NN 108/2024 (18.9.2024.), Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja, kontrole kvalitete, općeg i tehničkog izvida i obilježavanja minski sumnjivog područja
Ministarstvo unutarnjih poslova
1855
Na temelju članka 84. Zakona o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15, 118/18, 98/19, 114/22 i 59/23), ministar unutarnjih poslova donosi
PRAVILNIK
O NAČINU OBAVLJANJA POSLOVA RAZMINIRANJA, KONTROLE KVALITETE, OPĆEG I TEHNIČKOG IZVIDA I OBILJEŽAVANJA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja poslova općeg izvida – analize minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu: MSP), tehničkog izvida, razminiranja, obilježavanja MSP-a, određivanje sigurnosnih udaljenosti, zaštitna oprema te uvjeti za njeno korištenje, pružanje prve pomoći i medicinsko zbrinjavanje, način obavljanja kontrole kvalitete i završne kontrole kvalitete te uvjeti za ponavljanje poslova razminiranja.
Članak 2.
(1) Pojmovi, u smislu ovog Pravilnika, imaju sljedeće značenje:
1) obilježavanje radilišta je postupak razgraničenja područja na kojem se obavlja tehnički izvid i poslovi razminiranja od područja koja nisu predmet obavljanja tih poslova, a koji provodi Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) prilikom tehničkog izvida odnosno ovlaštena pravna osoba ili obrtnik prilikom poslova razminiranja
2) onesposobljavanje minsko eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES), neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS) i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se eksplozivno sredstvo onesposobljava odnosno inicijalno sredstvo odvaja od eksplozivnog punjenja
3) uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se MES, NUS i njihovi dijelovi spaljivanjem, detonacijom ili drugim sigurnim postupcima dovode u stanje trajne i potpune bezopasnosti
4) obilježavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja kojom se pronađeno eksplozivno sredstvo obilježava na mjestu pronalaska odnosno na mjestu za privremeno odlaganje
5) kontrolna točka je mjesto do kojeg je neovlaštenim osobama dozvoljen pristup radilištu
6) početna linija je linija od koje svakodnevno započinju poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja
7) dnevnik radilišta je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj radilišta prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida ili razminiranja
8) djelovodnik voditelja pirotehničke skupine je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj pirotehničke skupine prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida ili razminiranja i predstavlja skup podataka o angažiranim kapacitetima skupine, pojedinačne dnevne podatke o stvarno pretraženoj površini ovisno o metodologiji rada, podatke o dnevnoj internoj kontroli te podatke o pronađenom i/ili onesposobljenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima
9) sigurni pristupni putovi su putovi koji nisu zagađeni MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima i nužni su za pristup na radilište, a Ministarstvo ih je kao takve definiralo u idejnom planu razminiranja ili izvedbenom planu tehničkog izvida
10) minsko eksplozivna zapreka (u daljnjem tekstu MEZ) je zapreka izrađena od formacijskih i/ili improviziranih protuoklopnih i protupješačkih mina
11) velika zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima je stanje dijelova MSP-a na kojima je metodama tehničkog izvida utvrđena velika zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima nastalim eksplozijom skladišta MES-a i NUS-a ili napuštenim eksplozivnim sredstvima što za posljedicu ima razasute velike količine istih sredstava, a ne radi se o miniranom području
12) iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom je stanje dijelova MSP-a na kojima je metodama tehničkog izvida te tijekom obavljanja poslova razminiranja utvrđena velika zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom u tolikoj mjeri da je na njima onemogućen rad metal detektorom na način da nije moguće pouzdano locirati svaku pojedinu detekciju zbog njihove gustoće.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. OPĆI IZVID – ANALIZA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA
Članak 3.
(1) Ministarstvo poslove općeg izvida – analize MSP-a planira sukladno Planu protuminskog djelovanja za jednogodišnje razdoblje.
(2) Kroz poslove općeg izvida – analize MSP-a Ministarstvo kontinuirano prati promjene u MSP-u, obavlja sigurnosnu procjenu minske opasnosti i održava stanje obilježenosti MSP-a.
(3) Podaci dobiveni provedbom općeg izvida – analize MSP-a predstavljaju temelj za efikasno planiranje svih aktivnosti protuminskog djelovanja.
Članak 4.
Poslovi općeg izvida – analize MSP obuhvaćaju:
– analitičku pripremu za prikupljanje i obradu podataka
– prikupljanje novih i provjera postojećih podataka i informacija na terenu
– rekonstrukciju minsko-eksplozivnog zaprečavanja
– kategorizaciju površina unutar MSP-a (površine za razminiranje i tehnički izvid)
– obilježavanje MSP-a na području provedbe općeg izvida – analize MSP-a
– izradu izvješća o obavljenim poslovima općeg izvida – analize MSP-a
– kontrolu, analizu i verifikaciju općeg izvida – analize MSP-a.
Članak 5.
Poslove općeg izvida – analize MSP-a provode državni službenici Ministarstva.
Članak 6.
Nakon provedenog općeg izvida – analize MSP-a, Ministarstvo će za područje i/ili građevinu provesti jednu od sljedećih radnji:
– područje i/ili građevinu proglasiti minski sumnjivom
– isključiti područje i/ili građevinu iz MSP-a
– izraditi izvedbeni plan tehničkog izvida
– izraditi idejni plan razminiranja.
Članak 7.
Općim izvidom – analizom MSP-a može se isključiti iz MSP-a područje i/ili građevina kada se potvrdi:
– da ne postoje podaci o zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i/ili podstreljivom
– da ne postoje podaci o sustavnoj zagađenosti područja MES-om i/ili NUS-om uslijed eksplozije skladišta eksplozivnih sredstava
– da ne postoje podaci o minskom incidentu (stradavanje ljudi i životinja)
– da na područjima i/ili građevinama ne postoje podaci o pronađenom MES-u i/ili podstreljivu
– da Ministarstvo ne posjeduje podatke koji predstavljaju zapreku za isključivanje područja i/ili građevine iz MSP-a.
III. TEHNIČKI IZVID
Članak 8.
(1) Ministarstvo poslove tehničkog izvida MSP-a planira sukladno Planu protuminskog djelovanja za jednogodišnje razdoblje, na temelju podataka prikupljenih općim izvidom – analizom MSP-a.
(2) Ministarstvo provodi tehnički izvid samostalno ili u suradnji s ovlaštenim pravnim osobama i/ili obrtnicima, sukladno izvedbenom planu tehničkog izvida.
(3) Poslovi tehničkog izvida mogu se obavljati:
– ručnom detekcijom mina
– kombinacijom stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja
– kombinacijom stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina
– kombinacijom pasa za detekciju mina i ručnom detekcijom mina.
Članak 9.
Uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na radilištu tehničkog izvida obavljaju ovlašteni službenici ustrojstvene jedinice Ministarstva koja je obavljala tehnički izvid.
Članak 10.
(1) Kada se tijekom obavljanja tehničkog izvida utvrdi sustavna zagađenost MES-om i njihovim dijelovima Ministarstvo je dužno odrediti granice zagađenosti područja i/ili građevine te izraditi idejni plan razminiranja.
(2) Granice zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i indikatorima miniranosti definiraju se u odnosu na vrstu, strukturu i definirani pravac protezanja minsko-eksplozivnih zapreka, vrstu i tipove MES-a te zemljišne uvjete.
(3) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida na građevinama, cjelokupnom ili dijelu područja određenog Izvedbenim planom tehničkog izvida utvrdi nezagađenost MES-om i njihovim dijelovima, Ministarstvo će takvo područje isključiti iz MSP-a.
Članak 11.
(1) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe NUS i/ili njegovi dijelovi, voditelj radilišta tehničkog izvida je dužan je organizirati pregled površine minimalnog radijusa 20 m oko pronađenog sredstva te organizirati uništavanje pronađenog sredstva.
(2) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida na građevini, cjelokupnom ili dijelu područja određenog Izvedbenim planom tehničkog izvida utvrdi sustavna zagađenost NUS-om i njihovim dijelovima zaostalim uslijed eksplozije skladišta eksplozivnih sredstava, Ministarstvo će izraditi poseban Idejni plan razminiranja.
Članak 12.
(1) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe podstreljivo, Ministarstvo je dužno odrediti granice zagađenosti područja i/ili građevine te izraditi idejni plan razminiranja.
(2) Granice zagađenosti područja i/ili građevine podstreljivom i indikatorima koji potvrđuju zagađenost definiraju se u odnosu na vrstu podstreljiva i pozicije pronađenog podstreljiva.
(3) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida na građevini, cjelokupnom ili dijelu područja određenog Izvedbenim planom utvrdi nezagađenost podstreljivom i njihovim dijelovima, Ministarstvo će takvo područje isključiti iz MSP-a.
Članak 13.
Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na obavljanje poslova razminiranja na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova tehničkog izvida.
IV. OBILJEŽAVANJE MSP-a
Članak 14.
(1) Poslove obilježavanja MSP-a obavlja Ministarstvo, a isti obuhvaćaju:
– postavljanje znakova minske opasnosti (tabla minske opasnosti, tabla opasnosti od NUS-a i male oznake minske opasnosti)
– postavljanje minske ograde
– uklanjanje ili premještanje znakova minske opasnosti i minskih ograda nakon izvršenih poslova općeg izvida – analize MSP-a, tehničkog izvida ili razminiranja
– kontrolu prethodno postavljenih znakova minske opasnosti i minskih ograda te ponovno obilježavanje pozicija na kojima znakovi i ograde nedostaju.
(2) Obilježavanje područja i/ili građevine koja se proglašava MSP-om i uvrštava u MSP, provodi se žurno, čim se utvrdi njegova zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima, a znakovi minske opasnosti i minske ograde postavljaju se s licem okrenutim prema sigurnoj površini.
(3) Uklanjanje ili premještanje znakova minske opasnosti i minskih ograda provodi se u roku od 30 dana od dana izdavanje potvrde o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a.
