. Navigacija i signalizacija
Navigacija i signalizacija	1. Pojam o vodostaju i vodostanju 2. Regulacija unutarnji plovnih putova za veliku i malu vodu 3. Vezivanje plovila – vrste i nazivi užadi 4. Manevriranje plovila i sastava 5. Vođenje plovila – kormilarenje (danju i noću) 6. Navigacijski instrumenti i pomagala	16,0	10,0
	7. Nezgode (havarije) plovila i sastava i upotreba opreme za spašavanje 8. Protupožarna zaštita i upotreba protupožarne opreme 9. Riječne luke, pristaništa i tovarišta 10. Brodske prevodnice, manevar prevođenja; 11. Bazenska pristaništa, zimovnici i zimska skloništa 12. Ekonomičnost riječnog prometa, ekonomična i sigurnosna brzina 13. Plovni putovi u Republici Hrvatskoj 14. Dnevni i noćni znaci plovila, te zvučni signali u plovidbi i stajanju 15. Pravila plovidbe u svim vremenskim uvjetima 16. Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe 17. Red u pristaništu, sidrištu i zimovniku 18. Reguliranje plovidbe putem signalnih stanica 19. Općenito o signalizaciji, međunarodni signalni kodeks i radiotelegrafija 20. Detaljno poznavanje plovnog puta i objekata sigurnosti plovidbe za samostalno upravljanje kormilom plovila na dionici plovnog puta za koju se traži ovlaštenje
Ukupno 1.		16,0	10,0
2. Plovidbeno pravo i propisi
Plovidbeno pravo i propisi	1. Osnovno poznavanje tehničkih pravila za brodove unutarnje plovidbe 2. Isprave i knjige plovila i znaci identifikacije 3. Isprave članova posade 4. Zdravstvena sposobnost brodarca 5. Upisnici plovila 6. Tehnički pregledi plovila 7. Rođenje, smrt i oporuka na plovilu 8. Dužnosti zapovjednika i članova posade plovila 9. Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija plovila 10. Služba sigurnosti plovidbe, nadležna tijela i inspekcija	11,0	–
Ukupno 2.		11,0	–
3. Brodogradnja
Brodogradnja	1. Opći pojmovi o brodogradnji 2. Podjela – tipovi plovnih objekata 3. Glavni dijelovi plovila 4. Glavne mjere – dimenzije plovila 5. Plovnost plovila, osnovni principi plovnosti 6. Istisnina i nosivost plovila, obračun i postupak baždarenja 7. Čvrstoća plovila, elementi čvrstoće trupa 8. Stabilitet plovila, prikaz skicama stanja stabiliteta – izračun metacentarske visine 9. Otpori kretanju plovila – vrste i približne veličine otpora 10. Pogoni plovila – kretna sredstva plovila 11. Uređaji i oprema plovila: za sidrenje, privez, vuču i potisak, navigaciju i kormilarenje, signalizaciju i vezu, spašavanje i osiguranje od potonuća, gašenje požara, utovar i smještaj tereta, održavanje instalacija i uređaja za opću namjenu	10,0	4,0
Ukupno 3.		10,0	4,0
4. Brodska motorna postrojenja
Brodska motorna postrojenja	1. Podjela motora s unutarnjim izgaranjem prema radnom procesu i gorivu 2. Vrste motora i sastavni dijelovi motora 3. Princip rada motora s unutarnjim izgaranjem 4. Uređaji za stvaranje gorive smjese kod benzinskih motora 5. Uređaji za ubrizgavanje goriva kod dizel motora 6. Sistemi za hlađenje motora 7. Sistemi za podmazivanje motora	8,0	2,0
	8. Uređaji za pokretanje i kontrolu rada motora 9. Uređaji za daljinsko upravljanje postrojenjem 10. Prijenosnici snage od motora do propelera 11. Goriva za pogon motora i osnovne karakteristike 12. Ulja za podmazivanje motora i osnovne karakteristike 13. Spremnici goriva i ulja na plovilu 14. Pripreme motora za pogon, posluga motora i rukovanje motornim pogonom 15. Pomoćni motorni i električni motori na uređajima
Ukupno 4.		8,0	2,0
5. Prometna hidrotehnika
Prometna hidrotehnika	1. Pojam o zemljinoj atmosferi i tlaku zraka 2. Vlažnost zraka i mjerenje vlažnosti 3. Uzroci zračnog strujanja, mjerenje brzine i smjera – »ruža« vjetrova 4. Nastajanje oblaka i magle, glavne vrste oblaka 5. Opći pojmovi o atmosferskim talozima – oborinama 6. Nastajanje leda na rijekama, vrste i osobine riječnog leda – obrana od leda, zimovnici i zimska skloništa 7. Meteorološka praćenja i prognoze vremena 8. Osnovni prirodni i zemljopisni pojmovi o vodotocima 9. Karakteristike riječnog toka 10. Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu 11. Mjerenje vodostaja, vodomjeri – obični i automatski, praćenje vodostaja, prognoze vodostaja 12. Erozija, vrste erozije, riječna erozija 13. Uzroci promjene brzine tečenja po širini i dubini poprečnog profila rijeke 14. Tehničko prikazivanje vodotoka – nacrti i pravila 15. Redukcija vodostaja na uvjetni nivo, relativna i apsolutna kota vode 16. Pad rijeke (relativni i apsolutni), orijentacione vrijednosti padova na pojedinim dijelovima unutarnjih plovnih putova 17. Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih puteva (pomorski i unutarnji, prirodni i umjetni) 18. Unutarnji plovni putovi 19. Opći pojmovi o regulacijama rijeka 20. Pojam o kanaliziranim rijekama i umjetnim kanalima 21. Opće hidrološke, hidrografske i plovidbene karakteristike glavnih plovnih rijeka na području unutarnje plovidbe 22. Riječne luke i pristaništa 23. Zimovnici, vrste, građ. objekti, uređaji i oprema, opisno i skice 24. Brodogradilišta, navozi, bazeni i oprema obale – vrste, opisi i skice 25. Održavanje plovnih putova, vrste radova i tehnička sredstva;	10,0	2,0
Ukupno 5.		10,0	2,0
6. Brodska medicina, ekologija i zaštita
	1. Osnovni principi o brodskoj medicini 2. Brodska ljekarna 3. Osnovne upute o brodskoj ljekarni 4. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija 5. Opekline 6. Djelovanje niske temperature 7. Prva pomoć prilikom krvarenja 8. Prva pomoć prilikom prijeloma 9. Gušenja i trovanja plinovima 10. Narkotici i narkomanija 11. Bolesti koje zahtijevaju hitnu kiruršku intervenciju 12. Zdravstveni dnevnik 13. Davanje injekcija 14. Zaštita plovila – plovnih objekata 15. Zaštita na radu članova posade 16. Zaštita putnika općenito, a posebice u slučaju napuštanja plovila, oštećenja plovila, sudara, nasukanja, vatre, eksplozija i drugih slučajeva koji mogu dovesti do panike 17. Poznavanje sigurnosnih uputa za putnike(izlazi u slučaju opasnosti, upotreba opreme) 18. Zaštita od zagađenja okoline sa plovila;	5,0	2,0
Ukupno 6.		5,0	2,0
UKUPNO (1. – 6.)		60,0	20,0
UKUPNO (predavanja i vježbe)		80,0

I.C.3 – Poseban program za brodovođu – prekvalifikacija pomorskog zapovjednika

(NN 116/22, 118/24)

Brisan

I.D – Dopunske osposobljenosti

I.D.1 – Stručnjak za putničku plovidbu

NASTAVNE CJELINE/TEME	ISHODI UČENJA
1. Stručnjak mora biti osposobljen organizirati upotrebu opreme za spašavanje na putničkim brodovima.
1. organizirati korištenje opreme za spašavanje	1. Poznavanje planova za kontrolu sigurnosti, uključujući: • sigurnosni raspored i sigurnosni plan i • planove i postupke u slučaju izvanrednih situacija; 2. Poznavanje opreme za spašavanje i njezinih funkcija i sposobnost pokazivanja primjene opreme za spašavanje; 3. Poznavanje prostora dostupnih putnicima smanjene pokretljivosti 4. Sposobnost pokazivanja primjene opreme za spašavanje za putnike, uključujući putnike smanjene pokretljivosti.
2. Stručnjak mora biti sposoban primijeniti sigurnosne upute i poduzeti potrebne mjere za zaštitu putnika općenito, posebno u izvanrednim situacijama (npr. evakuacija, šteta, sudar, nasukavanje, požar, eksplozija ili druge situacije u kojima bi moglo doći do panike), uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu s važećim zahtjevima osposobljavanja i uputama (npr. Prilog IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010).
1. primijeniti sigurnosne upute.	1. Sposobnost praćenja sigurnosnih sustava i opreme te organiziranja provjera i nadzora sigurnosne opreme putničkog broda, uključujući naprave za disanje; 2. Sposobnost vođenja vježbi za izvanredne situacije;
	3. Sposobnost davanja uputa članovima posade i brodskom osoblju koji u skladu sa sigurnosnim rasporedom imaju određenu ulogu o korištenju opreme za spašavanje, putova za evakuaciju, zbornih mjesta i prostora za evakuaciju u slučaju izvanredne situacije; 4. Sposobnost informiranja putnika na početku putovanja o kodeksu ponašanja i sadržaju plana sigurnosti.
2. poduzimati potrebne mjere za zaštitu putnika općenito i u izvanrednim situacijama.	1. Sposobnost primjene planiranja sigurnosnog rasporeda za evakuaciju dijelova broda ili cijelog broda, uzimajući u obzir različite krizne situacije (npr. dim, požar, prodor vode, opasnost za stabilitet broda i opasnosti koje proizlaze iz tereta koji se prevozi na brodu); 2. Poznavanje načela upravljanja kriznim situacijama i velikim brojem ljudi te upravljanja sukobima. 3. Sposobnost davanja potrebnih informacija zapovjedniku, putnicima i vanjskim spasilačkim snagama.
3. pružati pomoć i davati upute kako bi se osobe s invaliditetom i putnici smanjene pokretljivosti mogli ukrcati, boraviti na brodu i sigurno se iskrcati.	1. Poznavanje pristupačnosti broda, prostora na brodu koji su prikladni za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti, uključujući njihove posebne potrebe s obzirom na npr. putove za evakuaciju i ispravno određivanje tih prostora u planovima sigurnosti; 2. Sposobnost provedbe pravila o nediskriminirajućem pristupu i planiranju sigurnosnog rasporeda u pogledu osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti te svih zahtjeva osposobljavanja iz važećih propisa (npr. Prilog IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010).
3. Stručnjak mora biti osposobljen komunicirati na osnovnom engleskom jeziku.
1. komunicirati u vezi s pitanjima povezanima sa sigurnošću na osnovnom engleskom jeziku.	1. Poznavanje osnovnog engleskog rječnika i izgovora izraza prikladnih za usmjeravanje svih osoba na brodu u standardnim situacijama i za uzbunjivanje i usmjeravanje tih osoba u slučaju izvanrednih situacija; 2. Sposobnost korištenja osnovnog engleskog rječnika i izgovora izraza prikladnih za usmjeravanje svih osoba na brodu u standardnim situacijama i za uzbunjivanje i usmjeravanje tih osoba u slučaju izvanrednih situacija.
4. Stručnjak mora biti osposobljen ispuniti relevantne zahtjeve iz važećih pravila za prijevoz putnika, posebice u pogledu prava putnika (npr. Uredba (EU) br. 1177/2010).
1. pružati pomoć putnicima u pogledu prava putnika	1. Poznavanje pravila za prijevoz unutarnjim plovnim putovima koja su utvrđena važećim pravilima (npr. Uredbom (EU) br. 1177/2010), osobito u pogledu nediskriminacije među putnicima s obzirom na uvjete prijevoza koje nude prijevoznici, prava putnika u slučajevima otkaza ili kašnjenja, minimalnih informacija koje treba dati putnicima, postupanja s pritužbama i općih pravila o izvršenju; 2. Sposobnost informiranja putnika o primjenjivim pravima putnika; 3. Sposobnost provedbe primjenjivih postupaka za pružanje pristupa i profesionalne pomoći.

I.D.2 – Stručnjak za ukapljeni prirodni plin (LNG)

NASTAVNE CJELINE/TEME	ISHODI UČENJA
1. Stručnjak mora biti osposobljen osigurati usklađenost sa zakonodavstvom i standardima primjenjivima na brod koji kao gorivo upotrebljava ukapljeni prirodni plin te s ostalim relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima.
1. osigurati usklađenost s relevantnim zakonodavstvom i standardima primjenjivima na brod koji kao gorivo upotrebljava LNG	1. Poznavanje propisa koji se odnose na broda koji kao gorivo upotrebljavaju LNG, primjerice, relevantnih pravila plovidbe, relevantnih propisa i tehničkih zahtjeva te Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN); 2. Poznavanje pravila klasifikacijskog društva; 3. Sposobnost nalaganja i praćenja operacija koje provode članovi posade kako bi se na broda osigurala usklađenost sa zakonodavstvom i standardima koji se primjenjuju na broda koji kao gorivo upotrebljavaju LNG, a osobito u slučaju postupka opskrbe broda LNG-om.
2. osigurati uskla-đenost s drugim relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima pri plovidbi i kad je brod privezano.	1. Poznavanje relevantnih zdravstvenih i sigurnosnih propisa, uključujući relevantne lokalne zahtjeve i odobrenja, osobito u područjima luka; 2. Sposobnost nalaganja i praćenja operacija koje provode članovi posade kako bi se osigurala usklađenost s drugim relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima.
2. Stručnjak mora biti osposobljen biti svjestan posebnih aspekata koje treba uzeti u obzir pri upotrebi LNG-a, prepoznati rizike i upravljati njima.
1. prepoznati određene aspekte koje treba uzeti u obzir, a koji se odnose na posebne karakteristike LNG-a.	1. Poznavanje definicije, sastava i kvalitativnih svojstava LNG-a iz sigurnosno- tehničkog lista (SDS): fizikalna svojstva i karakteristike proizvoda te njegove karakteristike koje se odnose na okoliš; 2. Poznavanje odgovarajuće temperature skladištenja, plamišta, graničnih vrijednosti eksplozivnosti i karakteristika tlaka, kritičnih temperatura, povezanih opasnosti, atmosferskih uvjeta, kriogeničnih svojstava, ponašanja LNG-a u zraku, isparavanja i inertnog plina, npr. dušika.
2. prepoznati rizike i upravljati njima.	1. Poznavanje planova sigurnosti, opasnosti i rizika, uključujući poznavanje rasporeda za uzbunu i sigurnosnih zadaća povezanih s njim; 2. Sposobnost provođenja upravljanja rizikom, dokumentiranja sigurnosti na brodu (uključujući plan sigurnosti i sigurnosne upute), procjenjivanja i nadziranja opasnih prostora i zaštite od požara te sposobnost korištenja osobne zaštitne opreme.
3. Stručnjak mora biti osposobljen upravljati sustavima koji se odnose na ukapljeni prirodni plin na siguran način.
1. upravljati na siguran način sustavima na brodu koji se odnose na LNG, a koji su povezani sa sustavima na brodu.	1. Poznavanje tehničkih aspekata sustava za LNG kao što su: • opća konfiguracija i priručnik za upotrebu, • sustav za opskrbu broda LNG-om, • oprema za kontrolu izlijevanja, • sustav za sprečavanje širenja LNG-a, • sustav za pripremanje plina, • sustav cijevi za LNG, • sustav za opskrbu plinom, • koncept strojarnice,
	• sustav za ventilaciju, • temperatura i tlak (kako čitati dijagram distribucije tlaka i temperature), • ventili (osobito glavni ventil za plinsko gorivo), pretlačni ventili • kontrolni, nadzorni i sigurnosni sustavi, znakovi za uzbunu otkrivanje plina i suhe kočne spojke; 2. Sposobnost prikazivanja načina djelovanja LNG-a, očitavanja tlaka i temperature, upravljanja stripiranjem, sprečavanjem širenja, opskrbom plinom, ventilacijom, cjevovodnim i sigurnosnim sustavima, ventilima te sposobnost upravljanja isparavanjem LNG-a.
4. Stručnjak mora biti osposobljen osigurati redovitu provjeru sustava za LNG.
1. obavljati i pratiti redovite provjere sustava za LNG.	1. Poznavanje održavanja i praćenja sustava za LNG; 2. Poznavanje mogućih neispravnosti i znakova za uzbunu; 3. Sposobnost obavljanja svakodnevnog održavanja, tjednog održavanja, redovitog periodičnog održavanja, otklanjanja neispravnosti i dokumentiranja radova na održavanju.
5. Stručnjak mora biti osposobljen poduzimati radnje za opskrbu LNG-om na siguran i kontroliran način.
1. obavljati i pratiti postupke opskrbe ukapljenim prirodnim plinom na siguran način.	1. Poznavanje: • identifikacijskih oznaka u skladu s relevantnim pravilima plovidbe i lučkim propisima, • uvjeta za pristajanje i privezivanje za potrebe opskrbe ukapljenim prirodnim plinom, • postupka opskrbe LNG-om, • ispiranja sustava za LNG, • relevantnih kontrolnih popisa i potvrde o isporuci, • sigurnosnih mjera pri opskrbi ukapljenim prirodnim plinom i postupaka evakuacije; 2. Sposobnost započinjanja i praćenja postupaka opskrbe LNG-om, uključujući mjere za jamčenje sigurnog privezivanja, ispravnog položaja kablova i cijevi kako bi se izbjeglo curenje te sposobnost poduzimanja mjera za sigurno odspajanje spoja za opskrbu LNG-om ako je to u bilo kojem trenutku potrebno; 3. Sposobnost osiguravanja usklađenosti s relevantnim propisima o sigurnosnom području; 4. Sposobnost prijavljivanja započinjanja postupka opskrbe LNG-om i obavljanja sigurne opskrbe u skladu s priručnikom, uključujući sposobnost praćenja tlaka, temperature i razine LNG-a u tankovima; 5. Sposobnost ispiranja sustava cijevi, zatvaranja ventila i odspajanja broda od postrojenja za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom te sposobnost prijavljivanja završetka postupka nakon završetka opskrbe ukapljenim prirodnim plinom.
6. Stručnjak mora biti osposobljen pripremiti sustav za LNG za održavanje broda.
1. pripremiti sustav za LNG za održavanje broda i za ponovnu upotrebu.	1. Poznavanje ispravnih postupaka ispiranja kao što je primjena ispuštanja plina i ispiranja sustava za LNG prije boravka u brodogradilištu; 2. Sposobnost obavljanja: • inertiranja sustava za LNG, • postupka za pražnjenje tanka za LNG gorivo, • prvog punjenja tanka za LNG gorivo (sušenje i hlađenje), • stavljanja u upotrebu nakon boravka u brodogradilištu.
7. Stručnjak mora biti osposobljen snaći se u izvanrednim situacijama povezanima s LNG-om.
1. primjereno reagirati u izvanrednim situacijama (kao što su izlijevanje i propuštanje LNG-a, dodir kože s tvari niske temperature, požar, nesreće povezane s prijevozom opasnih tvari s posebnim rizicima ili nasukavanje broda).	1. Poznavanje hitnih mjera i sigurnosne dokumentacije na brodu (uključujući plan sigurnosti i sigurnosne upute); 2. Sposobnost primjerenog reagiranja u izvanrednim situacijama kao što su: • izlijevanje LNG-a na palubi, • dodir kože s LNG-om, • izlijevanja LNG-a u zatvorenim prostorima (npr. u strojarnicama), • izlijevanja LNG-a ili curenja prirodnog plina u prostorima između pregrada (npr. u tankovima za gorivo s dvostrukom stijenkom, cijevima s dvostrukom stijenkom), • požar u blizini tankova za LNG gorivo ili u strojarnicama, • porast tlaka u sustavima cijevi nakon aktivacije isključivanja u slučaju nužde u slučaju neminovnog ispuštanja ili ispuhivanja plina; 3. Poznavanje posebnih rizika povezanih s prijevozom opasnih tvari i nasukavanjem ili sudarom broda; 4. Sposobnost poduzimanja hitnih mjera i hitnih mjera za nadzor na daljinu, npr. kako bi se ispravno nadzirao požar povezan s LNG-om, požar lokve, požar mlaza i bukteći požar.

I.D.3 – Radiooperater

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
1. Član posade mora imati znanje o osnovnim značajkama usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima
1. Vrste kategorija usluge	1. Komunikacija s broda na brod; 2. Nautičke informacije; 3. Komunikacija s broda u lučku kapetaniju; 4. Komunikacija na brodu.
2. Vrste komunikacija	1. Nezgoda, hitni slučaj i sigurnosna komunikacija; 2. Rutinska komunikacija; 3. Digitalni selektivni poziv (DSC).
3. Vrste stanica	1. Brodske stanice; 2. Kopnene stanice; 3. Ručna oprema za radiotelefoniju.
4. Osnovno poznavanje frekvencija i pojasa frekvencija	1. Koncept frekvencije i radiokanala; simpleks, poludupleks i dupleks; 2. Prenošenje VHF frekvencija.
5. Osnovno poznavanje ATIS šifre	1. Svrha i kreiranje ATIS šifre 2. Povezanost šifre s pozivnim znakom
6. Smještaj kanala	1. Razmještaj kanala za VHF telefoniju; 2. Dvostruka straža; 3. Ograničenja napajanja. 4. Kanali i frekvencije koje se koriste na unutarnjim plovnim putovima u Republici Hrvatskoj.
7. Osnovno znanje postojećih regulativa i publikacija:	1. Odgovornost pri upotrebi radioopreme; 2. Povjerljivost komunikacije; 3. Obavezna dokumentacija; 4. »Vodič vezan uz usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima«; 5. Nacionalne i internacionalne regulative i sporazuma koji određuju uslugu radiotelefonije; 6. Ostale nacionalne publikacije.
2. Član posade mora imati praktično znanje i sposobnost upotrebljavanja osnovne opreme brodske stanice
1. Radiooprema	1. Odgovornost pri upotrebi radioopreme; 2. Pvjerljivost komunikacije; 3. Obavezna dokumentacija; 4. »Vodič vezan uz usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima«; 5. Nacionalne i internacionalne regulative i sporazuma koji određuju uslugu radiotelefonije; 6. Ostale nacionalne publikacije.
2. Antene	1. Tipovi; 2. Pozicioniranje; 3. Instalacije; 4. Konektori i napajači; 5. Održavanje.
3. Opskrba energijom	1. Različite vrste opskrbe energijom; 2. Karakteristike; 3. Zamjena baterija; 4. Održavanje.
3. Detaljno znanje komunikacijskih procedura
1. Komunikacijske procedure	1. Poredak prioriteta; 2. Nesreća; 3. Hitni slučaj; 4. Sigurnost; 5. Rutina; 6. Metode zvanja stanice uslugom radiotelefonije; 7. Potvrda primitka poruke; 8. Posebna procedura za pozive; 9. Standardni izrazi za komunikaciju i metode međunarodnog izražavanja kako je određeno u »Vodiču vezanom uz usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima« (CCNR / DC).

