Ustavni sud Republike Hrvatske

1329

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Snježana Bagić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Božo Vilušić iz Crikvenice, na sjednici održanoj 30. lipnja 2022. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Puli – Pola dužan je donijeti odluku u predmetu pod brojem K-7/2015 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe Boži Vilušiću iz Crikvenice, Hrusta IV/B, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 25.840,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Božo Vilušić iz Crikvenice (u daljnjem tekstu: podnositelj) podnio je 10. svibnja 2022. ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) smatrajući da je trajanjem postupka koji se vodi pred Županijskim sudom u Puli – Pola (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) pod brojem K-7/15 povrijeđeno njegovo ustavno pravo na donošenje odluke u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljeno je izvješće o stanju spisa i poduzetim radnjama predsjednice sudskog vijeća od 25. svibnja 2022. i preslika dijela prvostupanjskog spisa.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Protiv podnositelja, kao osumnjičenika, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podnijelo je zahtjev za pokretanje istražnog postupka, koji je i pokrenut rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj: Kio-272/04 od 19. studenoga 2004.

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podnijelo je 16. svibnja 2005. optužnicu broj: K-DO-110/04 protiv 1. okrivljenog Bože Vilušića i dr. zbog kaznenog djela iz članka 337. stavaka 1., 3. i 4. Kaznenog zakona (»Narodne novine« broj 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – odluka USRH broj: U-I-241/2000, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka USRH broj: U-I-2566/2003 i dr., 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. – odluka USRH broj: U-I-1162/2008 i 143/12. – članak 36. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji; u daljnjem tekstu: KZ) i dr.

Protiv navedene optužnice podnositelj je podnio prigovor i optužnica je radi ispravka vraćena Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. Po dopuni istrage optužnica je ponovno podignuta 16. svibnja 2007. protiv 1. okrivljenika Bože Vilušića i još devet osoba kojom ih tereti za počinjenje kaznenih djela iz članka 337. stavaka 1., 3. i 4. KZ-a i dr.

Rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 21. prosinca 2007., na temelju članka 166. Zakona o kaznenom postupku, obustavljen je kazneni postupak protiv 6. okrivljenika Marijana Franca zbog smrti.

Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 16. lipnja 2008. ovaj kazneni predmet ustupljen je na rješavanje Županijskom sudu u Puli – Pola.

Prvostupanjski sud je rješenjem od 13. siječnja 2009. iz kaznenog predmeta razdvojio kazneni postupak protiv 1. okrivljenika Bože Vilušića, 7. okrivljenika Siniše Bašića, 8.okrivljenika Milorada Gajića i 9. okrivljenika Nevia Hrvatina zbog kaznenih djela iz članka 337. KZ-a i dr., te je postupak u odnosu na razdvojeni dio nastavljen pod posebnim brojem a posebno je razdvojio i kazneni postupak protiv 1. okrivljenika Bože Vilušića, 4. okrivljene Ivke Stanić i 5. okrivljenika Rajka Vujnovića zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 1. i dr. KZ-a, pa je i postupak u tom dijelu nastavljen u posebnom kaznenom predmetu.

Županijsko državno odvjetništvo u Puli – Pola izmijenilo je optužnicu 26. svibnja 2010., 20. siječnja 2011. i 31. ožujka 2011., s time da je izmjenom od 20. siječnja 2011. odustalo od optužbe protiv podnositelja zbog počinjenja jednog kaznenog djela protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti iz članka 337. stavaka 1., 3 i 4 KZ-a, opisanog pod točkom 5. optužnice, pa je u tom dijelu obustavljen postupak protiv podnositelja.

Presudom Županijskog suda u Puli – Pola broj: K-30/2008 od 9. veljače 2012., nakon održane rasprave i provedenog dokaznog postupka, podnositelj je zajedno s još tri osobe oslobođen optužbe za počinjenje kaznenog djela iz članka 337. stavaka 1., 3. i 4. u vezi s člankom 61. KZ-a.

Rješenjem Vrhovnog suda broj Kž-277/2012 od 11. ožujka 2015., povodom žalbe državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti ukinuta je prvostupanjska presuda od 9. veljače 2012.

4. U predmetu koji se od tada vodi pod oznakom K-7/15 zakazana je rasprava za 22. svibnja 2015. koja je odgođena zbog provođenja vještačenja raspravne sposobnosti podnositelja.

Nova rasprava zakazana je za 21. listopada 2015., s obzirom da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je podnositelj raspravno sposoban, a ta rasprava je odgođena radi utvrđivanja raspravne sposobnosti podnositelja po vještaku sudske medicine dr. Valteru Stembergi, te je utvrđeno da podnositelj nije zdravstveno sposoban pristupiti na raspravu na prvostupanjski sud.