(4) Na temelju sigurnosnih procjena minske opasnosti, Ministarstvo može na pojedinim lokacijama provoditi i dodatnu kontrolu stanja obilježenosti MSP-a.
Članak 15.
(1) Tabla minske opasnosti predstavlja osnovni način obilježavanja MSP-a i mora jasno i vizualno upozoriti na opasnost od mina, kao i zabranu ulaska stanovništva u MSP.
(2) Tabla minske opasnosti izrađuje se od aluminijskog lima veličine 800 × 600 mm s nosivom željeznom konstrukcijom i stupnom vertikalom table visine 2500 mm. Natpisna podloga je bijele boje, a natpis sadrži tekst: »NE PRILAZITE NA OVOM PODRUČJU JE VELIKA OPASNOST OD MINA«. Na sredini gornje trećine table je trokutasta crvena podloga na kojoj su bijelom bojom ucrtane mrtvačka glava, prekrižene kosti i upisane riječi: »MINE – MINES«. U donjem desnom kutu table se nalazi logo HCR-a crvene boje.
(3) Tabla minske opasnosti postavlja se na mjestima mogućeg pristupa MSP-u (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi), na preglednim mjestima i mora biti vidljiva i jasno prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.
(4) Tabla iz stavka 2. ovoga članka, osim na željezni stup, može biti postavljena na građevinu, stup, stijenu, deblo stabla i sl.
(5) Slikovni prikaz table minske opasnosti nalazi se u Prilogu 1. (slika 1.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 16.
(1) Tabla opasnosti od NUS-a izrađuje se od aluminijskog lima veličine 600 X 400 mm. Nosiva željezna konstrukcija se sastoji od cijevi (vertikalnog nosača table) duljine 2000 mm i dvije poprečne metalne cijevi ili letve 15X15X500 mm. Natpisna podloga je bijele boje, a natpis sadrži tekst.: »OPASNOST/ DANGER – NA OVOM PODRUČJU VELIKA JE MOGUĆNOST NAILASKA NA NEEKSPLODIRANA UBOJNA SREDSTVA – NE DIRATI – NAZVATI 112 ILI 192 DO NOT TOUCH – CALL 112 OD 192«. Tekst sa slikama je u crvenom okviru (debljine 5 mm), a okvir 2 cm od ruba table. U središnjem dijelu table je ucrtana mrtvačka glava na crvenoj podlozi kojoj je s lijeve strane ucrtan minobacač i tromblonska mina, a s desne strane podstreljivo KB-1. U donjem desnom kutu okvira se nalazi logo HCR-a crvene boje.
(2) Tabla iz stavka 1. ovoga članka, osim na željezni stup, može biti postavljena na građevinu, stup, stijenu, deblo stabla i sl.
(3) Tabla opasnosti od NUS-a postavlja se na mjestima mogućeg pristupa pretpostavljenom zagađenom području od kazetnog streljiva (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi), na preglednom mjestu i mora biti vidljiva i jasno prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.
(4) Slikovni prikaz table opasnosti od NUS-a nalazi se u Prilogu 1. (slika 2.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 17.
(1) Male oznake minske opasnosti su mala tabla kvadratnog oblika čija je duljina stranice 35 cm i trokutasti znak čija je osnovica 28 cm, krakovi 20 cm, a debljina 2 mm.
(2) Male oznake minske opasnosti predstavljaju jasno vizualno upozorenje na veliku opasnost od mina, a postavljaju se:
– samostalno, u cilju neposrednog obilježavanje mjesta pronalaska MES-a i NUS-a
– u kombinaciji s velikim tablama minske opasnosti, kao primjereni oblik obilježavanja usitnjenih – površinski malih minski sumnjivih područja i/ili građevina u naseljima
– u kombinaciji s velikim tablama minske opasnosti u cilju povećanja učinkovitosti obilježavanja na određenom području
– pri izradi standardnih minskih ograda kao njihov sastavni dio.
(3) Male oznake minske opasnosti postavljaju se na visinu od 100 – 120 cm, na drvenom kolcu kvadratnog profila 5 × 5 cm, dužine 140 cm, a iznimno se mogu postaviti i na kuću, stijenu, deblo drveta, ogradu i sl.
(4) Natpisna podloga na malim oznakama minske opasnosti je crvene boje, dok je pozadina bijele boje. Bijelom bojom na sredini oznake je ucrtana mrtvačka glava i prekrižene kosti, a iznad su upisane riječi: »OPASNOST/MINE/MINES«.
(5) Male oznake minske opasnosti postavljaju se na preglednim mjestima i moraju biti vidljive i jasno prepoznatljive s udaljenosti od najmanje 30 metara.
(6) Slikovni prikaz oznaka minske opasnosti nalazi se u Prilogu 1. (slika 3. i 4.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 18.
(1) Ministarstvo obilježava MSP postavljanjem minskih ograda na temelju vlastite sigurnosne procjene ili na temelju zahtjeva jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
(2) Minska ograda sastavljena je od stupova povezanih žicom u tri reda, s pričvršćenim malim oznakama minske opasnosti.
(3) Stupovi u minskoj ogradi su metalni (min 4×4 cm, kvadratnog ili L profila) ili betonski (min. 8×8 cm), visine 180 cm (150 cm iznad tla) i obojeni crveno-bijelo od vrha k dnu. Stupovi imaju zakačke ili rupe kroz koje se provlači žica, a postavljaju se na međusobnom razmaku od maksimalno 8 metara. Žica se postavlja ravnomjerno u tri reda s početkom maksimalno 25 cm od vrha stupa i maksimalno 25 cm od površine tla.
(4) Male minske oznake postavljaju se s međusobnim razmakom od maksimalno 8 metara.
(5) Slikovni prikaz minske ograde nalazi se u Prilogu 1. (slika 5.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.
V. RAZMINIRANJE
Članak 19.
(1) Ministarstvo je dužno ovlaštenu pravnu osobu i/ili obrtnika obavijestiti o uvođenju u posao razminiranja najkasnije tri dana prije uvođenja u posao razminiranja te ju uvesti u posao razminiranja sukladno dokumentaciji o nabavi u kojoj je predviđen početak obavljanja poslova razminiranja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju više sile ili drugih opravdanih okolnosti, može se odstupiti od planiranog dana uvođenja u posao razminiranja.
(3) O uvođenju u posao razminiranja mora biti obaviješten i investitor te mu se mora omogućiti nazočnost ako to zatraži.
(4) O uvođenju u posao razminiranja državni službenik Ministarstva zadužen za kontrolu kvalitete (u daljnjem tekstu: nadzornik za kontrolu kvalitete) sastavlja zapisnik koji potpisuje i ovjerava, a presliku zapisnika uručuje voditelju radilišta.
(5) Ako voditelj radilišta, investitor ili nadzornik za kontrolu kvalitete ima primjedbu na radilište ili postupak uvođenja u posao razminiranja, ista se unosi u zapisnik iz stavka 4. ovoga članka uz potpis osobe koja ju je iznijela.
Članak 20.
(1) Ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici dužni su Ministarstvu dostaviti plan aktivnosti za naredni tjedan najkasnije zadnjeg radnog dana u tjednu do 9,00 sati.
(2) U planu aktivnosti ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su navesti plan angažiranja kapaciteta po radnim danima.
(3) Po zaprimanju planova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno objediniti sve planove aktivnosti te jedinstveni plan aktivnosti objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva istog dana najkasnije do 14,00 sati.
Članak 21.
Ministarstvo je dužno aktivnosti razminiranja koje se planiraju izvoditi uz državnu granicu najaviti nadležnoj Policijskoj upravi najmanje pet dana prije početka obavljanja poslova, a najava treba sadržavati:
– naziv ovlaštene pravne osobe ili obrtnika koji će obavljati poslove i na temelju čega ih izvodi
– opis poslova koji će se izvoditi
– točnu lokaciju radilišta na TK 25 ili stacionaže plovnih oznaka
– planirani početak i završetak poslova
– popis opreme s kojom će se obavljati poslovi (radni i pomoćni strojevi, oprema, vozila i dr.)
– popis djelatnika (voditelja radilišta, pirotehničara, medicinskog tima i dr.) koji će obavljati poslove s navedenim osobnim podacima i brojevima osobnih iskaznica ili drugih jednako vrijednih dokumenata.
Članak 22.
Prije početka obavljanja poslova razminiranja ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su:
– postaviti ploču kojom se upozorava da je razminiranje u tijeku te da se zabranjuje pristup, prolaz i zadržavanje u blizini radilišta
– obilježiti sigurne pristupne putove
– obilježiti početnu liniju
– obilježiti kontrolnu točku
– obilježiti prostor za parkiranje vozila
– obilježiti prostor za odlaganje opreme
– obilježiti prostor za smještaj vozila s opremom za pružanje hitne medicinske pomoći
– obilježiti prostor za provjeru i podešavanje metal detektora.
Članak 23.
(1) Prednja strana ploče iz članka 22. podstavka 1. ovog Pravilnika crvene je boje i sadrži tekst natpisa bijele boje: »OPREZ MINE ZABRANJEN PRISTUP« i ucrtanom mrtvačkom glavom s prekriženim kostima.
(2) Ploča je veličine 100 cm × 50 cm, a postavlja se na nosač na visini 1 m od razine tla na svim putovima kojima je moguć pristup radilištu.
Članak 24.
Obilježavanje putova i prostora iz članka 22. ovoga Pravilnika provodi se na visini od najmanje 1 m iznad razine tla kolcima koji se označavaju trakama bijele boje na kojima crnom bojom piše MINE, a obilježavanje početne linije se provodi crvenom trakom bez natpisa.
Članak 25.
(1) Prilikom razminiranja ručnom detekcijom mina pirotehničar je dužan obilježiti početnu točku, pretraženi dio radne staze i mjesto pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.