I.D.4 – Posebno odobrenje za plovidbu uz pomoć radara

NASTAVNE CJELINE/TEME	ISHOD UČENJA
1. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti osposobljen poduzeti odgovarajuće radnje u vezi s plovidbom uz pomoć radara prije isplovljavanja.
1. pripremiti početak putovanja i korištenje radarskog uređaja i pokazivača brzine okretanja za plovidbu, osobito u uvjetima smanjene vidljivosti	1. Opće poznavanje radijskih valova i poznavanje načela rada radara, posebice: • brzine širenja radijskih valova, • odbijanja radijskih valova, • ključnih parametara radarskih uređaja (radno frekvencijsko područje, snaga odašiljanja, trajanje pulsa, brzina okretanja antene, karakteristike antene, dimenzije zaslona i ljestvice dometa, minimalni domet, radijalna razlučivost i azimutska razlučivost itd.); 2. Opće poznavanje načela rada pokazivača brzine okretanja i njihove primjene; 3. Sposobnost uključivanja i prilagodbe radarskih uređaja te upravljanja njima, primjerice funkcijama ugađanja, pojačanja, svjetline, uključivanja/stanja pripravnosti i dometa, te sposobnost korištenja pokazivačima brzine okretanja u unutarnjoj plovidbi te osiguravanja ispravnog korištenja.
2. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti osposobljen tumačiti informacije sa zaslona radara i analizirati ih.
1. tumačiti informacije sa zaslona radara s obzirom na vlastiti položaj i položaj drugih broda	1. Sposobnost tumačenja informacija sa zaslona rada ispravnim utvrđivanjem: • položaja antene na zaslonu i pramčanice, • postavljanja pozicije, kursa i smjera kretanja vlastitog broda, • određivanja udaljenosti i dometa; 2. Sposobnost tumačenja ponašanja drugih sudionika u prometu (stacionarnog broda, broda koji dolazi iz suprotnog smjera i broda koji se kreće u istom smjeru).
2. analizirati druge informacije dobivene radarom	1. Sposobnost analiziranja informacija dobivenih radarom, primjerice pramčanice (HL), elektroničke azimutne linije (EBL), daljinskih kružnica i promjenjive daljinske kružnice (VRM), tragova radarskog cilja, decentriranja i usporednih linija (P-linije), te sposobnost objašnjavanja radarske slike; 2. Poznavanje ograničenja informacija dobivenih radarskim uređajima; 3. Sposobnost tumačenja nepomičnih objekata i objekata u kretanju koji su prikazani na zaslonu radara.
3. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti osposobljen umanjiti smetnje različitog porijekla.
1. utvrditi i smanjiti smetnje koje dolaze s vlastitog broda	1. Poznavanje smetnji koje se mogu prouzročiti razdvajanjem ili podjelom snopa zraka antene, učincima stvaranja sjene (slijepi sektori) ili višestrukim odrazima (npr. u području prostora za teret); 2. Sposobnost poduzimanja mjera kako bi se smanjile smetnje koje dolaze s vlastitog broda.
2. utvrditi i smanjiti smetnje koje dolaze iz okoline	1. Poznavanje smetnji koje nastaju zbog kiše ili valova, raspršenih polja (npr. mostova), višestrukih odraza, lažnih/prividnih jeka, dalekovoda, stvaranja radarskih sjena i učinaka višestaznog širenja; 2. Sposobnost poduzimanja mjera za smanjenje smetnji koje dolaze iz okoline (korištenjem prigušivača šuma uzrokovanog kišom Anti-Rain Clutter/FTC i prigušivača šuma uzrokovanog valovima Anti-Sea Clutter/STC).
3. utvrditi i smanjiti smetnje koje dolaze s drugih radarskih uređaja	1. Poznavanje pojave smetnji koje su prouzročili drugi radarski uređaji; 2. Sposobnost poduzimanja mjera kako bi se uklonile smetnje koje dolaze s drugih radarskih uređaja (interference rejection/ IR).
4. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti osposobljen ploviti uz pomoć radara uzimajući u obzir važeća pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu te u skladu s pravilima kojima se utvrđuju zahtjevi za plovidbu uz pomoć radara (kao što su zahtjevi o broju članova osoblja ili tehnički zahtjevi za broda).
1. primijeniti pravila kojima se uređuje korištenje radara	1. Poznavanje posebnih pravila o korištenju radara iz važećih pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu i iz važećih pravila plovidbe (npr. plovidba u situacijama smanjene vidljivosti, korištenje radara kad vidljivost nije smanjena i obvezno korištenje radara pri plovidbi) te poznavanje korištenja VHF radio veze, zvučnih signala i dogovora o smjeru plovidbe;
	2. Poznavanje tehničkih zahtjeva za brod koji koristi radarski uređaj u skladu s važećim tehničkim zahtjevima kao što su ES-TRIN (europski standard kojim se utvrđuju tehnička pravila za broda unutarnje plovidbe); 3. Sposobnost ispravnog korištenja radarskog uređaja, pokazivača brzine okretanja i sustava Inland ECDIS u kombinaciji s radarom 4. Poznavanje zahtjeva u pogledu posade u situacijama smanjene vidljivosti i dobre vidljivosti; 5. Sposobnost primjerenog dodjeljivanja zadaća članovima posade i davanja odgovarajućih uputa.
5. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti osposobljen snaći se u posebnim okolnostima kao što su gust promet, otkazivanje uređaja, opasne situacije.
1. primjereno reagirati u iznimnim okolnostima kao što su gust promet, otkazivanje uređaja i druge nejasne ili opasne prometne situacije	1. Poznavanje mogućnosti reagiranja u situacijama s jako gustim prometom; 2. Sposobnost poduzimanja odgovarajućih mjera u situacijama s jako gustim prometom; 3. Poznavanje mjera ublažavanja posljedica i primjerenih obrazaca reakcije u slučaju otkazivanja uređaja; 4. Sposobnost reagiranja u slučaju otkazivanja uređaja; 5. Poznavanje mogućih mjera koje treba poduzeti u slučaju bilo kakvih nejasnih ili opasnih prometnih situacija; 6. Sposobnost reagiranja u slučaju bilo kakve nejasne ili opasne prometne situacije.

I.D.5 – Posebno odobrenje za plovidbu vodnim putovima pomorskog karaktera

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
1. Zapovjednik koji plovi na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera mora biti sposoban raditi s aktualnim kartama i mapama, obavijestima za zapovjednike brodica i pomorce te drugim publikacijama koje se odnose na plovne putove pomorskog karaktera.
1. koristiti informacije dobivene iz posebnih izvora nautičkih informacija i pravila primjenjiva na unutarnje plovne putove pomorskog karaktera	1. Poznavanje primjene nautičkih karata i mapa unutarnjih plovnih putova pomorskog karaktera; 2. Sposobnost korištenja nautičkim kartama i mapama unutarnjih plovnih putova pomorskog karaktera i njihove ispravne primjene za uzimanje u obzir čimbenika koji se odnose na preciznost očitavanja karte, primjerice, datum karte, simboli, mjerenja dubine, opis dna, ucrtane dubine i hidrografske nule te sposobnost korištenja međunarodnim standardima za karte kao što je ECDIS; 3. Poznavanje zemaljske i satelitske navigacije za određivanje zbrojene plovidbe, peljarenja, koordinata, geodetske širine i duljine, horizontalnog geodetskog datuma, razlike geografske širine i duljine, prijeđenog puta i brzine preko dna, strana svijeta, kursa, kursa preko dna, kompasnog kursa korigiranog za zanošenje broda koje je posljedica smjera i jačine vjetra, pramčanog i horizontalnog kuta, određivanje kursa, određivanje kursa uz učinak vjetra i struje, određivanje kursa uz učinak struje te ucrtavanja položaja plovidbe na liniji i azimuta;
	4. Sposobnost korištenja obavijestima za zapovjednike brodica i pomorce te drugim uslugama informacija kao što su peljari, vodiči za planiranje, popisi svjetala, pomorske sigurnosne informacije (MSI); 5. Poznavanje prometnih propisa koji se primjenjuju na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera, uključujući relevantne dijelove Međunarodnih propisa za izbjegavanje sudara na moru; 6. Poznavanje pravila koja se primjenjuju u izvanrednim situacijama na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera; 7. Sposobnost korištenja pomorskom opremom koja je predviđena posebnim propisom.
2. Zapovjednik koji plovi na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera mora biti sposoban služiti se podacima o razini morskih mijena, plimnim strujama, razdobljima i ciklusima morskih mijena, vremenima plimnih struja i morskih mijena te varijacijama u estuariju
1. poštovati morske mijene, plimne struje, vremensku prognozu i uvjete prije isplovljavanja i pri plovidbi	1. Poznavanje publikacija i informacija za predviđanje morskih mijena i struja, primjerice, tablica morskih mijena, predviđanja plime za podređene stanice, informacija o ledu, visokom/niskom vodostaju, privezištima i imenika luka, radi utvrđivanja vodostaja, smjera i jačine struja te raspoložive dubine 2. Poznavanje učinaka vremenskih uvjeta, oblika kopna i drugih čimbenika na plimne struje 3. Sposobnost utvrđivanja učinka razine morskih mijena, struje, vremenskih uvjeta i valova na planirano putovanje radi sigurne plovidbe
3. Zapovjednik koji plovi na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera mora biti sposoban služiti se sustavom SIGNI (Signalisation de voies de Navigation Intérieure) i uslugama IALA-e (International Association of Marine Aids to Navigation and Lighthouse Authorities) za sigurnu plovidbu unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera
1. koristiti se sustavom SIGNI (Signalisation de voies de Navigation Intérieure), uslugama IALA-e (International Association of Marine Aids to Navigation and Lighthouse Authorities) ili drugim lokalnim sustavima oznaka i signala	1. Poznavanje sustava plutačâ u regiji A sustava IALA-e, sustavâ oznakâ i signalâ kao što su smjer i brojčana oznaka plutače, oznake objekata i nadgrađa, bočne i glavne oznake, plutače na mjestu račvanja, dopunske oznake, oznake opasnih točaka i prepreka, oznake kursa plovnog puta, kanala i ulazâ u luke, svjetleće plutače i karakteristike njihova svjetla 2. Sposobnost korištenja sustava oznaka i signala za utvrđivanje položaja odgovarajućeg plovnog objekta u plovnom putu s obzirom na lokalne okolnosti i uvjete

I.D.6 – Rukovatelj plutajućeg postrojenja

(NN 116/22, 118/24)

Brisan

I.D.7 – Poseban program za radiooperatera – prekvalifikacija pomorske osposobljenosti

NASTAVNA CJELINA/TEMA	ISHOD UČENJA
1. Član posade mora imati znanje o osnovnim značajkama usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima
1. Vrste komunikacija	1. Digitalni selektivni poziv (DSC).
2. Osnovno poznavanje ATIS šifre	1. Svrha i kreiranje ATIS šifre 2. Povezanost šifre s pozivnim znakom
3. Smještaj kanala	1. Razmještaj kanala za VHF telefoniju; 2. Dvostruka straža; 3. Kanali i frekvencije koje se koriste na unutarnjim plovnim putovima u Republici Hrvatskoj.
4. Osnovno znanje postojećih regulativa i publikacija:	1. »Vodič vezan uz usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima«; 2. Nacionalne i internacionalne regulative i sporazuma koji određuju uslugu radiotelefonije; 3. Ostale nacionalne publikacije.
2. Član posade mora imati praktično znanje i sposobnost upotrebljavanja osnovne opreme brodske stanice
1. Radiooprema	1. »Vodič vezan uz usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima«; 2. Nacionalne i internacionalne regulative i sporazuma koji određuju uslugu radiotelefonije; 3. Ostale nacionalne publikacije.
2. Komunikacijske procedure	1. Standardni izrazi za komunikaciju i metode međunarodnog izražavanja kako je određeno u »Vodiču vezanom uz usluge radiotelefonije na unutarnjim plovnim putovima« (CCNR / DC).

I.E – Postupci u slučaju opasnosti na brodu

Izvođenje programa izobrazbe iz ovog priloga, mora osigurati veći broj sati za praktičnu nastavu, dok teorijska nastava treba nadopuniti praktičnu.

NASTAVNE CJELINE/TEME		ISHOD UČENJA	BROJ SATI
			VJEŽBE	PREDAVANJA
I. Upotreba opreme za spašavanje života
Oprema za spašavanje života na brodu		Sažeto prikazati moguću opremu za spašavanje života na brodu i njenih funkcija
Opasnosti nakon pada u vodu		1. Identificirati sljedeće: • opasnosti za osobe u vodi koji nastaju kao posljedica struje i temperature vode te broda u okolini; • opasnost od podhlađivanja; • opasnosti od hladnog šoka; 2. Identificirati probleme pri vađenju osoba iz vode; 3. Demonstrirati mjere prve pomoći u slučajevima pothlađivanja
Prsluk za spašavanje		1. Objasniti sastav i funkciju prsluka za spašavanje, demonstrirati provjeru ispravnosti i ispravno oblačenje prsluka za spašavanje 2. Izvesti praktične vježbe za razvijanje i naknadno ponovno pakiranje prsluka za spašavanje; uključujući, ako je moguće, aktiviranje prsluka za spašavanje u vodi
Minimalan broj sati			6 sati
II. Posebno radno okruženje na brodu
Sigurno kretanje na brodu		Nabrojiti i objasniti osobnu zaštitnu opremu: identificirati ispravan izbor zaštitne obuće, demonstrirati korištenje strmih stepeništa/ljestava, identificirati prostorna ograničenja na brodu, opasnosti pri kretanju bočnim palubama, opasnosti pri ulasku u zatvorene prostore (npr. dvobok), opasnosti koje predstavljaju pokretni dijelovi (npr. u strojarnici, kormilarnica ili radarska antena)
Situacije hitnosti na brodu		Opisati i organizirati raspored straže, odabrati rute za izlaz u nuždi, objasniti ponašanje u uvjetima skučenog prostora pri operacijama spašavanja; rješavanje gubitka osoblja: identificirati hitne mjere zapovjednika broda; opisati načine obavljanje poziva u slučaju opasnosti i ostale komunikacije u slučaju hitnosti upotrebom standardnih fraza na engleskom jeziku danih u prilogu ovog programa
Rad s užadima na brodu		1. Prepoznati opasnosti pri radu sa vitlima, navesti osobnu zaštitnu opremu: identificirati pravilne rukavice 2. Demonstrirati praktične vježbe rada s užadima
Minimalan broj sati			3 sata
III. Protupožarna zaštita na brodu
Protupožarna oprema na brodu		Navesti i opisati protupožarnu opremu na brodu i demonstrirati način upotrebe
Upotreba ručnih protupožarnih aparata		Demonstrirati upotrebu protupožarnih aparata za lokalno gašenje
Minimalan broj sati			2 sata
Rizici uzrokovani bukom
Izvori buke na brodu		Poznavati izvore buke na brodu i klasifikacija nivoa glasnoće
Rizici od izlaganja buci		Identificirati štetne učinke na zdravlje kratkog ili dugotrajnog izlaganja buci (npr. u strojarnici, crpkama za teret)
Zaštita sluha		Navesti vrste zaštite sluha; demonstrirati ispravno stavljanje aparata za zaštitu sluha
Minimalan broj sati			2 sata
Rukovanje opasnim tvarima na brodu
Vrste opasnih tvari na brodu i rad s njima	Objasniti način pregleda opasnih tvari na brodu: rad, skladištenje i zbrinjavanje boja i lakova, sredstva za čišćenje, opasnih tvari (kao teret)
Zdravstveni rizici pri rukovanju opasnim tvarima	Objasniti utjecaji opasnih tvari na brodu na ljudsko tijelo
Zaštita od navedenih opasnosti	1. Primjeniti moguće mjere zaštite od opasnosti: načine ventilacije, odgovarajuću zaštitu disanja, odgovarajuću zaštitu kože sa zaštitnim odijelima i rukavicama 2. Demonstracija vježbi kao što je umjetno disanje i masaža srca ili bandažiranje
Minimalan broj sati			3,5 sati
Standardne fraze za komunikaciju naznačene
Standardne fraze za komunikaciju naznačene	Osoba mora biti sposobna upotrijebiti sljedeće rečenice na engleskom jeziku: There is a dangerous situation. The ship is on fire. The ship is aground. The ship has collided. The ship is flooding. Someone has fallen overboard. I need assistance. There is a medical emergency.
UKUPNO			16,5 sati

PRILOG II. (NN 116/22, 118/24)

PROGRAMI STRUČNIH ISPITA

II.A – Operativna razina

II.A.1 – Mornar

Ispitna pitanja sukladno standardu iz Priloga I.A.1 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.A.2 – Strojar

Ispitna pitanja sukladno standardu iz Priloga I.A.2 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.B – Upravljačka razina

II.B.1 – Dodatni modul za zapovjednika – nadzor oprativne razine

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.B.1 ovog Pravilnika.

Praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.A.1 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 80 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 80 %

praktični ispit – prag prolaznosti u skladu sa programom iz Priloga III.A.1 ovog Pravilnika

usmeni ispit – prag prolaznosti 80 %

II.B.2 – Zapovjednik

Napomena: Osobe koje nisu kao dio srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja završile odobreni program osposobljavanja u trajanju od najmanje dvije godine u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1 ovog Pravilnika, niti su položile stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.A.1., moraju položiti stručni ispit sukladno zahtjevima iz Priloga II.B.1 ovoga Pravilnika.

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.B.2 ovog Pravilnika.

Praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.A.2 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 80 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 80 %

praktični ispit – prag prolaznosti u skladu sa programom iz Priloga III.A.2 ovog Pravilnika

usmeni ispit – prag prolaznosti 80 %

II.C – Nacionalne osposobljenosti

II.C.1 – Voditelj skele

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.C.1 ovog Pravilnika.

Praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.B.1 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

praktični ispit – prag prolaznosti u skladu sa programom iz Priloga III.B.1 ovog Pravilnika

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.C.2 – Brodovođa

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.C.2 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 80 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 80 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 80 %

Brisan

II.D – Dopunske osposobljenosti

II.D.1 – Stručnjak za putničku plovidbu

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.1. ovog Pravilnika.

Praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.C.1 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

praktični ispit – prag prolaznosti u skladu sa programom iz Priloga III.C.1 ovog Pravilnika.

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.D.2 – Stručnjak za ukapljeni prirodni plin (LNG)

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.2 ovog Pravilnika.

Praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.C.2 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

praktični ispit – prag prolaznosti u skladu sa programom iz Priloga III.C.2 ovog Pravilnika.

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.D.3 – Radiooperater

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.3. ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.D.4 – Posebno odobrenje za plovidbu uz pomoć radara

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.4. ovog Pravilnika.

Praktični ispit sukladno programu iz Priloga III.C.3 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

praktični ispit – prag prolaznosti u skladu sa programom iz Priloga III.C.3 ovog Pravilnika.

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.D.5 – Posebno odobrenje za plovidbu vodnim putovima pomorskog karaktera

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.5. ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.D.6 – Rukovoditelj plutajućeg postrojenja

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.6. ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.D.7 – Poseban program za radiooperatera – prekvalifikacija pomorskog zapovjednika

Ispitna pitanja sukladno programu iz Priloga I.D.7 ovog Pravilnika.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

računalni ispit – prag prolaznosti 75 %

pismeni ispit – prag prolaznosti 75 %

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

II.E – Rekreacijska plovidba

II.E.1 – Voditelj čamca kategorije A

Ispitna pitanja sukladno programu iz donje tablice.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

PROGRAM ISPITA ZA VODITELJA ČAMCA KATEGORIJE »A«
1	PLOVIDBENI PROPISI
1.1	Propisi o plovidbi, o redu u lukama,
1.2	Isprave na čamcu, upis čamca u upisnik čamaca, tehnički pregledi, osiguranje
1.3	Posada čamca (broj i osposobljenost)
1.4	Nadležnosti lučkih kapetanija u odnosu na čamac i posadu čamca
1.5	Plovidba u lukama i prijevodnicama; svjetla i oznake na plovnom putu;
1.6	Vrste čamaca po tipu, materijalu, namjeni i načinu izgradnje
1.7	Dimenzije čamaca; gaz i nadvođe;
1.8	Oprema čamca i brodice, osobna sredstava za spašavanje (prsluci, pojasi)
1.9	Stabilnost čamca – pojam, podjela i značenje stabilnosti čamca
1.10	Plovidbeni i pomorski prekršaji, (pojam, nadležnost, sankcije)
1.11	Prijava nezgode čamca
2	OSNOVE PLOVIDBE
2.1	Pravila o izbjegavanju sudara, međusobno izbjegavanje brodova i čamaca
2.2	Svijetla na čamcima i brodovima
2.3	Zvučni signali
2.4	Dnevni znakovi
2.5	Održavanje i oprema čamaca; stabilnost čamca obzirom na razmještaj težina
2.6	Plovidba u otežanim uvjetima (u magli, nevremenu, po niskom i visokom vodostaju)
2.7	Poznavanje manevarskih sposobnosti čamca, pojam, vrste manevriranja i značenje
2.8	Praktično upravljanje čamcem u plovidbi, pristajanju, sidrenju i vezivanju, konopi i uzlovi
3.	MOTORISTIKA I ZAŠTITNE MJERE
3.1	Podjela mehaničkih porivnih strojeva
3.2	Osnovni pojmovi o radu, priprema za pogon; upućivanje i zaustavljanje
3.3	Načini upućivanja; podmazivanje i hlađenje
3.4	Kontrola rada; instrumenti za kontrolu
3.5	Dijagnosticiranje kvarova i njihovo otklanjanje
3.6	Akumulatori; gorivo i mjere predostrožnosti kod krcanja goriva
3.7	Brodske instalacije
3.8	Sredstva za gašenje požara

II.E.2 – Voditelj čamca kategorije B

Ispitna pitanja sukladno programu iz donje tablice.

Vrsta ispita i prag prolaznosti:

usmeni ispit – prag prolaznosti 75 %

PROGRAM ISPITA ZA VODITELJA ČAMCA KATEGORIJE »B«
1	POMORSKA I UNUTARNJA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)
1.1	Pomorska karta, općenito (vrste, sadržaj karte, katalozi karata, mjerila)
1.2	Čitanje karata, oznake i skraćenice
1.3	Određivanje kurseva i azimuta
1.4	Mjerenje udaljenosti na kartama
1.5	Plovni putovi i balisaža, IALA sustav
1.6	Ucrtavanje točke broda
1.7	Osnove terestičke navigacije
1.8	Istovremeno opažanje,
1.9	Opažanje u razmaku vremena
1.10	Zbrojena i procijenjena pozicija
1.11	Priručnici za navigaciju
1.12	Peljari
1.13	Popisi svjetionika
1.14	Kompas, upotreba, održavanje, pogreške i njihovo otklanjanje
1.15	Upotreba elektronskih pomagala na čamcu i brodici
1.16	Radar, princip rada, mjerenje udaljenosti i kuta radarom,
1.17	Dubinomjeri, vrste, principi rada, pogreške;
1.18	Brzinomjeri: vrste, principi rada, pogreške;
2	PLOVIDBENI PROPISI
2.1	Propisi o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi, o redu u lukama,
2.2	Isprave na čamcu, upis čamca u upisnik čamaca, tehnički pregledi, osiguranje
2.3	Posada čamca (broj i osposobljenost)
2.4	Nadležnosti lučkih kapetanija u odnosu na čamac i posadu čamca
2.5	Plovidba u lukama i prijevodnicama; svjetla i oznake na plovnom putu;
2.6	Vrste čamaca po tipu, materijalu, namjeni i načinu izgradnje
2.7	Dimenzije čamaca; gaz i nadvođe;
2.8	Oprema čamca i brodice, osobna sredstava za spašavanje (prsluci, pojasi)
2.9	Stabilnost čamca – pojam, podjela i značenje stabilnosti čamca
2.10	Plovidbeni i pomorski prekršaji, (pojam, nadležnost, sankcije)
2.11	Prijava nezgode čamca
3	METEOROLOGIJA
3.1	Meteorologija, općenito
3.2	Izvješća o vremenu, upozorenja
3.3	Meteorološki elementi – temperatura zraka; atmosferski tlak; vlažnost zraka; zračna strujanja; oblaci, oborine, magla i vidljivost;
3.4	Vjetrovi, njihova svojstva i utjecaj na plovidbu
4.	MOTORISTIKA
4.1	Podjela mehaničkih porivnih strojeva
4.2	Osnovni pojmovi o radu, priprema za pogon; upućivanje i zaustavljanje
4.3	Načini upućivanja; podmazivanje i hlađenje
4.4	Kontrola rada; instrumenti za kontrolu
4.5	Dijagnosticiranje kvarova i njihovo otklanjanje
4.6	Akumulatori; gorivo i mjere predostrožnosti kod krcanja goriva
4.7	Brodske instalacije
4.8	Sredstva za gašenje požara
4.9	Poznavanje mjera predostrožnosti za sprečavanje izlijevanje ulja
4.10	Balastni tankovi i tankovi za prikupljanje otpadnih voda
5.	PLOVIDBENE VJEŠTINE I SIGURNOST PLOVIDBE
5.1	Poznavanje manevarskih sposobnosti čamca, pojam, vrste manevriranja i značenje
5.2	Praktično upravljanje čamcem u plovidbi, pristajanju, sidrenju i vezivanju, konopi i uzlovi
5.3	Održavanje i oprema čamaca; stabilnost čamca obzirom na razmještaj težina
5.4	Vanjski uvjeti pri manevriranju (vjetar, valovi, struje, vodostaji)
5.5	Vrijeme i uvjeti plovidbe, plovidba u magli i nevremenu, po niskom i visokom vodostaju i drugim otežanim prigodama
5.6	Pravila o izbjegavanju sudara, međusobno izbjegavanje brodova i čamaca
5.7	Plima i oseka, morski vjetrovni valovi; mrtvo more; utjecaj plitke vode; morska doba
5.8	Svijetla na čamcima i brodovima
5.9	Dnevni znakovi
5.10	Zvučni signali
5.11	Poznavanje postupaka u slučaju opasnosti postupak u slučaju nezgode – sudara, nasukanja, prodora vode, požara i pada osobe u vodu
5.12	Preživljavanje na moru – postupci u splavima i brodicama za spašavanje
5.13	Suradnja sa SAR službama, RIS, riječne navigacijske karte
5.14	Signali opasnosti
6	PRVA POMOĆ
6.1	Pružanje prve pomoći
6.2	Sredstva za pružanje prve pomoći
6.3	Izvori povreda na čamcu
6.4	Umjetno disanje
6.5	Pružanje prve pomoći u slučaju hipotermije, smrzavanja i visokih atmosferskih temperatura
7	RADIOTELEFONSKA SLUŽBA
7.1	Isprave brodske radijske telefonske postaje, služba bdijenja, rad u luci, nadzor i inspekcija
7.2	Smještaj radijske postaje, dijelovi radijske postaje, mjere protiv smetnji
7.3	Identifikacija i pozivni znakovi, opći postupak za uspostavljanje veze
7.4	Signal za pogibelj, poziv i poruka o pogibelji
7.5	Signali i poruke o hitnosti i signali i poruke o sigurnosti
7.6	Red prvenstva u radio-prometu, radio telegram, upotreba međunarodne tablice za sricanje slova i brojeva, provjera radijske postaje
7.7	prije puštanja u rad
7.8	Praktično rukovanje radio telefonskom postajom, osnovna načela »Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost – GMDSS sustava

PRILOG III.

