Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-849/2022 od 18. svibnja 2022.
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu
NN 70/2022 (20.6.2022.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-849/2022 od 18. svibnja 2022.

Ustavni sud Republike Hrvatske

1047

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Srđan Ivanković iz Splita, kojeg zastupa Lidija Horvat, odvjetnica u Zagrebu, na sjednici održanoj 18. svibnja 2022. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski građanski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem Pn-3181/2021 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 17.100,00 kn.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Srđan Ivanković iz Splita, kojeg zastupa Lidija Horvat, odvjetnica u Zagrebu (u daljnjem tekstu: podnositelj) podnio je 11. veljače 2022. ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) smatrajući da mu je trajanjem parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem Pn-3181/2021 povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljeni su spisi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-3181/2021 (ranije Pn-653/2021), Su-Gzp I-56/2021 i Županijskog suda u Rijeci broj: Su-Gzp I-3/2021.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Podnositelj je 20. srpnja 2012. podnio Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravnom odjelu, zahtjev za mirno rješavanje spora, međutim, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu dopisom od 6. prosinca 2012. obavijestilo je podnositelja da ne postoji mogućnost mirnog rješenja spora, ističući prigovor zastare.

Podnositelj je 17. prosinca 2012. podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu tužbu radi naknade štete nastale uslijed nehumanih i ponižavajućih uvjeta u kojima je bio smješten tijekom izdržavanja kazne zatvora u Zatvoru u Splitu, Zatvoru u Zagrebu, Kaznionici u Lepoglavi i Zatvoru u Šibeniku. Predmet je dobio poslovni broj: Pn-5183/2012.

Na tužbe je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu 7. veljače 2013. dalo odgovor kojim se protivilo tužbi i tužbenom zahtjevu, a podnositelj je podneskom suda pozvan da se u roku od 60 dana očituje na odgovor na tužbu.

Podneskom od 18. listopada 2013. podnositelj je izjavio da ostaje kod tužbenih navoda, a u odnosu na prigovor zastare, podnositelj ukazuje da se povreda prava osobnosti, na koju se ukazuje u tužbi, smatra trajnim stanjem te zastara ima početi teći tek po dovršetku tog istog stanja.

Odgovorom od 6. studenoga 2013. tužena ostaje kod prijedloga za odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti te ponovno ističe prigovor zastare. U podnesku od 2. lipnja 2014. podnositelj ostaje kod dosadašnjih navoda te u spis dostavlja sudsku praksu kojom dodatno potvrđuje tužbene navode.

Na glavnoj raspravi održanoj 10. lipnja 2014. proveden je dokaz saslušanjem podnositelja, te je doneseno rješenje kojim se tužitelj oslobađa plaćanja sudskih pristojbi.

Podneskom od 21. listopada 2014. podnositelja se očituje na navode tužene od 23. lipnja 2014., navodeći kako tuženik nije dostavio ukidnu odluku niti broj iste, te ističući kako je visina postavljenog tužbenog zahtjeva opravdana i s aspekta usklađenja domaće sudske prakse s praksom Europskog suda za ljudska prava, čija je praksa dostavljena još u tužbi.

Na glavnoj raspravi održanoj 4. svibnja 2015. Općinski građanski sud u Zagrebu donio je rješenje da će se od Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav zatražiti osobnik podnositelja.

Podneskom podnositelja od 13. svibnja 2015., sukladno rješenju Suda od 4. svibnja 2015., podnositelj u spis dostavlja zapisnike o provedenom očevidu u Zatvoru u Zagrebu u istovrsnom predmetu suda te zapisnik o provedenom očevidu u Kaznionici u Lepoglavi, kao i nalaz i mišljenje vještaka u predmetu broj: Pn-4253/12 od 28. veljače 2013.

Ministarstvo pravosuđa, Uprava za zatvorski sustav je uz podnesak od 1. lipnja 2015. dostavilo presliku osobnika za podnositelja.

Podneskom podnositelja od 14. rujna 2015. obavještava se sud da je podnositelj sukladno rješenju suda od 10. lipnja 2015. izvršio uvid u spis, odnosno presliku osobnika podnositelja.