(2) Obilježavanje početne točke provodi se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom STOP, koja se postavlja na visini od najmanje 30 cm od razine tla.
(3) Obilježavanje radne staze provodi se obostrano pomoću nosača zastavica s crvenim vrhom koje se postavljaju duž pravca razminiranja radilišta na razmaku od 1 m do 5 m ovisno o konfiguraciji zemljišta i minskoj situaciji.
(4) Obilježavanje pronađenih MES, NUS i njihovih dijelova provodi se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE koja se postavlja 30 cm ispred pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na visini od najmanje 30 cm od razine tla.
Članak 26.
(1) Prilikom razminiranja ručnom detekcijom mina pirotehničar je dužan provjeriti i iskopati sve metalne predmete.
(2) Ako se unutar radne staze pronađu metalni predmeti koji nisu MES, NUS i njihovi dijelovi pirotehničar ih je dužan vidno odložiti na mjestu pronalaska.
(3) Pronađene metalne dijelove MES-a i NUS-a koji ne sadrže eksplozivne tvari pirotehničar je dužan odložiti na obilježena mjesta za odlaganje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na radilištu.
(4) MES, NUS i njihovi dijelovi pronađeni tijekom obavljanja poslova razminiranja ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik je dužan uništiti na način propisan Zakonom o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15, 118/18, 98/19, 114/22 i 59/23) (u daljnjem tekstu: Zakon), a ako se uništavanje obavlja na radilištu voditelj radilišta je dužan najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.
Članak 27.
(1) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom voditelj radilišta je dužan takva područja obilježiti trakama plave boje i obavijestiti nadzornika za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara izvidnika (u daljnjem tekstu ovlašteni službenici Ministarstva) da je na obilježenom području moguć ostanak zaostalih metalnih predmeta, bez MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, nakon obavljene ručne detekcije mina.
(2) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti metode iz članka 51. Zakona.
(3) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom i na kojima je ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik primijenila odobrene metode, sve metalne detekcije moraju biti iskopane i vidljive kako bi se utvrdila vrsta detekcije, za što je odgovoran voditelj radilišta, a mogu se nalaziti na mjestu njihova pronalaska.
(4) Ako je iznimna zagađenost tolika da se radi o naslagama materijala potrebno je obaviti slojevito pretraživanje na način da se slojevi do 20 cm prebacuju na ranije pregledanu – razminiranu površinu, a nakon prebacivanja i pretraživanja svih slojeva, površinu je potrebno razminirati do dubine određene Idejnim planom Ministarstva.
(5) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom voditelj radilišta dužan je organizirati i provesti internu kontrolu, sukladno odredbama Zakona te podatke o veličini površine unijeti u dnevnik radilišta, na temelju djelovodnika voditelja skupina. Voditelji pirotehničkih skupina dužni su granice područja i/ili građevine na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom ucrtati u skicu djelovodnika voditelja pirotehničke skupine.
(6) Na obilježenim područjima na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom kontrolom kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja nadzornik za kontrolu kvalitete utvrđuje mogućnost uporabe metal detektora. Ako ovlašteni službenik Ministarstva utvrdi da je na obilježenom području metal detektorom moguće locirati svaku pojedinu detekciju dužan je isto evidentirati u Zapisnik o obavljenom stručnom nadzoru u tijeku obavljanja poslova razminiranja.
(7) Stručni nadzor u tijeku i završna kontrola kvalitete na obilježenim područjima na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom obavit će se na način da ostanak iskopanih metalnih predmeta, izuzev MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, neće biti razlogom za ponavljanje poslova razminiranja.
Članak 28.
(1) Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi koji se neće onesposobljavati isti dan i koji ostaje na mjestu pronalaska vidno će se obilježiti sa sve četiri strane kolčićima najmanje visine 50 cm iznad tla koji se povezuju trakom crvene boje, a na polovini svake strane ograđenog prostora potrebno je dodatno obilježiti istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE najmanje 30 cm od razine tla.
(2) Kolčići iz stavka 1. ovog članka moraju se postaviti najmanje 50 cm od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova sa sve četiri strane od pronađenog sredstva.
(3) Mjesto na kojem su pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi nakon uklanjanja odnosno uništavanja, potrebno je obilježiti kolčićem s plavo obojenim vrhom, ili plavom zastavicom bez natpisa. Vrh kolčića mora biti obojen plavom bojom u dužini od 10 cm na visini od najmanje 30 cm od razine tla.
Članak 29.
(1) Tijekom obavljanja poslova razminiranja te nakon njihova završetka ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužni su obilježiti granice radilišta.
(2) Obilježavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na visini od najmanje 1 m iznad razine tla kolcima čiji vrh je obojen crvenom bojom u dužini od 10 cm, na svakoj lomnoj točki granice radilišta, ali ne na većoj udaljenosti od 25 m, a radi dodatnog obilježavanja pokraj kolaca može se postaviti metalni reper crvene boje.
Članak 30.
(1) Ovisno o mogućnostima primjene propisanih metoda i procjene minske situacije navedene u idejnom planu odnosno izvedbenom planu razminiranja, kao i ovisno o rezultatima aktivnosti koje se provode od početka poslova razminiranja, voditelj radilišta dužan je odrediti dinamiku obavljanja poslova na radilištu, pri čemu maksimalni mogući dnevni učinci mogu biti:
– najviše 400 m² po pirotehničaru ukoliko se poslovi razminiranja obavljaju samo ručnom detekcijom mina ili nakon stroja za pripremu površine koji samo uklanja vegetaciju
– najviše 600 m² po pirotehničaru ukoliko se poslovi ručne detekcije mina obavljaju nakon stroja za pripremu površine kojima je potrebno obaviti pripremu površine do dubine od minimalno 5 cm
– najviše 800 m² po pirotehničaru ukoliko se poslovi ručne detekcije mina obavljaju nakon stroja za pripremu površine kojima je potrebno obaviti pripremu površine do dubine određene Izvedbenim planom razminiranja
– najviše 800 m² po pirotehničaru u poljima koja su prethodno pregledana psima za detekciju mina
– najviše 1200 m² po timu vodič – pas u poljima koja se pregledavaju psima za detekciju mina
– najviše 100 m² po pirotehničaru na područjima i/ili građevinama iz članka 27. stavka 1. ovoga Pravilnika
– najviše 800 m² po pirotehničaru prilikom obavljanja dnevne interne kontrole, odnosno ovlaštenom službeniku Ministarstva prilikom obavljanja stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova i kontrole kvalitete te završne kontrole kvalitete.
(2) Voditelj radilišta i voditelj pirotehničke skupine dužni su pirotehničare i materijalno tehnička sredstva na radilištu rasporediti tako da se poslovi razminiranja obavljaju na siguran način ovisno o mogućnostima i procjeni iz stavka 1. ovog članka i ne smiju prekoračiti maksimalne moguće učinke te su dužni u dokumentaciju upisivati stvarno ostvarene učinke po pojedinim metodama rada.
(3) Voditelj radilišta na temelju djelovodnika voditelja pirotehničke skupine izrađuje dnevnik radilišta i u radni zemljovid (HOK) u mjerilu 1:5 000 unosi dnevnu realizaciju razminirane površine (u m²) na radilištu.
Članak 31.
(1) Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj radilišta dužan je utvrditi dozvoljavaju li vremenski uvjeti obavljanje poslova razminiranja, funkcionalnost radio veze i prisutnost medicinskog tima na radilištu, te provjeriti ispravnost alata na stroju za pripremu površine.
(2) Prilikom obavljanja poslova razminiranja na radilištu voditelj radilišta dužan je svakodnevno:
– izraditi dnevni plan rada voditelja radilišta
– voditi dnevnik radilišta i ovjeravati ga svojim potpisom
– provoditi mjere sigurnosti i zaštite pirotehničara i pomoćnih djelatnika ovisno o procjeni minske situacije i mogućnosti primjene propisanih metoda
– naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje početne linije
– rukovoditi i nadgledati poslovima razminiranja
– odrediti i naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje prostora unutar radilišta za privremeno odlaganje pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova
– odlučiti o daljnjem postupanju s pronađenim MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima odnosno odlučiti da li će se ista ukloniti s mjesta pronalaska, onesposobiti i premjestiti ili uništiti na mjestu pronalaska
– koordinirati rad voditelja pirotehničkih skupina
– provjeravati funkcionalnost radio veze
– rukovoditi postupkom evakuacije povrijeđenih osoba s radilišta
– organizirati provedbu dnevne interne kontrole.
Članak 32.
Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:
– izraditi dnevni plan rada voditelja skupine
– obaviti radni dogovor s pirotehničarima i/ili pomoćnim djelatnicima
– neposredno rasporediti pirotehničare i/ili pomoćnog djelatnika na mjesto rada
– provjeriti da li pirotehničari imaju propisanu zaštitnu opremu i provjeriti funkcionalnost metal detektora
– provjeriti funkcionalnost sustava veze s medicinskim timom i voditeljem radilišta
– udaljiti pirotehničara koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove razminiranja.
Članak 33.
Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću pasa za detekciju mina, prije početka njihova obavljanja, voditelj pirotehničke skupine dužan je:
– provjeriti da li su propisno obilježene radne staze i polja koja će se pregledavati pomoću pasa za detekciju mina
– obaviti radni dogovor s vodičima pasa i neposredno rasporediti vodiče pasa na mjesto rada
– udaljiti tim vodič i pas koji prema izjavi vodiča pasa ili prosudbi instruktora za rad sa službenim psima ili voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove pregleda površina psima za detekciju mina.
Članak 34.
Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću strojeva za pripremu površine, prije početka njihova obavljanja, voditelj pirotehničke skupine dužan je:
– obaviti radni dogovor s rukovateljima strojeva za pripremu površine i neposredno rasporediti rukovatelja stroja za pripremu površine na mjesto rada
– provjeriti ispravnost sustava veza koji koristi rukovatelj stroja za pripremu površine
– privremeno udaljiti rukovatelja stroja za pripremu površina koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove rukovatelja stroja.