PROGRAM PRAKTIČNIH ISPITA

III.A – Upravljačka razina

III.A.1 – Dodatni modul za zapovjednika – nadzor oprativne razine

Ovaj modul moraju položiti kandidati koji nisu završili odobreni obrazovni program, u kojem su obuhvaćeni najmanje standardi za osposobljenost na operativnoj razini iz Priloga I.A.1 ovoga Pravilnika, niti su položili stručni ispit u skladu sa programom ispita na operativnoj razini iz Priloga II.A.1.

1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu

Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita. Ispitivači moraju ispitati 20 od 25 elemenata iz kategorije I.

Ispitivači moraju ispitati 8 od 12 elemenata iz kategorije II.

Podnositelji zahtjeva mogu kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.

Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 40 bodova.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita	Elementi ispita I. – II.
1.	0.1.1.	korištenje materijalâ na brodu kao što su vitla, bitve, užad i čelik – čela vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje	I.
2.	0.1.2.	formiranje i rastavljanje potiskivanih/tegljenih sastava korištenjem potrebne opreme i materijala	I.
3.	0.1.2.	korištenje opreme i materijala koji su dostupni na brodu za operacije formiranja sastava vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje	I.
4.	0.1.3.	pokazivanje obavljanja operacija sidrenja	I.
5.	0.1.3.	korištenje opreme i materijala koji su dostupni na brodu za operacije sidrenja vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje	I.
6.	0.1.4.	osiguravanje vodonepropusnosti broda	I.
7.	0.1.4.	izvršavanje radnih zadataka u skladu s kontrolnim popisom na palubi i u stambenim prostorijama kao što su osiguravanje vodonepropusnosti i osiguravanje otvora i skladišta	I.
8.	0.1.5.	objašnjavanje i pokazivanje članovima posade postupaka koji se primjenjuju pri prolasku kroz prevodnice, brane i mostove	II.
9.	0.1.6.	rukovanje dnevnim i noćnim sustavom oznaka te znakovima i zvučnim signalima broda te njihovo održavanje	I.
10.	0.3.3.	korištenje metoda za utvrđivanje količine utovarenog ili istovarenog tereta	II.
11.	0.3.3.	izračun količine tekućeg tereta primjenom mjerenja (sondiranja) količine tekućine u tanku i/ili tablica za tank	II.
12.	0.4.1.	upravljanje strojevima u strojarnici i kontrola tih strojeva uz pridržavanje odgovarajućih postupaka	I.
13.	0.4.1.	objašnjavanje sigurnog funkcioniranja, rada i održavanja kaljužnog i balastnog sustava, uključujući prijavljivanje incidenata povezanih s operacijama prijenosa te sposobnost ispravnog mjerenja i prijavljivanja razina u tankovima	II.
14.	0.4.1.	pripremanje operacija gašenja motora nakon završetka rada i upravljanje tim postupcima	I.
15.	0.4.1.	upravljanje pumpnim sustavima za kaljužu, balast i teret	I.
16.	0.4.1.	korištenje hidrauličkih i pneumatskih sustava	I.
17.	0.4.2.	korištenje razvodnom pločom	I.
18.	0.4.2.	korištenje obalnog napajanja električnom energijom	I.
19.	0.4.3.	primjenjivanje postupaka o sigurnosti na radu pri održavanju i popravku motora i opreme	I.
20.	0.4.5.	održavanje pumpi, sustava cijevi te kaljužnih i balastnih sustava te vođenje brige o njima	II.
21.	0.5.1	čišćenje svih stambenih prostora i kormilarnice te ispravno održavanje kućanstva u skladu s higijenskim pravilima, uključujući odgovornost za vlastiti stambeni prostor	II.
22.	0.5.1	čišćenje strojarnice i motora korištenjem odgovarajućih materijala za čišćenje	I.
23.	0.5.1	čišćenje i očuvanje vanjskih dijelova, trupa i paluba broda na ispravan način korištenjem odgovarajućih materijala u skladu s pravilima o zaštiti okoliša	II.
24.	0.5.1	vođenje brige o brodu i odlaganje kućanskog otpada u skladu s pravilima o zaštiti okoliša	II.
25.	0.5.2.	održavanje sve tehničke opreme i vođenje brige o njoj u skladu s tehničkim uputama i korištenje programa održavanja (uključujući digitalne programe)	I.
26.	0.5.3.	korištenje i pohranjivanje užadi i čelik-čela u skladu s praksama i pravilima o sigurnosti na radu	II.
27.	0.5.4.	upletanje čelik-čela i užadi, vezanje čvorova u skladu s njihovom namjenom i održavanje čelik-čela i užadi	I.
28.	0.6.1.	korištenje potrebnih tehničkih i nautičkih pojmova te pojmova povezanih s društvenim aspektima u standardiziranim komunikacijskim izrazima	I.
29.	0.7.1.	sprečavanje opasnosti povezanih s rizicima na brodu	I.
30.	0.7.1.	sprečavanje aktivnosti koje bi mogle biti opasne za osoblje ili brod	I.
31.	0.7.2.	korištenje osobne zaštitne opreme	I.
32.	0.7.3.	korištenje plivačkih vještina za operacije spašavanja	II.
33.	0.7.3.	korištenje opreme za spašavanje u slučaju operacija spašavanja te spašavanje i prijevoz unesrećene osobe	II.
34.	0.7.4.	održavanje putova za evakuaciju slobodnima	II.
35.	0.7.5.	korištenje sustavima i opremom za komunikaciju i uzbunjivanje u slučaju opasnosti	I.
36.	0.7.6., 0.7.7.	primjenjivanje različitih metoda gašenja požara te opreme i nepokretnih uređaja za gašenje požara	I.
37.	0.7.8.	pružanje medicinske prve pomoći	I.

2. Tehnički zahtjevi za brod na kojem se provodi praktični ispit

Brod na kojem se provodi praktični ispit mora imati važeću svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu.

3. Tehnički zahtjevi za simulator na kojem se provodi praktični ispit

Simulator na kojem se provodi praktični ispit mora biti odobren u skladu sa standardima iz Priloga IV.C.

III.A.2 – Zapovjednik

1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu

Ispit se sastoji od dva dijela: dijela o planiranju putovanja i dijela o izvršenju putovanja. Ocjenjivanje izvršenja putovanja mora se provesti u jednom ispitnom terminu. Svaki dio ispita sastoji se od nekoliko elemenata.

Za zapovjednike koji nisu završili odobreni program za osposobljavanje temeljen na standardima osposobljenosti za operativnu razinu niti su prošli ocjenjivanje osposobljenosti koje provodi ministarstvo, a koje je usmjereno na provjeru jesu li ispunjeni standardi osposobljenosti za operativnu razinu, zahtjevi se dopunjuju posebnim elementima propisanima u standardima utvrđenima u Prilogu III.A.1 – (dodatni modul za zapovjednika – nadzor oprativne razine).

Kad je riječ o sadržaju, ispit mora biti usklađen sa sljedećim zahtjevima:

Planiranje putovanja

Dio ispita o planiranju putovanja sastoji se od elemenata navedenih u tablici u Dodatku 1. Elementi su razvrstani u kategorije I. i II. u skladu sa svojom važnošću. Iz svake se kategorije mora odabrati 10 elemenata koji se moraju ispitati u okviru ispita.

Izvršenje putovanja

Od podnositeljâ zahtjeva zahtijeva se da pokažu da su sposobni izvršiti putovanje. Nužan uvjet za to jest da podnositelji zahtjeva sami upravljaju brodom. Pojedinačni elementi koje treba ispitati nalaze se u tablici u Dodatku 2. i, za razliku od dijela o planiranju putovanja, oni se svi moraju uvijek ispitati.

Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju svakog pojedinačnog elementa ispita.

DODATAK 1.

SADRŽAJ DIJELA ISPITA O PLANIRANJU PUTOVANJA

U svakoj se kategoriji mora ispitati 10 elemenata. Podnositelj zahtjeva može kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.

Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom ispitanom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 60 bodova.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita	Elementi ispita I. – II.
1.	1.1.1.	plovidba europskim unutarnjim plovnim putovima, uključujući prevodnice i dizala za brodove, u skladu sa sporazumom o plovidbi s agentom	I.
2.	1.1.3.	vođenje računa o ekonomskim i ekološkim aspektima upravljanja brodom kako bi se brod koristilo učinkovito uz uvažavanje zahtjeva prema okolišu	II.
3.	1.1.4.	vođenje računa o tehničkim strukturama i profilima plovnih putova te poduzimanje mjera opreza	I.
4.	1.2.1.	osiguravanje sigurnog broja članova posade u skladu s važećim pravilima	I.
5.	1.3.3.	osiguravanje sigurnog pristupa brodu	II.
6.	2.1.1.	poštovanje načela brodogradnje i konstrukcije u plovidbi unutarnjim plovnim putovima	II.
7.	2.1.2.	razlikovanje metoda konstrukcije broda i njegovog ponašanja u vodi, osobito u pogledu stabiliteta i čvrstoće	II.
8.	2.1.3.	razumijevanje konstrukcijskih dijelova broda te kontrola i analiza štete	II.
9.	2.1.4.	poduzimanje mjera radi zaštite vodonepropusnosti broda	I.
10.	2.2.1.	razumijevanje funkcija opreme broda	II.
11.	2.2.2.	poštovanje posebnih zahtjeva za prijevoz tereta i putnika	I.
12.	3.1.1.	razumijevanje mjerodavnih nacionalnih, europskih i međunarodnih propisa, kodeksa i standarda o prijevozu tereta	II.
13.	3.1.2.	sastavljanje planova rasporeda tereta, uključujući poznavanje utovara tereta i balastnih sustava, radi zadržavanja naprezanja trupa unutar prihvatljivih granica	I
14.	3.1.3.	kontroliranje postupka utovara i istovara s obzirom na sigurnost prijevoza	I.
15.	3.1.4.	razlikovanje različitih vrsta tereta i njihovih karakteristika radi nadziranja i osiguravanja sigurnog utovara tereta kako je predviđeno u planu rasporeda terete	II.
16.	3.2.1.	poštovanje učinka tereta i operacija s teretom na trim i stabilitet broda	I.
17.	3.2.2.	provjeravanje stvarne tonaže tereta, korištenje dijagramima za stabilitet i trim te opremom za izračunavanje naprezanja, uključujući ADB (automatska baza podataka), radi provjere plana rasporeda terete	I.
18.	3.3.1.	razumjeti mjerodavne nacionalne, europske i međunarodne propise, kodekse i standarde o prijevozu putnika	II.
19.	3.3.2.	organiziranje i nadziranje redovitih vježbi za sigurnost kako je utvrđeno u (sigurnosnom) rasporedu kako bi se zajamčilo sigurno ponašanje u potencijalnim opasnim situacijama	II.
20.	3.3.3.	komuniciranje s putnicima u izvanrednim situacijama	I.
21.	3.3.4.	utvrđivanje i nadziranje analize rizika na brodu u pogledu ograničenog pristupa putnika te osmišljavanje djelotvornog sustava zaštite na brodu radi sprečavanja neovlaštenog pristupa	II.
22.	3.3.5.	analiziranje prijava koje daju putnici (tj. nepredviđenih pojava, vrijeđanja, vandalizma) kako bi se moglo primjereno reagirati na njih	II.
23.	4.4.1.	sprečavanje potencijalne štete za električne i elektroničke uređaje na brodu	II.
24.	4.5.3.	evaluacija tehničke i interne dokumentacije	II.
25.	5.1.1.	osiguravanje sigurnog ponašanja članova posade u pogledu korištenja materijala i aditiva na brodu	II.
26.	5.1.2.	utvrđivanje, praćenje i osiguravanje radnih naloga kako bi članovi posade mogli samostalno obavljati radove održavanja i popravaka	II.
27.	5.1.3.	kupovanje i nadzor materijala i alata s obzirom na zdravlje i zaštitu okoliša	II.
28.	5.1.4.	osiguravanje da se čelik – čela i užad koriste u skladu sa specifikacijama proizvođača i predviđenom namjenom	II.
29.	6.3.2.	primjenjivanje nacionalnog, europskog i međunarodnog socijalnog zakonodavstva	II.
30.	6.3.3.	pridržavanje stroge zabrane alkohola i droga te primjereno reagiranje u slučajevima kršenja te zabrane, preuzimanje odgovornosti i objašnjavanje posljedica neprimjerenog ponašanja	II.
31.	6.3.4.	organiziranje opskrbe hranom i pripreme obroka na brodu	II.
32.	7.1.1.	primjenjivanje nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva te poduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu zdravlja i sprečavanje nesreća	II.
33.	7.1.2.	nadziranje i praćenje valjanosti svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu i drugih dokumenata relevantnih za brod i njegov rad	I.
34.	7.1.3.	pridržavanje propisa o sigurnosti tijekom svih radnih postupaka primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera radi izbjegavanja nesreća	I.
35.	7.1.4.	nadziranje i praćenje svih sigurnosnih mjera koje su potrebne za čišćenje zatvorenih prostora prije nego što osobe otvore te prostore, uđu u njih i očiste ih	II.
36.	7.2.5.	nadziranje sredstava za spašavanje i ispravne primjene osobne zaštitne opreme	II.
37.	7.3.1.	započinjanje priprema za planove spašavanja u različitim vrstama izvanrednih situacija	II.
38.	7.4.1.	poduzimanje mjera opreza za sprečavanje onečišćenja okoliša i korištenje odgovarajuće opreme	II.
39.	7.4.2.	primjenjivanje propisa o zaštiti okoliša	II.
40.	7.4.3.	korištenje opreme i materijala na ekonomičan način koji je prihvatljiv za okoliš	II.

DODATAK 2.

SADRŽAJ DIJELA ISPITA O IZVRŠENJU PUTOVANJA

Moraju se ispitati svi elementi navedeni u ovom dijelu ispita. U svakom elementu podnositelj zahtjeva mora ostvariti najmanje 7 od najviše 10 bodova.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita
1.	1.1.1	plovidba i manevriranje brodom primjereno situaciji i u skladu sa propisima koji se primjenjuju na plovidbu (u odnosu na brzinu i smjer struje, provjeravanja dubine vode i teretnog gaza, dubine ispod kobilice, gustoće prometa, interakcije s drugim brodom itd.)
2.	1.1.4.	uplovljavanje i isplovljavanje brodom unutarnje plovidbe na pravilan i ispravan način te u skladu sa zakonskim zahtjevima i/ili zahtjevima povezanima sa sigurnošću
3.	1.1.5.	prilagođavanje ili podešavanje navigacijskih pomagala, prema potrebi
4.	1.1.5.	prikupljanje svih informacija relevantnih za plovidbu, a dobivenih navigacijskim pomagalima, te njihovo korištenje radi prilagođavanja upravljanja brodom
5.	1.1.6.	uključivanje potrebnih uređaja na kormilarskom mjestu (navigacijskih pomagala kao što su sustavi Inland AIS i Inland ECDIS) i njihovo podešavanje
6.	2.2.2.	provjeravanje da je brod spremno za putovanje u skladu s propisima i da su teret i drugi predmeti sigurno složeni u skladu s propisima
7.	4.2.2.	primjereno reagiranje na neispravnosti (koje treba simulirati, prema potrebi) tijekom plovidbe (npr. povećanje temperature vode za hlađenje, pad tlaka ulja motora, kvar glavnog stroja/strojeva, kvar kormila, poremećene radijske komunikacije, kvar radiotelefonskog uređaja, nesiguran smjer drugog broda), odlučivanje o sljedećim koracima i pripremanje ili poduzimanje odgovarajućih koraka u pogledu radova na održavanju kako bi se osigurala sigurna plovidba
8.	5.1.2.	upravljanje brodom na način da je moguće predvidjeti potencijalnu nesreću i izbjeći nepotrebno trošenje i habanje, često provjeravanje dostupnih pokazivača
9.	6.1.1.	uspostavljanje posebne komunikacije s članovima posade (komunikacija na brodu) o različitim manevrima i u okviru sastanaka osoblja (primjerice, radi upoznavanja sa situacijom) ili s osobama s kojima je potrebno surađivati (korištenjem svih radio komunikacijskih mreža)
10.	6.2.2.	komuniciranje s relevantnim osobama (na brodu) i drugim sudionicima (centar za regulaciju prometa u određenom sektoru, drugo brod itd.) tijekom tih aktivnosti u skladu s propisima (mreža, plovni putovi na ruti kojom se plovi): korištenje radio telefonskog uređaja i telefona
11.	7.3.3.	postupanje u kriznoj situaciji (koju treba simulirati, prema potrebi, npr. pad osobe u vodu, nezgoda s kvarom, požar na brodu, istjecanje opasnih tvari, prodor vode) s pomoću brzih i opreznih manevara ili mjera za spašavanje i/ili ograničavanje štete; obavješćivanje i informiranje relevantnih osoba i nadležnih tijela u slučaju izvanredne situacije
12.	7.3.4.	komuniciranje s relevantnim osobama u slučaju neispravnosti (na brodu) i s drugim sudionicima (korištenje radiotelefonskog uređaja i telefona) kako bi se problemi riješili

2. Tehnički zahtjevi za brod na kojem se provodi praktični ispit

Brod na kojem se provodi praktični ispit mora imati važeću svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu.

3. Tehnički zahtjevi za simulator na kojem se provodi praktični ispit

Simulator na kojem se provodi praktični ispit mora biti odobren u skladu sa standardima iz Priloga IV.C.

III.B – Nacionalne osposobljenosti

III.B.1 – Voditelj skele

1. Posebne kompetencije za ocjenu

Moraju se ispitati svi elementi navedeni u ovom dijelu ispita. U svakom elementu podnositelj zahtjeva mora ostvariti najmanje 7 od najviše 10 bodova.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita
1.	1.1.	Sposobnost privezivanja i odvezivanja skele uz korištenje potrebne opreme na skeli, npr. bitvi i vitala za privezivanje i odvezivanje i sl
2.	1.3.	Sposobnost upravljanja i manevriranja skelom uz utjecaj vjetra i struje vode na plovidbu i manevriranje te uz pomoć pomoćnog čamca.
5.	1.4	Postupanje sa opremom za spašavanje – demonstriranje
6.	3.1, 3.4	Postupanje i korištenje raspoložive opreme u ukrcaju i iskrcaju, raspoređivanju i osiguravanju putnika u odnosu na stabilnost skele
7.	6.3.	postupanje u izvanrednoj situaciji (koju treba simulirati, prema potrebi, npr. pad osobe u vodu, nezgoda s kvarom, požar, prodor vode) s pomoću brzih i opreznih manevara ili mjera za spašavanje i/ili ograničavanje štete; obavješćivanje i informiranje nadležnih tijela u slučaju izvanredne situacije

2. Tehnički zahtjevi za skelu na kojoj se provodi praktični ispit

(NN 116/22, 118/24)

Brisan

III.C – Dopunske osposobljenosti

III.C.1 – Stručnjak za putničku plovidbu

1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu

Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita.

Ispitivači moraju ispitati 11 od 14 elemenata iz kategorije I., pod uvjetom da ispitivači moraju ispitati element 16. i 20.

Ispitivači moraju ispitati 7 od 8 elemenata iz kategorije II.

Podnositelji zahtjeva mogu kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.

Za kategoriju »Elementi ispita I.« podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom elementu. Za kategoriju »Elementi ispita II.« podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 45 bodova.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita	Elementi ispita I. – II.
1.	1.1	pokazivanje kako se koristi kolut za spašavanje za putnike	I.
2.	1.1	pokazivanje kako se koristi prsluk za spašavanje za putnike te članove posade i brodsko osoblje, uključujući posebnu osobnu opremu za spašavanje za osobe koje nemaju dužnosti u okviru sigurnosnog rasporeda	I.
3.	1.1	pokazivanje kako se koristi odgovarajuća oprema za evakuaciju do plitke vode, obale ili drugog broda	I.
4.	1.1	pokazivanje kako se koriste brodski čamci, uključujući njihov motor i reflektor, ili platforma u skladu s člankom 19.15. standarda ES-TRIN 2017/1 koja zamjenjuje brodski čamac ili zajednička sredstva za spašavanje u skladu s člankom 19.09. stavcima od 5. do 7. standarda ES-TRIN 2017/1	I.
5.	1.1	pokazivanje kako se koristi prikladno nosilo	I.
6.	1.1	pokazivanje kako se koristi komplet za prvu pomoć	I.
7.	1.1	pokazivanje kako se koriste samostalne naprave za disanje i kompleti opreme te kapuljača za dim u skladu s člankom 19.12. stavkom 10. standarda ES-TRIN 2017/1 ili njihove kombinacije	I.
8.	2.1	provjeravanje i praćenje intervala pregleda za opremu navedenu u stavkama br. 1 – 7 ove tablice	II.
9.	2.1	provjeravanje i praćenje potrebnih kvalifikacija osoba koje koriste komplete za prvu pomoć, samostalne naprave za disanje i komplete opreme te kapuljače za dim	II:
10.	2.1	primjereno skladištenje i distribuiranje sredstava za spašavanje	I.
11.	2.3	utvrđivanje prostora pristupačnih putnicima smanjene pokretljivosti	II.
12.	1.1	pokazivanje kako se koristi oprema za spašavanje za putnike smanjene pokretljivosti	I.
13.	2.1	objašnjavanje elemenata sigurnosnog rasporeda i plana sigurnosti	II.
14.	2.1	dodjeljivanje zadaća brodskom osoblju u skladu sa sigurnosnim rasporedom i planom sigurnosti	II.
15.	2.3	dodjeljivanje zadaća brodskom osoblju uzimajući u obzir nediskriminirajući pristup i planiranje sigurnosnog rasporeda za osobe smanjene pokretljivosti	II.
16.	2.3	organiziranje osposobljavanja i pružanje uputa osobama smanjene pokretljivosti (npr. u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010)	I.
17.	2.2	organiziranje evakuacije putničkog prostora uz objašnjavanje konkretnih mjera koje treba poduzeti u slučaju sudara, nasukavanja, dima i požara	I.
18.	2.2	gašenje požara koji je započeo te rukovanje vodonepropusnim i protupožarnim vratima	I.
19.	2.2	pružanje potrebnih informacija zapovjedniku, putnicima i vanjskim spasilačkim snagama u simuliranoj izvanrednoj situaciji	II.
20.	3.1	korištenje osnovnog engleskog rječnika i izgovaranje izraza prikladnih za usmjeravanje putnika i brodskog osoblja u standardnim situacijama i za uzbunjivanje te usmjeravanje tih osoba u slučaju izvanrednih situacija	I.
21.	4.1	objašnjavanje toga koja su prava putnika primjenjiva	I.
22.	4.1	provođenje primjenjivih postupaka za pružanje pristupa i profesionalne pomoći putnicima (npr. u skladu s Uredbom (EU) br. 1177/2010)	II.