S obzirom na navedeni nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine te imajući u vidu da su svi okrivljenici s područja Rijeke, kao i da niti jedan od predloženih svjedoka nije s područja nadležnosti prvostupanjskog suda, 10. ožujka 2016. podnesen je Vrhovnom sudu prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti te je predloženo da se ovaj kazneni postupak provede i dovrši pred Županijskim sudom u Rijeci. Taj je prijedlog odbijen rješenjem Vrhovnog suda broj: Kr-34/2016 od 4. travnja 2016.

Nalogom prvostupanjskog suda broj: K-7/2015 od 11. siječnja 2017. određena je dopuna vještačenja raspravne sposobnosti podnositelja po vještaku dr. Valteru Stembergi, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da podnositelj može pristupiti i aktivno sudjelovati raspravi uz određena ograničenja i uz korištenje propisane terapije. Osim toga, s obzirom na stariju životnu dob te činjenicu kako se zdravstvene tegobe optuženika tijekom suđenja pogoršavaju, predloženo je dovođenje podnositelja iz Crikvenice na ročišta medicinskim prijevozom, uz prijedlog da se rasprave održavaju u mjestu bližem prebivalištu podnositelja.

Rasprava zakazana za 5. prosinca 2017. je odgođena zbog raspravne nesposobnosti 3. okrivljenika Tome Lončara.

28. rujna 2017. ŽDO Pula – Pola je zbog izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku izmijenilo optužnicu od 15. prosinca 2011.

Rješenjem od 12. veljače 2019. obustavljen je kazneni postupak protiv 3. okrivljenika Tome Lončara zbog smrti.

5. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Valtera Stemberge od 19. travnja 2019. proizlazi da podnositelj nije raspravno sposoban te predlaže da se nakon tri mjeseca provede kombinirano vještačenje s vještakom internističke struke. Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine i vještaka interniste od 4. prosinca 2019. proizlazi da podnositelj nije raspravno sposoban te prijedlog da se nakon proteka tri do šest mjeseci ponovi kombinirano vještačenje.

Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine i vještaka interniste od 25. rujna 2020. proizlazi da podnositelj nije raspravno sposoban te da bi bilo uputno razmotriti mogućnost utvrđivanja trajne raspravne nesposobnosti posebnim vještačenjem. Iz dopune nalaza i mišljenja od 23. studenoga 2020. proizlazi da je kod podnositelja evidentirano više kroničnih bolesti, degenerativne promjene zglobova kralješnice i organa za kretanje uz stanje nakon operacije kralješnice, teško obostranog oštećenja sluha, stanje nakon kirurške ugradnje umjetnog lijevog kuka, te da vještaci navode da trenutno kod podnositelja nema elemenata teške akutne bolesti i teškog akutnog pogoršanja postojećih kroničnih bolesti te indikacija za hitnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Usprkos izlaganju pojačanim psihofizičkim naporima tijekom suđenja, kod podnositelja bi postojala mogućnost dolaska i aktivnog sudjelovanja u postupku uz određene uvjete navedene u dopuni nalaza vještaka.

Imajući u vidu navedene nalaze vještaka s naglaskom na činjenicu da podnositelj spada u rizičnu skupinu te da su vještaci naveli da bi kod njega raspravna sposobnost, teoretski promatrano, postojala u kraćim vremenskim odsječcima i da bi u kontroliranim uvjetima postojala mogućnost dolaska i aktivnog sudjelovanja u sudskom postupku uz određene uvjete, te uz okolnosti da su svi okrivljenici i svjedoci s područja nadležnosti Županijskog suda u Rijeci, prvostupanjski sud je ponovno predložio Vrhovnom sudu da odredi da kazneni postupak provede i dovrši Županijski sud u Rijeci.

Vrhovni sud je rješenjem broj ll-4Kr-101/2020 od 14. siječnja 2021. odbio prijedlog Županijskog suda u Puli – Pola za prenošenje mjesne nadležnosti.

6. Prvostupanjski sud je nalogom od 23. srpnja 2021. naložio kombinirano internističko-psihijatrijsko vještačenje raspravne sposobnosti podnositelja, koje je zaprimljeno u sudu tek 28. prosinca 2021. (iako je rok za izradu istoga bio 15 dana).

Iz tog nalaza i mišljenja proizlazi da je organsko i psihičko zdravstveno stanje podnositelja narušeno ali bez teške akutne bolesti i bez akutnog i teškog pogoršanja postojećih kroničnih bolesti. Na temelju provedenog psihijatrijskog pregleda zaključeno je da je podnositelj s psihijatrijskog aspekta raspravno sposoban. Stanje kroničnih bolesti je stacionarno, provedena je rehabilitacija nakon operacije kuka, tako da je podnositelj zadovoljavajuće pokretan. Međutim, vještaci su naveli da takvo posebno stanje organizma okrivljenika koje je u mirovanju medicinskim postupcima dovedeno u poboljšano stanje, može biti nepredvidivo akutno i teško narušeno u slučaju izlaganja pojačanim psihofizičkim naporima, te su održavanje rasprave uvjetovali određenim uvjetima navedenim u nalazu i mišljenju. Zaključili su je moguće održati raspravu u Puli dok je raspravna sposobnost podnositelja još dovoljno očuvana, a da će već tijekom te prve rasprave biti moguće ocijeniti posljedice pojačanih psihofizičkih napora putovanja i aktivnog sudjelovanja na raspravi na njegovo zdravstveno stanje.