Članak 35.
Tijekom obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:
– odrediti i nadzirati sigurnosne udaljenosti između pirotehničara skupine kojom rukovodi
– nadzirati da li pirotehničari nose osobnu zaštitnu opremu
– predložiti voditelju radilišta način onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na mjestu pronalaska
– prilikom pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavijestiti voditelja radilišta koji donosi odluku o daljnjem postupanju s pronađenim sredstvima
– tijekom rada provjeravati funkcionalnost veze s medicinskim timom i voditeljem radilišta
– nadzirati rad vodiča pasa tijekom pretraživanja radilišta te kontinuirano pratiti uvjete za rad pasa
– nadzirati rukovatelje strojeva za pripremu površine.
Članak 36.
(1) Nakon završetka radnog vremena, voditelj pirotehničke skupine dužan je izraditi djelovodnik voditelja pirotehničke skupine s ucrtanim pojedinačnim pozicijama radnih staza pirotehničara s dnevnom razminiranom površinom radilišta, provedenoj internoj kontroli kvalitete poslova razminiranja, brojem, vrstama i pozicijama pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova te zapisnik o pronalasku MES-a i NUS-a i njihovih dijelova s brojem i vrstama te skicom pozicije njihovog pronalaska.
(2) Površine na kojima su primijenjene metode i kombinacije propisanih metoda voditelj pirotehničke skupine dužan je evidentirati i ucrtati u skicu koja je sastavni dio djelovodnika iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Djelovodnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuje voditelj pirotehničke skupine, a ovjerava voditelj radilišta, a pirotehničar svojim potpisom ovjerava površinu koju je odradio.
Članak 37.
(1) Voditelj pirotehničke skupine za svoj rad neposredno je odgovoran voditelju radilišta.
(2) Voditelj pirotehničke skupine svakodnevno ovjerava vjerodostojnost upisanih podataka u osobnu nadzornu knjižicu pirotehničara i pomoćnih djelatnika.
Članak 38.
(1) Prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova mogu se obavljati sljedećim metodama:
– ručnom detekcijom mina kao samostalnom metodom
– kombinacijom stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja
– kombinacijom stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i/ili psima za detekciju mina
– kombinacijom pasa za detekciju mina i ručne detekcije mina.
(2) Kada se formirano polje pretražuje pomoću pasa za detekciju mina, cjelokupno polje mora biti pretraženo s dva psa.
(3) Poslovi iz stavka 1. ovog članka ne mogu se obavljati noću.
Članak 39.
(1) Prilikom obavljanja poslova razminiranja samostalnom metodom ručne detekcije mina pirotehničari MES, NUS i njihove dijelove u radnim stazama pronalaze ručnim detektorima metala i/ili pipalicama, a mogu koristiti i priručna sredstva za iskopavanje i sječu vegetacije pri čemu je zabranjeno njihovo korištenje vertikalno u odnosu na površinu tla.
(2) Širina radne staze iz stavka 1. ovoga članka može iznositi 1,20 m uračunavajući preklapanja od 10 cm sa svake strane kako bi se obilježila efektivna širina radne staze od 1 m. Nakon što se pregledaju sve radne staze formira se nova početna linija.
(3) Dužina radne staze od početne linije iz stavka 1. ovog članka ne smije biti duža od 50 m, nakon čega se formira nova radna staza.
Članak 40.
Prilikom obavljanja poslova razminiranja metodama u kojima se koriste strojevi za pripremu površine, cjelokupnu površinu koja je prethodno tretirana strojevima za pripremu površine potrebno je pretražiti pomoću ručne detekcije mina i/ili psima za detekciju mina.
Članak 41.
(1) Ako se prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavljaju psima za detekciju mina nakon uporabe strojeva za pripremu površine, potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 2 metra vodoravno i okomito. Formirana polja između radnih staza koja se pregledavaju psima za detekciju mina moraju biti maksimalne veličine 100 m².
(2) Prilikom obavljanja poslova iz stavka 1. ovog članka strojevima za pripremu površine potrebno je obaviti strojnu pripremu površine do dubine određene idejnim planom razminiranja, koja ne može biti manja od 5 cm.
(3) Ako pas za detekciju mina detektira MES, NUS i njihove dijelove, formirano polje obvezno mora pregledati pirotehničar ručnom detekcijom mina.
(4) Kada se formirano polje pretražuje pomoću pasa za detekciju mina, cjelokupno polje mora biti pretraženo s dva psa.
(5) Pretraživanje pomoću pasa za detekciju mina obavlja se s pomacima od 1,0 m kako bi se pretražilo cjelokupno formirano polje.
(6) Za površine pregledane metodom iz stavka 1. ovog članka obilježavanje mora ostati označeno do završne kontrole kvalitete na način da je jasno vidljiva granica između metoda primijenjenih prilikom obavljanja poslova razminiranja.
Članak 42.
(1) Prilikom obavljanja poslova razminiranja metodom kombinacije pasa za detekciju mina i ručne detekcije mina, prije uporabe pasa za detekciju mina potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 2 metra vodoravno i okomito, a formirana polja potrebno je nakon pregleda pomoću pasa za detekciju mina pregledati i ručnom detekcijom mina.
(2) Formirana polja između radnih staza koja se pregledavaju pomoću pasa za detekciju mina i ručnom detekcijom mina mogu biti maksimalne veličine 100 m².
Članak 43.
(1) Voditelj radilišta je dužan organizirati internu kontrolu prethodno pregledane odnosno razminirane površine te u dnevnik radilišta evidentirati pirotehničare koji su obavili internu kontrolu kao i veličinu i poziciju uzimanja kontrolnog uzorka.
(2) Interna kontrola iz stavka 1. ovoga članka se provodi istog radnog dana pomoću uzoraka na 5 % dnevno razminirane površine na način da se kontrolnim uzorcima obuhvati cjelokupna pregledana odnosno razminirana površina.
Članak 44.
(1) Pirotehničar je o svakom pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova dužan izvijestiti voditelja pirotehničke skupine riječju: »MINE«.
(2) Voditelj pirotehničke skupine dužan je isti dan u djelovodnik voditelja skupine unijeti podatke o vrsti, količini i mjestu pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova te izraditi zapisnik o pronalasku.
(3) Voditelj radilišta dužan je isti dan u dnevnik radilišta unijeti podatke o pronađenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima dobivene od voditelja pirotehničke skupine i najkasnije sljedeći radni dan o tome obavijestiti ovlaštene službenike Ministarstva koji provode kontrolu kvalitete na radilištu.
Članak 45.
Voditelj radilišta ne smije dozvoliti početak poslova razminiranja metodom ručne detekcije odnosno dužan je zaustaviti započete poslove razminiranja ako:
– je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupanj Celzijusa
– pada kiša ili snijeg
– magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi radom skupine
– je teren izuzetno blatan, zamrznut ili prekriven snijegom
– je brzina vjetra veća od 25 km/h, odnosno 7 m/s.
Članak 46.
(1) Voditelj radilišta ne smije dozvoliti početak poslova pronalaženja MES-A, NUS-a i njihovih dijelova psima za detekciju mina odnosno dužan je zaustaviti započete poslove pronalaženja ako:
– je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupnja Celzijusa
– pada kiša ili snijeg
– magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi radom skupine
– je teren izuzetno blatan i vlažan, zamrznut ili prekriven snijegom
– je brzina vjetra veća od 25 km/h, odnosno 7 m/s
– vegetacija ne dozvoljava pretraživanje
– prostor polja nije formiran i pravilno obilježen
– postoje neplanirane situacije koje bitno otežavaju rad pasa (plinovi, dim, strani mirisi, buka, prašina).
(2) Uređaj za mjerenje brzine vjetra potrebno je održavati (umjeravati) sukladno uputi proizvođača.
Članak 47.
Voditelj radilišta dužan je zaustaviti postupke uporabe strojeva za pripremu površine ako nisu ispunjeni propisani uvjeti za rad pirotehničara koji su u pratnji stroja te ako je vlažnost tla tolika da stroj propada u tlo do najniže točke stroja.
VI. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKO ZBRINJAVANJE
Članak 48.
(1) Voditelj radilišta dužan je svakodnevno odrediti lokaciju vozila hitne medicinske pomoći s medicinskim timom neposredno uz radilište kao jamstvo pružanja hitne medicinske intervencije u najkraćem mogućem roku.
(2) Ako se vozilo hitne medicinske pomoći s medicinskim timom ne može zbog konfiguracije terena ili drugih okolnosti (nemogućnosti pristupa cestom ili postoji više cjelina radilišta) približiti neposredno uz radilište, voditelj radilišta dužan je medicinsku sestru – medicinskog tehničara i/ili liječnika s opremom izmjestiti na sigurnu prethodno pregledanu površinu unutar radilišta odnosno unutar svake cjeline radilišta za koje se ne mogu istodobno ispuniti uvjeti iz članka 47. stavka 2. Zakona, na potrebnu udaljenost od rada pirotehničara tako da mogu, u slučaju stradavanja, pružiti hitnu medicinsku pomoć stradalniku.
(3) Popis minimalne medicinske opreme za zbrinjavanje hitnih stanja kojom mora biti opremljeno vozilo iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u Prilogu 2. ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 49.
(1) Nakon pružanja prve pomoći i hitne medicinske skrbi u kojem asistiraju i pirotehničari na adekvatan način, stradalnika se (nosilima i/ili priručnim sredstvima) prenosi do vozila hitne medicinske pomoći gdje se primjenjuje daljnja skrb i briga za stradalnika a u cilju transporta do medicinske ustanove.
(2) Od trenutka stradavanja liječnik je dužan biti u stalnoj vezi s voditeljem radilišta, medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom i zdravstvenom ustanovom te sukladno pravilima struke provoditi postupke stabilizacije općeg stanja stradalnika.