2. Tehnički zahtjevi za brod i objekte na kopnu na kojima se provodi praktični ispit

2.1. Mjesto na kojem se provodi praktični ispit mora biti opremljeno opremom za spašavanje za putnička broda koja je potrebna za pokazivanje ispitnog elementa br. 2, uključujući posebnu opremu za spašavanje za brod s kabinama u skladu s važećim ES-TRIN standardom. Ono mora biti opremljeno sigurnosnim rasporedom i planom sigurnosti u skladu sa važećim ES-TRIN standardom te prikladnim prostorima i opremom za ocjenjivanje sposobnosti organiziranja evakuacije i ponašanja radi gašenja požara i reagiranja u slučaju požara.

2.2. Brod na kojem se provodi praktični ispit mora imati važeću svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu.

III.C.2 – Stručnjak za ukapljeni prirodni plin (LNG)

1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu

Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita.

Ispitivači moraju ispitati 9 od 11 elemenata iz kategorije I.

Ispitivači moraju ispitati 5 od 7 elemenata iz kategorije II.

Podnositelji zahtjeva mogu ostvariti najviše 10 bodova u svakom elementu.

Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom ispitanom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 30 bodova.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita	Elementi ispita I. – II.
1.	1.1	nalaganje i praćenje operacija koje provode članovi posade kako bi se na plovilu osigurala usklađenost sa zakonodavstvom i standardima koji se primjenjuju na plovila koja kao gorivo upotrebljavaju LNG, a osobito u slučaju postupka opskrbe plovila LNG-om	II.
2.	1.2	nalaganje i praćenje operacija koje provode članovi posade kako bi se osigurala usklađenost s drugim relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima	II.
3.	2.2	provođenje upravljanja rizikom, dokumentiranje sigurnosti na plovilu (uključujući plan sigurnosti i sigurnosne upute), procjenjivanje i nadziranje opasnih prostora i zaštite od požara te korištenje osobne zaštitne opreme	II.
4.	3.1	prikazivanje načina djelovanja LNG-a	II.
5.	3.1	očitavanje tlaka i temperature, upravljanje stripiranjem, sprečavanjem širenja, opskrbom plinom, ventilacijom, cjevovodnim i sigurnosnim sustavima, ventilima te upravljanje isparavanjem LNG-a	I.
6.	4.1	obavljanje svakodnevnog, tjednog i redovitog periodičnog održavanja	I.
7.	4.1	otklanjanje neispravnosti otkrivenih tijekom održavanja	I.
8.	4.1	dokumentiranje radova na održavanju	II.
9.	5.1	započinjanje i praćenje postupaka opskrbe LNG-om, uključujući mjere za jamčenje sigurnog privezivanja, ispravnog položaja kablova i cijevi kako bi se izbjeglo curenje te poduzimanje mjera za sigurno odspajanje spoja za opskrbu LNG-om ako je to u bilo kojem trenutku potrebno	I.
10.	5.1	osiguravanje usklađenosti s relevantnim propisima o sigurnosnom području	II.
11.	5.1	prijavljivanje započinjanja postupka opskrbe LNG-om	II.
12.	5.1	obavljanje sigurne opskrbe LNG-om u skladu s priručnikom, uključujući sposobnost praćenja tlaka, temperature i razine LNG-a u tankovima	I.
13.	5.1	ispiranje sustava cijevi, zatvaranje ventila i odspajanje plovila od postrojenja za opskrbu LNG-om te prijavljivanje završetka postupka nakon završetka opskrbe LNG-om	I.
14.	6.1	obavljanje: • inertiranja sustava za LNG • postupka za pražnjenje tanka za LNG gorivo • prvog punjenja tanka za LNG gorivo (sušenje i hlađenje) • stavljanja u upotrebu nakon boravka u brodogradilištu	I.
15.	7.1	• primjereno reagiranje u izvanrednim situacijama kao što su: • izlijevanje LNG-a na palubi • dodir kože s LNG-om • izlijevanja LNG-a u zatvorenim prostorima (npr. u strojarnicama) • izlijevanja LNG-a ili curenja prirodnog plina u prostorima između pregrada (npr. u tankovima za gorivo s dvostrukom stijenkom, cijevima s dvostrukom stijenkom)	I.
16.	7.1	primjereno reagiranje u slučaju požara u blizini tankova za LNG gorivo ili u strojarnicama	I.
17.	7.1	primjereno reagiranje u slučaju porasta tlaka u sustavima cijevi nakon aktivacije isključivanja u slučaju nužde u slučaju neminovnog ispuštanja ili ispuhivanja plina	I.
18.	7.1	poduzimanje hitnih mjera i hitnih mjera za nadzor na daljinu, npr. kako bi se ispravno nadzirao požar povezan s LNG-om, požar lokve, požar mlaza i bukteći požar	I.

2. Tehnički zahtjevi za brod i objekte na kopnu na kojima se provodi praktični ispit

2.1. Brod i objekti na kopnu moraju biti opremljeni:

1. dokumentacijom koja se koristi za ocjenjivanje, kao što su:

1.1. sigurnosni raspored (uključujući plan sigurnosti i sigurnosne upute) u skladu s člankom 30.03. standarda ES-TRIN 2017/1;

1.2. procjena rizika u skladu s odjeljkom I.1.3. Priloga 8. standardu ES-TRIN 2017/1;

1.3. svi drugi dokumenti koji se zahtijevaju u članku 30.01. stavku 5. standarda ES-TRIN 2017/1, uključujući detaljni priručnik s uputama za rad u skladu s odjeljkom I.1.4.9. Priloga 8. standardu ES-TRIN 2017/1;

2. posebnim sustavima za korištenje LNG-a:

2.1. sustavom za opskrbu LNG-om, uključujući stanicu za opskrbu LNG-om;

2.2. sustavom za sprečavanje širenja LNG-a;

2.3. sustavom cijevi za LNG;

2.4. sustavom za opskrbu plinom;

2.5. sustavom za pripremanje plina;

3. prikladnom strojarnicom;

3.1. sustavom za ventilaciju;

3.2. sustavom za sprečavanje i nadzor curenja;

3.3. sustavom za praćenje i sigurnosnim sustavom i

3.4. dodatnim sustavima za gašenje požara.

2.2. Brod na kojem se provodi praktični ispit mora imati važeću svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu.

III.C.3 – Posebno odobrenje za plovidbu uz pomoć radara

1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu

Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita.

Ispitivači moraju ispitati elemente od 1. do 16. i barem jedan od elemenata od 17. do 19. Podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom elementu.

Broj	Osposobljenosti	Element ispita
1.	1.1	uključivanje i podešavanje navigacijskih radarskih uređaja te upravljanje njihovim radom
2.	1.1	uključivanje i podešavanje pokazivača brzine okretanja te upravljanje njegovim radom
3.	1.1	ispravno tumačenje prikaza na zaslonu radara postavljanjem funkcija dometa, razlučivosti, svjetline, pojačanja, kontrasta, drugih povezanih uređaja, središta i podešavanja
4.	1.1	korištenje pokazivačem brzine okretanja, npr. postavljanjem brzine okretanja u skladu s maksimalnom brzinom okretanja broda
5.	2.1	utvrđivanje položaja antene na zaslonu i pramčanice, postavljanje položaja, kursa i smjera okretanja vlastitog broda te određivanje udaljenosti i dosega
6.	2.1	tumačenje ponašanja drugih sudionika u prometu (broda u stanju mirovanja, broda koji dolazi iz suprotnog smjera i broda koji se kreće u istom smjeru)
7.	2.2	analiziranje informacija dobivenih radarom, primjerice pramčanice, elektroničke azimutne linije, daljinskih kružnica i promjenjive daljinske kružnice, tragova radarskog cilja, decentriranja i usporednih linija, te objašnjavanje radarske slike
8.	3.1	smanjivanje smetnji koje dolaze s vlastitog broda provjeravanjem antene, smanjivanjem sjena i višestrukih odraza, npr. u prostoru skladišta
9.	3.2	poduzimanje mjera za smanjenje smetnji iz okoliša smanjivanjem utjecaja kiše i valova, ispravnim postupanjem s raspršenim poljima (npr. s mostova), lažnim/prividnim jekama s dalekovoda i kabela te s učincima stvaranja sjena i višestaznog širenja
10.	3.3	uklanjanje smetnji koje dolaze s drugih navigacijskih radarskih uređaja korištenjem sprečavanja smetnji
11.	4.1	ispravno dodjeljivanje zadaća članovima posade palube
12.	4.1	osiguravanje suradnje između kormilara i osobe koja koristi navigacijske radarske uređaje u skladu s vidljivošću i značajkama kormilarnice
13.	4.1	korištenje pokazivača brzine okretanja i sustava Inland ECDIS ili sličnih prikaza u kombinaciji s radarom
14.	4.1	postupanje u skladu s pravilima plovidbe u slučaju smanjene vidljivosti i u slučaju dobre vidljivosti
15.	4.1	korištenje radijskog uređaja i zvučnih signala te dogovaranje o kursu korištenjem informacija dobivenih radarom
16.	4.1	davanje zapovijedi kormilaru uključujući provjeru njegovih potrebnih znanja i vještina
17.	5.1	poduzimanje odgovarajućih mjera u situacijama s jako gustim prometom
18.	5.1	poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju otkazivanja uređaja
19.	5.1	primjereno reagiranje u nejasnim ili opasnim prometnim situacijama

2. Tehnički zahtjevi za brod na kojem se provodi praktični ispit

2.1. Brod na kojem se provodi praktični ispit mora imati važeću svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu.

2.2. Brod na kojem se provodi praktični ispit za ocjenjivanje kompetencije zapovjednika koji plovi uz pomoć radara mora ispunjavati tehničke zahtjeve utvrđene u članku 7.06. važećeg ES-TRIN standarda.

2.3. Brod na kojem se provodi praktični ispit mora biti opremljen funkcionalnim sustavom Inland ECDIS ili usporedivim uređajem za prikazivanje elektroničkih karti.

3. Tehnički zahtjevi za simulator na kojem se provodi praktični ispit

Simulator na kojem se provodi praktični ispit mora biti odobren u skladu sa standardima iz Priloga IV.C.

PRILOG IV.

TEHNIČKA OPREMLJENOST OBRAZOVNIH USTANOVA I UČILIŠTA

IV.A – Minimalni sadržaj zahtjeva za izdavanje dopusnice za održavanje programa obrazovanja i izobrazbe

IV.A.1 – Zahtjev za izdavanje suglasnosti na izvođenje programa obrazovanja

Zahtjev koji podnosi obrazovna ustanova za izdavanje suglasnosti na izvođenje programa obrazovanja mora sadržavati najmanje:

a) dopusnicu izdanu od strane ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje sukladno posebnim propisima za pojedini program obrazovanja;

b) cjeloviti program obrazovanja (sadržaj, broj sati, potrebna nastavna sredstva, literatura, posebni uvjeti) za koje se zahtjeva izdavanje suglasnosti;

c) popis programa izobrazbe obuhvaćenih programom obrazovanja s raščlambom predmeta programa izobrazbe prema predmetima programa obrazovanja

d) popis nastavnika koji izvode nastavu i/ili uvježbavanje uključujući: ime i prezime, dob, školsku spremu, osnovnu i dopunsku osposobljenost sukladno ovom Pravilniku, nastavno i/ili znanstveno zvanje i radno iskustvo, te razdoblje za koje je pojedini nastavnik zaposlen;

e) broj, veličina i opis prostora te namjenske opreme koja će se koristiti u izvođenju nastave;

f) popis obveznih i dopunskih uređaja i opreme s njihovim opisom;

g) popis plovila ili drugih odgovarajućih objekata ili prostora s kratkim opisom (ako je primjenjivo);

h) opis brodarskih vježbališta s njihovom opremom i uređajima (ako je raspoloživo);

i) važeća svjedodžba sustava upravljanja kvalitetom.

IV.A.2 – Zahtjev za izdavanje rješenja o povjeravanju izobrazbe

Zahtjev koji podnosi učilište za izdavanje rješenja o povjeravanju izobrazbe mora sadržavati najmanje:

a) naziv programa izobrazbe koji učilište namjerava provoditi;

b) cjeloviti izvedbeni program (sadržaj, broj sati, potrebna nastavna sredstva, literatura, posebni uvjeti) za koje se zahtijeva izdavanje rješenja

c) popis predavača koji će izvoditi program izobrazbe uključujući dokaze o njihovom radno-pravnom statutu, sukladno posebnim propisima i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovog Pravilnika

d) popis i odgovarajuća dokumentacija o opremi koja će se koristiti u izvođenju programa izobrazbe;

e) popis obveznih i dopunskih uređaja i opreme s njihovim opisom;

f) popis plovila ili drugih odgovarajućih objekata ili prostora s kratkim opisom (ako je primjenjivo);

g) opis brodarskih vježbališta s njihovom opremom i uređajima (ako je raspoloživo);

h) važeća svjedodžba sustava upravljanja kvalitetom.

IV.B – Uvjeti u pogledu tehničke opremljenosti i osoblja

IV.B.1 – Uvjeti za provedbu programa obrazovanja

1. Opći uvjeti za provedbu programa obrazovanja

1.1 Nastavni prostori omogućuju obrazovanje predviđenoga broja pristupnika.

1.2. Za svaki program obrazovanja obrazovna ustanova mora posjedovati literaturu (priručnik, skripta, udžbenik i dr.) izrađen u skladu sa zahtjevima pojedinog programa obrazovanja odnosno u skladu sa kurikulumom.

1.3. Obrazovna ustanova mora posjedovati u svom vlasništvu uređaje, plovilo ili drugi odgovarajući objekt ili prostor i drugu obveznu opremu potrebnu za izvođenje pojedinog programa obrazovanja odnosno izobrazbe. Iznimno, opremu koja je izričito navedena u popisu minimalnih tehničkih uvjeta za izvođenje pojedinog programa obrazovanja odnosno izobrazbe, obrazovna ustanova može osigurati valjanim ugovorom zaključenim sa vlasnikom takve opreme.

1.4. Referentni video materijal koji se koristi u izvođenju programa obrazovanja mora biti autoriziran i originalan i mora biti u vlasništvu obrazovne ustanove koji izvodi program obrazovanja ili mora posjedovati odgovarajuće odobrenje za korištenje istoga od vlasnika.

2. Nastavni prostor

Sve učionice u kojima će se obavljati obrazovanje moraju biti u skladu sa standardima definiranim posebnim propisima, te moraju imati:

a. nastavnu ploču ili prikazni blok

b. projektor

c. opremu za prikazivanje video programa

d. odgovarajuća računala (za programe obrazovanja koji zahtijevaju rad na računalu)

e. audio opremu (za programe koji zahtijevaju takvu opremu);

f. odgovarajući broj radnih stolova obzirom na broj polaznika obrazovanja.

3. Nastavnici

3.1. Obrazovna ustanova mora raspolagati dovoljnim brojem nastavnika za predviđeni plan i program obrazovanja i predviđeni broj polaznika, sukladno s pedagoškim mjerilima.

3.2. Obrazovna ustanova mora osigurati da svi nastavnici:

a. posjeduju potrebno iskustvo u svojoj struci i predmetu;

b. da svi nastavnici poznaju cjelokupan program obrazovanja i/ili izobrazbe u kojoj sudjeluju;

c. da svi nastavnici koji sudjeluju u pojedinačnim vrstama obrazovanja i/ili izobrazbe poznaju posebne ciljeve odnosnog obrazovanja i/ili izobrazbe;

d. da svi nastavnici poznaju nastavne metode, njihovu primjenu i učinke;

e. da se svi nastavnici u svom nastavnom djelovanju savjesno i dosljedno prilagođuju tehnološkim i drugim izmjenama u brodarstvu;

f. da svi nastavnici realno ocjenjuju i povoljno utječu na formiranje stručne i ljudske ličnosti polaznika, kao budućih brodaraca.

4. Minimalni uvjeti u pogledu opreme za izvođenje programa obrazovanja

4.1. Srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje za operativnu razinu

1. Bitve

2. Užad, čelik čelo uže

3. Vitka siderna

4. Interfon

5. Zaštitna oprema

6. Oprema za spašavanje

7. Sidrena oprema

8. Kormilarenje – uređaj za kormilarenje, pokazivač otklona kormila

9. Svjetla

10. Znakovi

11. Karte

12. Kompas brodski

13. Pokazivač brzine okretanja

14. Brzinomjer

15. Literatura (Važeći propisi koji se odnose na sigurnost plovidbe: Pravila plovidbe, AGN, CEVNI, SIGNI, IALA, ADN, Daljinar, Popis mostova)

16. Kontrolni popisi – strojarnica, paluba

17. Isprave i knjige broda

18. Evidencije na brodu

19. Tankovi i zračnici

20. Uređaj za zvučne signale

21. VHF brodska radio stanica

22. Inlad AIS

23. Računalni sustavi (Inland ECDIS – elektroniče karte, NtS)

24. Zagaznica i ljestvica gaza

25. Brodski motor – glavni i pomoćni sa instrumentima za kontrolu

26. Alat motora i materijal za popravke i održavanje

27. Električni sustav motora – maketa

28. Razvodna ploča

29. Obalni priključak

30. Pumpe

31. Ukrcajnji mostić

32. CPR oprema

33. Protupožarna oprema

34. Uredba 1177/2010

Napomena: Navedena oprema se može osigurati temeljem valjanog ugovora zaključenog sa vlasnikom takve opreme

4.2. Srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje za upravljačku razinu

Dodatna oprema u odnosu na minimalne uvjete u pogledu opreme za izvođenje programa obrazovanja za operativnu razinu:

1. Računalni sustavi (RIS, ERI, ISUP)

2. CEMT klasifikacija

3. GPS uređaj

4. Direktiva EU 2016/1629

5. CDNI Konvencija

IV.B.2 – Uvjeti za provedbu programa izobrazbe

1. Uvjeti za provedbu programa izobrazbe

a. Najveći broj polaznika pojedinog programa ne smije prijeći 20

b. Za svaki program izobrazbe obrazovna ostanova odnosno učilište mora posjedovati literaturu (priručnik, skripta, udžbenik i dr.) izrađenu u skladu sa zahtjevima pojedinog programa izobrazbe.

c. Obrazovna ustanova odnosno učilište može posjedovati ili osigurati valjanim ugovorom zaključenim sa vlasnikom opremu potrebnu za izvođenje pojedinog programa izobrazbe.

2. Nastavni prostor

Sve učionice u kojima će se obavljati izobrazba moraju biti odgovarajuće veličine za prihvat najviše 20 polaznika, te moraju imati:

a. nastavnu ploču ili prikazni blok

b. projektor

c. odgovarajuća računala (za programe izobrazbe koji zahtijevaju rad na računalu)

d. audio opremu (za programe koji zahtijevaju takvu opremu);

e. odgovarajući broj radnih stolova obzirom na broj polaznika izobrazbe.

3. Predavači

3.1. Opći uvjeti

Učilište mora osigurati da svi predavači:

1. posjeduju potrebno iskustvo u svojoj struci i predmetu,

2. koji sudjeluju u pojedinačnim vrstama izobrazbe poznaju posebne ciljeve odnosnog programa izobrazbe,

3. poznaju nastavne metode, njihovu primjenu i učinke,

4. u svom nastavnom djelovanju savjesno i dosljedno prilagođuju tehnološkim i drugim izmjenama u brodarstvu,

5. da svi nastavnici realno ocjenjuju i povoljno utječu na formiranje stručne i ljudske ličnosti polaznika, kao budućih brodaraca.

4. Minimalni uvjeti u pogledu opreme za izvođenje programa izobrazbe

1. Plovilo ili drugi odgovarajući objekt ili prostor na kopnu

2. Namjenska oprema koja će se koristiti u izođenju nastave, a koja osigurava obrazovanje praktičnim elementima u realnim uvjetima.

Napomena: Navedena oprema se može osigurati temeljem valjanog ugovora zaključenog sa vlasnikom takve opreme.

IV.C – Standard za odobravanje simulatora

Tehnički i funkcionalni zahtjevi za simulatore za upravljanje brodom i radarske simulatore u unutarnjoj plovidbi

Br.	Element	Kvalitativna razina tehničkog zahtjeva	Postupak ispitivanja	Simulator za upravljanje brodom	Simulator za radar
1.	Navigacijski radarski uređaj unutarnje plovidbe	Na simulatoru mora biti ugrađen najmanje jedan navigacijski radarski uređaj unutarnje plovidbe s istim funkcijama kao i tipsko odobreni navigacijski uređaj unutarnje plovidbe u skladu sa standardom ES-TRIN.	Mora se provjeriti ima li uređaj iste funkcije kao i tipsko odobreni navigacijski radarski uređaj unutarnje plovidbe.	X	X
2.	Komunikacijski sustav	Simulator mora biti opremljen komunikacijskim sustavom koji se sastoji od: alternativne interne telefonske veze i dvaju neovisnih radio komunikacijskih sustava unutarnje plovidbe.	Mora se provjeriti je li simulator opremljen komunikacijskim sustavima.	X	X
3.	Sustav Inland ECDIS	Na simulator mora biti ugrađen najmanje jedan sustav Inland ECDIS.	Mora se provjeriti ima li uređaj iste funkcije kao sustav Inland ECDIS.	X
4.	Područje vježbe	Područje vježbe sadržava barem jednu reprezentativnu rijeku s rukavcima ili kanalima i lukama.	Vizualni pregled područja.	X	X
5.	Zvučni signali	Zvučni signali mogu se davati korištenjem nožne pedale ili gumba.	Mora se provjeriti ispravno funkcioniranje nožnih pedala ili gumba.	X	X
6.	Ploča za svjetla za noćnu plovidbu	Na simulator je ugrađena ploča za svjetla za noćnu plovidbu.	Mora se provjeriti ispravno funkcioniranje ploče za svjetla za noćnu plovidbu.	X	X
7.	Matematički modeli za brodove	Najmanje tri matematička modela reprezentativnih vrsta brodova s različitim metodama propulzije i uvjetima nakrcanosti, uključujući jedan mali brod koji može biti tegljač, jedan srednje veliki brod (npr. duljine 86 m) i jedan veliki brod (npr. duljine 110 m ili 135 m).	Mora se provjeriti jesu li dostupna tri obvezna modela.	X
8.	Matematički model za brod	Najmanje jedan matematički model reprezentativne vrste broda (npr. duljine 86 m).	Mora se provjeriti je li obvezni model dostupan.		X
9.	Broj dostupnih ciljanih brodova1	Simulator mora sadržavati određene brodove karakteristične za najmanje pet klasa plovnih putova iz klasifikacije Europske konferencije ministara prijevoza (CEMT).	Mora se provjeriti jesu li dostupni potreban broj i potrebna raznolikost ciljnih brodova.	X	X
10.	Operaterova postaja	Operater mora biti u stanju komunicirati na svim VHF kanalima. Operater mora moći pratiti korištenje tih kanala.	Mora se potvrditi može li operater komunicirati na svim VHF kanalima i može li operater pratiti korištenje svih kanala.	X	X
11.	Različite vježbe	Mora postojati mogućnost izrade, pohranjivanja i izvođenja različitih vježbi, koje moraju biti podesive tijekom izvođenja.	Moraju se obaviti različite operacije.	X	X
12.	Odvojive vježbe	Tijekom ispitivanja više od jednog kandidata, vježbe jednog kandidata ne smiju ometati ispitivanje drugog kandidata.	Vježba se ponavlja za svakog kandidata ponaosob.	X	X
13.	Komandni most-funkcionalnost i raspored	Kormilarnica mora biti konstruirana za radarsku plovidbu koju obavlja jedna osoba kako je utvrđeno u standardu ES-TRIN 2017/1.	Mora se provjeriti odgovaraju li raspored i funkcije opreme mosta važećim tehničkim zahtjevima za broda unutarnje plovidbe. Mora se provjeriti je li kormilarnica konstruirana za kormilarenje koje obavlja jedna osoba.	X	X
14.	Kormilarska postaja (most/kabina)	Kormilarske postaje moraju sličiti onima na brodovima unutarnje plovidbe u pogledu oblika i dimenzija.	Vizualni pregled.	X	X
15.	Operaterova postaja	1. Mora postojati posebna prostorija u kojoj mogu sjediti operater (i) i ispitivač(i), pri čemu ispitivač mora biti u stanju vidjeti radarsku sliku kandidata, odnosno operatera. 2. Prostori kormilarnice i operater moraju biti odvojeni. Moraju biti što je više moguće zvučno izolirani. 3. Operater mora biti u stanju raditi s najmanje dva VHF kanala istodobno. 4. Operater mora biti u stanju jasno utvrditi koji radijski komunikacijski kanal kandidat koristi.	Vizualni pregled operaterove postaje i provjera funkcija.	X	X
16.	Postaja za brifiranje /debrifiranje	Mogućnost reprodukcije vježbe na operaterovoj postaji ili postaji za debrifiranje.	Aktivnosti ocjenjivanja moraju se pratiti.	X	X

1 Ciljani brod je brod u potpunosti pod kontrolom simulatora te može imati mnogo jednostavniji način kretanja nego vlastiti brod.