Podnescima od 18. rujna 2015. sud je pozvao Zatvor u Zagrebu, Zatvor u Šibeniku, Kaznionicu u Lepoglavi i Zatvor u Splitu da dostave podatke o kvadraturi i broju osoba s kojima je podnositelj boravio u toj ustanovi. Na traženo Kaznionica u Lepoglavi odgovorila je podneskom od 24. rujna 2015., Zatvor u Šibeniku podneskom od 30. rujna 2015., Centar za dijagnostiku dopisom od 29. rujna 2015. i Zatvor u Splitu dopisom od 22. listopada 2015., o kojim odgovorima je sud 30. listopada 2015. obavijestio punomoćnicu podnositelja.

Podneskom od 2. listopada 2015. sud je pozvao Zatvor u Splitu da dostavi podatke o kvadraturi i broju osoba s kojima je podnositelj boravio u toj ustanovi, a na traženo je odgovoreno 24. listopada 2015.

Novim podneskom od 16. svibnja 2016. podnositelj specificira tužbeni zahtjev. Na glavnoj raspravi održanoj 17. svibnja 2016. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka Maje Jelušić te je doneseno rješenje o provođenju dokaza saslušanjem svjedoka Lucijana Putnika i upravitelja Zatvora u Splitu Ognjena Džaje zamolbenim saslušanjem putem Općinskog suda u Splitu.

Potom podnositelj podneskom od 17. listopada 2016. obavještava Općinski građanski sud u Zagrebu da je podnositelj u postupku podnošenja zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava s obzirom na to da se u navedenom radi o prethodnom pitanju je li u konkretnom slučaju došlo do povrede članka 3. Konvencije, predlaže se prekid postupka u pravnoj stvari do okončanja postupka pred Europskim sudom.

Odgovorom tužene od 27. listopada 2016. tužena ističe kako u ovoj pravnoj stvari nije potreban prekid postupka, budući da za to nisu ispunjeni uvjeti. Očitovanjem od 14. studenoga 2016. podnositelj ostaje kod navoda iz podneska upućenog 17. listopada 2016., te u privitku šalje dokaz o podnošenju zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava.

Dopisima od 2. studenoga 2016., 26. siječnja 2017. i 9. ožujka 2017. sud požuruje Općinski sud u Splitu u postupanju po zamolnici da se zamolbenim putem saslušaju svjedoci.

Sljedećim podneskom podnositelja od 7. ožujka 2017., obavještava se Sud da je Europski sud za ljudska prava zaprimio aplikaciju podnositelja te joj dodijelio poslovni broj 66270/16 dana 1. prosinca 2016.

Općinski sud u Splitu, postupajući po zamolnici Općinskog građanskog suda u Zagrebu, 19. svibnja 2017. proveo je dokaz saslušanjem svjedoka Ognjena Džaje i Lucijana Putnika.

Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 31. svibnja 2017. pozivaju se podnositelj i tužena izjasniti se o daljnjim dokaznim prijedlozima. Podneskom od 12. lipnja 2017. podnositelj se očituje ne stavljajući daljnje dokazne prijedloge. Podneskom tužene od 14. lipnja 2017., ista se očituje kako ustraje da se u daljnjem tijeku postupka saslušaju svjedoci Juraj Mihovilović, Miljenko Mavrin, Zlatko Manjerović, Stjepan Madjar, Davor Runteša, Denis Skitarelić i Tihomir Jakelić.

Na glavnoj raspravi održanoj 14. studenoga 2017. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka Jurja Mihovilovića, Zlatka Manjerovića i Stjepana Madjara. Podneskom tužene od 20. studenoga 2017. tužena predlaže zamolbenim putem Općinskog suda u Šibeniku saslušati upravitelja Zatvora u Šibeniku Denisa Skitarelića. Podneskom podnositelja od 30. studenoga 2017. podnositelj obavještava Sud kako je suglasan sa zamolbenim saslušanjem svjedoka upravitelja Zatvora u Šibeniku, Denisa Skitarelića putem Općinskog suda u Šibeniku.