(3) Medicinski tim sa stradalnikom dužan je uputiti se bez odgode do zdravstvene ustanove radi pružanja medicinske pomoći.
VII. SIGURNOSNE UDALJENOSTI, ZAŠTITNA OPREMA I UVJETI ZA NJENO KORIŠTENJE
Članak 50.
(1) Prilikom tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta sigurnosna udaljenost između pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ukoliko postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.
(2) Prilikom tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta pomoću pasa za detekciju mina razmak između vodiča pasa mora biti najmanje 25 metara, a ako postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između vodiča pasa mora se povećati na najmanje 50 metara.
(3) Sigurnosna udaljenost između vodiča psa i najbližeg pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ako postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između vodiča pasa i pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.
(4) Sigurnosna udaljenost između pirotehničara i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 100 metara.
(5) Prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida i/ili razminiranja pomoću stroja za pripremu površine s daljinskim upravljanjem udaljenost rukovatelja stroja od stroja ne može biti manja od 100 m, osim u slučaju kada je rukovatelj stroja zaštićen pokretnom kabinom ili štitom kada udaljenosti od stroja ne može biti manja od 50 metara.
(6) Kada se rukovatelj stroja za pripremu površine nalazi u oklopljenom pratećem vozilu sigurnosna udaljenost između pratećeg vozila i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 30 m.
(7) Kontrolna točka mora se nalaziti na udaljenosti od najmanje 100 metara od radilišta na kojem se obavlja tehnički izvid i/ili poslovi razminiranja.
Članak 51.
(1) Na razminiranom dijelu radilišta na kojem nisu pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi, ovlašteni službenici Ministarstva mogu umjesto zaštitne kacige s vizirom koristiti vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale uz korištenje zaštitnog prsluka sa štitnikom za prepone.
(2) Kada obavlja poslove voditelja radilišta i nije u neposrednom doticaju sa MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima, voditelj radilišta može, umjesto zaštitne kacige s vizirom¸ na radilištu koristiti zaštitnu opremu iz stavka 1. ovog članka.
Članak 52.
Inspektor Ministarstva može prilikom dolaska na radilište od pirotehničara, voditelja radilišta, pirotehničara za kontrolu kvalitete ili nadzornika za kontrolu kvalitete zatražiti uzorkovanje kontrolnim uzorcima na način i na mjestu koje odredi, a prilikom ulaska u radilište dužan je koristiti zaštitni prsluk sa štitnikom za prepone i vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale.
Članak 53.
(1) Pirotehničar koji obavlja internu kontrolu kvalitete mora biti udaljen najmanje 25 metara od pirotehničara koji obavlja poslove razminiranja.
(2) U uvjetima pronalaska ili naznaka postojanja protupješačkih rasprskavajućih mina, udaljenost iz stavka 1. ovoga članka mora biti 50 m.
Članak 54.
Sigurni pristupni putovi koji su nužni za pristup radilištu moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sigurni pristupni putovi koji služe za pristup vozila hitne medicinske pomoći moraju biti široki najmanje 3 m.
VIII. UNIŠTAVANJE PRONAĐENOG MES-a, NUS-a i NJIHOVIH DIJELOVA
Članak 55.
(1) Uništavanje pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova koji u sebi sadrže eksplozivne tvari provodi se prema planu uništavanja.
(2) Plan uništavanja mora sadržavati sljedeće podatke:
– popis djelatnika koji sudjeluju u uništavanju MES-a i NUS-a
– popis sredstava potrebnih za uništavanje MES-a i NUS-a
– popis pronađenih MES-a i NUS-a koja se uništavaju
– mjere osiguranja
– mjesto uništavanja s prikazom na zemljovidu i priprema mjesta za uništavanje
– količina postavljanja eksplozivnog naboja za uništavanje MES-a i NUS-a
– način iniciranja detonacije MES-a i NUS-a na mjestu uništavanja
– mjere zdravstvenog zbrinjavanja
– mjere protupožarne zaštite.
(3) Voditelj radilišta ovjerava plan uništavanja i odgovoran je za njegovu provedbu.
Članak 56.
Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi koji se prema odluci voditelja radilišta ne mogu na siguran način onesposobiti jer bi njihovo onesposobljavanje moglo biti pogibeljno za pirotehničare, uništit će se na mjestu pronalaska uz poduzimanje potrebnih mjera sigurnosti i zaštite ljudi, materijalnih dobara i okoliša.
Članak 57.
Uništavanju pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova dužan je prisustvovati i ovlašteni službenik Ministarstva iz članka 69. stavka 1. Zakona.
Članak 58.
(1) O uništenim MES, NUS i njihovim dijelovima vodi se Upisnik o uništenju MES-a i NUS-a koji ovjerava voditelj radilišta.
(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
– naziv i oznaku radilišta
– mjesto i nadnevak
– podatke o voditelju uništavanja
– broj i vrstu uništenih MES-a i NUS-a
– popis eksplozivnih sredstava za iniciranje i uništavanje
– popis pirotehničara koji su obavili uništavanje
– podatke o ovlaštenom službeniku Ministarstva koji je prisustvovao uništavanju
– fotodokumentaciju načina slaganja MES-a i NUS-a na mjestu uništavanja
– fotodokumentaciju načina postave eksplozivnog naboja na MES i NUS na mjestu uništavanja
– fotodokumentaciju mjesta uništavanja nakon provedenog postupka uništavanja MES-a i NUS-a.
IX. KONTROLA KVALITETE
Članak 59.
(1) Stručni nadzor u tijeku obavljanja poslova razminiranja provode ovlašteni službenici Ministarstva sukladno ovlastima iz članka 69. Zakona.
(2) Kontrolu kvalitete provode ovlašteni službenici Ministarstva za provođenje kontrole kvalitete sukladno ovlastima iz članka 70. i 71. Zakona.
Članak 60.
(1) Prije obavljanja stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja voditelj radilišta dužan je ovlaštenom službeniku Ministarstva uručiti presliku radne karte s razminiranom površinom za razdoblje od zadnje provedene kontrole kvalitete.
(2) Na radnoj karti iz stavka 1. ovoga članka mora biti prikazana i površina na kojoj je provedena kontrola kvalitete.
(3) Kontrola kvalitete može se provesti i na prethodno kontroliranoj površini.
Članak 61.
(1) Ovlašteni službenik Ministarstva obavlja kontrolni pregled razminirane površine u tijeku obavljanja poslova razminiranja najkasnije svaki treći radni dan na najmanje 8 uzoraka ukupne veličine 800 m².
(2) Stručnim nadzorom u tijeku obavljanja poslova razminiranja odnosno po završetku obavljanja poslova razminiranja, mora biti obuhvaćeno minimalno 5% ukupno razminirane površine odnosno površine idejnog plana razminiranja.
(3) Kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja obavlja se ručnom detekcijom mina, a ovlašteni službenik Ministarstva dužan je u Dnevnik kontrole kvalitete (s kartografskim prikazom na HOK u mjerilu 1:5 000) unijeti sve pozicije odnosno mjesta uzimanja kontrolnih uzoraka i njihovu veličinu (veličine od 20 do 100 m²) kao i podatke o pronađenim MES, NUS i njihovim dijelovima te neiskopanim predmetima detekcije.
(4) Po obavljenom stručnom nadzoru i kontroli kvalitete, ovlašteni službenik Ministarstva dužan je izraditi Zapisnik o obavljenom stručnom nadzoru, a sastavni dio Zapisnika je Dnevnik kontrole kvalitete.
(5) Ovlašteni službenik Ministarstva na radilištu dužan je, na osnovu prikupljenih informacija, voditi dnevnik kontrole kvalitete i podatke iz dnevnika radilišta unositi u Evidenciju protuminskog djelovanja koju vodi Ministarstvo.
(6) Obilježenost kontrolnih uzoraka pretraženih tijekom obavljanja poslova razminiranja provodi se obilježavanjem referentnih točaka na način da se u dnevnik kontrole kvalitete unesu koordinate centra kontrolnog uzorka na temelju kojih se može odrediti točna pozicija i veličina kontrolnog uzorka.
(7) Referentne točke iz stavka 6. ovoga članka obilježavaju se u tlu metalnim reperima kako bi se obilježila točna pozicija kontrolnog uzorka.
Članak 62.
(1) Ako ovlašteni službenik Ministarstva iz članka 61. stavka 1. ili 2. Zakona uoči nepravilnosti na radilištu, dužan je obavijestiti nadzornika za kontrolu kvalitete te od voditelja radilišta zahtijevati izvođenje poslova sukladno izvedbenom planu.
(2) Ako je zbog uočenih nepravilnosti ugrožena sigurnost te postoji opasnost za ugrožavanje imovine i stvari a posebno života ljudi, naložit će voditelju radilišta prekid obavljanja poslova.
Članak 63.
(1) Nadzornik za kontrolu kvalitete na radilištu provjerava i ovjerava dnevnik kontrole kvalitete pirotehničara za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara izvidnika Ministarstva te provjerava i ovjerava dokumentaciju voditelja radilišta.
(2) Ako nadzornik za kontrolu kvalitete prilikom provedbe stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja na radilištu ili prema dnevniku kontrole kvalitete pirotehničara za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara izvidnika Ministarstva utvrdi da se poslovi ne obavljaju sukladno izvedbenom planu ili da je kontrolnim pregledom pronađen MES, NUS, njihovi dijelovi ili neiskopani metalni predmeti detekcije, usmeno će naložiti voditelju radilišta da uočene nedostatke na radilištu odmah otkloni, a u slučaju pronalaska MES-a, NUS-a, njihovih dijelova ili neiskopanih metalnih predmeta detekcije, naložit će ponavljanje poslova sukladno članku 73. Zakona.
(3) Ponavljanje poslova sukladno članku 73. stavku 5. Zakona naložit će se i u slučaju pronalaska MES i/ili NUS na površinama koje su pregledane pomoću pasa za detekciju mina.