Vlastiti brod[1](Vlastiti brod je objekt u simulatoru kojim u potpunosti upravlja čovjek (operater) te pruža vizualni prikaz scenarija.)

17.	Stupnjevi slobode	Simulator mora biti u stanju vizualizirati kretanje u šest stupnjeva slobode.	Stupnjevi slobode primijenjeni u simulatoru mogu se evaluirati promatranjem sustava za vizualni prikaz ili s pomoću instrumenata. Stoga se sljedeći manevri izvode korištenjem malog broda koji se obično kreće na mnogo posebniji i brži način od većih brodova. – Ako se obzor njiše kad se gleda naprijed tijekom plovidbe u krivinama, primjenjuje se valjanje. – Ako se pramac broda podiže i spušta s jakim uzdužnim ubrzanjima, primjenjuje se posrtanje. – Ako dubinomjer pokazuje promjene pri kretanju većim brzinama pri stalnoj dubini vode, primjenjuje se podizanje/spuštanje. To ispitivanje podrazumijeva modeliranje efekta brzinskog utonuća.	X
18.	Stupnjevi slobode	Simulator mora biti u stanju simulirati kretanje u tri stupnja slobode.	Stupnjevi slobode primijenjeni u simulatoru moraju se evaluirati.		X
19.	Pogonski sustav	Simulacija svih komponenti pogonskog sustava mora se izvoditi na vrlo realističan način te se pritom vodi računa o svim relevantnim utjecajima.	Pogonski sustav mora se ispitati manevrima ubrzanja i zaustavljanja tijekom kojih se može promatrati radni učinak motora (u smislu reakcije na dodavanje snage) i broda (u smislu maksimalne brzine i ponašanja tijekom vremena).	X	X
20.	Kontrolni uređaji	Kontrolni uređaj ponaša se na vrlo realističan način s obzirom na brzinu okretanja kormila te se pritom vodi računa o najvažnijim utjecajima.	Kako bi se ispitala kvaliteta simulacije kontrolnih uređaja, mogu se provesti različita ispitivanja. Ograničenja su dana ako nije moguće evaluirati ponašanje bez protokola varijabli stanja. – Reakcija: kontrolni uređaj koristi se pri kretanju unaprijed i unatrag. Promatra se počinje li dolaziti do promjena u smjeru broda. – Brzina okretanja kormila: koristi se kontrolni uređaj, a brzina okretanja promatra se na zaslonu. Može se mjeriti da li je brzina realistična.	X	X
21.	Učinci plitke vode	Učinak ograničene dubine vode na potrebnu snagu i ponašanje pri manevriranju modelira se ispravno u smislu kvalitete simulacije.	Predlažu se dvije vrste ispitivanja koje omogućuju prosuđivanje kvalitete u pogledu uzimanja u obzir utjecaja plitke vode. Kretanje ravno naprijed: u različitim dubinama vode mjeri se postignuta maksimalna brzina, standardizirana s brzinom u dubokoj vodi i ucrtana u odnosu na parametar gaz po dubini vode (T/h). Usporedbom s postojećim podacima iz ispitivanja modela dobivaju se informacije o tome koliko utjecaj plitke vode u simulaciji odgovara stvarnosti. Radijus okretanja: kretanjem broda stalnom snagom i pod kutom kormila od 20° u vodama bez prepreka po bokovima mogu se zabilježiti vrijednosti brzine, kuta zanošenja, brzine okretanja i radijusa okretanja broda na mjestu pri postupnom smanjenju dubine vode. Ucrtavanjem tih podataka u odnosu na T/h može se utvrditi kako se kut zanošenja, brzina okretanja, brzina i radijus mijenjaju s promjenom dubine vode.	X
22.	Utjecaj struje	Na brodu postoje najmanje dvije točke za mjerenje struje kako bi se mogao izračunati moment zakretanja broda uslijed struje.	Planiraju se ispitivanja kako bi se provjerilo postojanje karakteristika radnog učinka i njihovo uzimanje u obzir u simulaciji: – vlastiti brod bez pogona stavlja se u rijeku s postojećom strujom. Promatra se je li brod nošen strujom. Osim toga, provjerava se ubrzava li se on do brzine struje. Ako struja slijedi smjer rijeke, dodatno će se provjeriti da li se brod blago zaokreće. – u ispitivanju s ulaskom u luku iz rijeke sa strujom pokazuje se do koje mjere simulator realistično izračunava moment zakretanja koji stvara nehomogena struja.	X	X
23.	Utjecaj vjetra	Utjecaj vjetra stvara sile na horizontalnoj ravnini u skladu sa stvarnom brzinom i smjerom vjetra. Vjetar stvara i momente zakretanja i valjanja.	Mogu se provesti različita ispitivanja kako bi se provjerila kvalitativna razina utjecaja vjetra. Kako bi se ti učinci mogli lako otkriti, potrebno je odabrati relativno velike brzine vjetra. Provesti ispitivanje kako slijedi: provesti ispitivanje i za pramčani vjetar i za bočni vjetar s dvije različite brzine vjetra u području bez ikakvog drugog utjecaja osim vjetra. Pokrenuti vjetar i promatrati ponašanje. Zaustaviti vjetar i ponovo promatrati ponašanje. Započeti s brodom koji se ne kreće.	X
24.	Utjecaj obale	Bočna sila i moment zakretanja obično se mijenjaju s udaljenošću od obale i brzinom na odgovarajući način.	Za provjeravanje učinka obale u simulatoru potrebno je područje vježbe na kojem se s jedne strane nalazi obalo-utvrda ili zid. Potrebno je provesti sljedeća ispitivanja: – brod se kreće usporedno uza zid. Provjerava se ima li to utjecaja na pravocrtno kretanje, privlači li zid brod prema sebi te da li se pramac okreće od zida. – udaljenost od obale ili zida i brzina broda mijenjaju se te se promatra kako se mijenjaju učinci	X
25.	Interakcija dvaju brodova	Brodovi međusobno djeluju jedan na drugoga, a realistični se učinci izračunavaju.	Za potpunu provjeru interakcije između dvaju brodova u simulatoru se započinje vježba s dva vlastita broda u vodama bez bočnih ograničenja. Ako to nije moguće, ispitivanje se može provesti i korištenjem ciljanog broda kao drugog broda. Radi dobre procjene rezultata brod započinje kretanje na usporednim kursevima na relativno maloj bočnoj udaljenosti. – i za pretjecanje i za susretanje provjerit će se u kojoj mjeri vlastiti brod pokazuje znakove privlačenja i zakretanja. – Smanjuje se dubina vode. Provjerava se povećavaju li se učinci interakcije. – Udaljenost između brodova povećava se kako bi se provjerilo smanjuju li se time ti učinci. – Brzina drugog broda povećava se. Provjerava se funkcionalni odnos između učinka broda koji prolazi i brzine susretanja drugog broda.	X
26.	Brzinsko utonuće	I dinamičko utonuće i trim modeliraju se u ovisnosti o brzini, dubini vode i gazu.	Ta značajka najbolje se može ispitati na području s vodama bez ograničenja po bokovima i stalnom dubinom vode. – Probnom vožnjom mora se pokazati može li se značajka »brzinsko utonuće« provjeriti korištenjem dubinomjera. – Različite vrijednosti dubine ispod kobilice na pramcu i krmi pokazuju da na brodu dolazi do pojave trima – S povećanjem brzine provjerava se funkcionalni odnos između brzinskog utonuća (razlike između dubine ispod kobilice u stanju mirovanja i u kretanju) i brzine broda. – Provjerava se povećava li se brzinsko utonuće kad je brzina stalna, ali se dubina vode smanjuje.	X
27.	Učinak kanala	Uzimanje u obzir povratnog toka. Povratni tok nije u linearnom odnosu s brzinom broda.	Povratni tok fizikalni je učinak koji se unosi u simulator kao sila otpora koja djeluje na brod. Kako bi se to ispitalo, brod se stavlja u uski kanal te se kreće stalnom snagom. Tada se mjeri brzina. Snaga se povećava i mjeri se brzina. Ispitivanje se ponavlja u otvorenim vodama, pri čemu se primjenjuje ista stalna snaga (dvije razine). Očekivani je učinak sljedeći: – brzina u uskom kanalu manja je nego na otvorenim vodama pri istoj postavci snage, – pri većoj snazi razlika u brzini veća je nego pri manjoj snazi.	X
28.	Učinak prevodnice	U prevodnici su učinci na brod isti kao i u kanalu. Prevodnica uzrokuje dodatni učinak zbog ististinskog strujanja koji je prouzročen ulaskom u prevodnicu broda s velikim faktorom blokiranja (učinak klipa).	Ispitivanje učinka kanala pokazuje povratni tok. To se ispitivanje ne mora ponavljati. Učinak klipa može se pokazati na sljedeći način: – Brod se uvodi u prevodnicu relativno velikom brzinom. Na brod djeluje dodatan otpor nakon ulaska u prevodnicu (usporavanje). Kad se pogon zaustavi, sile za kretanje unatrag još uvijek su prisutne te se brod blago kreće unatrag. – Brod se pokreće u prevodnici, a pogon se postavlja na fiksne postavke. Brod će napustiti prevodnicu, a na njega će djelovati sila otpora zbog učinka klipa. Nakon napuštanja prevodnice (brod je izašao iz prevodnice) sila otpora prestaje, što se pokazuje naglim porastom brzine koji se može zabilježiti.	X
29.	Nasukavanje	Nasukavanje usporava brod i može se čuti njegov zvuk, ali ono ne dovodi u svim slučajevima do zaustavljanja broda. Nasukavanje se priopćuje operateru.	Za provjeru nasukavanja potrebno je područje vježbe s ravnim dnom kao i s dnom koje se blago podiže. Ovdje se rješava problem samog postojanja odgovarajućih informacija o dubini u simulatoru, a ne prikaz toga u sustavu za vizualni prikaz. Pri nasukavanju na pijesak/šljunak mora se ispitati da li se brod stvarno zaustavlja te, ako je tako, zaustavlja li se naglo ili usporava. Tijekom nasukavanja sustavom za vizualni prikaz mora se provjeriti promjena horizontalne ravnine broda. Pri prelasku preko ravnog dna u izrazito plitkim vodama mora se ispitati dolazi li do nasukavanja broda zbog brzinskog utonuća dok se brzina kontinuirano povećava. Kod svih se nasukavanja mora provjeriti je li taj događaj popraćen zvukom.	X
30.	Nasukavanje Sudar brodova s obalom, Sudar brodova međusobno, Sudar brodova s mostom	Kandidata i operatera obavješćuje se u simulaciji o nasukavanju, sudaru broda s obalom, sudaru brodova međusobno ili sudaru brodova s mostom.	Vizualni pregled		X
31.	Sudar brodova s obalom	U simulaciji se o sudarima brodova s obalom obavješćuje barem s pomoću zvučnog signala. Simulacija usporava brod. Izračun sudara provodi se korištenjem dvodimenzionalnog oblika broda.	Simulacija sudara broda i obale može se ispitivati samo za područja vježbe s različitim objektima na obali. Plovidbom u smjeru različitih objekata može se ispitati može li ih simulator otkriti i reagirati na njih. Za različite se objekte mora ispitati postoje li određene vrste objekata kod kojih nema nikakve reakcije na sudar. Zvučni signal za sudar može se ispitati zvučnim sustavom simulatora, ako je dostupan. Promatranje sudara u sustavu za vizualni prikaz pokazuje dolazi li do sudara naglo ili se simulira zona gužvanja. Sudar pod tupim kutom i pri niskoj brzini može pokazati izračunava li se elastični udarac.	X
32.	Međusobni sudar brodova	U simulaciji se o međusobnom sudaru brodova obavješćuje barem s pomoću zvučnog signala. Simulacija usporava brod. Izračun sudara provodi se korištenjem dvodimenzionalnog oblika broda.	Mogu se izvesti različiti sudari uz preduvjet da nema nikakve razlike za vlastite brodove sudara li se on s drugim vlastitim brodom ili s drugim brodovima. Provjerava se koja reakcija nastaje za vlastiti brod na simulatoru tijekom sudara dvaju brodova te može li se čuti zvučni signal. Na instruktorovoj postaji provjerava se, uz dostatno povećanje, koriste li se obrisi brodova za otkrivanje sudara. Ispituje se dolazi li do sudara točno u tom trenutku, kada se obrisi međusobno dodirnu. Postojanje preciznog otkrivanja sudara provjerava se i za različite brodove različitih oblika.	X
33.	Sudar broda s mostom	Sudari brodova i mosta otkrivaju se korištenjem vrijednosti statične visine (koja odgovara visini sa spuštenom kormilarnicom i spuštenim jarbolom). U simulaciji se o tim sudarima obavješćuje barem s pomoću zvučnog signala. Simulacija usporava brod.	Kako bi se ispitalo to ostvarenje, na području vježbe mora postojati most te se koristi elektronička navigacijska karta za unutarnju plovidbu. Provjerava se dolazi li do sudara tijekom prolaska ispod mosta bez dovoljno slobodnog prostora te koji je ishod za daljnju simulaciju. Provjerava se je li moguć siguran prolaz uz dovoljno smanjenje vodostaja ili povećanje gaza. To se mora provjeriti i u sustavu za vizualni prikaz. Potrebne su različite vožnje kako bi se provjerila točka sudara na brodu ako postoji samo jedna. U tom se slučaju može i lokalizirati to uzrokuje li most sudar na središnjoj liniji ili na vanjskim omeđenjima.	X
34.	Pomična kormilarnica	Visina sudara i točka oka moraju se moći prilagoditi položaju mosta. Mora biti dostupno stalno pomicanje pomične kormilarnice.	Preduvjet za ispitivanje ove značajke radnog učinka dostupnost je tipičnog broda unutarnje plovidbe, npr. broda duljine 110 m Osnovna dostupnost ove funkcije može se provjeriti na temelju toga postoji li upravljački uređaj za promjenu položaj mosta (kormilarnice). Ta se funkcija može ispitati na mostu, (kormilarnici), a mora se provjeriti mogu li se odabirati proizvoljni položaji te je li to pomicanje naglo ili realistične brzine. Postavljanjem drugog vlastitog broda u blizini može se ispitati je li ta funkcija dostupna i za drugi brod u sustavu za vizualni prikaz. Može se promatrati i to pomiču li se navigacijska svjetla i dnevni znakovi u skladu s pomicanjem pomične kormilarnice drugog vlastitog broda u sustavu za vizualni prikaz.	X
35.	Užad	Sustav za vizualni prikaz mora prikazivati i dinamiku brodova i dinamiku užeta (npr. labavost, elastičnost, težinu i pucanje te povezanost s točkama bitvi).	Na području vježbe s obalnim zidovima mora se ispitati privezivanje s pomoću užeta. Pri korištenju užeta mora se provjeriti je li uže povezano s određenim točkama bitvi. Pucanje užeta mora se provjeriti pokušavanjem zaustavljanja broda s pomoću užeta pri punoj brzini broda. Labavost užeta mora se provjeriti smanjivanjem sile i udaljenosti.	X
36.	Sidra	Sidra mogu biti spuštena i uvučena. Uzimaju se u obzir dubina vode i dinamika lanca.	Funkcija sidra može se ispitati na području vježbe s ograničenom dubinom vode i vlastitim brodom s jednim sidrom ili nekoliko njih. Razumno je da bude dostupna stalna struja promjenjive brzine. Spuštanje i uvlačenje sidra moguće je jedino ako postoje odgovarajući operativni elementi. Mora se provjeriti i postoje li instrumenti koji pokazuju duljinu lanca. Provjerava se razlikuju li se brzine pri spuštanju i uvlačenju. Osim toga, mora se provjeriti i može li se čuti odgovarajući zvuk. Promjenom dubine vode mora se provjeriti ima li dubina vode utjecaj na funkciju sidra. Pri nižim brzinama struje mora se ispitati da li se brod njiše i da li se potpuno zaustavlja nakon sidrenja. Pri stalnom pojačavanju struje mora se ispitati drži li sidro brod. Ako jedno sidro ne drži brod, mora se provjeriti zaustavlja li se brod u potpunosti kad se koriste dva sidra.	X
37.	Tegljenje (operacija između dvaju brodova)	Pri tegljenju se u obzir uzima dinamika oba broda i njihova povezanost užetom.	Područje vježbe za provjeravanje funkcije tegljenja može biti područje otvorenog mora. Osim vlastitog broda koji tegli ili ga se tegli potrebno je još jedan brod (vlastiti brod ili ciljani brod). Osnovni uvjet za tegljenje može se ispitati izvlačenjem užeta za tegljenje između vlastitog broda i drugog broda. Ako to nije moguće, mora se provjeriti je li barem dana alternativna metoda za utvrđivanje sile koja nastaje virtualnim tegljenjem. Provjerava se može li drugi brod, koji se koristi kao pomoć pri tegljenju, ubrzati vlastiti tegljeni brod te započeti skretanje bočnim povlačenjem. Provjerava se može li vlastiti brod koji tegli pokrenuti drugi brod odgovarajućim manevrima i zaustaviti ga te može li se drugi brod i zaokrenuti bočnim povlačenjem.	X