Sljedeća rasprava zakazana je za 7. ožujka 2022.

Podnositelj je 23. veljače 2022. dostavio podnesak kojim moli da se rasprava odgodi zbog pogoršanja zdravstvenog stanja jer da su mu otkrivene nove bolesti koje ga sprječavaju pristupiti ročištu, u prilog čega je dostavio medicinsku dokumentaciju. Sud je odgodio tu raspravu te ujedno nalogom od 7. ožujka 2022. ponovno odredio kombinirano internističko-pshijatrijsko vještačenje raspravne sposobnosti podnositelja.

Dana 10. svibnja 2022. u spis je zaprimljeno kombinirano internističko-psihijatrijsko vještačenje raspravne sposobnosti iz kojeg proizlazi da je organsko i psihičko zdravstveno stanje podnositelja narušeno, ali da nema teške akutne bolesti i akutnog i teškog pogoršanja postojećih kroničnih bolesti, te da je raspravno sposoban uz određena ograničenja.

Sljedeća rasprava zakazana je za 2. rujna 2022.

III. MJERODAVNO PRAVO

7. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.)

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

8. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 2002. godine do 2013. godine (stupanja na snagu ZoSud-a/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

9. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: UIIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014., jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona jest da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

9.1. U konkretnom slučaju podnositelj je 29. studenoga 2021. podnio predsjedniku Županijskog suda u Puli – Pola zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku na temelju Zo SUD-a/13.

Rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola broj: Su-Kzp I-1/2021-4 od 30. prosinca 2021. odbijen je zahtjev podnositelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Rješenjem predsjednika Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj: Su-Kžzp I-6/2022-2 od 25. ožujka 2022. odbijena je žalba podnositelja i navedeno je rješenje potvrđeno.

10. Budući da je podnositelj koristio pravno sredstvo koje je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

11. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenost predmeta, ponašanju podnositelja i mjerodavnih tijela, te važnost predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina sudskog postupka

12. Kazneni postupak pokrenut je 19. studenoga 2004. pokretanjem istrage protiv podnositelja i 9 osoba zbog počinjenja kaznenih djela iz članka 337. stavaka 1., 3. i 4. KZ-a. Ustavni sud utvrđuje da kazneni postupak do donošenja ove odluke (30. lipnja 2022.) traje ukupno sedamnaest (17) godina, sedam (7) mjeseci i jedanaest (11) dana i još uvijek nije okončan.

2) Složenost sudskog predmeta

13. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju radi o složenom predmetu protiv više osoba, a većina okrivljenika i svjedoka ima prebivalište na području Županijskog suda u Rijeci, što otežava odvijanje postupka. Od 2015. u postupku je provedeno više vještačenja raspravne sposobnosti podnositelja, koja u duljem razdoblju nije postojala, što je otežalo uredno odvijanje postupka i utjecalo na duljinu trajanja kaznenog postupka.

3) Postupanje nadležnih sudova

14. Ustavni sud utvrdio je da je prvostupanjski sud u razmatranom razdoblju donio jednu presudu, koja je ukinuta rješenjem Vrhovnog suda od 11. ožujka 2015., a od tada je zakazano četiri rasprave koje su odgođene zbog bolesti ili raspravne nesposobnosti podnositelja.

Prvostupanjski sud je u dva navrata (2016. i 2021.) podnio prijedlog Vrhovnom sudu da se postupak vodi pred Županijskim sudom u Rijeci, no oni su odbijeni.

Predmet je i dalje u fazi rasprave pred prvostupanjskim sudom.

Uzimajući u obzir duljinu trajanja kaznenog postupka u razmatranom razdoblju od preko 17 godine, Ustavni sud ocjenjuje da sudovi nisu učinkovito i efikasno postupali.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

15. Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelj pridonio duljini trajanja kaznenog postupka jer je više puta, uoči rasprave, zatražio odgodu zakazanog ročišta uz dostavu nove medicinske dokumentacije (iako ju je mogao dostaviti odmah nakon što je hospitaliziran), što je onemogućilo održavanje ročišta. Stoga je ocjena Ustavnog suda da je tim radnjama podnositelj utjecao na duljinu kaznenog postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

16. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka više od 17 godina i da kazneni postupak još uvijek nije okončan, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

1) Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

17. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona predsjednik prvostupanjskog suda dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

18. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir činjenicu da je podnositelj pridonio duljini trajanja postupka, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

19. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-2899/2022

Zagreb, 30. lipnja 2022.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća
Ingrid Antičević Marinović, v. r.