(4) O obavljenom stručnom nadzoru u tijeku obavljanja poslova razminiranja na radilištu, nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je sastaviti zapisnik kojeg ovjerava i voditelj radilišta, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti jedan primjerak zapisnika dužan je dostaviti i Ministarstvu.
Članak 64.
(1) U formiranim poljima koja su pretražena kombinacijom metoda iz članka 38. ovog Pravilnika, prilikom obavljanja kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja ovlašteni službenici Ministarstva u kontrolnom uzorku utvrđuje očišćenost područja i/ili građevine od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.
(2) Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana zadnje kontrole kvalitete te način i postupak ponavljanja spomenutih poslova propisani su Zakonom.
Članak 65.
Ovlašteni službenik Ministarstva koji u provedbi stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja ili završne kontrole kvalitete pronađe eksplozivna sredstva dužan je izraditi Zapisnik o pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova i Zapisnik o primopredaji MES-a, NUS-a i njihovih dijelova te ista predati voditelju radilišta koji je dužan pronađena sredstva uništiti na način propisan Zakonom.
Članak 66.
(1) Završnu kontrolu kvalitete planira i organizira nadzornik za kontrolu kvalitete određivanjem kontrolnih uzoraka na razminiranom području.
(2) Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužna je po završetku poslova razminiranja nadzorniku za kontrolu kvalitete i Ministarstvu dostaviti propisanu dokumentaciju te podnijeti zahtjev za obavljanjem završne kontrole kvalitete.
(3) Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik može za određenu površinu radilišta podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i prije završetka poslova na cijelom radilištu.
(4) Površina radilišta iz stavka 3. ovoga članka ne može biti manja od 300 000 m².
(5) Zahtjev za obavljanje završne kontrole kvalitete odbit će se ukoliko na temelju dostavljene dokumentacije nadzornik za kontrolu kvalitete i/ili Ministarstvo utvrde da poslovi razminiranja nisu obavljeni sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Članak 67.
(1) Nadzornik za kontrolu kvalitete prije završne kontrole kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja, može s voditeljem radilišta provjeriti obilježenost granica radilišta kao i pojedinih cjelina izvoditelja i/ili podizvoditelja.
(2) Ako nije provedena obilježenost iz stavka 1. ovoga članka ili se tijekom provedbe završne kontrole kvalitete utvrdi neobilježenost granica radilišta nadzornik za kontrolu kvalitete neće započeti sa završnom kontrolom kvalitete, odnosno prekinut će provedbu završne kontrole kvalitete, o čemu sastavlja zapisnik.
Članak 68.
Završna kontrola kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja provodi se na način da nadzornik za kontrolu kvalitete putem ovlaštenih službenika Ministarstva iz članka 69. stavka 1. i 2. Zakona provodi kontrolno uzorkovanje (kontrolnim uzorcima veličine od 20 do 100 m²) na svakoj cjelini radilišta te kod svake pravne osobe ili obrtnika na najmanje 1% razminirane površine.
Članak 69.
(1) Nadzornik za kontrolu kvalitete na temelju rezultata završne kontrole kvalitete utvrđuje da su poslovi razminiranja izvršeni sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega te izrađuje zapisnik o završnoj kontroli kvalitete ukoliko u kontrolnim uzorcima nije pronađeno:
– MES, NUS kalibra većeg od 12,7 mm i/ili njegovi dijelovi
– NUS kalibra do 12,7 mm i/ili njegovi dijelovi.
(2) Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje potvrdu o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a.
Članak 70.
(1) Kada se prilikom završne kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađu sredstva iz članka 69. stavka 1. podstavka 1. ovoga Pravilnika, prekida se obavljanje završne kontrole kvalitete, a nadzornik za kontrolu kvalitete je dužan izraditi zapisnik o završnoj kontroli kvalitete s pronađenim MES-om, NUS-om i/ili njegovim dijelovima, na temelju kojeg Ministarstvo rješenjem, u roku od 15 dana, nalaže ponavljanje obavljanja poslova razminiranja cijele površine radilišta, odnosno pojedine cjeline radilišta za koju je dana izjava o očišćenosti.
(2) Kada se prilikom završne kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađu sredstva iz članka 69. stavka 1. podstavka 2. ovoga Pravilnika, završna kontrola kvalitete se ne prekida, a nadzornik za kontrolu kvalitete je dužan izraditi zapisnik o završnoj kontroli kvalitete kojim će utvrditi da poslovi razminiranja nisu izvršeni u skladu s odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega, na temelju kojeg Ministarstvo rješenjem, u roku od 15 dana, nalaže ponavljanje obavljanja poslova razminiranja dijela površine radilišta odnosno dijela pojedine cjeline radilišta u radijusu 50 metara od pronađenih sredstava.
(3) Ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužna je započeti s ponavljanjem poslova razminiranja u roku od petnaest dana od dana zaprimanja rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka te o istome obavijestiti Ministarstvo tri dana prije započinjanja poslova razminiranja.
(4) Nakon ponavljanja poslova razminiranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadzornik za kontrolu kvalitete će provesti završnu kontrolu kvalitete na površini koja je bila predmet ponavljanja.
Članak 71.
Nakon provedene završne kontrole kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja, a prije izdavanja potvrde o isključenju iz MSP-a, ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužna je ukloniti sva sredstva kojima je izvršeno obilježavanje, osim onih sredstava kojima je izvršeno obilježavanje granice radilišta.
X. RAZMINIRANJE PODRUČJA VELIKE ZAGAĐENOSTI MES, NUS I NJIHOVIM DIJELOVIMA NASTALIM EKSPLOZIJOM SKLADIŠTA MES-a, i NUS-a ili NAPUŠTENIM EKSPLOZIVNIM SREDSTVIMA i PROVOĐENJE KONTROLE KVALITETE NAD RAZMINIRANJEM TAKVIH PODRUČJA
Članak 72.
(1) Razminiranje područja na kojima je, na temelju prethodno provedenog općeg i/ili tehničkog izvida, potvrđena velika zagađenost MES, NUS i njihovim dijelovima nastalih eksplozijom skladišta MES-a i NUS-a ili napuštenim eksplozivnim sredstvima obavlja se u skladu s posebnim idejnim planom razminiranja.
(2) Na području i/ili građevini koja je obuhvaćena idejnim planom iz stavka 1. ovog članka ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici mogu u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti sljedeće metode i/ili njihove kombinacije:
– ručna detekcija mina kao samostalna metoda
– kombinacija stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja
– kombinacija stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina
– kombinacija ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina
– postupak vizualnog pregleda područja i/ili građevine
– postupak slojevitog pretraživanja područja strojevima sa zaštićenom kabinom za koju je izdana ocjena o sukladnosti
– ručna detekcija mina ili kombinacija ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina nakon slojevitog pregleda strojnom metodom.
(3) Vizualni pregled područja i/ili građevine može se primijeniti na betoniranim pločama skladišnih objekata, asfaltiranim površinama i ostalim tvrdim makadamskim površinama te prilikom pregleda rasutog materijala kod slojevitog pretraživanja.
(4) Slojevito pretraživanje strojevima sa zaštićenom kabinom obavlja se na način da se slojevi do 20 cm prebacuju na prethodno pregledanu – razminiranu površinu, a nakon prebacivanja i pretraživanja svih slojeva, površinu je potrebno razminirati do dubine određene idejnim planom Ministarstva.
(5) Nakon slojevitog pretraživanja područja ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužna je primijeniti jednu od metoda i/ili kombinacija metoda iz stavka 2. ovog članka.
(6) Iznimno od stavka 2. podstavka 6. ovoga članka, za slojevito pretraživanje mogu se koristiti i druga sredstva i oprema koju je Ministarstvo prihvatilo i odobrilo u izvedbenom planu.
Članak 73.
(1) Kada se formirano polje pretražuje pomoću pasa za detekciju mina, cjelokupno polje mora biti pretraženo s dva psa.
(2) Ako se prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavljaju kombinacijom stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina, prije uporabe pasa za detekciju mina potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 1 metar vodoravno i okomito u odnosu na početnu liniju a formirana polja između radnih staza koja se pregledavaju ručnom detekcijom mina i psima za detekciju mina mogu biti maksimalne veličine do 300 m² i širine do 10 metara.
(3) Ako se prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavljaju kombinacijom ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina, prije uporabe pasa za detekciju mina potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 1 metar vodoravno i okomito u odnosu na početnu liniju a formirana polja između radnih staza koja se pregledavaju ručnom detekcijom mina i psima za detekciju mina mogu biti maksimalne veličine do 300 m² i širine do 10 metara.
Članak 74.
(1) Voditelj radilišta dužan je ovisno o mogućnostima primjene propisanih metoda odrediti dinamiku obavljanja poslova na radilištu pri čemu maksimalni mogući dnevni učinci mogu biti:
– najviše 150 m² po pirotehničaru ukoliko se poslovi razminiranja obavljaju ručnom detekcijom mina kao samostalnom metodom
– najviše 300 m² po pirotehničaru ukoliko se poslovi ručne detekcije mina obavljaju nakon strojeva za pripremu površine kojima je potrebno obaviti uklanjanje vegetacije i/ili pripremu površine do dubine od minimalno 5 cm
– najviše 1200 m² po timu vodič – pas u poljima koja se pregledavaju psima za detekciju mina nakon strojeva za pripremu površine kojima je potrebno obaviti uklanjanje vegetacije i/ili pripremu površine do dubine od minimalno 5 cm
– najviše 300 m² po pirotehničaru ukoliko se poslovi razminiranja obavljaju ručnom detekcijom mina nakon slojevitog pregleda strojnom metodom
– najviše 1200 m² po timu vodič – pas u poljima koja se pregledavaju psima za detekciju mina nakon slojevitog strojnom metodom
– najviše 1200 m² po timu vodič – pas u poljima koja se pregledavaju psima za detekciju mina.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju mogućeg ostvarivanja većih dnevnih učinaka pirotehničara, voditelj radilišta može uz pisanu suglasnost nadzornika za kontrolu kvalitete povećati dinamiku do najviše 400 m² po pirotehničaru kod primjene ručne detekcije mina kao samostalne metode i ručne detekcije mina iza strojeva za pripremu površine.