Brod u prometu

38.	Broj brodova koji prometuju	Mora biti dostupno najmanje deset brodova u prometu.	Ispitivanje mora pokazati može li najmanje deset brodova biti dio vježbe.	X	X
39.	Kontrola ciljanog broda	Ciljano brod može slijediti rute promjenom kursa i brzine na realističan način.	Dostupnost kontrolnih funkcija mora se provjeriti izradom nove vježbe koja uključuje ciljano brod.	X	X
40.	Način kretanja	Relativno miran način kretanja.	Primjenjuje se ispitni postupak za kontrolu ciljanih brodova.	X	X
41.	Utjecaj vjetra	Brod reagira na zadani vjetar pokazivanjem kuta zanošenja.	Primjenom vjetra u vježbi mora se pokazati da se kut zanošenja broda mijenja s brzinom i smjerom vjetra.	X
42.	Utjecaj struje	Brod reagira na zadanu struju pokazivanjem kuta zanošenja.	Primjenom struje u vježbi mora se pokazati da se kut zanošenja brodova mijenja s brzinom i smjerom struje.	X	X
43.	Profil i veličina slike	Sustav za vizualni prikaz omogućuje pogled oko obzora (360 stupnjeva). Horizontalno polje pogleda može se dobiti stalnim pogledom od najmanje 210 stupnjeva i dodatnim pogledom na ostatak obzora koji se može uključiti. Vertikalni pogled omogućuje pogled dolje do vode i gore do neba kao što bi se vidjelo i na uobičajenom položaju za kormilarenje u kormilarnici.	Vizualni pregled simulatora u radu.	X
44.	Razlučivost slike	Razlučivost doseže razlučivost ljudskog oka. Brzina slike (idealno > 50 slika u sekundi, barem prikaz realistične glatke slike) ne pokazuje nikakva trzanja.	Razlučivost se mora provjeriti vizualnim pregledom.	X
45.	Dodatni detalji i kvaliteta prikaza	Razina detalja sustava za prikaz nadilazi pojednostavnjeni prikaz. Prikazuje dobar pogled na područje plovidbe u svim okolnostima.	Vizualni model mora se provjeriti vizualnim pregledom.	X
46.	Površina vode	Valovi nastali djelovanjem broda ovise o brzini broda. Vodi se računa o dubini vode. Valovi nastali djelovanjem vjetra u skladu su sa smjerom i brzinom vjetra.	U vizualnom pregledu mora se pokazati mijenjaju li se valovi nastali djelovanjem broda s brzinom broda i mijenjaju li se valovi nastali djelovanjem vjetra sa smjerom i brzinom vjetra.	X
47.	Sunce, Mjesec, nebeska tijela	Sunce i Mjesec slijede 24-satni interval. Njihovi položaji ne odgovaraju u potpunosti mjestu i datumu simulacije. Noćno nebo može se sastojati od proizvoljno postavljenih zvijezda.	U vizualnom pregledu mora se pokazati mogu li se Sunce, Mjesec i nebeska tijela prilagođavati danju te noću i u okolnostima sumraka.	X
48.	Vrijeme	Prikazani su nepomični visoki slojevi oblaka. Osim toga, može se prikazati i kiša, izmaglica i magla.	U vizualnom pregledu pokazuje se potrebna razina detalja.	X
49.	Buka okoline	Buka motora reproducira se na realističan način.	Buka motora mora se ispitati u mirnim vremenskim uvjetima i mirnim uvjetima na vodi ocjenjivanjem buke pri svim brzinama motora. Mora se utvrditi može li se čuti zvuk motora te jesu li razina glasnoće i zvuk prikladni.	X	X
50.	Vanjski izvori buke (npr. buka motora, zvučni signali upozorenja i sidro).	Pojedini zvučni signali reproduciraju se na realističan način, ali se ne mogu locirati s pomoću zvuka.	Kao prvi korak, na kormilarnici broda u mirovanju aktiviraju se svi dostupni zvučni signali jedan za drugim. Ocjenjuje se jesu li zvučni signali realistični s obzirom na zvuk i razine glasnoće. U drugom koraku, isti zvučni signali aktiviraju se na drugom brodu, pri čemu se mijenja udaljenost do tog broda. Mora se ispitati reproduciraju li se ispravni zvučni signali i jesu li njihove razine glasnoće zadovoljavajuće. Sve funkcionalne pomoćne jedinice s napajanjem (npr. sidra) u kormilarnici broda aktiviraju se zasebno. Mora se provjeriti može li se čuti njihov rad.	X
51.	Vanjska buka (zvučni signali)	Zvučni signali s broda moraju se moći čuti.	Tijekom vježbe mora se davati zvučni signal s broda.		X
52.	Unutarnje zvučne informacije	Zvučni signali s uređaja na mostu zvuče realistično, ali ih reproduciraju zvučnici smješteni na kontrolnoj ploči simulatora.	Svi zvučni signali svih raspoloživih uređaja u kormilarnici aktiviraju se jedan za drugim. Ispituje se emitiraju li signale sami uređaji ili ih emitiraju zvučnici simulatora te koliko zvuče realistično.	X
53.	Slušanje	Operater može čuti svu buku iz kormilarnice broda.	U simulaciji se mora ispitati prenose li se zvukovi iz kormilarnice broda jasno i razumljivo te može li se razina glasnoće podešavati.	X
54.	Snimanje	Zvukovi iz kormilarnice broda snimaju se sinkronizirano sa simulacijom.	Vježba se izvodi uključujući radijsku komunikaciju i zvukove. Pri reprodukciji vježbe mora se čuti ispravna zvučna snimka sinkronizirana sa snimkom simulacije.	X
55.	Usklađenost radara	Kutna točnost za horizontalni smjer mora biti u skladu s europskom tehničkom specifikacijom (ETSI) EN 302 194. Učinci povezani s vertikalno ograničenim kutom otvaranja mogu se utvrditi, npr. pri prolasku ispod mostova.	»Vertikalna« usklađenost: simulacija prolaska ispod mosta uzimajući u obzir: – visinu antene iznad površine vode pri trenutačnom gazu, – kut zračenja u skladu s radarskim snopom i trimom broda, – visinu mosta između donjeg ruba mosta i površine vode.	X	X
56.	Razlučivost	Radarska simulacija mora stvarati realističnu radarsku sliku. Radarska simulacija mora ispunjavati zahtjeve iz europske tehničke specifikacije ETSI EN 302 194 [1].	Ispravna razlučivost mora se pokazati na udaljenosti od 1 200 m: dva objekta s azimutskom udaljenošću od 30 m moraju se identificirati kao dva zasebna objekta. Dva objekta na udaljenosti od 1 200 m u istom smjeru, na međusobnoj udaljenosti od 15 m, moraju se identificirati kao dva različita objekta.	X	X
57.	Stvaranje sjena uzrokovano vlastitim ili drugim brodom	Stvaranje sjena odgovara trigonometrijskim odnosima, ali se ne uzimaju u obzir promjene dinamičnog položaja broda.	Stvaranje sjena prouzročeno vlastitim brodom mora se ispitati prilaženjem plutači i utvrđivanjem udaljenosti kad je plutača skrivena iza pramca broda. Ta udaljenost mora biti realistična. Stvaranje sjena prouzročeno drugim brodom mora se ispitati stavljanjem dvaju broda u isti smjer. Kad se manje brod stavi iza većeg broda, manje brodne smije se pojavljivati na radarskom zaslonu.	X	X
58.	Šum uzrokovan valovima i kišom	Prilagođavanje filtera i njihova učinka odgovara veličini iz stvarnih odobrenih uređaja.	Ocjenjivanje se provodi uključivanjem i prilagođavanjem filtera.	X	X
59.	Lažne jeke	Stvaraju se lažne jeke. Osim toga, frekvencija višestrukih jeka mijenja se s udaljenošću na realističan način.	U vježbi s više brodova lažne jeke moraju biti vidljive. Tijekom ispitivanja promatrač mora tražiti smetnje i višestruke jeke.	X	X
60.	Dubina vode	Topografija dna podrobno je opisana izobatama i izmjerenim dubinama ili u bilo kojem drugom obliku u visokoj razlučivosti, u onoj mjeri u kojoj postoje dostupni podaci.	Pri plovidbi kroz područje koje treba pregledati, mora se provjeriti pokazuje li dubinomjer realistične vrijednosti.	X
61.	Strujanje vode	Strujanje se može proizvoljno definirati barem s pomoću dvodimenzionalnih vektorskih polja visoke razlučivosti prilagođenih veličini broda i području.	Učinak strujanja potrebno je ispitati puštanjem da vlastiti brod nosi struja na rijeci. Brod se mora kretati sa strujom na realističan način.	X	X
62.	Plima	Podaci o plimi daju se u gruboj prostornoj i/ili vremenskoj razlučivosti.	Učinak plime na objekte koji plutaju može se evaluirati simuliranjem, po mogućnosti, malog plutajućeg objekta bez ikakvog pogona ili drugih sila (npr. od vjetra ili užadi). Promjenom doba dana može se provjeriti jesu li plimna struja i nivo vode ovisni o vremenu i realistični. Nivo vode se može izravno vidjeti na dubinomjeru te se može bilježiti tijekom cijelog dana kako bi ga se usporedilo s izmjerenim ili izračunanim podacima.	X
63.	Vjetar	Oscilacije i vektorska polja vjetra mogu se utvrditi i mogu se dopustiti lokalne prilagodbe.	Ako je na brodu »ugrađen« anemometar, instrument na mostu mora prikazivati relativnu brzinu i smjer vjetra. Mora se ispitati utjecaj različitih polja vjetra na dinamiku broda.	X
64.	2D/3D modeli nepokretnih objekata	Dvodimenzionalne zamjene za objekte dozvoljene su samo za jako udaljene objekte i ne prepoznaju se.	Nepokretni objekti promatraju se dok se brod kreće u cijelom području simulacije čiju valjanost treba potvrditi. Može se utvrditi na kojoj je udaljenosti i na koji način smanjena razina detalja te koriste li se dvodimenzionalni modeli.	X
65.	Razina detalja nepokretnih objekata	Dobrom razinom detalja mogu se prikazati realistični objekti iako se u obliku i na površini mogu prepoznati pojednostavnjenja.	Učitat će se područje osposobljavanja koje treba ocijeniti te postaviti vlastiti brod. Prvo je potrebno ispitati jesu li utvrđeni svi objekti važni za plovidbu. Krajolik na prvi pogled mora izgledati realistično.	X
66.	Dnevni/noćni modeli pokretnih objekata	U mraku se svaki objekt može osvijetliti. Izvori svjetlosti važni za plovidbu mogu emitirati svjetlost na prethodno utvrđena obilježja.	Učitat će se područje osposobljavanja koje treba ocijeniti te postaviti vlastiti brod. Vrijeme simulacije postavlja se na ponoć. Mora se ispitati jesu li svi objekti koji su važni za plovidbu osvijetljeni u simulaciji kao i u stvarnosti. Nadalje, mora se ispitati jesu li i drugi objekti osvijetljeni. Ako računalni program simulatora ima tu značajku, instruktor uključuje i isključuje osvjetljenje predviđenih elemenata.	X
67.	2D/3D modeli pokretnih objekata	Dvodimenzionalni objekti koriste se jedino u pozadini (na velikoj udaljenosti) tako da su jedva uočljivi. U svim drugim slučajevima uzimaju se trodimenzionalni modeli.	Učitava se područje osposobljavanja koje treba ocijeniti te se odabire vlastiti brod. Plovi se cijelim područjem osposobljavanja; istodobno se dostupni pokretni objekti koriste, promatraju i evaluiraju kako bi se utvrdilo imaju li ravne površine okrenute prema promatraču.	X
68.	Razina detalja	U slučaju poboljšane razine detalja prikazuju se realistični objekti iako se oblici i površine prikazuju na pojednostavnjen način.	Vlastiti brod okreće se unutar proizvoljno odabranog operativnog područja. Koriste se pokretni objekti koji se mogu ocjenjivati. Oni se prikazuju na realističan način.	X
69.	Postavljanje svjetala i dnevnih signala	Prikazana svjetla i signali mogu se uključiti pojedinačno, tj. sva svjetla i signali zasebno su pohranjeni u bazi podataka te su postavljeni u skladu sa zahtjevima stvarnog broda i u skladu s primjenjivim propisima za brod koje se koristi.	U neposrednoj blizini drugog broda koristi se vlastiti brod u svakom području simulacije. U mjeri u kojoj je to moguće, operater postavlja sve vrste dnevnih signala i prometnih svjetala na drugi brod. Ako to simulator omogućuje, umjesto drugog broda koristi se vlastiti brod. Sve vrste svjetala i dnevnih signala postavljaju se i na drugi brod. Na kormilarskoj postaji prvog broda provjerit će se koja su svjetla i dnevni signali vidljivi na oba broda.	X
70.	Dnevni/noćni modeli	Izvori svjetlosti mogu bljeskati u skladu s određenim karakteristikama.	Vlastiti brod plovi unutar operativnog područja. Vrijeme simulacije postavlja se na 24 sata. Koriste se svi pokretni objekti koji se mogu ocjenjivati. Ako je to moguće, operater uključuje sve dostupne izvore svjetlosti ugrađene na objekte radi vizualnog pregleda.	X
71.	Radarska reflektivnost	Jeka na radarskoj slici mora biti realistična i ovisna o kutu gledanja.	Mora se provjeriti pokazuju li reflektirani objekti realističnu jeku.	X	X
72.	Jeke uzrokovane valovima i oborinama	Jeke valova pohranjuju se za tipičan obrazac vala, a obuhvaćaju i raspon razina stanja vode. Jeke uzrokovane padalinama prikazuju se na realističan način.	Jeke valova moraju se ispitati uvođenjem različitih visina i smjerova valova. Provjeravaju se jeke uzrokovane padalinama.	X	X
73.	Valovi	Stanje vode i smjer vala mogu se prilagoditi; brod se kreće realistično.	Mora se ispitati mijenja li se kretanje broda ovisno o stanju vode. Smjerovi i visine valova moraju biti vidljivi.	X
74.	Padaline	Dostupni su svi vremenski uvjeti (ograničenje vidljivosti, padaline, uz iznimku munja i formacija oblaka), što rezultira skladnom slikom.	Mora se provesti vizualni pregled kako bi se provjerilo može li se smanjiti vidljivost.	X
75.	Prikaz karata	Sustav Inland ECDIS u informacijskom načinu rada mora ispunjavati zahtjeve najnovijeg standarda koji je objavila Europska unija ili Središnja komisija za plovidbu Rajnom (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 909/2013 ili CCNR-ov standard Inland ECDIS, izdanje 2.3. ili njegova ažurirana verzija).	Mora se provjeriti je li računalni program sustava ECDIS certificiran i koristi li se elektronička navigacijska karta za unutarnju plovidbu.	X
76.	Mjerne jedinice	Simulator koristi jedinice za plovidbu europskim unutarnjim plovnim putovima (km, km/h).	Prikazane jedinice moraju se evaluirati.	X	X
77.	Jezične mogućnosti	Mora se primjenjivati jezik ispitivanja i/ili engleski jezik.	Mora se provjeriti jezik na instrumentima.	X	X
78.	Količina vježbi	Mora postojati mogućnost izrade, pohranjivanja i izvođenja različitih vježbi, koje se moraju moći podešavati tijekom izvođenja.	Moraju se obaviti različite operacije.	X	X
79.	Broj brodova	Za svaki se most može učitati drugi brod.	Pokazivanje zasebnih vježbi na više mostova (ako je primjenjivo).	X
80.	Pohranjivanje podataka	Moraju se pohranjivati sve vrijednosti iz simulacije koje su potrebne za reprodukciju simulacije, uključujući video snimku i zvučni zapis izvedbe podnositelja zahtjeva.	Pokreće se izvođenje simulacije i provodi se pohranjivanje podataka. Simulacija se ponovo učitava i pregledava kako bi se utvrdilo jesu li dostupni svi relevantni podaci iz snimljenog izvođenja simulacije.	X	X
81.	Pohranjivanje prikazanog ispitivanja	Mora postojati mogućnost reprodukcije vježbe u operaterovoj sobi ili na postaji za debrifinge. Radijska komunikacija mora se moći snimati.	Vježba se reproducira.	X	X

PRILOG V.

OBRASCI

V.A – Obrasci za svjedodžbe unije o stručnoj osposobljenosti zapovjednika, stručnjaka za ukapljeni prirodni plin (LNG) i stručnjaka za putničku plovidbu

Ovim Prilogom se primjenjuju obrasci iz Priloga I. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2020/182 od 14. siječnja 2020. o obrascima u području stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi (SL L 38, 11. 2. 2020.)

V.A.1 – Elektronički oblik svjedodžbi o osposobljenosti za zapovjednika, stručnjaka za ukapljeni prirodni plin (LNG) i stručnjaka za putničku plovidbu

V.A.2 – Svjedodžba Unije o stručnoj osposobljenosti zapovjednika u papirnatom obliku

V.A.3 – Svjedodžba Unije o stručnoj osposobljenosti stručnjaka za LNG ili stručnjaka za putničku plovidbu u papirnatom obliku

V.B – Jedinstveni dokument kojim se kombiniraju svjedodžbe o osposobljenosti i brodarska knjižica

Brisan (NN 116/22, 21/24)

V.C – Uvjerenje o praktičnom ispitu (na simulatoru)

Ovim Prilogom se primjenjuje obrazac iz Priloga III. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2020/182 od 14. siječnja 2020. o obrascima u području stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi (SL L 38, 11. 2. 2020.)

V.D – Brodarska knjižica

Ovim Prilogom se primjenjuje obrazac iz Priloga IV. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2020/182 od 14. siječnja 2020. o obrascima u području stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi (SL L 38, 11. 2. 2020.)

V.E – Brodski dnevnik

Ovim Prilogom se primjenjuje obrazac iz Priloga V. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2020/182 od 14. siječnja 2020. o obrascima u području stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi (SL L 38, 11. 2. 2020.)

V.F – Uvjerenje o položenom ispitu

Upute

Upisuju se imena i prezimena navedena na osobnoj iskaznici ili u putovnici osobe u standardu UNICODE.

Ako se ime ili prezime u standardu UNICODE ispisuje drukčije nego u ASCII kodu, mora se ispisati i u ASCII kodu u zagradama.

Upisati odgovarajući ispit koji je osoba položila u skladu sa prijedlogom u uglatim zagradama te izbrisati ostali tekst koji nije primjenjiv.

Fizička obilježja

Boja: bijela pozadina.

Format A4 u skladu s normom ISO 216.

V.G – Elektronički oblik svjedodžbi o dopunskoj osposobljenosti za radiooperatera

Izgled obrazca za elektronički oblik svjedodžbi o dopunskoj osposobljenosti za rediooperatera

Upute za tijela izdavatelja:

1. Sadašnje prezime/na nositelja

2. Sadašnje ime/na nositelja

Upisuju se imena i prezimena navedena na osobnoj iskaznici ili u putovnici osobe u standardu UNICODE. Ako se ime ili prezime u standardu UNICODE ispisuje drukčije nego u ASCII kodu, mora se ispisati i u ASCII kodu u zagradama.

3.a Datum rođenja (dd/mm/gggg)

3.b Mjesto rođenja (grad)

4. Identifikacijski broj člana posade nositelja (CID) koji je jednak broju u bazi podataka iz članka 25. stavka 2. Direktive (EU) 2017/2397.

5. Fotografija nositelja

6. Serijski broj svjedodžbe

Serijski broj svjedodžbe sastoji se od:

– CID-a člana posade,

– četveroznamenkastog broja dokumenta.

7. Datum izdavanja svjedodžbe

8. Datum isteka

9. Nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu

Fizička obilježja svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za radiooperatera:

Pozadina je sive boje Pantone 537C, može se ispisati u formatu A4.

V.H – Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti za radiooperatera

(prednja strana)

(poleđina)

Upute za tijela izdavatelje:

1. Sadašnje prezime/na nositelja

2. Sadašnje ime/na nositelja

3.a Datum rođenja (dd/mm/gggg)

3.b Mjesto rođenja (grad)

4. Identifikacijski broj člana posade nositelja (CID) koji je jednak broju u bazi podataka iz članka 25. stavka 2. Direktive (EU) 2017/2397.

5. Fotografija nositelja

6. Serijski broj svjedodžbe

Serijski broj svjedodžbe sastoji se od:

– CID-a člana posade,

– četveroznamenkastog broja dokumenta.

7. Datum izdavanja svjedodžbe

8. Datum isteka

9. Nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu

Fizička obilježja svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za radiooperatera:

Pozadina je sive boje Pantone 537C.

Format dokumenta je ID-1 u skladu s normom ISO/IEC 7810.

V.I – Vježbenički dnevnik

Stranica 1. obrasca

Vježbenički dnevnik
Ime/oznaka/ENI broj plovila:
Ime i prezime stručno osposobljenog i ovlaštenog člana posade za nadzor i praćenje vježbenika (mentor):
Ime i prezime vježbenika:
Identifikacijski broj člana posade (CID) ili serijski broj brodarske knjižice vježbenika (precrtati nepotrebno):
Datum:	Osposobljenosti u skladu sa nastavnom cjelinom / temom iz odobrenog programa	Opis uvježbavanja osposobljenosti / izvođenje zadataka	Zadatak izvršen	Ispunjava mentor
Datum:		Opis uvježbavanja osposobljenosti / izvođenje zadataka	Zadatak izvršen	Napomena	Potpis mentora

Stranica od 2. obrasca

Datum:	Osposobljenosti u skladu sa nastavnom cjelinom / temom iz odobrenog programa	Opis uvježbavanja osposobljenosti / izvođenje zadataka	Zadatak izvršen	Ispunjava mentor
Datum:		Opis uvježbavanja osposobljenosti / izvođenje zadataka	Zadatak izvršen	Napomena	Potpis mentora

Upute za korištenje:

Obrazac vježbeničkog dnevnika je potrebno preuzeti sa službene internetske stranice ministarstva u elektroničkoj verziji dokumenta i redovito ga voditi na računalu u skladu sa traženim podacima te ispisivati radi ovjere izvršenih zadataka od strane ovlaštenog člana posade odgovornog za nadzor i praćenje rada vježbenika.

Stranica 2. je ista kao i sve naredne stranice vježbeničkog dnevnika.

Vježbenički dnevnik se ispisuje u A4 formatu.

Primjer za ispunjavanje vježbeničkog dnevnika

Vježbenički dnevnik
Ime/oznaka/ENI broj plovila: TAPIR
Ime i prezime stručno osposobljenog i ovlaštenog člana posade za nadzor i praćenje vježbenika (mentor): Pero Perić
Ime i prezime vježbenika: Kruno Krunić
Identifikacijski broj člana posade (CID) ili serijski broj brodarske knjižice vježbenika (precrtati nepotrebno): 00004050
Datum:	Osposobljenosti u skladu sa nastavnom cjelinom / temom iz odobrenog programa	Opis uvježbavanja osposobljenosti / izvođenje zadataka	Zadatak izvršen	Ispunjava mentor
				Napomena	Potpis mentora
18. 1. 2022.	1.1.1 pomaganje u opreacijama privezivanja, odvezivanja i tegljenje	– Korištenje opreme i uređaja na brodu za privez, bitava, vitala – Korištenje i privezivanje sa užadima i čelik čelima – Svi zadaci obavljani uz korištenje zaštitne opreme i opreme za spašavanje	Djelomično	Dodatno ponoviti zadatke radi utvrđivanja sposobnosti i samostalnosti u radu	Pero Perić
28. 1. 2022.	2.2.1 korištenje sidara i rukovanje sidrenim vitlima	– Korištenje sidara i vitala različitih vrsta u sidrenju u različitim stuacijama i uvjetima	U potpunosti	Vježbenik vješto i samostalno obavlja zadatke	Pero Perić

PRILOG VI. (NN 116/22, 118/24)

NAKNADE ZA OBRASCE, ISPRAVE, KNJIGE, ISPITE I PREGLEDE

NAZIV NAKNADE	IZNOS U HRK	IZNOS U EUR
OSNOVNA OSPOSOBLJENOST
Operativna razina – mornar – teorijski ispit	1.000,00	130,00
Operativna razina – strojar – teorijski ispit	1.000,00	130,00
Zapovjednik – teorijski ispit	1.000,00	130,00
Zapovjednik – planiranje putovanja (plovilo li simulator) – praktični ispit	1.000,00	130,00
Zapovjednik – izvršenje putovanja (plovilo ili simulator) – praktični ispit	800,00	100,00
Zapovjednik – dodatni modul za nadzor operativne razine – teorijski ispit	1.000,00	130,00
Zapovjednik – dodatni modul za nadzor operativne razine – praktični ispit	1.000,00	130,00
Kormilar		100,00
OSNOVNA OSPOSOBLJENOST – NACIONALNA
Brodovođa	1.000,00	130,00

Voditelj skele – prektični ispit	800,00	100,00

DOPUNSKA OSPOSOBLJENOST
Stručnjak za putničku plovidbu – teorijski ispit	800,00	100,00
Stručnjak za putničku plovidbu – praktični ispit	800,00	100,00
Stručnjak za ukapljeni prirodni plin – teorijski ispit	800,00	100,00
Stručnjak za ukapljeni prirodni plin – praktični ispit	1.000,00	130,00

Radar – teorijski ispit	250,00	30,00
Radar – praktični ispit	800,00	100,00
Plovni putevi pomorskog karaktera – teorijski ispit	800,00	100,00
Radiooperater		100,00
VODITELJI ČAMACA
Voditelj čamca kategorije A	155,00	20,00
Voditelj čamca kategorije B	420,00	50,00
Dodani ispit iz predmeta 7. Radiotelefonska služba iz Priloga II.E.2	125,00	10,00
Dodatni ispit iz predmeta 1. Pomorska i unutarnja plovidba (navigacija) i 3. Meteorologija iz Priloga II.E.2	160,00	20,00
Praktični ispit za Međunarodnu svjedodžbu za upravljanje rekreacijskim plovilom – ICC	400,00	50,00
Voditelj čamca kategorije A – strani	300,00	30,00
Voditelj čamca kategorije B – strani	800,00	100,00
Dodani ispit iz predmeta 7. Radiotelefonska služba iz Priloga II.E.2 – strani	240,00	30,00
Dodatni ispit iz predmeta 1. Pomorska i unutarnja plovidba (navigacija) i 3. Meteorologija iz Priloga II.E.2 – strani	280,00	30,00
OBRASCI




Brodski dnevnik	320,00	40,00
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca	20,00	2,00
Međunarodna svjedodžba za upravljanje rekreacijskim plovilom	20,00	2,00
POPRAVNI ISPITI
Operativna razina – teorijski ispit	460,00	60,00
Zapovjednik – teorijski ispit	460,00	60,00
Zapovjednik – dodatni modul za nadzor operativne razine – teorijski ispit	460,00	60,00
Zapovjednik – dodatni modul za nadzor operativne razine – praktični ispit	460,00	60,00
Zapovjednik – planiranje putovanja (plovilo li simulator) – praktični ispit	460,00	60,00
Zapovjednik – izvršenje putovanja (plovilo ili simulator) – praktični ispit	380,00	50,00
Brodovođa	460,00	60,00
Voditelj skele	380,00	50,00

Stručnjak za putničku plovidbu – teorijski ispit	380,00	50,00
Stručnjak za putničku plovidbu – praktični ispit	380,00	50,00
Stručnjak za ukapljeni prirodni plin – teorijski ispit	380,00	50,00
Stručnjak za ukapljeni prirodni plin – praktični ispit	460,00	60,00

Radar – teorijski ispit	160,00	20,00
Radar – praktični ispit	380,00	50,00
Plovni putevi pomorskog karaktera	380,00	50,00
PREGLEDI OBRAZOVNIH USTANOVA I UČILIŠTA
Povjeravanje izobrazbe i/ili obrazovanja brodaraca	500,00	60,00
Odobravanje simulatora	500,00	60,00

PRILOG VII.

STANDARDI ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI

KRITERIJI ZA ZDRAVSTVENU SPOSOBNOST (OPĆA SPOSOBNOST, VID I SLUH)

Uvod

Liječnik koji procjenjuje zdravstvenu sposobnost trebao bi imati na umu da nije moguće izraditi sveobuhvatni popis kriterija sposobnosti koji bi obuhvaćao sva moguća stanja i varijacije njihovih manifestacija i prognoza. Načela na kojima se temelji pristup koji je primijenjen u tablici često se mogu ekstrapolirati na stanja koja njome nisu obuhvaćena. Odluka o sposobnosti u slučaju postojanja nekog zdravstvenog stanja ovisi o pažljivoj kliničkoj procjeni i analizi te je u obzir potrebno uzeti sljedeće točke prilikom donošenja svake odluke o sposobnosti:

• Zdravstvena sposobnost, koja se sastoji od fizičke i psihološke sposobnosti, podrazumijeva stanje bez bolesti ili invaliditeta zbog kojih osoba koja radi na brodu unutarnje plovidbe ne bi mogla raditi bilo što od sljedećeg:

a) izvršavati zadaće potrebne za upravljanje brodom;

b) u bilo kojem trenutku izvršavati dodijeljene zadaće;

c) pravilno zapažati svoje okruženje.

• Navedena zdravstvena stanja uobičajeni su primjeri stanja zbog kojih članovi posade mogu postati nesposobni. Popis se može koristiti i za određivanje odgovarajućih ograničenja sposobnosti. Navedeni kriteriji mogu služiti samo kao smjernice za liječnike i ne smiju zamijeniti ispravno liječničko prosuđivanje.

• Posljedice za rad i život na unutarnjim vodama jako se razlikuju, ovisno o povijesti svakog stanja i mogućnostima liječenja. Znanje o zdravstvenom stanju i procjena njegovih značajki kod pojedinca koji dolazi na pregled koriste se za donošenje odluke o sposobnosti.

• Ako se zdravstvena sposobnost ne može u potpunosti dokazati, mogu se uvesti mjere ublažavanja i ograničenja pod uvjetom da se njima osigurava jednaka sigurnost plovidbe. Popis mjera ublažavanja i ograničenja dodan je u bilješke ovog teksta. Na te se mjere ublažavanja i ograničenja prema potrebi upućuje u opisima kriterija zdravstvene sposobnosti.

Tablica je strukturirana kako slijedi:

Stupac 1: Međunarodna klasifikacija bolesti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 10. revizija (MKB-10). Šifre su navedene kao pomagalo u analizi te osobito kao pomagalo u međunarodnom prikupljanju podataka.

Stupac 2: uobičajeni naziv stanja ili skupine stanja s kratkim navođenjem njihove relevantnosti za rad na unutarnjim plovnim putovima.

Stupac 3: kriteriji zdravstvene sposobnosti koji dovode do odluke: nesposobnost.

Stupac 4.: kriteriji zdravstvene sposobnosti koji dovode do odluke: sposoban u bilo kojem trenutku izvršavati dodijeljene zadaće.

Postoje dva dodatka:

Dodatak 1. Relevantni kriteriji za vid kako su obuhvaćeni dijagnostičkom šifrom H 00-59,

Dodatak 2. Relevantni kriteriji za sluh kako su obuhvaćeni dijagnostičkom šifrom H 68-95.

Dijagnostičke šifre iz MKB 10	Stanje Obrazloženje kriterija	Nesposobnost izvršavanja dodijeljenih zadaća u bilo kojem trenutku – očekuje se da će biti privremena (P) – očekuje se da će biti trajna (T)	Sposoban u bilo kojem trenutku izvršavati dodijeljene zadaće
A 00-B 99	INFEKCIJE/ZARAZE
A 00 – 09	Gastrointestinalne infekcije Prenošenje drugima, recidiv.	P – ako je otkriveno tijekom boravka na obali (postojeći simptomi ili se čekaju rezultati pretrage za status nositelja) ili je potvrđen status nositelja sve dok se ne dokaže uklanjanje uzročnika.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
A 15 – 16	Plućna tuberkuloza Prenošenje drugima, recidiv.	P – pozitivan test probira ili povijest bolesti, dok se ne ispita. Ako je zaražen, dok se liječenje ne stabilizira i potvrdi nezaraznost. T – recidiv ili teško trajno oštećenje.	Uspješan dovršetak ciklusa liječenja.
A 50-64	Spolno prenosive bolesti Akutno smanjenje sposobnosti, recidiv.	P – ako je otkriveno tijekom boravka na obali: do potvrde dijagnoze, početka liječenja i uspješnog dovršetka liječenja. T – kasnije komplikacije koje dovode do oštećenja, a koje se ne mogu liječiti.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
B 15	Hepatitis A Prenosiv kontaminiranom hranom ili vodom.	P – dok ne prođe žutica ili se ne vrati sposobnost za fizički napor.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
B 16 – 19	Hepatitis B Prenosiv kontaktom s krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Mogućnost trajnog oštećenja jetre i raka jetre. Hepatitis C Prenosiv kontaktom s krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Mogućnost trajnog oštećenja jetre.	P – dok ne prođe žutica ili se ne vrati sposobnost za fizički napor. T – trajno oštećenje jetre sa simptomima koji utječu na siguran rad ili s vjerojatnošću komplikacija. P – dok ne prođe žutica ili se ne vrati sposobnost za fizički napor. T – trajno oštećenje jetre sa simptomima koji utječu na siguran rad ili s vjerojatnošću komplikacija.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad. Sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše dvije godine. Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
B 20-24	HIV+ Prenosiv kontaktom s krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Progresija do bolesti povezanih s HIV-om ili AIDS-a.	P – dobra senzibiliziranost o stanju i potpuno pridržavanje preporuka o liječenju. T – bolesti povezane s HIV-om koje dovode do nepovratnog oštećenja. Trajno oštećenje zbog nuspojava lijekova.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad. Sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše dvije godine.
A 00 – B 99 nisu navedene zasebno	Ostale infekcije Osobna onesposobljenost, zaraza drugih.	P – u slučaju teške infekcije i ozbiljnog rizika od prenošenja zaraze. T – ako i dalje postoji vjerojatnost ponovnog oštećivanja ili recidiva infekcije.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
C00 – 48	KARCINOMI
C 00 – 48	Zloćudne novotvorine – uključujući limfom, leukemiju i povezana stanja. Recidiv – osobito akutnih komplikacija, na primjer ugrožavanje zbog krvarenja.	P – do ispitivanja, liječenja i procjene prognoze. T – trajno smanjenje sposobnosti sa simptomima koji utječu na siguran rad ili s velikom vjerojatnošću recidiva.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad. Treba potvrditi formalnom procjenom specijalista.
D 50 – 89	POREMEĆAJI KRVI
D 50 – 59	Anemija/hemoglobinopatije Smanjena sposobnost za fizički napor. Epizodne anomalije crvenih krvnih stanica.	P – dok hemoglobin ne bude normalan ili stabilan. T – teška anemija koja se ponavlja ili je trajna ili simptomi koji dovode do oštećenja uzrokovani propadanjem crvenih krvnih stanica, a koji se ne mogu liječiti.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
D 73	Splenektomija (operacija u povijesti bolesti) Povećana podložnost određenim zarazama	P – do dovršetka kliničkog liječenja i vraćanja sposobnosti za fizički napor.	Nema simptoma koji utječu na siguran rad.
D 50-89 nisu navedene zasebno	Ostale bolesti krvi i krvotvornih organa Različita – recidiv abnormalnog krvarenja, a i moguće smanjena sposobnost za fizički napor ili niska otpornost na infekcije.	P – za vrijeme trajanja ispitivanja. T – kronični poremećaji koagulacije.	Ocjena od slučaja do slučaja.
E 00 – 90	ENDOKRINE BOLESTI I BOLESTI METABOLIZMA
E 10	Šećerna bolest ovisna o inzulinu Akutno smanjenje sposobnosti zbog hipoglikemije. Komplikacije zbog gubitka kontrole glukoze u krvi. Povećana vjerojatnost problema s vidom te neuroloških i kardioloških problema.	P – ako ne postoji: 1. dobra kontrola; 2. pridržavanje liječenja ili 3. osviještenost o hipoglikemiji T – ako se bolest loše kontrolira ili se pacijent ne pridržava liječenja. Povijest hipoglikemije ili gubitak osviještenosti o hipoglikemiji. Komplikacije šećerne bolesti koje dovode do oštećenja.	Ocjena od slučaja do slučaja s vremenskim ograničenjem do najviše pet godina. Ako postoje dokazi o dobroj kontroli, potpunom pridržavanju preporuka o liječenju i dobroj osviještenosti o hipoglikemiji. Može biti indicirano ograničenje 04***.
E 11-14	Šećerna bolest koja se ne liječi inzulinom. Na drugim lijekovima Progresija do korištenja inzulina, povećana vjerojatnost problema s vidom te neuroloških i kardioloških problema.	P – ako ne postoji: 1. dobra kontrola; 2. pridržavanje liječenja ili 3. osviještenost o hipoglikemiji.	Kad se stabilizira, ako nema oštećenja zbog komplikacija: sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše pet godina.
E 11-14	Šećerna bolest koja se ne liječi inzulinom; liječi se samo dijetom. Progresija do korištenja inzulina, povećana vjerojatnost problema s vidom te neuroloških i kardioloških problema.	P – ako ne postoji: 1. dobra kontrola; 2. pridržavanje liječenja ili 3. osviještenost o hipoglikemiji.	Kad se stabilizira, ako nema oštećenja zbog komplikacija: sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše pet godina.
E 65-68	Pretilost/abnormalna tjelesna težina – visoka ili niska. Opasnost od nesreće, smanjena pokretljivost i smanjena sposobnost za fizički napor pri redovnim i hitnim zadaćama. Povećana vjerojatnost šećerne bolesti, arterijske bolesti i artritisa.	P – ako se ne mogu izvršavati zadaće ključne za sigurnost, ako su rezultati provjere tjelesne sposobnosti loši, ako je indeks tjelesne mase (BMI) ≥ 40 (pretilost 3. stupnja). T – ako se ne mogu izvršavati zadaće ključne za sigurnost; ako su rezultati provjere tjelesne sposobnosti loši i bez uspjeha u postizanju poboljšanja.	Sposobnost ispunjavanja zahtjeva o sposobnosti za obavljanje redovnih i hitnih zadaća za dodijeljene zadaće ključne za sigurnost. Mogu biti indicirana ograničenja 07* ili/i 09*.
E 00 – 90 nisu navedene zasebno	Ostale endokrine bolesti i bolesti metabolizma (bolesti štitnjače, nadbubrež-ne žlijezde, uključujući Addisonovu bolest, hipofize, jajnika, testisa). Vjerojatnost recidiva ili komplikacija.	P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do jedne godine nakon početne dijagnoze ili recidiva u kojoj je provedena redovna kontrola. T – ako postoji trajno smanjenje sposobnosti, potreba za čestom prilagodbom lijekova ili povećana vjerojatnost teških komplikacija.	Ocjena od slučaja do slučaja: ako je liječenje lijekovima stabilno, kontrole bolesti nisu učestale, sposobnost nije narušena i postoji vrlo mala vjerojatnost komplikacija.
F 00 – 99	MENTALNI i KOGNITIVNI POREMEĆAJI TE
F10	Zloupotreba alkohola (ovisnost) Recidiv, nesreće, nepredvidljivo ponašanje/nepredvidljivi rezultati u području sigurnosti.	P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do jedne godine nakon početne dijagnoze ili recidiva u kojoj je provedena redovna kontrola. T – ako je trajna ili postoji komorbiditet, vjerojatnost progresije ili recidiva tijekom rada.	Za tri uzastopne godine: sposoban s vremenskim ograničenjem od jedne godine, s ograničenjima 04* i 05. Nakon toga: sposoban s vremenskim ograničenjem od tri godine, s ograničenjima 04 i 05*. Nakon toga: sposoban bez ograničenja na uzastopna razdoblja od dvije, tri i pet godina, bez recidiva i bez komorbiditeta, ako se u krvnoj slici na kraju svakog razdoblja pokaže da nema problema.
F 11-19	Ovisnost o drogi/ stalna zloupotreba psihoaktivnih tvari, uključujući i upotrebu droga i ovisnost o lijekovima na recept. Recidiv, nesreće, nepredvidljivo ponašanje/nepredvidljivi rezultati u području sigurnosti.	P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do jedne godine nakon početne dijagnoze ili recidiva u kojoj je provedena redovna kontrola. T – ako je trajna ili postoji komorbiditet, vjerojatnost progresije ili recidiva tijekom rada.	Za tri uzastopne godi-ne: sposoban s vremenskim ograničenjem od jedne godine, s ograničenjima 04* i 05. Nakon toga: sposoban s vremenskim ograničenjem od tri godine, s ograničenjima 04 i 05*. Nakon toga: sposoban bez ograničenja na uzastopna razdoblja od dvije, tri i pet godina, bez recidiva i bez komorbiditeta, ako se u krvnoj slici na kraju svakog razdoblja pokaže da nema problema.
F 20-31	Psihoza (akutna) – organske, shizofrenične ili iz druge kategorije navedene u MKB-u. Bipolarni (manično-depresivni) poremećaji Recidiv koji dovodi do promjena u opažanju/kognitivnim funkcijama, nesreća, nepredvidljivog i rizičnog ponašanja.	Nakon jedne epizode s provocirajućim čimbenicima: P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do tri mjeseca nakon početne dijagnoze.	Ako član posade palube ima moć spoznaje, pridržava se liječenja i nema štetnih nuspojava od lijekova: sposoban s ograniče-njem 04*. Može biti indicirano ograničenje 05*. Sposoban bez ograničenja: jedna godina nakon epizode pod uvjetom da se provocirajući čimbenici mogu izbjegavati te da će ih se stalno izbjegavati. Vremensko ograničenje: šest mjeseci u prve dvije godine. Jedna godina u sljedećih pet godina.
F 20-31		Nakon jedne epizode bez provocirajućih čimbenika ili više od jedne epizode s provocirajućim čimbenicima ili bez njih: P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do dvije godina nakon posljednje epizode. T – više od jedne epizode ili trajna vjerojatnost recidiva. Nisu ispunjeni kriteriji za sposobnost s ograničenjima ili bez njih.	Ako u razdoblju od dvije godine nije bilo recidiva ni korištenja lijekova: sposoban, ako je liječnik specijalist utvrdio da se može nedvojbeno smatrati da je uzrok bio prolazan te da je vjerojatnost recidiva vrlo mala.
F 32-38	Poremećaji raspoloženja/ afektivni poremećaji. Stanje teške anksioznosti, depresija ili bilo koji drugi mentalni poremećaj za koji je vjerojatno da će narušiti radni učinak Recidiv, smanjeni radni učinak, osobito u izvanrednim situacijama.	P – dok je stanje akutno, za vrijeme trajanja ispitivanja ili ako su postoje simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti ili nuspojave lijekova. T – trajni ili opetovani simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti.	Nakon potpunog oporavka i nakon potpunog razmatranja pojedinačnog slučaja. Može biti indicirana pozitivna ocjena sposobnosti ovisno o obilježjima i težini poremećaja raspoloženja. Vremensko ograničenje: šest mjeseci u prve dvije godine. Mogu biti indicirana organičenja 04* i/ili 07*. Jedna godina u sljedećih pet godina.
F 32-38	Poremećaji raspoloženja/ afektivni poremećaji. Blagi ili reaktivni simptomi anksioznosti/depresije. Recidiv, smanjeni radni učinak, osobito u izvanrednim situacijama.	P – do nestanka simptoma i prestanka korištenja lijekova T – trajni ili opetovani simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti.	Ako nema simptoma ili nuspojava lijekova koji dovode do smanjenja sposobnosti. Mogu biti indicirana ograničenja 04* i/ili 07*.
F 00-99 nisu navedene zasebno	Ostali poremećaji npr. poremećaji osobnosti, pozornosti (ADHD), razvoja (npr. autizam) Narušavanje radnog učinka i pouzdanosti te utjecaj na odnose s ljudima	T – ako se smatra da to ima kritične posljedice za sigurnost.	Nema očekivanih štetnih učinaka tijekom rada. Incidenti tijekom prethodnih razdoblja službe. Mogu biti indicirana ograničenja 04* i/ili 07*.
G 00 – 99	BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA
G 40-41	Jedan napad Ugrožavanje broda, drugih i sebe zbog napada	Jedan napad P – za vrijeme trajanja ispitivanja i jednu godinu nakon napada.	Jednu godinu nakon napada, pri čemu je liječenje lijekovima stabilno: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja: jednu godinu nakon napada i jednu godinu nakon kraja liječenja.
	Epilepsija – bez provocirajućih čimbenika (višestruki napadi) Ugrožavanje broda, drugih i sebe zbog napada	P – za vrijeme trajanja ispitivanja i dvije godine nakon posljednjeg napada. T – ponavljajući napadi, ne kontroliraju se lijekovima.	Nije na lijekovima ili je liječenje lijekovima stabilno, a pacijent se pridržava liječenja: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja kad najmanje deset godina nema napade i ne koristi lijekove.
	Epilepsija – izazvana alkoholom, lijekovima, ozljedom glave (višestruki napadi) Ugrožavanje broda, drugih i sebe zbog napada	P – za vrijeme trajanja ispitivanja i dvije godine nakon posljednjeg napada. T – opetovani napadi, ne kontroliraju se lijekovima.	Nije na lijekovima ili je liječenje lijekovima stabilno, a pacijent se pridržava liječenja: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja kad najmanje pet godina nema napade i ne koristi lijekove.
G 43	Migrena (česti napadi koji uzrokuju onesposobljenost) Vjerojatnost recidiva koji dovode do onesposobljenosti.	T – česti napadi koji dovode do onesposobljenosti.	Nema očekivanih onesposobljavajućih štetnih učinaka tijekom rada. Nije bilo incidenata tijekom prethodnih razdoblja službe.
G 47	Apneja pri spavanju Umor i epizode spavanja tijekom rada.	P – do početka liječenja i tri mjeseca uspješnog liječenja. T – liječenje je neuspješno ili se pacijent ne pridržava liječenja.	Nakon tri mjeseca dokazivo uspješnog liječenja. Ocjene pridržavanja liječenja svakih šest mjeseci. Može biti indicirano ograničenje 05***.
G 47	Narkolepsija Umor i epizode spavanja tijekom rada.	P – dok nije pod kontrolom liječenjem tijekom najmanje dvije godine. T – liječenje je neuspješno ili se pacijent ne pridržava liječenja.	Ako specijalist potvrdi da je stanje pod kontrolom liječenjem tijekom najmanje dvije godine: sposoban s ograničenjem 04***.
G 00-99 nisu navedene zasebno	Ostale organske bolesti živčanog sustava npr. multipla skleroza, Parkinsonova bolest. Recidiv/ progresija. Ograničenja u pogledu mišićne snage, održavanja ravnoteže, koordinacije i pokretljivosti.	P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. T – ako ograničenja utječu na siguran rad ili pacijent ne može ispuniti zahtjeve za tjelesnu sposobnost.	Ocjena od slučaja do slučaja na temelju zahtjeva posla i hitnosti koja se temelji na mišljenju specijalista neurologije i psihijatrije.
R 55	Sinkopa i ostali poremećaji svijesti Recidivi koji uzrokuju ozljedu ili gubitak kontrole	P – dok se ne ispita radi utvrđivanja uzroka i dokazivanja kontrole osnovne bolesti. Epizoda je:
		(a) jednostavno onesvješćivanje/ idiopatska sinkopa.	Ocjena od slučaja do slučaja. Može biti indicirano ograničenje 04***.
		(b) onesvješćivanje koje nije jednostavno/ idiopatska sinkopa. Neobjašnjiv poremećaj: ne ponavlja se i nema nikakav temeljni kardiološki, metabolički ili neurološki uzrok. P – četiri tjedna.	Ocjena od slučaja do slučaja. Može biti indicirano ograničenje 04***.
		(c) poremećaj: ponavlja se i moguće je da postoji temeljni kardiološki, metabolički ili neurološki uzrok. P – s mogućim temeljnim uzrokom koji nije otkriven ili se ne može liječiti: šest mjeseci nakon epizode ako nema recidiva P – s mogućim temeljnim uzrokom ili uzrokom koji je otkriven i liječen: mjesec dana nakon uspješnog liječenja
		(d) Poremećaj svijesti s obilježjima koji upućuju na napad. Vidjeti G 40 – 41. T – za sve prethodno navedeno ako se ponavljajući incidenti nastave unatoč potpunom ispitivanju i odgovarajućem liječenju.
T 90	Intrakranijalna operacija/ ozljeda, uključujući liječenje vaskularnih anomalija ili teške ozljede glave s ozljedom mozga. Ugrožavanje broda, drugih i sebe zbog napada. Defekti u kognitivnoj, sensornoj ili motoričkoj funkciji. Recidiv ili komplikacije temeljnog stanja.	P – jednu godinu ili dulje dok vjerojatnost pojave napada ne bude niska* na temelju mišljenja specijalista. T – trajno smanjenje sposobnosti zbog temeljnog stanja ili ozljede ili ponavljajućih napada.	Nakon najmanje jedne godine, ako vjerojatnost pojave napada bude niska* i ako nema nikakvog smanjenja sposobnosti zbog temeljnog stanja ili ozljede: sposoban s ograničenjem 04**. Sposoban bez ograničenja ako nema nikakvog smanjenja sposobnosti zbog temeljnog stanja ili ozljede i ako ne uzima lijekove protiv epilepsije. Vjerojatnost napada je vrlo niska.
H00-99	BOLESTI OKA I UHA
H00-59	Poremećaji oka: progresivni ili opetovani (npr. glaukom, makulopatija, dijabetička re-tinopatija, retinitis pigmentosa, keratokonus, diplopija, blefarospazam, uveitis, ulceracija rožnice, odignuće mrežnice) Nesposobnost da se u budućnosti ispune kriteriji za vid, rizik od recidiva.	P – privremena nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za vid (vidjeti Dodatak 1.) i mala vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do smanjenja sposobnosti nakon liječenja ili oporavka. T – nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za vid (vidjeti Dodatak 1.) ili, ako je pacijent liječen, povećana vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do smanjenja sposobnosti.	Vrlo mala vjerojatnost recidiva. Vrlo mala vjerojatnost progresije do razine na kojoj kriteriji za vid nisu ispunjeni tijekom razdoblja valjanosti svjedodžbe.
H65-67	Upala uha – vanjskog ili srednjeg Recidiv, rizik kao izvor zaraze kod osoba koje rade s hranom, problemi pri korištenju naprava za zaštitu sluha.	P – ako simptomi utječu na siguran rad. T – ako postoji kronični iscjedak iz uha kod osoba koje rade s hranom.	Uspješno liječenje i bez vjerojatnosti recidiva.
H68-95	Poremećaji uha: progresivni (npr. otoskleroza).	P – privremena nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za sluh (vidjeti Dodatak 2.) i mala vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do oštećenja nakon liječenja ili oporavka. T – nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za sluh (vidjeti Dodatak 2.) ili, ako je pacijent liječen, povećana vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do oštećenja.	Vrlo niska stopa recidiva*. Vrlo mala vjerojatnost progresije do razine na kojoj kriteriji za sluh nisu ispunjeni tijekom razdoblja valjanosti svjedodžbe.
H81	Ménièreova bolest i ostali oblici kronične ili opetovane vrtoglavice koja dovodi do onesposobljenosti Nesposobnost održavanja ravnoteže, što uzrokuje gubitak pokretljivosti i mučninu.	P – tijekom akutne faze T – česti napadi koji dovode do onesposobljenosti.	Niska vjerojatnost* učinaka koji narušavaju sposobnost tijekom rada.
I00-99	KARDIOVASKULARNI SUSTAV
I 05 – 08 I 34 – 39	Prirođena bolest srca i bolest srčanih zalistaka (uključujući operaciju za ta stanja). Šumovi na srcu koji nisu prethodno ispitivani Vjerojatnost progresije, ograničenja u fizičkoj aktivnost.	P – dok se ne ispita i, ako je potrebno, uspješno liječi. T – ako je sposobnost za fizički napor ograničena ili se javljaju epizode onesposobljenosti ili pacijent uzima antikoagulanse ili postoji trajna velika vjerojatnost od epizode koja dovodi do oštećenja.	Ocjena od slučaja do slučaja na temelju miš-ljenja kardiologa.
I 10-15	Povišeni krvni talk Povećana vjerojatnost od ishemijske bolesti srca, oštećenja oka i bubrega te moždanog udara. Mogućnost akutne hipertenzivne epizode.	P – obično ako je sistolički krvni tlak > 160 mmHg ili dijastolički > 100 mmHg, dok se ne ispita te, prema potrebi, uspješno liječi. T – ako je sistolički krvni tlak stalno > 160 mmHg ili dijastolički stalno > 100 mmHg, s liječenjem ili bez njega.	Ako se liječi i nestanu učinci koji dovode do smanjenja sposobnosti zbog bolesti ili lijekova
I 20 – 25	Srčani udar, tj. infarkt miokarda, EKG dokazi o prethodnim infarktima ili novootkriveni blok lijeve grane, angina, srčani zastoj, ugradnja aortokoronarne premosnice, koronarna angioplastika Nagli gubitak sposobnosti, ograničenje sposobnosti za fizički napor. Problemi s tretiranjem ponovljenog srčanog udara na poslu.	P – tri mjeseca nakon početnog ispitivanja i liječenja, dulje ako simptomi nisu prestali i u slučaju povećane vjerojatnosti recidiva na temelju patoloških nalaza. T – ako kriteriji za izdavanje svjedodžbe nisu ispunjeni, a daljnje smanjenje vjerojatnosti recidiva nije vjerojatno.	Vrlo niska stopa recidiva, a pacijent se u potpunosti pridržava preporuka o smanjenju rizika te nema nikakvog relevantnog komorbiditeta: prvo se izdaje svjedodžba na šest mjeseci, a nakon toga na godinu dana. Niska stopa recidiva: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
I 44-49	Srčane aritmije i defekti provođenja (uključujući one s elektrostimulatorima srca i ugradbenim kardioverter defibrilatorima (UKD)) Vjerojatnost smanjenja sposobnosti zbog recidiva, nagli gubitak sposobnosti, ograničenje fizičke aktivnosti Na rad elektrostimulatora srca/UKD-a mogu utjecati jaka električna polja.	P – do ispitivanja, liječenja i potvrde adekvatnosti liječenja. T – ako su prisutni simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti ili postoji povećana vjerojatnost smanjenja sposobnosti zbog reci-diva, uključujući UKD implantat.	Niska stopa recidiva: sposoban s ograničenjem 04**. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
I 61-69 G 46	Ishemijska cerebrovascularna bolest (moždani udar ili prolazni ishemijski napad) Povećana vjerojatnost recidiva, nagli gubitak sposobnosti, ograničenje pokretljivosti. Moguć razvoj drugih bolesti krvožilnog sustava koje uzrokuju nagli gubitak sposobnosti.	P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do tri mjeseca nakon početne dijagnoze T – ako preostali simptomi ometaju obavljanje zadaća ili postoji znatno povećana vjerojatnost recidiva.	Ocjena od slučaja do slučaja u pogledu sposobnosti za obavljanje zadaća; indicirano je ograničenje 04***. Ocjena uključuje vjerojatnost srčanih udara u budućnosti. Sposoban ispuniti zahtjev o sposobnosti obavljanja redovnih i hitnih zadaća za dodijeljene zadaće ključne za sigurnost. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
I 73	Arterijska klaudikacija Vjerojatnost pojave drugih bolesti krvožilnog sustava koje uzrokuju nagli gubitak sposobnosti. Ograničenja sposobnosti za fizičku aktivnost.	P – dok se ne ocijeni T – ako je nesposoban za izvršavanje zadaća.	Sposoban s ograničenjem 04*** pod uvjetom da su simptomi blagi i da ne dovode do smanjenja sposobnosti izvršavanja bitnih zadaća ili ako se uklone operacijom ili drugim liječenjem. Ocijeniti vjerojatnost srčanih udara u budućnosti. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
I 83	Varikozne vene Mogućnost krvarenja u slučaju ozljede, promjena na koži i ulceracija.	P – do liječenja ako postoje simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti. Nakon operacije do mjesec dana.	Nema simptoma ili komplikacija koji dovode do smanjenja sposobnosti.
I 80,2-3	Duboka venska tromboza/ plućna embolija Vjerojatnost recidiva i teške plućne embolije. Vjerojatnost krvarenja zbog liječenja antikoagulansima.	P – dok se ne ispita i liječi te obično dok pacijent uzima antikoagulanse za kratkoročnu primjenu. T – uzima se u obzir je li riječ o opetovanim epizodama ili pacijent trajno uzima antikoagulanse.	Može se smatrati sposobnim za rad s malom vjerojatnošću ozljede nakon što mu se stanje stabilizira uzimanjem antikoagulansa uz redovito praćenje razine koagulacije.
I 00-99 nisu navedene zasebno	Ostale bolesti srca, npr. kardiomiopatija, perikarditis, zatajenje srca Vjerojatnost recidiva, nagli gubitak sposobnosti, ograničenje fizičke aktivnosti.	P – do ispitivanja, liječenja i potvrde adekvatnosti liječenja T – ako postoje simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti ili postoji vjerojatnost smanjenja sposobnosti zbog recidiva.	Ocjena od slučaja do slučaja na temelju izvješća specijalista.
J 00 – 99	DIŠNI SUSTAV
J 02-04 J 30-39	Bolesti nosa, ždrijela i sinusa Dovode do smanjenja sposobnosti osobe. Kod nekih bolesti prenošenje zaraze na hranu/druge članove posade	P – dok ne prestanu simptomi koji utječu na siguran rad. T – ako dovode do smanjenja sposobnosti i recidiva.	Kad se dovrši liječenje, ako nema čimbenika zbog kojih je osoba podložnija recidivu.
J 40-44	Kronični bronhitis i/ili emfizem Smanjena sposobnost za fizički napor i simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti.	P – ako je riječ o akutnoj epizodi T – ako postoje česti teški recidivi ili ako se ne mogu ispuniti standardi za opću sposobnost ili ako postoji kratak dah koji dovodi do smanjenja sposobnosti.	Uzima se u obzir sposobnost za izvanredne situacije. Sposobnost ispunjavanja zahtjeva o sposobnosti obavljanja redovnih i hitnih zadaća za dodijeljene zadaće ključne za sigurnost. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
J 45-46	Astma (detaljna ocjena s informacijama dobivenima od specijalista za sve nove kandidate). Nepredvidljive epizode teškog otežanog disanja.	P – do prestanka epizode, ispitivanja uzroka (uključujući bilo kakvu profesionalnu povezanost) i uspostavljanja uspješnog liječenja. Kod osoba mlađih od 20 godina koje su u posljednje tri godine bile na bolničkom liječenju ili su uzimale oralne steroide. T – ako postoji predvidiva vjerojatnost naglog, po život opasnog, napada astme tijekom rada; ili ako postoji povijest nekontrolirane astme tj. povijest višestrukih bolničkih liječenja.	Sposoban za dužnost ako ima povijest astme u odraslih**, s dobrom kontrolom s pomoću inhalatora i bez epizoda koje zahtijevaju bolničko liječenje ili korištenje oralnih steroida u posljednje dvije godine ili bez povijesti astme izazvane fizičkom aktivnošću koja zahtijeva redovito liječenje.
J 93	Pneumotoraks (spontani ili traumatični) Akutno smanjenje sposobnosti zbog recidiva	P – obično 12 mjeseci nakon početne epizode. T – nakon opetovanih epizoda osim ako je izvedena pleurektomija ili pleurodeza.	Obično 12 mjeseci nakon epizode ili kraće razdoblje u skladu s mišljenjem specijalista.
K 00 – 99	PROBAVNI SUSTAV
K 01-06	Oralno zdravlje Akutna bol zbog zubobolje. Ponavljajuće infekcije usta i desni.	P – dok ne prestanu simptomi koji utječu na siguran rad.	Ako se čini da su zubi i desni (samo desni kod osoba bez zubi i s odgovarajućom zubnom protezom u dobrom stanju) u dobrom stanju. Nema složenu protezu; ili ako je u posljednjoj godini obavio pregled zubi s naknadnom kontrolom te od tada nije imao problema.
K 25-28	Peptički vrijed Recidiv koji uključuje bol, krvarenje ili perforaciju.	P – do zacjeljivanja ili izlječenja operacijom ili kontroliranjem helikobakterija i na normalnoj prehrani tijekom tri mjeseca T – ako vrijed i dalje postoji unatoč operaciji i liječenju lijekovima.	Ako je izliječen i na normalnoj prehrani tijekom tri mjeseca.
K 40-41	Kile – preponska i bedrena Vjerojatnost strangulacije.	P – dok se ispitivanjem ne potvrdi da ne postoji vjerojatnost strangulacije i, ako je potrebno, dok se ne provede liječenje.	Ako je na zadovoljavajući način liječen ili ako kirurg potvrdi da ne postoji vjerojatnost strangulacije.
K 42-43	Kile – pupčana, trbušna Nestabilnost trbušnog zida pri saginjanju i podizanju.	Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma ili smanjenju sposobnosti. Uzeti u obzir posljedice redovitog teškog fizičkog napora koji se obavlja cijelim tijelom.	Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma ili smanjenju sposobnosti. Uzeti u obzir posljedice redovitog teškog fizičkog napora koji se obavlja cijelim tijelom.
K 44	Kile – ošitna (hijatalna) Vraćanje sadržaja i kiseline iz želuca, što uzrokuje žgaravicu itd.	Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma u ležećem položaju i o bilo kakvom poremećaju spavanja koji ti simptomi uzrokuju.	Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma u ležećem položaju i o bilo kakvom poremećaju spavanja koji ti simptomi uzrokuju.
K 50, 51, 57, 58, 90	Neinfektivni enteritis, kolitis, Chronova bolest, divertikulitis itd. Oštećenje i bol.	P – dok se ne ispita i ne liječi. T – ako je bolest teška ili opetovana.	Ocjena od slučaja do slučaja koju provodi specijalist. Niska vjerojatnost recidiva.
K 60 I 84	Analna stanja: hemoroidi, fisure, fistule Vjerojatnost epizode koja uzrokuje bol i ograničava aktivnost.	P – ako simptomi utječu na siguran rad. T – uzeti u obzir ako stanje nije izlječivo ili je ponavljajuće.	Ocjena od slučaja do slučaja.
K 70, 72	Ciroza jetre Zatajenje jetre. Krvarenje iz varikoziteta jednjaka.	P – dok se u potpunosti ne ispita. T – ako je težak ili otežan ascitesom ili varikozitetima jednjaka.	Ocjena od slučaja do slučaja na temelju mišljenja specijalista. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
K 80 – 83	Bolesti žučnog sustava Žučna kolika zbog žučnih kamenaca, žutice, zatajenja jetre.	P – žučna kolika dok se konačno ne izliječi. T – uznapredovala bolest jetre, opetovani ili trajni simptomi zbog kojih dolazi do smanjenja sposobnosti.	Ocjena od slučaja do slučaja koju provodi specijalist. Nagli napad žučnih kolika nije vjerojatan.
K 85-86	Upala gušterače Vjerojatnost recidiva.	P – dok se ne riješi T – ako je opetovana ili povezana s alkoholom, osim ako je potvrđena apstinencija od alkohola.	Ocjena od slučaja do slučaja na temelju izvješća specijalista.
Y 83	Stoma (ileostomija, kolostomija) Smanjenje sposobnosti u slučaju gubitka kontrole – potreba za vrećicama itd. Potencijalni problemi tijekom produljene izvanredne situacije.	P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. T – loše kontrolirana.	Ocjena od slučaja do slučaja.
N 00 – 99	GENITOURINARNA STANJA
N 00, N 17	Akutni nefritis Zatajenje bubrega, povišeni krvni tlak.	P – dok se ne riješi.	Ocjena od slučaja do slučaja ako postoje trajni učinci.
N 03 – 05, N 18-19	Subakutni ili kronični nefritis ili nefroza Zatajenje bubrega, povišeni krvni tlak.	P – dok se ne ispita.	Ocjena od slučaja do slučaja koju provodi specijalist na temelju funkcije bubrega i vjerojatnosti komplikacija
N 20 – 23	Kamenac bubrega ili uretera Bol zbog bubrežnih kolika.	P – dok se ispitivanjem ne potvrdi da ne postoji vjerojatnost pojave simptoma koji utječu na siguran rad. T – u teškim slučajevima opetovanog stvaranja kamenaca.	Ocjena od slučaja do slučaja.
N 33, N 40	Povećanje prostate/začepljenje mokraćovoda Akutno zadržavanje urina.	P – dok se ne ispita i ne liječi. T – ako se ne može liječiti.	Ocjena od slučaja do slučaja.
N 70-98	Ginekološka stanja – teško vaginalno krvarenje, teška menstrualna bol, endometrioza, prolaps genitalnih organa ili drugo Oštećenje zbog boli ili krvarenja.	P – ako dovodi do smanjene sposobnosti ili je potrebno ispitivanje kako bi se utvrdio i otklonio uzrok.	Ocjena od slučaja do slučaja ako je vjerojatno da će to stanje trebati liječiti na putovanju ili će utjecati na radnu sposobnost.
R 31, 80, 81, 82	Proteinurija, hematurija, glikozurija ili druge abnormalnosti mokraćnog sustava Indikator bolesti bubrega ili drugih bolesti.	P – ako su početni nalazi klinički značajni. T – težak i neizlječiv temeljni uzrok – npr. oštećenje funkcije bubrega.	Vrlo mala vjerojatnost teškog temeljnog stanja.
Z 90.5	Uklanjanje bubrega ili jednog nefunkcionalnog bubrega Ograničenja za regulaciju tekućina u ekstremnim uvjetima ako preostali bubreg nije u potpunosti funkcionalan.	T – bilo kakvo smanjenje funkcije preostalog bubrega kod novog člana posade palube. Znatna disfunkcija preostalog bubrega kod aktivnog člana posade palube.	Preostali bubreg mora biti potpuno funkcionalan i ne smije biti podložan progresivnoj bolesti, što se utvrđuje na temelju ispitivanja bubrega i izvješća specijalista.
O 00 – 99	TRUDNOĆA
O 00 – 99	Trudnoća Komplikacije, kasnija ograničenja pokretljivosti. Potencijal za ugrožavanje majke i djeteta u slučaju prijevremenog porođaja tijekom rada.	T – odluka da se postupa u skladu s nacionalnim zakonodavstvom Abnormalnost u trudnoći koja zahtijeva visoku razinu nadzora.	Trudnoća bez komplikacija koja nema nikakvih učinaka koji dovode do smanjenja sposobnosti: odluke da se postupa u skladu s nacionalnom praksom i zakonodavstvom.
L00 – 99	KOŽA
L 00 – 08	Infekcije kože Recidiv, prenošenje drugima.	P – ako simptomi utječu na siguran rad. T – uzeti u obzir za članove posade palube s opetovanim problemima.	Na osnovi prirode i težine infekcije.
L10 – 99	Ostale bolesti kože, npr. ekcem, dermatitis, psorijaza Recidiv, ponekad imaju profesionalni uzrok.	P – ako simptomi utječu na siguran rad.	Odlučivanje od slučaja do slučaja, ograničava se prema potrebi ako se stanje pogoršava zbog topline ili tvari na radnome mjestu.
M00 – 99	MIŠIĆNO-KOŠTANI POREMEĆAJI
M 10 – 23	Osteoartritis, druge bolesti zglobova i kasnija zamjena zgloba Bol i ograničenje pokretljivosti koji utječu na redovne ili izvanredne zadaće. Mogućnost infekcije ili dislokacije i ograničeni vijek trajanja zamjenskih zglobova.	P – potpuni oporavak funkcije i potvrda na temelju formalne ocjene koju provodi specijalist potrebni su za povratak na posao nakon zamjene kuka ili koljena T – za uznapredovale i teške slučajeve.	Ocjena od slučaja do slučaja. Sposoban u potpunosti ispuniti zahtjeve za obavljanje redovnih i hitnih zadaća s vrlo malom vjerojatnošću pogoršanja na način da se te zadaće ne bi mogle poduzimati.
M 24.4	Opetovana nestabilnost zglobova ramena i koljena Naglo ograničenje pokretljivosti, s bolovima.	P – do dovoljnog oporavka i stabilnosti funkcije zgloba.	Ocjena od slučaja do slučaja u pogledu povremene nestabilnosti.
M 54.5	Bol u leđima Bol i ograničenje pokretljivosti koji utječu na redovne ili izvanredne zadaće. Pogoršanje smanjenja sposobnosti.	P – tijekom akutne faze T – ako je opetovana ili dovodi do onesposobljenosti.	Ocjena od slučaja do slučaja.
Y 83,4 Z 97.1	Proteza za udove Ograničenje pokretljivosti koje utječe na redovne ili izvanredne zadaće.	T – ako se ne mogu izvršavati osnovne zadaće.	Ako se mogu izvršavati redovne i hitne za-daće, dozvoljeno je obavljanje aktivnosti koje nisu osnovne, pri čemu se poštuju ograničenja. Može biti indicirano ograničenje 03***.
	OPĆENITO
R 47, F 80	Poremećaji govora Ograničenja sposobnosti komuniciranja.	T – nespojivo s pouzdanim izvršavanjem redovnih i hitnih zadaća na siguran i učinkovit način.	Nema smanjene sposobnosti u osnovnoj govornoj komunikaciji.
T 78 Z 88	Alergije (osim alergijskog dermatitisa i astme). Vjerojatnost recidiva i povećanja težine reakcije. Smanjena sposobnost za izvršavanje zadaća.	P – dok ne prestanu simptomi koji utječu na siguran rad. T – ako je u razumnoj mjeri predvidljiva reakcija opasna po život.	Ako reakcija dovodi do smanjenja sposobnosti, umjesto do opasnosti po život, te ako se njezini učinci mogu u potpunosti kontrolirati dugoročnim samoliječenjem nesteroidnim lijekovima ili promjenama načina života koje su izvedive na radnome mjestu bez negativnih kritičnih učinaka na sigurnost.
Z 94	Transplantati – bubrezi, srce, pluća, jetra (za proteze, tj. zglobove, udove, leće, slušna pomagala, srčane zaliske itd., vidjeti odjeljke koji se odnose na to stanje). Mogućnost odbacivanja. Nuspojave lijekova.	P – dok učinci operacije i lijekova protiv odbacivanja organa ne postanu stabilni. T – ocjena od slučaja do slučaja i potvrda formalnom ocjenom specijalista.	Ocjena od slučaja do slučaja s mišljenjem specijalista. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana.
Razvrstati po stanju	Progresivna stanja koja se trenutačno nalaze unutar kriterija, npr. Huntingtonova korea (uključujući obiteljsku povijest bolesti), keratokonus	P – dok se ne ispita i ne liječi ako je to indicirano. T – ako je vjerojatna štetna progresija.	Ocjena od slučaja do slučaja s mišljenjem specijalista. Takvi su uvjeti prihvatljivi ako se ne smatra vjerojatnim da bi štetna progresija nastupila prije sljedećeg zdravstvenog pregleda.
Razvrstati po stanju	Stanja koja nisu posebno navedena	P – dok se ne ispita i ne liječi ako je to indicirano. T – ako dovodi do trajnog oštećenja.	Kao smjernice koristiti analogiju s povezanim stanjima. Razmotriti povećanu vjerojatnost naglog nastupa nesposobnosti, recidiva ili progresije te ograničenja za obavljanje redovnih i hitnih zadaća. U slučaju dvojbe potražiti savjet ili razmotriti zabranu i upućivanje na arbitražu.