Po zahtjevu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 9. travnja 2018., proveden je dokaz saslušanjem svjedoka Denisa Skitarelića putem Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu.

Na raspravi održanoj kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu 21. siječnja 2019. zaključuje se glavna rasprava te se objava presude zakazuje za 8. veljače 2019. Na ročištu za objavu presude 8. veljače 2019. glavna rasprava se ponovno otvara te se određuje prekid postupka u pravnoj stvari, a postupak će se nastaviti kada se pravomoćno dovrši postupak pred Europskim sudom za ljudska prava povodom zahtjeva podnositelja. Dana 25. veljače 2019, tužena je podnijela žalbu protiv rješenja o prekidu postupka od 8. veljače 2019.

Žalba je uz dopis od 12. travnja 2019. dostavljena drugostupanjskom sudu na odlučivanje.

Sljedećim podneskom od 31. kolovoza 2020., podnositelj navodi kako je 8. lipnja 2020. zaprimio odluku Europskog suda za ljudska prava u postupku koji se po aplikaciji podnositelja vodio pod brojem 66270/16 te da je njegov zahtjev ocijenjen nedopuštenim pa predlaže da se u prekinutom postupku, što je prije moguće, nastavi s postupanjem.

Podnositelj je 10. veljače 2021. predsjedniku Županijskog suda u Rijeci podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku obzirom da postupak traje sveukupno više od osam godina bez donošenja prvostupanjske presude.

Rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj: Gž-767/2019-4 od 3. ožujka 2021. odlučeno je o žalbi tuženika na rješenje o prekidu postupka, te je ukinuto rješenje prvostupanjskog suda o prekidu postupka i predmet je vraćen na ponovni postupak. Prvostupanjski sud predmet je zaprimio 9. ožujka 2021.

Dana 15. ožujka 2021. izdana je naredba da se drugostupanjsko rješenje dostavi strankama, te je 14. travnja 2021. zakazana rasprava za 24. svibnja 2021.

Županijski sud u Rijeci 26. ožujka 2021. donio je rješenje broj: Su-Gzp 1-3/2021, kojim je odbio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predlagatelja kao neosnovan s obzirom na to da je 3. ožujka 2021. Županijski sud u Rijeci ukinuo rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-5183/2012-59 od 8. veljače 2019. i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, odnosno ukinuo je rješenje kojim je određen prekid u pravnoj stvari te je naredio odlučivanje o tužbenom zahtjevu podnositelja.

Podnositelj je 6. travnja 2021. predsjedniku Općinskog građanskog suda u Zagrebu podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Općinski građanski sud u Zagrebu 7. svibnja 2021. donio je rješenje broj: Su-Gzp 1-56/2021 kojim je usvojio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predlagatelja te odredio rok od 8 (osam) mjeseci u kojem je sudac zadužen za predmet dužan donijeti odluku.

Na raspravi održanoj 24. svibnja 2021. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu određeno je ročište za objavu presude za 5. srpnja 2021.

Općinski građanski sud u Zagrebu donio je presudu poslovni broj: Pn-653/2021-69 od 8. srpnja 2021., kojom je usvojio tužbeni zahtjev podnositelja, kojim se nalaže tuženoj platiti podnositelju iznos od 50.000,00 kn, sa zateznim zakonskim kamatama od 20. srpnja 2012. do isplate, te naknaditi parnične troškove u iznosu od 11.875,00 sa zateznim zakonskim kamatama od 8. srpnja 2021. do isplate.

Tužena je protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-653/21 podnijela žalbu 22. srpnja 2021. Predmet je 24. kolovoza 2021. upućen na odlučivanje po žalbi kod Županijskog suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem Gž-785/2021-2, a povodom istog donesena je odluka 17. studenoga 2021., kojom se ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-653/2021-69 od 5. srpnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Prvostupanjski sud zaprimio je drugostupanjsku presudu 3. prosinca 2021., te je predmetu dodijeljen novi poslovni broj i to Pn-3181/2021.

Postupak pred Općinskim građanskim sudom je još uvijek u tijeku a u predmetu je zakazana rasprava za 11. travnja 2022.