(3) Nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je suglasnost iz stavka 2. ovoga članka evidentirati u Zapisnik o obavljenom stručnom nadzoru u tijeku obavljanja poslova razminiranja.
(4) Voditelj radilišta je dužan osigurati da površine na kojima su ostvareni veći učinci pirotehničara budu obilježene trakama bijele boje i da iste budu evidentirane u djelovodnik voditelja pirotehničke skupine.
(5) Na obilježenim površinama na kojima su ostvareni veći učinci pirotehničara ovlašteni službenik Ministarstva dužan je obaviti kontrolu kvalitete. Ukoliko se utvrde nesukladnosti, nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je usmeno naložiti ponavljanje poslova na površini koju je pirotehničar pregledao s ostvarenim većim učincima i isto evidentirati u Zapisnik o obavljenom stručnom nadzoru u tijeku obavljanja poslova razminiranja.
Članak 75.
Voditelj radilišta dužan je prilikom pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, ovisno o tome u kakvom se tehničkom stanju pronađena sredstva nalaze, odlučiti da li ga je moguće ukloniti odnosno premjestiti bez opasnosti za život i zdravlje ljudi i imovinu te bez ugrožavanja okoliša.
Članak 76.
(1) Uništavanje pronađenog MES, NUS i njihovih dijelova može se obavljati na radilištu na kojem su ta sredstva pronađena ili na drugim lokacijama na kojima se obavljaju poslovi miniranja u gospodarstvu, uz poštivanje mjera sigurnosti radi zaštite života, zdravlja, imovine ili okoliša.
(2) Ako se pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi, neće uništavati isti dan kada su pronađeni, mogu se prenijeti na prethodno razminiranu površinu u obilježeno mjesto za privremeno odlaganje.
(3) Mjesto za privremeno odlaganje iz stavka 2. ovoga članka mora biti vidno obilježeno sa sve četiri strane kolcima najmanje visine 100 cm iznad tla koji se povezuju trakom crvene boje a na polovini svake strane ograđenog prostora potrebno je dodatno obilježiti oznakama bijele boje dimenzija 297x420 s crvenim natpisom »MJESTO ZA ODLAGANJE MES, NUS I NJIHOVIH DIJELOVA« najmanje 50 cm od razine tla.
(4) Obilježavanje mora biti provedeno uz poštivanje sigurnosnih udaljenosti oko mjesta pronalaska kako bi se poslovi razminiranja mogli nastaviti bez opasnosti za život, zdravlje, imovinu i okoliš, za što je odgovoran voditelj radilišta.
(5) Prijevoz MES, NUS i njihovih dijelova na drugu lokaciju može se obaviti samo ako su sredstva onesposobljena i/ili sigurna za prijevoz, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje prijevoz eksplozivnih tvari.
Članak 77.
(1) Odluku o mjestu i vremenu uništavanja ili drugom načinu zbrinjavanja pronađenog MES, NUS i njihovih dijelova donosi voditelj radilišta, a ako se uništavanje obavlja na radilištu, voditelj radilišta je dužan najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.
(2) Uništavanje MES, NUS i njihovih dijelova i/ili primopredaja mora se obaviti u roku 96 sati od trenutka pronalaska za što je odgovoran voditelj radilišta.
(3) Pronađena MES, NUS i njihovi dijelovi koji nisu onesposobljena i nisu sigurni za premještanje na mjesto za privremeno odlaganje mogu do trenutka uništavanja ostati na mjestu pronalaska.
(4) Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi iz stavka 3. ovoga članka moraju se vidno obilježiti sa sve četiri strane kolčićima najmanje visine 50 cm iznad tla koji se povezuju trakom crvene boje a na polovini svake strane ograđenog prostora potrebno je dodatno obilježiti istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE najmanje 30 cm od razine tla.
(5) Obilježavanje mora biti provedeno uz poštivanje sigurnosnih udaljenosti oko mjesta pronalaska kako bi se poslovi razminiranja mogli nastaviti bez opasnosti za život, zdravlje, imovinu i okoliš, za što je odgovoran voditelj pirotehničke skupine.
Članak 78.
(1) Ako zbog sigurnosnih udaljenosti nije moguće obaviti uništavanje pronađenih MES, NUS i njihovih dijelova na radilištu bez opasnosti za život, zdravlje, imovinu i okoliš pronađena eksplozivna sredstva se radi uništavanja predaju ovlaštenoj pravnoj osobi i/ili obrtniku koji, sukladno posebnim propisima, ima odobrenje za prijevoz zbrinjavanje, neutralizaciju i uništavanje eksplozivnih tvari.
(2) Primopredaju MES, NUS i njihovih dijelova radi uništavanje obavlja voditelj radilišta ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnik koji obavlja poslove razminiranja i odgovorna osoba koja će provesti uništavanje, o čemu se sastavlja zapisnik o primopredaji u kojem se trebaju navesti vrste i količine predanog MES, NUS i njihovih dijelova.
(3) Prilikom uništavanja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova odgovorna osoba za uništavanje dužna je izraditi Plan uništavanja koji mora sadržavati podatke o vrsti i količini sredstava koja se uništavaju, vrsti i količini eksplozivnih tvari koje se koriste za potrebe uništavanja te mjestu uništavanja.
(4) Pravna osoba koja obavlja poslove uništavanja mora voditi Upisnik o uništavanju sukladno propisima kojima se uređuje područje eksplozivnih tvari.
(5) Voditelj radilišta odgovoran je da vrsta i količina pronađenog MES, NUS i njihovih dijelova odgovara vrsti i količini predanog MES, NUS i njihovih dijelova na uništavanje, a odgovorna osoba pravne osobe za uništavanje odgovorna je da vrsta i količina primljenog MES, NUS i njihovih dijelova odgovara vrsti i količini uništenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.
(6) Sastavni dio dokumentacije radilišta je Plan uništavanja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova ili zapisnik o primopredaji ukoliko uništavanje obavlja ovlaštena pravna osoba ili obrtnik iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 79.
(1) Stručni nadzor u tijeku obavljanja poslova razminiranja provode ovlašteni službenici Ministarstva sukladno ovlastima iz članka 69. Zakona.
(2) Ovlašteni službenik Ministarstva obavlja kontrolni pregled razminirane površine u tijeku obavljanja poslova najkasnije svaki treći radni dan kontrolnim uzorcima ukupne veličine 600 m².
(3) Kontrola kvalitete obavlja se ručnom detekcijom mina na način da je ovlašteni službenik Ministarstva dužan sve pozicije odnosno mjesta uzimanja kontrolnih uzoraka i njihovu veličinu (veličine od 20 do 50 m²) unijeti u Dnevnik kontrole kvalitete (a kartografskim prikazom na HOK u mjerilu 1:2 000) kao i podatke o pronađenim MES, NUS i njihovim dijelovima.
(4) Stručnim nadzorom i kontrolom kvalitete u tijeku obavljanja poslova odnosno po završetku obavljanja poslova ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnika, kontrolnim uzorcima mora biti obuhvaćeno minimalno 5% ukupno razminirane površine odnosno površine posebnog idejnog plana razminiranja.
(5) Nakon obavljenog stručnog nadzora, ovlašteni službenik Ministarstva izrađuju Dnevnik kontrole kvalitete koji je sastavni dio Zapisnika o obavljenom stručnom nadzoru.
(6) Evidentiranje kontrolnih uzoraka pretraženih tijekom obavljanja poslova razminiranja provodi se na način da se u dnevnik kontrole kvalitete unesu koordinate centra kontrolnog uzorka na temelju kojih se može odrediti pozicija i veličina kontrolnog uzorka.
Članak 80.
(1) Ako tijekom obavljanja stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja ovlašteni službenik Ministarstva uoči nepravilnosti na radilištu o tome je dužan obavijestiti nadzornika za kontrolu kvalitete te od voditelja radilišta zahtijevati izvođenje poslova sukladno izvedbenom planu.
(2) Ako su odstupanja iz stavka 1. ovoga članka takva da je ugrožena sigurnost te postoji opasnost za ugrožavanje imovine i stvari a posebno života ljudi, ovlašteni službenik Ministarstva odmah će naložiti voditelju radilišta da prekine poslove.
(3) Ovlašteni službenik Ministarstva na radilištu dužan je voditi dnevnik kontrole kvalitete na osnovu prikupljenih informacija i podatke iz dnevnika radilišta unosi u Evidenciju protuminskog djelovanja Ministarstva.
(4) Nadzornik za kontrolu kvalitete na radilištu provjerava i ovjerava dnevnik kontrole kvalitete pirotehničara za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara izvidnika Ministarstva te provjerava i ovjerava dokumentaciju voditelja radilišta.
(5) Ako nadzornik za kontrolu kvalitete prilikom provedbe stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja na radilištu ili prema dnevniku kontrole kvalitete ovlaštenog službenika Ministarstva utvrdi da se poslovi ne obavljaju sukladno izvedbenom planu ili da je kontrolnim pregledom pronađen MES, NUS i njihovi dijelovi usmeno će naložiti voditelju radilišta da uočene nedostatke na radilištu odmah otkloni, odnosno u slučaju pronalaska MES-a, NUS-a, i njihovih dijelova naložiti ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od zadnjeg stručnog nadzora.
(6) U slučaju pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na jednom kontrolnom uzorku tijekom stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja kod ovlaštene pravne osobe ili obrtnika na pojedinoj cjelini, nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je naložiti ponavljanje poslova koje je pirotehničar iza kojeg su pronađeni MES, NUS i njihovih dijelova pregledao na toj cjelini od zadnjeg stručnog nadzora u tijeku te nalog evidentirati u zapisniku iz članka 70. stavka 2. Zakona.
(7) U slučaju pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na dva i više kontrolnih uzoraka pronađenih tijekom stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova razminiranja kod ovlaštene pravne osobe ili obrtnika na pojedinoj cjelini, nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je usmeno naložiti ponavljanje svih poslova izvršenih od strane pirotehničke skupine od zadnjeg stručnog nadzora u tijeku, te nalog evidentirati u zapisniku iz članka 70. stavka 2. Zakona.
(8) Ako se na površinama koje su pregledane pomoću pasa za detekciju mina u jednom kontrolnom uzorku pronađe MES i/ili NUS i njihovi dijelovi nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je usmeno naložiti ponavljanje poslova koje su obavili tim vodič – pas ovlaštene pravne osobe ili obrtnika kod koje je utvrđena nepravilnost na toj cjelini od zadnjeg stručnog nadzora u tijeku te nalog evidentirati u zapisniku iz članka 70. stavka 2. Zakona.
(9) Ponavljanje poslova na prethodno kontroliranoj površini će se naložiti i u slučajevima utvrđenih nepravilnosti iz stavaka 5., 6., 7. i 8. ovoga članka.
(10) Ponavljanje poslova iz stavka 9. ovog članka naložit će se od dana stručnog nadzora koji je prethodio danu nastanka nepravilnosti.
(11) O naloženom ponavljanju poslova Ministarstvo će izdati pisano rješenje u roku od pet dana od usmenog naloga.
(12) Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od zadnjeg stručnog nadzora neće se naložiti u slučaju kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku, na površini od 1 m² pronađe jedan komad pješačkog streljiva kalibra do 14,5 mm i/ili jedan dio MES-a ili NUS-a koji svojim samostalnim djelovanjem ili pod vanjskim utjecajem ne mogu ugroziti život, zdravlje, imovinu ili okoliš.
Članak 81.
(1) Završna kontrola kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja na područjima iz članka 72. stavka 1. ovog Pravilnika provodi se na način da nadzornik za kontrolu kvalitete s ovlaštenim službenicima Ministarstva provodi kontrolno uzorkovanje (kontrolnim uzorcima veličine od 20 do 50 m²) na svakoj cjelini radilišta te kod svake pravne osobe ili obrtnika na najmanje 1 % razminirane površine.
(2) Nadzornik za kontrolu kvalitete na temelju rezultata završne kontrole kvalitete utvrđuje da su poslovi razminiranja izvršeni sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega te izrađuje zapisnik o završnoj kontroli kvalitete ako u kontrolnim uzorcima nije pronađeno:
– MES i/ili NUS kalibra većeg od 14,5 mm i/ili njihovi dijelovi koji svojim samostalnim djelovanjem ili pod vanjskim utjecajem ne mogu ugroziti život, zdravlje, imovinu ili okoliš
– dva komada NUS na površini od 1 m² koji se odnose na pješačko streljivo kalibra do 14,5 mm i/ili njihovi dijelovi koji svojim samostalnim djelovanjem ili pod vanjskim utjecajem ne mogu ugroziti život, zdravlje, imovinu ili okoliš.
(3) Na temelju zapisnika iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje potvrdu o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a.
(4) Kada se prilikom završne kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađe MES i/ili NUS kalibra većeg od 14,5 mm i/ili njihovi dijelovi koji svojim samostalnim djelovanjem ili pod vanjskim utjecajem mogu ugroziti život, zdravlje, imovinu ili okoliš prekida se obavljanje završne kontrole kvalitete, a nadzornik za kontrolu kvalitete će izraditi zapisnik o završnoj kontroli s pronađenim MES-om, NUS-om i/ili njihovim dijelovima, na temelju kojeg Ministarstvo rješenjem, u roku od 15 dana, nalaže ponavljanje obavljanja poslova razminiranja cijele površine radilišta, odnosno pojedine cjeline radilišta za koju je ovlaštena pravna osoba ili obrtnik izdala Izjavu o očišćenosti od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.
(5) Kada se prilikom završne kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku na površini od 1 m² pronađu dva i više sredstva iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka, završna kontrola kvalitete nastavlja se sukladno odredbama Zakona i ovoga Pravilnika, a nadzornik za kontrolu kvalitete će izraditi zapisnik o završnoj kontroli kvalitete kojim će utvrditi da poslovi razminiranja nisu izvršeni u skladu s odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(6) Ministarstvo je dužno u roku od 15 dana od dana izrade zapisnika iz stavka 5. ovoga članka rješenjem naložiti ponavljanje poslova razminiranja dijela površine radilišta odnosno dijela pojedine cjeline radilišta i to:
– u radijusu 10 metara od pronađenih sredstava iz stavka 5. ovog članka.
(7) Ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužna je započeti s ponavljanjem poslova razminiranja u roku od petnaest dana od dana zaprimanja rješenja iz stavka 4. i 6. ovoga članka te o istome obavijestiti Ministarstvo tri dana prije započinjanja poslova razminiranja.
(8) Nakon ponavljanja poslova razminiranja iz stavka 4. i stavka 6. ovoga članka nadzornik za kontrolu kvalitete će ponovno provesti završnu kontrolu kvalitete na površini koja je bila predmet ponavljanja.
XI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 82.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja, kontrole kvalitete, općeg i tehničkog izvida i obilježavanja minski sumnjivog područja (»Narodne novine«, broj: 45/16 i 27/17).
Članak 83.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/24-01/204 Urbroj: 511-01-152-24-9 Zagreb, 12. rujna 2024.
Ministar dr. sc. Davor Božinovć, v. r.
PRILOG 1
OZNAKE ZA OBILJEŽAVANJE MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA
Slika 1: Tabla minske opasnosti
Slika 2: Tabla opasnosti od NUS-a
Slika 3: Mala oznaka minske opasnosti
Slika 4: Mala oznaka minske opasnosti
Slika 5: Standardna minska ograda
PRILOG 2.
➢ Medicinska oprema za imobilizaciju:
1. Daska za imobilizaciju i izvlačenje s bočnim stabilizatorima glave i remenjem za pričvršćivanje
2. Ovratnici za imobilizaciju vratne kralježnice (za odrasle)
3. Rasklopna nosila s bočnim fiksatorima glave i remenjem za pričvršćivanje
4. Udlage za imobilizaciju
5. Vakum madrac s ručnom crpkom
➢ Medicinska oprema za prenošenje i prijevoz pacijenta do medicinskog automobila ili iznošenje iz njega:
1. Glavna nosila
2. Rasklopna stolica
3. Platnena nosila
➢ Medicinska oprema za primjenu kisika:
1. Boca za kisik zapremine 10 litara (minimalnog kapaciteta 2000 litara kisika) s manometrom i redukcijskim ventilom – učvršćena u vozilu
2. Kateteri za primjenu kisika za odrasle
3. Maske za primjenu kisika u veličini za odrasle
4. Maske sa spremnikom i jednosmjernim ventilima za primjenu kisika (za odrasle)
5. Prijenosna boca za medicinski kisik zapremine 2 litre (minimalnog kapaciteta 400 litara kisika) ili zapremine koja osigurava pohranu iste količine kisika sa redukcijskim ventilom i manometrom
6. Protokomjer za prijenosnu bocu za kisik minimalnog kapaciteta od 15 litara/minuti
7. Protokomjer s ovlaživačem kisika minimalnog kapaciteta od 15 litara/minuti – ugrađen u medicinski automobil
➢ Medicinski uređaj, dijagnostička oprema i pripadajući pribor:
1. Aspirator
2. Defibrilator s 12-kanalnim EKG-om, kapnometrom, pulsnim oksimetrom
3. Dijagnostička svjetiljka
4. Fonendoskop
5. Glukometar
6. Grijač infuzije
7. Kapnometar (nije potreban ukoliko je sastavni dio defibrilatora)
8. Pulsni oksimetar s nastavkom za odrasle (nije potreban ukoliko je sastavni dio defibrilatora)
9. Termometar za mjerenje aksilarne temperature
10. Tlakomjer s manžetama za odrasle
11. Transportni ventilator
➢ Medicinski setovi:
1. Set za konikotomiju (Quick-Trach 1)
2. Set za održavanje prohodnosti dišnih putova i ventilacije kod odraslih – laringoskop, Magillove hvataljke, (orofaringealni tubusi, nazofaringealni tubusi, endotrahealni tubusi, supraglotična pomagala (I-gel, laringealni tubus)
3. Set za opekline
Osobna zaštitna oprema:
1. Zaštitne jednokratne rukavice
2. Zaštitne maske
3. Zaštitne naočale
4. Posuda za odlaganje oštrih predmeta
5. Posuda za odlaganje infektivnog otpada
6. Posuda za odlaganje otpada
7. Posuda s dezinfekcijskim sredstvom
➢ Pribor za uspostavu venskog i intraosealnog puta, primjenu lijekova i infuzija
1. Brizgalice
2. Dezinfekcijsko sredstvo/dezinfekcijske maramice
3. Folija za učvršćenje venske kanile (naljepci)
4. Igle
5. Medicinska vata
6. Poveska za venestazu
7. Sustav za primjenu infuzija
8. Venske kanile
9. Intraosealne igle/uređaj za primjenu intraosealne igle
➢ Zavojni materijal, oprema za zbrinjavanje ozljeda i njegu
1. Gaze različitih dimenzija 10 kom.
2. Jednokratne netkane plahte za nosila
3. Komprese različitih dimenzija 30 kom.
4. Ljepljive trake (flasteri) 2 kom.
5. Mrežni zavoji 5 kom.
6. Okluzivni zavoji 4 kom.
7. Trougle marame 5 kom.
8. Vrećice za povraćanje 5 kom.
9. Zavoji različitih dimenzija 30 kom.
10. Poveska za zaustavljanje krvarenja 2 kom.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_09_108_1855.html