Dodatak 1.

RELEVANTNI KRITERIJI ZA VID KAKO SU OBUHVAĆENI DIJAGNOSTIČKOM ŠIFROM H 00-59

Minimalni kriteriji za vid:

1. Dnevna oštrina vida

Oštrina oba oka zajedno ili boljeg oka s korekcijom većom od 0,8 ili jednakom 0,8 ili bez korekcije. Prihvaća se monokularan vid.

Očit dvostruki vid (motilitet) koji se ne može korigirati ne prihvaća se. U slučaju monokularnog vida: normalan motilitet dobrog oka.

Može biti indicirano ograničenje 01***.

2. Vid u zoru i u sumrak

Potrebno je ispitati u slučaju glaukoma, poremećaja mrežnice ili zamućenosti oka (npr. katarakta). Osjetljivost na kontrast ispituje se na 0,032 cd/m2 u okolnostima bez odsjaja; rezultati ispitivanja trebaju iznositi 1:2,7 ili bolje od toga, a ispituju se mezotestom.

3. Vidno polje

Vodoravno vidno polje mora biti najmanje 120 stupnjeva. Proširenja moraju biti najmanje 50 stupnjeva lijevo i desno te 20 stupnjeva gore i dolje. U radijusu središnjih 20 stupnjeva ne smije biti poremećaja.

Barem jedno oko mora ispunjavati standard za oštrinu vida i imati vidno polje bez patoloških slijepih točaka. Formalno ispitivanje koje provodi oftalmolog obvezno je ako se utvrde bilo kakve anomalije tijekom prvog ispitivanja ili u slučaju glaukoma ili retinalne distrofije.

4. Raspoznavanje boja za članove posade palube s navigacijskim zadaćama

Raspoznavanje boja smatra se adekvatnim ako kandidat prođe Ishihara test u izdanju s 24 ploče pri čemu smije imati najviše dvije pogreške. Ako kandidat ne prođe taj test, mora se provesti jedno od navedenih odobrenih alternativnih testiranja. Ako postoji sumnja, mora se provesti testiranje s anomaloskopom. Količnik anomaloskopa mora biti od 0,7 do 1,4, čime se pokazuje normalni trikromatizam.

Odobreni testovi koji su alternativa Ishihara pločama sljedeći su:

a) Velhagen-Broschmannov test (rezultat s maksimalno dvije pogreške);

b) Kuchenbecker-Broschmannov test (maksimalno dvije pogreške);

c) test autora Hardy, Rand i Rittler (HRR) (minimalni rezultat »blago«);

d) test Medicinskog fakulteta u Tokiju (TMC) (minimalni rezultat »drugi stupanj«);

e) Holmes-Wrightov test tipa B (rezultat s maksimalno osam pogrešaka za mali test);

f) Farnsworthov test Panel D-15 (minimalni rezultat: maksimalno jedan dijametralan prijelaz na shemi rasporeda boja);

g) test za procjenu i dijagnozu boja (Colour Assessment and Diagnosis, CAD) (rezultat s maksimalno četiri jedinice CAD-a).

Nije dopušteno korištenje filtarskog stakla kao optičke korekcije za raspoznavanje boja, primjerice, toniranih kontaktnih leća i naočala.

Dodatak 2.

RELEVANTNI KRITERIJI ZA SLUH KAKO SU OBUHVAĆENI DIJAGNOSTIČKOM ŠIFROM H 68-95

Minimalni kriteriji za sluh

Smatra se da je sluh adekvatan ako prosječna vrijednost gubitka sluha u oba uha, sa slušnim pomagalom ili bez njega, ne premašuje 40 dB na frekvencijama od 500, 1 000, 2 000 i 3 000 Hz. Ako se premaši vrijednost od 40 dB, sluh se, unatoč tomu, smatra adekvatnim ako se prođe test sluha s pomoću audiometra koji je u skladu s normom ISO 8253-1:2010 ili jednakovrijednom normom.

Može biti indicirano ograničenje 02***.

Bilješke uz tablicu i dodatke:

* Stope recidiva:

Ako se za povećanu vjerojatnost recidiva koriste pojmovi vrlo niska i niska. To su u osnovi kliničke prosudbe, ali su za neka stanja dostupni kvantitativni dokazi o vjerojatnosti recidiva. Ako je to dostupno, npr. za napade i srčane napade, može biti indicirana potreba za dodatnim ispitivanjima kako bi se kod osobe utvrdila povećana vjerojatnost recidiva. Kvantitativne razine recidiva približno su:

vrlo niske: stopa recidiva manja od 2 posto godišnje,

niske: stopa recidiva iznosi 2 – 5 posto godišnje.

** Astma u odraslih:

Astma može kontinuirano postojati od djetinjstva ili početi nakon dobi od 16 godina. Postoji velik raspon unutarnjih i vanjskih uzroka razvoja astme u odrasloj dobi. Kod starijih kandidata koji imaju povijest astme koja je počela u odrasloj dobi mora se ispitati uloga specifičnih alergena, uključujući one koji uzrokuju profesionalnu astmu. Potrebno je uzeti u obzir i manje specifične uzročnike kao što su prehlada, fizička aktivnost i infekcije dišnih organa. Svi oni mogu utjecati na sposobnost za rad na unutarnjim vodama.

Blaga povremena astma – rijetke epizode blagog hroptanja koje se pojavljuje manje od jednom svaka dva tjedna i koje se lako i brzo otklanja s pomoću inhalatora s beta agonistima.

Blaga astma: česte epizode hroptanja koje zahtijeva korištenje inhalatora s beta agonistima ili uvođenje inhalatora s kortikosteroidima. Redovitim inhaliranjem steroida (ili steroida/beta agonista dugog djelovanja) mogu se djelotvorno ukloniti simptomi i potreba za liječenjem beta agonistima.

Astma izazvana fizičkom aktivnošću: epizode hroptanja i otežanog disanja koje su izazvane fizičkim naporom, osobito na hladnoći. Epizode se mogu djelotvorno liječiti inhaliranjem steroida (ili steroida/beta agonista dugog djelovanja) ili drugih oralnih lijekova.

Umjerena astma: česte epizode hroptanja unatoč redovitom korištenju liječenja inhaliranjem steroida (ili steroida/beta agonista dugog djelovanja) koje zahtijeva stalno korištenje čestih liječenja inhaliranjem beta agonista, ili dodavanje drugih lijekova, te povremeno zahtijeva korištenje oralnih steroida.

Teška astma: česte epizode hroptanja i otežanog disanja, česte hospitalizacije, često korištenje liječenja oralnim steroidima

*** Mjere ublažavanja i ograničenja

01 potrebno ispravljanje vida (naočale ili kontaktne leće ili oboje)

02 potrebno slušno pomagalo

03 potrebna proteza za udove

04 ne smije biti sam na dužnosti u kormilarnici

05 samo danju

06 nisu dozvoljene nikakve navigacijske dužnosti

07 ograničen na jedno brod, naziva ......................................................

08 ograničeno područje, to jest..............................................................

09 ograničena zadaća, to jest..................................................................

Mjere ublažavanja i ograničenja mogu se kombinirati. One se moraju kombinirati ako je to potrebno.

Svaki zakon ima / aktivni sadržaj / pametno označavanje / pripremu za ispis / eko e-oblik

Pogledajte npr. Zakon o radu

Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.