Podnositelj je 11. veljače 2022. podnio ustavnu tužbu.

III. MJERODAVNO PRAVO

4. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu ZoSud/13. U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.)

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

5. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u razdoblju od 2002. do 2013. godine (stupanja na snagu ZoSuda/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

6. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014., jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

6.1. U konkretnom slučaju podnositelj je podnio nadležnom sudu dva zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku na temelju ZoSuda/13. Podnositelj je 10. veljače 2021. predsjedniku Županijskog suda u Rijeci podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji je odbijen.

Podnositelj je 6. travnja 2021. predsjedniku Općinskog građanskog suda u Zagrebu podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Općinski građanski sud u Zagrebu 7. svibnja 2021. donio je rješenje broj: Su-Gzp 1-56/2021 kojim je usvojio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predlagatelja te odredio rok od 8 (osam) mjeseci u kojem je sudac zadužen za predmet dužan donijeti odluku.

6.2. Budući da je podnositelj koristio pravno sredstvo koje mu je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

7. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i mjerodavnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

7.1. U konkretnom slučaju Ustavni sud razmatra postupanje nadležnog suda i podnositelja od 17. prosinca 2012. (kada je podnositelj podnio tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu) do dana donošenja ove odluke (razmatrano razdoblje).

1) Duljina sudskog postupka

8. Parnični postupak pokrenut je 17. prosinca 2012. tužbom podnositelja, te je postupak i dalje u tijeku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i vodi se pod brojem: Pn-3181/2021.

Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak u konkretnom slučaju od podnošenja tužbe prvostupanjskom sudu (od 17. prosinca 2012.) do donošenja ove odluke (18. svibnja 2022.) traje ukupno devet (9) godina, pet (5) mjeseci i jedan (1) dan.

2) Složenost sudskog predmeta

9. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

10. Postupak se u razmatranom razdoblju vodio pred prvostupanjskim sudom koji je, nakon provedenog postupka i nakon što je usvojen podnositeljev zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, 8. srpnja 2021. donio prvostupanjsku presudu kojom je usvojio tužbeni zahtjev podnositelja. U povodu žalbe tužene drugostupanjski sud 17. studenoga 2017. odlukom broj: Gž-785/2021-2 ukinuo je prvostupanjsku presudu te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Prvostupanjski sud zaprimio je drugostupanjsku presudu 3. prosinca 2021., te je predmetu dodijeljen novi poslovni broj: Pn-3181/2021 u kojem je zakazana rasprava za 11. veljače 2022.

Ustavni sud primjećuje da je prvostupanjski sud tijekom postupka na zahtjev podnositelja 8. veljače 2019. donio rješenje o prekidu o kojem je drugostupanjski sud povodom žalbe tužene odlučio 3. ožujka 2021. na način da je ukinuo rješenje kojim je određen prekid postupka.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

11. Ocjena je Ustavnog suda da podnositelj u razmatranom razdoblju nije pridonio duljini trajanja postupka. Iako je podnositelj podnio prijedlog za prekid postupka koji je rješenjem prvostupanjskog suda od 8. veljače 2019. usvojen, Ustavni sud primjećuje da je drugostupanjski sud o žalbi protiv rješenja o prekidu postupka odlučio tek nakon dvije godine, pa se ne može reći da je do duljeg prekida postupka (koji je u konačnici po stavu drugostupanjskog suda bio i neosnovan) došlo zbog ponašanja podnositelja.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

12. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka više od devet (9) godina, kao i okolnost da postupak još uvijek nije okončan, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

13. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Općinskog građanskog suda u Zagrebu dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

14. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

15. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

16. U odnosu na zatraženi trošak ustavnosudskog postupka, Ustavni sud ističe da sukladno članku 23. Ustavnog zakona u ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje troškove, ako Ustavni sud ne odluči drugačije. Budući da Ustavni sud nije odlučio drugačije, u konkretnom slučaju podnositelj sam snosi svoje troškove.

Broj: U-IIIA-849/2022

Zagreb, 18. svibnja 2022.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić