UREDBA (EU) 2018/1727 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OSNIVANJE, CILJEVI I ZADAĆE EUROJUSTA

Članak 1.

Osnivanje Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu

1.   Osniva se Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust).

2.   Eurojust osnovan ovom Uredbom zamjenjuje i nasljeđuje Eurojust osnovan Odlukom 2002/187/PUP.

3.   Eurojust ima pravnu osobnost.

Članak 2.

Zadaće

1.   Eurojust podupire i jača koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima za koja je Eurojust nadležan u skladu s člankom 3. stavkom 1. i stavkom 3., kada ta kaznena djela pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički kazneni progon, na temelju radnji koje su provela i informacija koje su pribavila tijela država članica, Europol, EPPO i OLAF.

2.   Prilikom provedbe svojih zadaća Eurojust:

 

3.   Eurojust obavlja svoje zadaće na zahtjev nadležnih tijela država članica, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev EPPO-a u okviru granica nadležnosti EPPO-a.

Članak 3.

Nadležnost Eurojusta

1.   Eurojust je nadležan za oblike teških kaznenih djela navedenih u Prilogu I. Međutim, od datuma kada EPPO preuzme svoje istražne zadaće i zadaće kaznenog progona u skladu s člankom 120. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/1939, Eurojust ne izvršava svoju nadležnost u odnosu na kaznena djela za koja je nadležan EPPO, osim u onim predmetima u koje su uključene i države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a i na zahtjev tih država članica ili na zahtjev EPPO-a.

2.   Eurojust izvršava svoju nadležnost za kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije u predmetima u koje su uključene države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a, ali u odnosu na koja EPPO nema nadležnost ili odluči ne izvršavati svoju nadležnost.

Eurojust, EPPO i dotične države članice međusobno se savjetuju i surađuju kako bi olakšale izvršavanje, od strane Eurojusta, nadležnosti u skladu s ovim stavkom. Praktične pojedinosti o izvršavanju nadležnosti u skladu s ovim stavkom uređuju se radnim dogovorom kako je navedeno u članku 47. stavku 3.

3.   U odnosu na oblike kaznenih djela koja nisu navedena u Prilogu I. Eurojust također može, u skladu sa svojim zadaćama, pomagati u istragama i kaznenim progonima na zahtjev nadležnog tijela države članice.

4.   Nadležnost Eurojusta obuhvaća kaznena djela povezana s kaznenim djelima navedenima u Prilogu I. Sljedeće kategorije kaznenih djela smatraju se povezanim kaznenim djelima:

 

 

5.   Na zahtjev nadležnog tijela države članice Eurojust može pomoći u istragama i kaznenom progonu koji pogađaju samo tu državu članicu i treću zemlju pod uvjetom da je s tom trećom zemljom sklopljen sporazum o suradnji ili dogovor o suradnji na temelju članka 52. ili pod uvjetom da u pojedinačnom slučaju postoji bitan interes za pružanje takve pomoći.

6.   Na zahtjev nadležnog tijela države članice ili Komisije Eurojust može pomoći u istragama i kaznenom progonu koji pogađaju samo tu državu članicu, ali imaju posljedice na razini Unije. Prije poduzimanja djelovanja na zahtjev Komisije Eurojust se savjetuje s nadležnim tijelom dotične države članice. To nadležno tijelo može se, unutar roka koji odredi Eurojust, usprotiviti izvršenju zahtjeva od strane Eurojusta, obrazlažući svoje stajalište u svakom pojedinačnom slučaju.

Članak 4.

Operativne funkcije Eurojusta

1.   Eurojust:

 

 

 

 

 

 

 

 

2.   Pri obavljanju svojih zadaća Eurojust može, uz navođenje svojih razloga, zatražiti od nadležnih tijela dotičnih država članica da:

 

 

 

 

 

 

3.   Eurojust isto tako može:

 

4.   Ako se dvije ili više država članica ne mogu dogovoriti oko toga koja bi od njih trebala provesti istragu ili kazneni progon na temelju zahtjeva iz stavka 2. točke (a) ili točke (b), Eurojust izdaje pisano mišljenje o predmetu. Eurojust mišljenje odmah šalje dotičnim državama članicama.

5.   Eurojust na zahtjev nadležnog tijela ili na vlastitu inicijativu daje pisano mišljenje o učestalim odbijanjima ili teškoćama u vezi s izvršavanjem zahtjeva za pravosudnu suradnju i odluka o pravosudnoj suradnji, među ostalima zahtjeva i odluka koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, pod uvjetom da takve predmete nije moguće riješiti međusobnim sporazumom između nadležnih nacionalnih tijela ili uključivanjem dotičnih nacionalnih članova. Eurojust mišljenje odmah šalje dotičnim državama članicama.

6.   Nadležna tijela dotičnih država članica bez nepotrebnog odgađanja odgovaraju na zahtjeve Eurojusta iz stavka 2. i na pisana mišljenja iz stavka 4. ili stavka 5. Nadležna tijela država članica mogu odbiti postupiti u skladu s takvim zahtjevima ili pisanim mišljenjem ako bi postupanjem u skladu s takvim zahtjevima ili mišljenjima naštetila temeljnim interesima nacionalne sigurnosti, ugrozila uspjeh istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca.

Članak 5.

Izvršavanje operativnih i drugih funkcija

1.   Prilikom poduzimanja bilo koje od radnji iz članka 4. stavka 1. ili stavka 2. Eurojust djeluje putem jednog ili više dotičnih nacionalnih članova. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., Kolegij je usmjeren na operativna i sva ostala pitanja koja su izravno povezana s operativnim pitanjima. Kolegij je uključen u administrativna pitanja samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osiguralo ispunjavanje njegovih operativnih funkcija.

2.   Eurojust djeluje kao Kolegij:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.   Pri ispunjavanju svojih zadaća Eurojust navodi djeluje li putem jednog ili više nacionalnih članova ili kao Kolegij.

4.   Kolegij može upravnom direktoru i Izvršnom odboru dodijeliti dodatne administrativne zadaće pored onih koje su predviđene u člancima 16. i 18., u skladu sa svojim operativnim potrebama.

Ako je to potrebno u iznimnim okolnostima, Kolegij može odlučiti privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje upravnom direktoru kao i ovlasti koje je on dalje delegirao te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili zaposleniku koji nije upravni direktor.

5.   Kolegij donosi poslovnik Eurojusta dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. Ako dogovor nije moguće postići dvotrećinskom većinom, odluka se donosi običnom većinom. Vijeće odobrava poslovnik Eurojusta putem provedbenih akata.

POGLAVLJE II.

STRUKTURA I USTROJSTVO EUROJUSTA

ODJELJAK I.

Struktura

Članak 6.

Struktura Eurojusta

Eurojust obuhvaća:

 

 

 

ODJELJAK II.

Nacionalni članovi

Članak 7.

Položaj nacionalnih članova

1.   Svaka država članica upućuje jednog nacionalnog člana u Eurojust u skladu sa svojim pravnim sustavom. Taj nacionalni član ima stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta.

2.   Svakom nacionalnom članu pomažu jedan zamjenik i jedan pomoćnik. Zamjenik i pomoćnik načelno imaju stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta. Svaka država članica može odlučiti da će zamjenik ili pomoćnik ili i zamjenik i pomoćnik imati stalno radno mjesto u svojoj državi članici. Ako država članica donese takvu odluku, o tome obavješćuju Kolegij. Ako to zahtijevaju operativne potrebe Eurojusta, Kolegij od države članice može zatražiti da na određeno razdoblje kao mjesto rada zamjenika ili pomoćnika ili i zamjenika i pomoćnika odredi sjedište Eurojusta. Država članica ispunjava takav zahtjev Kolegija bez nepotrebnog odgađanja.

3.   Nacionalnom članu mogu pomagati dodatni zamjenici ili pomoćnici koji mogu, ako je to potrebno i uz suglasnost Kolegija, imati svoje stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta. Države članice obavješćuju Eurojust i Komisiju o imenovanju nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika.

4.   Nacionalni članovi i zamjenici imaju status tužitelja, suca ili predstavnika pravosudnog tijela s nadležnostima koje su jednake nadležnostima tužitelja ili suca u skladu s nacionalnim pravom. Države članice dodjeljuju im barem ovlasti navedene u ovoj Uredbi kako bi mogli ispunjavati svoje zadaće.

5.   Mandati nacionalnih članova i njihovih zamjenika traju pet godina i mogu se obnoviti jednom. U slučajevima kada zamjenik ne može djelovati u ime nacionalnog člana ili kao njegova zamjena, nacionalni član po isteku mandata ostaje na svojoj dužnosti do obnove mandata ili dok ne bude zamijenjen, uz suglasnost njihove države članice.

6.   Države članice imenuju nacionalne članove i zamjenike na temelju dokazane visoke razine relevantnog praktičnog iskustva u području kaznenog pravosuđa.

7.   Zamjenik može djelovati u ime nacionalnog člana ili kao njegova zamjena. Pomoćnik također može djelovati u ime nacionalnog člana ili kao njegova zamjena ako ima status iz stavka 4.

8.   Razmjena operativnih informacija između Eurojusta i države članice odvija se putem nacionalnih članova.

9.   Plaće i prihode nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika isplaćuju njihove države članice, ne dovodeći u pitanje članak 12.

10.   Ako nacionalni članovi, zamjenici i pomoćnici djeluju u okviru Eurojustovih zadaća, odgovarajući rashodi povezani s tim aktivnostima smatraju se operativnim rashodima.

Članak 8.

Ovlasti nacionalnih članova

1.   Nacionalni članovi imaju sljedeće ovlasti:

 

 

 

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice nacionalnim članovima mogu dodijeliti dodatne ovlasti u skladu sa svojim nacionalnim pravom. Navedene države članice o tim ovlastima obavješćuju Komisiju i Kolegij.

3.   Uz suglasnost nadležnog nacionalnog tijela nacionalni članovi mogu u skladu sa svojim nacionalnim pravom:

 

4.   U hitnim slučajevima i kada nije moguće pravovremeno utvrditi ili kontaktirati nadležno nacionalno tijelo, nacionalni članovi nadležni su za poduzimanje mjera iz stavka 3. u skladu sa svojim nacionalnim pravom, pod uvjetom da o tome što je prije moguće obavijeste nadležno nacionalno tijelo.

5.   Nacionalni član može podnijeti prijedlog nadležnom nacionalnom tijelu da izvrši mjere iz stavaka 3. i 4. ako je izvršavanje ovlasti iz stavaka 3. i 4. od strane tog nacionalnog člana u suprotnosti s:

 

6.   Države članice osiguravaju da, u slučajevima iz stavka 5., nadležno nacionalno tijelo bez nepotrebnog odgađanja obradi prijedlog koji je podnio njihov nacionalni član.

Članak 9.

Pristup nacionalnim evidencijama

Nacionalni članovi imaju, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, pristup informacijama ili barem mogućnost pribavljanja informacija sadržanih u sljedećim vrstama evidencija svoje države članice:

 

 

 

 

ODJELJAK III.

Kolegij

Članak 10.

Sastav Kolegija

1.   Kolegij se sastoji od:

 

Predstavnik Komisije predložen u skladu s prvim podstavkom točkom (b) trebao bi biti ista osoba kao predstavnik Komisije u Izvršnom odboru u skladu s člankom 16. stavkom 4.

2.   Upravni direktor prisustvuje sastancima Kolegija, ali nema pravo glasa.

3.   Kolegij može pozvati svaku osobu čije bi mišljenje moglo biti važno da sudjeluje na njegovim sastancima kao promatrač.

4.   Članovima Kolegija mogu, podložno odredbama poslovnika Eurojusta, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Članak 11.

Predsjednik i potpredsjednik Eurojusta

1.   Kolegij bira predsjednika i dva potpredsjednika među nacionalnim članovima dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. U slučaju da nije moguće postići dvotrećinsku većinu nakon drugog kruga izbora, potpredsjednike se bira običnom većinom glasova članova Kolegija, dok je za izbor predsjednika i dalje potrebna dvotrećinska većina.

2.   Predsjednik izvršava svoje funkcije u ime Kolegija. Predsjednik:

 

 

 

3.   Potpredsjednici izvršavaju funkcije navedene u stavku 2. koje im predsjednik povjeri. Oni zamjenjuju predsjednika ako ne može obavljati svoje dužnosti. Predsjedniku i potpredsjednicima u obavljanju njihovih specifičnih dužnosti pomaže administrativno osoblje Eurojusta.

4.   Mandat predsjednika i potpredsjednikâ traje četiri godine. Mogu biti ponovno izabrani jednom.

5.   Kada je nacionalni član izabran za predsjednika ili potpredsjednika Eurojusta njegov se mandat produljuje kako bi se osiguralo da može obnašati svoju funkciju predsjednika ili potpredsjednika.

6.   Ako predsjednik ili potpredsjednik više ne ispunjavaju uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti, Kolegij ih na prijedlog jedne trećine svojih članova može razriješiti dužnosti. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom glasova članova Kolegija, isključujući dotičnog predsjednika ili potpredsjednika.

7.   Kada je nacionalni član izabran za predsjednika Eurojusta dotična država članica može uputiti drugu odgovarajuće kvalificiranu osobu kako bi za trajanja mandata nacionalnog člana kao predsjednika ojačala nacionalni ured.

Država članica koja odluči uputiti takvu osobu ima pravo zatražiti naknadu u skladu s člankom 12.

Članak 12.

Mehanizam naknade za izbor na mjesto predsjednika

1.   Do 12. prosinca 2019. Vijeće na prijedlog Komisije i putem provedbenih akata utvrđuje mehanizam naknade u svrhu članka 11. stavka 7. koji se čini dostupnim državama članicama čiji je nacionalni član izabran za predsjednika.

2.   Naknada je dostupna svakoj državi članici ako:

 

3.   Predviđena nadoknada jednaka je iznosu od 50 % nacionalne plaće upućene osobe. Naknada za troškove života i druge povezane troškove osigurava se na temelju usporedbe s naknadom koja se osigurava dužnosnicima Unije ili drugim službenicima upućenima u inozemstvo.

4.   Troškovi mehanizma naknade na teret su proračuna Eurojusta.

Članak 13.

Sastanci Kolegija

1.   Sastanke Kolegija saziva predsjednik.

2.   Kolegij održava najmanje jedan sastanak mjesečno. Osim toga, sastaje se na inicijativu predsjednika, na zahtjev Komisije kako bi raspravljao o administrativnim zadaćama Kolegija ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

3.   Eurojust šalje EPPO-u dnevni red sastanaka Kolegija kada se raspravlja o pitanjima koja su važna za izvršenje zadaća EPPO-a. Eurojust poziva EPPO da sudjeluje na tim sastancima, ali bez prava glasa. Kada je EPPO pozvan na sastanak Kolegija, Eurojust mu dostavlja relevantne dokumente na kojima se dnevni red temelji.

Članak 14.

Pravila glasovanja u Kolegiju

1.   Osim ako je drukčije predviđeno i kada se ne može postići konsenzus, Kolegij donosi odluke većinom glasova svojih članova.

2.   Svaki član ima jedan glas. Ako je član s pravom glasa odsutan, zamjenik ima pravo ostvariti pravo glasovanja pod uvjetima navedenima u članku 7. stavku 7. Ako je zamjenik odsutan, pomoćnik također ima pravo ostvariti pravo glasovanja pod uvjetima navedenima u članku 7. stavku 7.

Članak 15.

Godišnji i višegodišnji programi

1.   Kolegij do 30. studenoga svake godine donosi programski dokument koji obuhvaća godišnje i višegodišnje programe, na temelju nacrta koji priprema upravni direktor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije. Kolegij prosljeđuje programski dokument Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i EPPO-u. Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije i prilagođava se na odgovarajući način ako je to potrebno.

2.   Godišnji program rada sadržava detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Također sadržava opis mjera koje će se financirati i podatke o ljudskim i financijskim resursima dodijeljenim za svaku mjeru, u skladu s načelima planiranja proračuna i upravljanja proračunom prema aktivnostima. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu se jasno navode zadaće koje su dodane, promijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu.

3.   Kolegij mijenja doneseni godišnji program rada kada se Eurojust dodijeli nova zadaća. Svaka suštinska izmjena godišnjeg programa rada donosi se prema istom postupku kao i početni godišnji program rada. Kolegij može upravnom direktoru delegirati ovlast za provedbu izmjena godišnjeg programa rada koje nisu suštinske.

4.   U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, među ostalim ciljevi, strategija za suradnju s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama iz članka 52., očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti. On također sadržava plan sredstava, uključujući višegodišnji proračun i osoblje. Plan sredstava ažurira se svake godine. Strateški program ažurira se prema potrebi te posebno radi uzimanja u obzir rezultata evaluacije iz članka 69.

ODJELJAK IV.

Izvršni odbor

Članak 16.

Funkcioniranje Izvršnog odbora

1.   Kolegiju pomaže Izvršni odbor. Izvršni odbor odgovoran je za donošenje administrativnih odluka kako bi se osiguralo odgovarajuće funkcioniranje Eurojusta. Izvršni odbor nadzire potrebne pripremne radove upravnog direktora u vezi s drugim administrativnim pitanjima koja Kolegij treba usvojiti. Izvršni odbor nije uključen u operativne funkcije Eurojusta iz članaka 4. i 5.

2.   Izvršni odbor može se pri obavljanju svojih zadaća savjetovati s Kolegijem.

3.   Izvršni odbor također:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.   Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i potpredsjednikâ Eurojusta, jednog predstavnika Komisije i još dva člana Kolegija koji su imenovani na dvije godine na principu sustava rotacije u skladu s poslovnikom Eurojusta. Upravni direktor prisustvuje sastancima Izvršnog odbora, ali nema pravo glasa.

5.   Predsjednik Eurojusta predsjednik je Izvršnog odbora. Izvršni odbor donosi odluke većinom glasova svojih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja odlučujući je glas predsjednika Eurojusta.

6.   Mandat članova Izvršnog odbora završava završetkom njihova mandata kao nacionalnih članova, predsjednika ili potpredsjednika.

7.   Izvršni odbor sastaje se najmanje jednom mjesečno. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika ili na zahtjev Komisije ili najmanje dva druga člana Izvršnog odbora.

8.   Eurojust šalje EPPO-u dnevni red sastanaka Izvršnog odbora i savjetuje se s EPPO-om o potrebi da sudjeluje na tim sastancima. Eurojust poziva EPPO da sudjeluje, bez prava glasa, uvijek kada se raspravlja o pitanjima koja su od važnosti za rad EPPO-a.

Kada je EPPO pozvan na sastanak Izvršnog odbora, Eurojust mu dostavlja relevantne dokumente na kojima se dnevni red temelji.

ODJELJAK V.

Upravni direktor

Članak 17.

Položaj upravnog direktora

1.   Upravni direktor zaposlen je kao član privremenog osoblja Eurojusta u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Upravnog direktora imenuje Kolegij s popisa kandidata koji je predložio Izvršni odbor nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira u skladu s poslovnikom Eurojusta. Za potrebe sklapanja ugovora o radu s upravnim direktorom Eurojust predstavlja predsjednik Eurojusta.

3.   Mandat upravnog direktora traje četiri godine. Do kraja tog razdoblja Izvršni odbor provodi ocjenjivanje u kojem se uzima u obzir evaluacija rada upravnog direktora.

4.   Kolegij, na prijedlog Izvršnog odbora, kojim se uzima u obzir ocjena iz stavka 3., može jedanput produljiti mandat upravnog direktora za najdulje četiri godine.

5.   Upravni direktor kojem je produljen mandat na kraju ukupnog mandata ne smije sudjelovati u novom postupku odabira za isto radno mjesto.

6.   Upravni direktor odgovara Kolegiju.

7.   Upravni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Kolegija donesene na prijedlog Izvršnog odbora.

Članak 18.

Odgovornosti upravnog direktora

1.   U administrativne svrhe Eurojustom upravlja upravni direktor.

2.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Kolegija ili Izvršnog odbora, upravni je direktor neovisan u obavljanju svojih dužnosti i ne smije tražiti niti primati upute od bilo koje vlade ni bilo kojeg drugog tijela.

3.   Upravni direktor pravni je zastupnik Eurojusta.

4.   Upravni direktor odgovoran je za provedbu administrativnih zadaća dodijeljenih Eurojustu, a osobito za:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POGLAVLJE III.

OPERATIVNA PITANJA

Članak 19.

Dežurni koordinacijski mehanizam

1.   Kako bi mogao ispunjavati svoje zadaće u hitnim slučajevima, Eurojust vodi dežurni koordinacijski mehanizam koji je sposoban u bilo koje vrijeme primati i obrađivati zahtjeve koji su mu upućeni. Dežurni koordinacijski mehanizam dostupan je 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

2.   Dežurni koordinacijski mehanizam ima jednog predstavnika dežurnog koordinacijskog mehanizma po državi članici koji može biti nacionalni član, njegov zamjenik, pomoćnik koji je ovlašten zamjenjivati nacionalnog člana ili upućeni nacionalni stručnjak. Predstavnik dežurnog koordinacijskog mehanizma mora biti dostupan 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

3.   Predstavnici dežurnog koordinacijskog mehanizma u vezi s izvršavanjem zahtjeva u svojoj državi članici djeluju učinkovito i bez odgađanja.

Članak 20.

Nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom

1.   Svaka država članica imenuje jednog ili više nacionalnih dopisnika za Eurojust.

2.   Svi nacionalni dopisnici koje države članice imenuju u skladu sa stavkom 1. moraju imati vještine i iskustvo potrebne za obavljanje svojih dužnosti.

3.   Svaka država članica osniva nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom kako bi osigurala koordinaciju poslova koje obavljaju:

 

 

 

 

 

4.   Osobe iz stavaka 1. i 3. zadržavaju svoje radno mjesto i status u skladu s nacionalnim pravom, što ne utječe znatno na obavljanje njihovih dužnosti u skladu s ovom Uredbom.

5.   Nacionalni dopisnici za Eurojust odgovorni su za funkcioniranje svojeg nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom. Ako je imenovano nekoliko dopisnika za Eurojust, jedan od njih odgovoran je za funkcioniranje njihova nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom.

6.   Nacionalne članove obavješćuje se o svim sastancima njihova nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom na kojima se raspravlja o pitanjima povezanima s predmetima. Nacionalni članovi prema potrebi mogu prisustvovati takvim sastancima.

7.   Svaki nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom olakšava provedbu zadaća Eurojusta u okviru dotične države članice, a osobito:

 

 

 

8.   Radi ispunjavanja ciljeva iz stavka 7., osobe iz stavka 1. i stavka 3. točaka (a), (b) i (c) moraju, a osobe ili tijela iz stavka 3. točaka (d) i (e) mogu, biti povezane sa sustavom vođenja predmeta u skladu s ovim člankom i člancima 23., 24., 25. i 34. Troškovi povezanosti sa sustavom vođenja predmeta na teret su općeg proračuna Unije.

9.   Osnivanjem nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom i imenovanjem nacionalnih dopisnika ne sprečavaju se izravni kontakti između nacionalnog člana i nadležnih tijela njegove države članice.

Članak 21.

Razmjena informacija s državama članicama i među nacionalnim članovima

1.   Nadležna tijela država članica razmjenjuju s Eurojustom sve informacije potrebne za izvršavanje njegovih zadaća iz članaka 2. i 4. u skladu s primjenjivim pravilima u području zaštite podataka. To uključuje barem informacije iz stavaka 4., 5. i 6. ovog članka.

2.   Prijenos informacija Eurojustu tumači se kao zahtjev za pomoć Eurojusta u dotičnom predmetu samo ako je tako navelo nadležno tijelo.

3.   Nacionalni članovi bez prethodnog odobrenja razmjenjuju, međusobno ili sa svojim nadležnim nacionalnim tijelima, sve informacije potrebne za izvršavanje zadaća Eurojusta. Posebice, nadležna nacionalna tijela odmah obavješćuju svoje nacionalne članove o predmetu koji je od važnosti za njih.

4.   Nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o osnivanju zajedničkih istražnih timova i rezultatima rada takvih timova.

5.   Nadležna nacionalna tijela bez nepotrebnog odgađanja obavješćuju svoje nacionalne članove o svakom predmetu koji utječe na najmanje tri države članice i u odnosu na koji su najmanje dvjema državama članicama dostavljeni zahtjevi za pravosudnu suradnju ili odluke o pravosudnoj suradnji, među ostalim zahtjevi i odluke koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, ako se primjenjuje jedno ili više od sljedećeg:

 

 

6.   Nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o:

 

 

7.   Nadležna nacionalna tijela nisu obvezna dostaviti informacije u određenom predmetu ako bi time nanijela štetu bitnim interesima nacionalne sigurnosti ili ugrozila sigurnost pojedinaca.

8.   Ovim člankom ne dovode se u pitanje uvjeti utvrđeni u bilateralnim ili multilateralnim sporazumima ili dogovorima između država članica i trećih zemalja, među ostalim uvjeti koje su odredile treće zemlje u vezi s uporabom dostavljenih podataka.

9.   Ovim člankom ne dovode se u pitanje ostale obveze u pogledu prijenosa informacija Eurojustu, među ostalim Odluka Vijeća 2005/671/PUP (19).

10.   Informacije iz ovog članka dostavljaju se u strukturiranom obliku koji utvrđuje Eurojust. Nadležno nacionalno tijelo nije obvezno pružiti te informacije ako su već dostavljene Eurojustu u skladu s drugim odredbama ove Uredbe.

Članak 22.

Informacije koje Eurojust dostavlja nadležnim nacionalnim tijelima

1.   Eurojust bez odgađanja dostavlja nadležnim nacionalnim tijelima informacije o rezultatima obrade informacija, među ostalim o postojanju poveznica s predmetima koji su već pohranjeni u sustavu vođenja predmeta. Te informacije mogu uključivati osobne podatke.

2.   Ako nadležno nacionalno tijelo zatraži od Eurojusta da mu dostavi informacije u određenom roku, Eurojust te informacije dostavlja u tom roku.

Članak 23.

Sustav vođenja predmeta, indeks i privremeni radni dosjei

1.   Eurojust uspostavlja sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa, koji sadržavaju osobne podatke iz Priloga II. i podatke koji nisu osobne prirode.

2.   Sustav vođenja predmeta ima svrhu:

 

 

3.   Sustav vođenja predmeta može se povezati sa sigurnosnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP (20).

4.   Indeks sadržava upućivanja na privremene radne dosjee koji se obrađuju u okviru Eurojusta i ne smije sadržavati nikakve osobne podatke osim onih iz točke 1. podtočaka od (a) do i., podtočke (k) i podtočke (m) i točke 2. Priloga II.

5.   U obavljanju svojih zadaća nacionalni članovi mogu obrađivati podatke o pojedinačnim predmetima na kojima rade u privremenom radnom dosjeu. Oni dopuštaju službeniku za zaštitu podataka pristup privremenom radnom dosjeu. Nacionalni član obavješćuje službenika za zaštitu podataka o otvaranju svakog novog privremenog radnog dosjea koji sadržava osobne podatke.

6.   Eurojust za obradu operativnih osobnih podataka ne smije otvoriti nikakve druge automatske datoteke osim sustava vođenja predmeta. Nacionalni član, međutim, može privremeno pohraniti i analizirati osobne podatke u svrhu određivanja jesu li takvi podaci relevantni za zadaće Eurojusta i mogu li se uključiti u sustav vođenja predmeta. Ti podaci mogu se čuvati najviše tri mjeseca.

Članak 24.

Funkcioniranje privremenih radnih dosjea i indeksa

1.   Dotični nacionalni član otvara privremeni radni dosje za svaki predmet u vezi s kojim su mu preneseni podaci ako je taj prijenos u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim pravnim instrumentima. Nacionalni član odgovoran je za upravljanje privremenim radnim dosjeima koje je otvorio.

2.   Nacionalni član koji je otvorio privremeni radni dosje u svakom pojedinačnom slučaju odlučuje hoće li zadržati ograničen pristup privremenom radnom dosjeu ili će dati pristup cijelom tom dosjeu ili dijelovima tog dosjea drugim nacionalnim članovima, ovlaštenom osoblju Eurojusta ili bilo kojoj drugoj osobi koja radi u ime Eurojusta kojoj je upravni direktor dao potrebno ovlaštenje.

3.   Nacionalni član koji je otvorio privremeni radni dosje odlučuje koje će se informacije povezane s tim privremenim radnim dosjeom unijeti u indeks u skladu s člankom 23. stavkom 4.

Članak 25.

Pristup sustavu vođenja predmeta na nacionalnoj razini

1.   Ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta, osobe iz članka 20. stavka 3., imaju pristup samo:

 

 

2.   U okviru ograničenja predviđenih u stavku 1. ovog članka nacionalni član odlučuje o opsegu pristupa privremenim radnim dosjeima koji je odobren u njegovoj državi članici osobama iz članka 20. stavka 3. ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta.

3.   Svaka država članica odlučuje, nakon savjetovanja sa svojim nacionalnim članom, o opsegu pristupa indeksu koji je odobren u toj državi članici osobama iz članka 20. stavka 3. ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta. Države članice obavješćuju Eurojust i Komisiju o svojoj odluci u pogledu provedbe ovog stavka. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

4.   Osobe kojima je odobren pristup u skladu sa stavkom 2. imaju pristup indeksu barem u opsegu koji je potreban za pristup privremenim radnim dosjeima za koje im je odobren pristup.

POGLAVLJE IV.

OBRADA INFORMACIJA

Članak 26.

Obrada osobnih podataka koju provodi Eurojust

1.   Ova Uredba i članak 3. te poglavlje IX. Uredbe (EU) 2018/1725 primjenjuju se na obradu operativnih osobnih podataka koju provodi Eurojust. Uredba (EU) 2018/1725, osim poglavlja IX. te uredbe, primjenjuje se na obradu administrativnih osobnih podataka koju provodi Eurojust.

2.   Upućivanja na „primjenjiva pravila o zaštiti podataka” u ovoj Uredbi treba razumjeti kao upućivanja na odredbe o zaštiti podataka navedene u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) 2018/1725.

3.   Pravila o zaštiti podataka koja se odnose na obradu operativnih osobnih podataka sadržana u ovoj Uredbi smatraju se posebnim pravilima o zaštiti podataka u odnosu na opća pravila utvrđena u članku 3. i poglavlju IX. Uredbe (EU) 2018/1725.

4.   Eurojust u odredbama o zaštiti podataka svojeg poslovnika određuje rokove za pohranu administrativnih osobnih podataka.

Članak 27.

Obrada operativnih osobnih podataka

1.   U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća Eurojust može, u okviru svoje nadležnosti i radi izvršavanja svojih operativnih funkcija, obraditi automatskim putem ili u strukturnim ručnim dosjeima u skladu s ovom Uredbom samo operativne osobne podatke navedene u Prilogu II. točki 1. osoba za koje, u skladu s nacionalnim pravom dotičnih država članica, postoje ozbiljni razlozi za sumnju da su počinile ili da će počiniti kazneno djelo koje je u nadležnosti Eurojusta ili koje su osuđene za počinjenje takvog kaznenog djela.

2.   Eurojust može obrađivati samo operativne osobne podatke navedene u Prilogu II. točki 2. o osobama koje se, u skladu s nacionalnim pravom dotičnih država članica, smatraju žrtvama kaznenog djela ili drugim stranama u kaznenom djelu, kao što su osobe koje se može pozvati da svjedoče u istrazi ili progonu u vezi s jednim ili više vrsta zločina i kaznenih djela iz članka 3., osobe koje mogu dati informacije o kaznenim djelima ili osobe za kontakt ili suradnici osobe iz stavka 1. Obrada takvih operativnih osobnih podataka smije se provesti samo ako je to potrebno za ispunjavanje zadaća Eurojusta, u okviru njegove nadležnosti i radi izvršavanja njegovih operativnih funkcija.

3.   U iznimnim slučajevima Eurojust također može, na ograničeno vrijeme koje ne prelazi vrijeme potrebno za zaključenje predmeta u vezi s kojim se obrađuju podaci, obrađivati operativne osobne podatke koji nisu osobni podaci iz Priloga II. u vezi s okolnostima nekog kaznenog djela ako su ti podaci od neposredne važnosti za istrage u tijeku koje Eurojust koordinira ili ih pomaže koordinirati i uključeni su u takve istrage i ako je njihova obrada potrebna u svrhe iz stavka 1. Kada se obrađuju takvih operativni osobni podaci o tome se odmah obavješćuje službenika za zaštitu podataka iz članka 36. te ga se obavješćuje o posebnim okolnostima koje opravdavaju potrebu za obradom takvih operativnih osobnih podataka. Ako se ti drugi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2. ovog članka, odluku o njihovoj obradi zajednički donose dotični nacionalni članovi.

4.   Eurojust može obrađivati posebne kategorije operativnih osobnih podataka u skladu s člankom 76. Uredbe (EU) 2018/1725. Takvi se podaci ne smiju obrađivati u indeksu iz članka 23. stavka 4. ove Uredbe. Ako se ti drugi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2. ovog članka, odluku o njihovoj obradi donose dotični nacionalni članovi.

Članak 28.

Obrada pod nadzorom Eurojusta ili izvršitelja obrade

Izvršitelj obrade i svaka osoba koja djeluje pod nadzorom Eurojusta ili izvršitelja obrade, a koja ima pristup operativnim osobnim podacima, smije obrađivati te podatke samo na temelju uputa Eurojusta, osim ako se obrada zahtijeva u skladu s pravom Unije ili pravom države članice.

Članak 29.

Rokovi za pohranu operativnih osobnih podataka

1.   Eurojust operativne osobne podatke koje on obrađuje pohranjuje samo onoliko dugo koliko je potrebno za provedbu njegovih zadaća. Posebice, ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, operativni osobni podaci iz članka 27. ne smiju se pohranjivati duže od prvog primjenjivog datuma između sljedećih datuma:

 

 

 

 

2.   Poštovanje rokova za pohranu iz stavka 1. ovog članka stalno se preispituje prikladnom automatskom obradom koju provodi Eurojust, posebno od trenutka kada Eurojust zaključi predmet. Svake tri godine nakon unosa podataka preispituje se i potreba za njihovom pohranom; rezultati takvih preispitivanja primjenjuju se na predmet kao cjelinu. Ako su operativni osobni podaci iz članka 27. stavka 4. pohranjeni duže od pet godina, o tome se obavješćuje Europski nadzornik za zaštitu podataka.

3.   Prije nego što jedan od rokova za pohranu iz stavka 1. istekne, Eurojust preispituje potrebu za daljnjom pohranom operativnih osobnih podataka onda kada je to potrebno i sve dok je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća. Iznimno, može odlučiti te podatke pohraniti do sljedećeg preispitivanja. Razlozi za daljnju pohranu moraju biti opravdani i moraju se zabilježiti. Ako tijekom preispitivanja nije donesena odluka o daljnjoj pohrani operativnih osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu.

4.   Ako su u skladu sa stavkom 3. operativni osobni podaci bili pohranjeni nakon rokova za pohranu iz stavka 1., Europski nadzornik za zaštitu podataka svake tri godine provodi i dodatno preispitivanje potrebe za pohranom tih podataka.

5.   Nakon isteka roka za pohranu posljednjeg automatiziranog podatka iz nekog dosjea, svi dokumenti iz tog dosjea uništavaju se, osim eventualnih izvornih dokumenata koje je Eurojust primio od nacionalnih tijela i koje je potrebno vratiti onome tko ih je dostavio.

6.   Ako je Eurojust koordinirao istragu ili kazneni progon, dotični se nacionalni članovi međusobno obavješćuju kad god prime informaciju da je predmet odbačen ili da su sve sudske odluke koje se odnose na predmet postale pravomoćne.

7.   Stavak 5. ne primjenjuje se ako:

 

 

 

 

Članak 30.

Sigurnost operativnih osobnih podataka

Eurojust i države članice utvrđuju mehanizme kako bi osigurali da se sigurnosne mjere iz članka 91. Uredbe (EU) 2018/1725 uzimaju u obzir i izvan granica informacijskog sustava.

Članak 31.

Pravo ispitanika na pristup

1.   Svaki ispitanik koji želi ostvariti pravo na pristup iz članka 80. Uredbe (EU) 2018/1725 operativnim osobnim podacima koji se odnose na tog ispitanika, a koje je obradio Eurojust, može podnijeti zahtjev Eurojustu ili nacionalnom nadzornom tijelu u državi članici po izboru ispitanika. To tijelo zahtjev upućuje Eurojustu bez odgađanja, a u svakom slučaju u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.

2.   Eurojust odgovara na zahtjev bez odgađanja, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca od kada je primio zahtjev.

3.   Eurojust se o odluci koju treba donijeti kao odgovor na zahtjev savjetuje s nadležnim tijelima dotičnih država članica. Odluku o pristupu podacima Eurojust donosi isključivo u bliskoj suradnji s državama članicama na koje se priopćavanje takvih podataka izravno odnosi. Ako država članica prigovori predloženoj odluci Eurojusta, o razlozima svojeg prigovora obavješćuje Eurojust. Eurojust poštuje svaki takav prigovor. Dotični nacionalni članovi potom obavješćuju nadležna tijela o sadržaju odluke Eurojusta.

4.   Dotični nacionalni članovi razmatraju zahtjev i donose odluku u ime Eurojusta. Ako dotični nacionalni članovi ne postignu dogovor, predmet upućuju Kolegiju, koji odluku o zahtjevu donosi dvotrećinskom većinom glasova.

Članak 32.

Ograničenja prava na pristup

U slučajevima iz članka 81. Uredbe (EU) 2018/1725 Eurojust obavješćuje ispitanika nakon savjetovanja s nadležnim tijelima dotičnih država članica u skladu s člankom 31. stavkom 3. ove Uredbe.

Članak 33.

Pravo na ograničenje obrade

Ne dovodeći u pitanje iznimke utvrđene u članku 29. stavku 7. ove Uredbe, ako je obrada operativnih osobnih podataka ograničena u skladu s člankom 82. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1725, takvi operativni osobni podaci smiju se obrađivati samo radi zaštite pravâ ispitanika ili druge fizičke ili pravne osobe koja je stranka u postupku u kojem je Eurojust stranka ili u svrhe utvrđene u članku 82. stavku 3. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 34.

Ovlašteni pristup operativnim osobnim podacima unutar Eurojusta

Samo nacionalni članovi, njihovi zamjenici, njihovi pomoćnici i ovlašteni upućeni nacionalni stručnjaci, osobe iz članka 20. stavka 3. ako su te osobe povezane sa sustavom vođenja predmeta i ovlašteno osoblje Eurojusta mogu, u svrhu ispunjavanja zadaća Eurojusta, imati pristup osobnim podacima koje obrađuje Eurojust u granicama predviđenima u člancima 23., 24. i 25.

Članak 35.

Evidencija kategorija aktivnosti obrade

1.   Eurojust vodi evidenciju svih kategorija aktivnosti obrade za koje je odgovoran. Ta evidencija sadržava sve sljedeće informacije:

 

 

 

 

 

 

2.   Evidencija iz stavka 1. vodi se u pisanom obliku, što uključuje elektronički oblik.

3.   Eurojust na zahtjev stavlja evidenciju na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 36.

Imenovanje službenika za zaštitu podataka

1.   Službenika za zaštitu podataka imenuje izvršni odbor. Službenik za zaštitu podataka je zaposlenik posebno imenovan u tu svrhu. Službenik za zaštitu podataka u izvršavanju svojih dužnosti djeluje neovisno i ne smije primati nikakve upute.

2.   Službenika za zaštitu podataka bira se na temelju njegovih stručnih kvaliteta te posebno njegova stručnog znanja o pravu i praksi u području zaštite podataka te njegove sposobnosti izvršavanja zadaća iz ove Uredbe, posebice onih iz članka 38.

3.   Izbor službenika za zaštitu podataka ne smije dovesti do sukoba interesa između njegovih dužnosti kao službenika za zaštitu podataka i bilo kojih njegovih drugih službenih dužnosti, posebno u vezi s primjenom ove Uredbe.

4.   Službenika za zaštitu podataka imenuje se na mandat od četiri godine te ga se može ponovno imenovati, ali njegov mandat ne može ukupno trajati više od osam godina. Izvršni odbor može službenika za zaštitu podataka razriješiti dužnosti samo uz suglasnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka u slučaju da službenik za zaštitu podataka više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti.

5.   Eurojust objavljuje podatke za kontakt službenika za zaštitu podataka i dostavlja ih Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 37.

Položaj službenika za zaštitu podataka

1.   Eurojust osigurava da je službenik za zaštitu podataka na primjeren način i pravodobno uključen u sva pitanja povezana sa zaštitom osobnih podataka.

2.   Eurojust podupire službenika za zaštitu podataka u izvršavanju zadaća iz članka 38. pružajući mu potrebna sredstva i osoblje za izvršavanje tih zadaća i za održavanje njegova stručnog znanja te dajući mu pristup osobnim podacima i postupcima obrade.

3.   Eurojust osigurava da službenik za zaštitu podataka ne prima nikakve upute u pogledu izvršavanja svojih zadaća. Izvršni odbor ne razrješuje dužnosti niti kažnjava službenika za zaštitu podataka zato što je obavljao svoje zadaće. Službenik za zaštitu podataka odgovara izravno Kolegiju u vezi s operativnim osobnim podacima, a Izvršnom odboru u vezi s administrativnim osobnim podacima.

4.   Ispitanici mogu kontaktirati službenika za zaštitu podataka u pogledu svih pitanja povezanih s obradom njihovih osobnih podataka i ostvarivanjem njihovih prava na temelju ove Uredbe i na temelju Uredbe (EU) 2018/1725.

5.   Izvršni odbor donosi provedbena pravila koja se odnose na službenika za zaštitu podataka. Ta provedbena pravila osobito se odnose na postupak odabira za mjesto službenika za zaštitu podataka i njegovo razrješenje, zadaće, dužnosti te ovlasti i zaštitne mjere za neovisnost službenika za zaštitu podataka.

6.   Službenik za zaštitu podataka i njegovo osoblje obvezani su povjerljivošću u skladu s člankom 72.

7.   Voditelj obrade i izvršitelj obrade, predmetni odbor za osoblje i bilo koji pojedinac o svakom se pitanju koje se odnosi na tumačenje ili primjenu ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/1725 mogu savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka, a da se pritom ne moraju koristiti službenim kanalima. Nitko ne smije pretrpjeti štetu zbog predmeta na koji je skrenuta pozornost službeniku za zaštitu podataka u kojem je navodno došlo do kršenja ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2018/1725.

8.   Službenika za zaštitu podataka nakon njegova imenovanja Eurojust registrira pri Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 38.

Zadaće službenika za zaštitu podataka

1.   Službenik za zaštitu podataka u pogledu obrade osobnih podataka obavlja osobito sljedeće zadaće:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.   Službenik za zaštitu podataka obavlja funkcije povezane s administrativnim osobnim podacima predviđene u Uredbi (EU) 2018/1725.

3.   Službenik za zaštitu podataka i osoblje Eurojusta koje mu pomaže u obavljanju njegovih dužnosti imaju pristup osobnim podacima koje obrađuje Eurojust i prostorijama Eurojusta u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća.

4.   Ako službenik za zaštitu podataka smatra da se odredbe Uredbe (EU) 2018/1725 koje su povezane s obradom administrativnih osobnih podataka ili odredbe ove Uredbe ili članka 3. i poglavlja IX. Uredbe (EU) 2018/1725 koje su povezane s obradom operativnih osobnih podataka ne poštuju, o tome obavješćuje Izvršni odbor te od njega traži da problem nepoštovanja riješi u utvrđenom roku. Ako Izvršni odbor ne riješi problem nepoštovanja u utvrđenom roku, službenik za zaštitu podataka predmet upućuje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 39.

Izvješćivanje dotičnih nadležnih tijela o povredi osobnih podataka

1.   U slučaju povrede osobnih podataka, Eurojust bez nepotrebnog odgađanja o toj povredi obavješćuje nadležna tijela dotičnih država članica.

2.   U izvješćivanju iz stavka 1. mora se barem:

 

 

 

Članak 40.

Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1.   Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje i osiguravanje primjene odredaba Uredbe (EU) 2018/1725 koje se odnose na zaštitu temeljnih prava i sloboda pojedinaca u pogledu obrade operativnih osobnih podataka koju provodi Eurojust te za savjetovanje Eurojusta i ispitanikâ o svim pitanjima koja se tiču obrade operativnih osobnih podataka. U tu svrhu Europski nadzornik za zaštitu podataka ispunjava dužnosti navedene u stavku 2. ovog članka, izvršava ovlasti koje su mu dodijeljene u stavku 3. ovog članka te surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima u skladu s člankom 42.

2.   Europski nadzornik za zaštitu podataka na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/1725 ima sljedeće dužnosti:

 

 

 

3.   Europski nadzornik za zaštitu podataka na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/1725 te uzimajući u obzir utjecaj na istrage i kazneni progon u državama članicama može:

 

 

 

 

 

 

4.   Europski nadzornik za zaštitu podataka ima pristup operativnim osobnim podacima koje je obradio Eurojust i prostorijama Eurojusta u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća.

5.   Europski nadzornik za zaštitu podataka sastavlja godišnje izvješće o svojim nadzornim aktivnostima koje se odnose na Eurojust. To izvješće dio je godišnjeg izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka iz članka 60. Uredbe (EU) 2018/1725. Nacionalna nadzorna tijela pozivaju se da iznesu svoja opažanja o tom izvješću prije nego što ono postane dio godišnjeg izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka iz članka 60. Uredbe (EU) 2018/1725. Europski nadzornik za zaštitu podataka u najvećoj mjeri uzima u obzir opažanja nacionalnih nadzornih tijela te u svakom slučaju upućuje na njih u godišnjem izvješću.

6.   U obavljanju svojih zadaća Eurojust surađuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka na zahtjev Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Članak 41.

Europski nadzornik za zaštitu podataka i čuvanje poslovne tajne

1.   Europski nadzornik za zaštitu podataka i njegovo osoblje imaju i za vrijeme svojih mandata i nakon njihova isteka obvezu čuvanja poslovne tajne u pogledu svake povjerljive informacije koju su saznali za vrijeme obavljanja službenih dužnosti.

2.   Europski nadzornik za zaštitu podataka u izvršavanju svojih nadzornih ovlasti u najvećoj mjeri vodi računa o tajnosti sudskih istraga i kaznenih postupaka u skladu s pravom Unije ili pravom države članice.

Članak 42.

Suradnja između Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih nadzornih tijela

1.   Europski nadzornik za zaštitu podataka blisko surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima u pogledu posebnih pitanja koja iziskuju sudjelovanje nacionalnih tijela, posebice ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo utvrdi velike razlike među praksama država članica ili ako utvrdi potencijalno nezakonite prijenose putem komunikacijskih kanala Eurojusta, ili u kontekstu pitanja o provedbi i tumačenju ove Uredbe koja su postavila jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela.

2.   U slučajevima iz stavka 1. osigurava se koordinirani nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725.

3.   Europski nadzornik za zaštitu podataka u potpunosti obavješćuje nacionalna nadzorna tijela o svim pitanjima koja na njih izravno utječu ili koja su za njih na drugi način relevantna. Na zahtjev jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela Europski nadzornik za zaštitu podataka obavješćuje ih o specifičnim pitanjima.

4.   U slučajevima koji se odnose na podatke koji potječu iz jedne ili više država članica, uključujući slučajeve iz članka 43. stavka 3., Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s dotičnim nacionalnim nadzornim tijelima. Europski nadzornik za zaštitu podataka ne donosi odluku o daljnjem djelovanju koje treba poduzeti prije nego što ga ta nacionalna nadzorna tijela obavijeste o svojem stajalištu u roku koji odredi Europski nadzornik za zaštitu podataka. Taj rok ne smije biti kraći od mjesec dana ni dulji od tri mjeseca. Europski nadzornik za zaštitu podataka u najvećoj mjeri uzima u obzir stajalište dotičnih nacionalnih nadzornih tijela. Kada Europski nadzornik za zaštitu podataka ne namjerava postupiti u skladu s njihovim stajalištem, o tome ih obavješćuje, daje obrazloženje i podnosi predmet Europskom odboru za zaštitu podataka.

U slučajevima koje smatra iznimno hitnima Europski nadzornik za zaštitu podataka može odlučiti da djeluje odmah. U takvim slučajevima Europski nadzornik za zaštitu podataka odmah obavješćuje dotična nacionalna nadzorna tijela i obrazlaže hitnost situacije te navodi opravdanje za poduzete aktivnosti.

5.   Nacionalna nadzorna tijela obavješćuju Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svim mjerama koje su poduzela u pogledu prijenosa, preuzimanja ili bilo kojeg drugog priopćavanja operativnih osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom od strane država članica.

Članak 43.

Pravo na podnošenje pritužbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u vezi s operativnim osobnim podacima

1.   Svaki ispitanik ima pravo podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka ako smatra da obrada operativnih osobnih podataka povezanih s njim koju je proveo Eurojust nije u skladu s ovom Uredbom ili Uredbom (EU) 2018/1725.

2.   Ako se pritužba odnosi na odluku iz članka 31., članka 32. ili članka 33. ove Uredbe ili članka 80., članka 81. ili članka 82. Uredbe (EU) 2018/1725, Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s nacionalnim nadzornim tijelima ili nadležnim pravosudnim tijelom države članica koja je dostavila podatke ili države članice koje se to izravno tiče. Prilikom donošenja odluke, koja može uključivati odbijanje prenošenja bilo kakvih informacija, Europski nadzornik za zaštitu podataka uzima u obzir mišljenje nacionalnog nadzornog tijela ili nadležnog pravosudnog tijela.

3.   Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje je Europolu dostavila država članica, Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalno nadzorno tijelo države članice koja je dostavila podatke, svatko djelujući u okviru svoje nadležnosti, osiguravaju ispravnu provedbu potrebnih provjera zakonitosti obrade podataka.

4.   Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje su Eurojustu dostavila tijela, uredi ili agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije ili na obradu podataka koje je Eurojust preuzeo iz javno dostupnih izvora, Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da je Eurojust ispravno proveo potrebne provjere zakonitosti obrade podataka.

5.   Europski nadzornik za zaštitu podataka obavješćuje ispitanika o napretku i ishodu pritužbe, kao i o mogućnosti podnošenja pravnog sredstva na temelju članka 44.

Članak 44.

Pravo na sudsko preispitivanje odluka Europskog nadzornika za zaštitu podataka

Postupci protiv odluka Europskog nadzornika za zaštitu podataka u vezi s operativnim osobnim podacima pokreću se pred Sudom.

Članak 45.

Odgovornost u pitanjima zaštite podataka

1.   Eurojust obrađuje operativne osobne podatke na takav način da se može utvrditi koje je tijelo dostavilo podatke ili otkuda su podaci preuzeti.

2.   Za točnost operativnih osobnih podataka odgovoran je:

 

 

3.   Eurojust je odgovoran za usklađenost s Uredbom (EU) 2018/1725 u odnosu na administrativne osobne podatke i za usklađenost s ovom Uredbom te člankom 3. i poglavljem IX. Uredbe (EU) 2018/1725 u odnosu na operativne osobne podatke.

Za zakonitost prijenosa operativnih osobnih podataka odgovorni su:

 

4.   Podložno drugim odredbama ove Uredbe, Eurojust je odgovoran za sve podatke koje obrađuje.

Članak 46.

Odgovornost za neovlaštenu ili nepravilnu obradu podataka

1.   Eurojust odgovara, u skladu s člankom 340. UFEU-a, za svaku štetu koju je neovlaštenom ili nepravilnom obradom podataka prouzročio pojedincu.

2.   Pritužbe protiv Eurojusta na temelju odgovornosti iz stavka 1. ovog članka podnose se Sudu u skladu s člankom 268. UFEU-a.

3.   Svaka država članica odgovorna je, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, za svaku štetu prouzročenu pojedincu, a koja je rezultat njezine neovlaštene ili nepravilne obrade podataka koji su priopćeni Eurojustu.

POGLAVLJE V.

ODNOSI S PARTNERIMA

ODJELJAK I.

Zajedničke odredbe

Članak 47.

Zajedničke odredbe

1.   Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Eurojust može uspostaviti i održavati odnose suradnje s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u skladu s njihovim ciljevima, te s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama u skladu sa strategijom o suradnji iz članka 52.

2.   Ako je to važno za izvršavanje njegovih zadaća i podložno ograničenjima iz članka 21. stavka 8. i članka 76., Eurojust može izravno razmjenjivati sve informacije, uz iznimku osobnih podataka, sa subjektima iz stavka 1. ovog članka.

3.   Za potrebe iz stavaka 1. i 2. Eurojust može sklapati radne dogovore sa subjektima iz stavka 1. Takvi radni dogovori ne čine osnovu za razmjenu osobnih podataka i nisu obvezujući za Uniju ni za njezine države članice.

4.   Eurojust može primiti i obraditi osobne podatke koje primi od subjekata iz stavka 1. u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, podložno primjenjivim pravilima u području zaštite podataka.

5.   Eurojust prenosi osobne podatke institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama samo ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća i u skladu je s člancima 55. i 56. Ako je podatke koje treba prenijeti dostavila država članica, Eurojust mora dobiti suglasnost relevantnog nadležnog tijela u toj državi članici, osim ako je država članica dala prethodnu suglasnost za takav daljnji prijenos, načelno ili pod posebnim uvjetima. Takva se suglasnost može povući u bilo kojem trenutku.

6.   Ako su države članice, institucije, tijela, uredi ili agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije primili osobne podatke od Eurojusta, zabranjeni su daljnji prijenosi takvih podataka treći osobama, osim ako su ispunjen svi sljedeći uvjeti:

 

 

ODJELJAK II.

Odnosi s partnerima unutar unije

Članak 48.

Suradnja s Europskom pravosudnom mrežom i drugim mrežama Unije koje su uključene u pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima

1.   Eurojust i Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima održavaju povlaštene međusobne odnose koji se temelje na savjetovanju i komplementarnosti, posebno između nacionalnog člana, kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže u državi članici koja je ujedno država članica nacionalnog člana i nacionalnih dopisnika za Eurojust i Europsku pravosudnu mrežu. S ciljem osiguranja učinkovite suradnje, poduzimaju se sljedeće mjere:

 

 

 

2.   Tajništvo mreže zajedničkih istražnih timova i tajništvo mreže osnovane Odlukom 2002/494/PUP čine dio osoblja Eurojusta. Ta tajništva djeluju kao zasebne ustrojstvene jedinice. Ona se mogu koristiti administrativnim resursima Eurojusta koji su potrebni za obavljanje njihovih zadaća. Eurojust osigurava koordinaciju između tajništava. Ovaj se stavak primjenjuje na tajništvo bilo koje relevantne mreže uključene u pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima kojoj Eurojust treba osigurati potporu u obliku tajništva. Eurojust može pružiti potporu relevantnim europskim mrežama i tijelima uključenima u pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, među ostalim, prema potrebi, u obliku tajništva smještenog u Eurojustu.

3.   Mreža osnovana Odlukom 2008/852/PUP može tražiti od Eurojusta da joj osigura tajništvo. U slučaju takvog zahtjeva primjenjuje se stavak 2.

Članak 49.

Odnosi s Europolom

1.   Eurojust poduzima sve prikladne mjere kako bi omogućio Europolu da u okviru mandata Europola ima neizravan pristup, na temelju sustava ima/nema pogotka, informacijama dostavljenima Eurojustu, ne dovodeći u pitanje bilo koja ograničenja koja su naveli država članica, tijelo, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koji su dostavili predmetne informacije. U slučaju pogotka Eurojust pokreće postupak kojim se informacije koje su dovele do pogotka mogu podijeliti, u skladu s odlukom države članice, tijela, ureda ili agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije koji su dostavili informacije Eurojustu.

2.   Pretraživanja informacija u skladu sa stavkom 1. provode se samo u svrhu utvrđivanja odgovaraju li informacije dostupne u Europolu informacijama koje se obrađuju u Eurojust.

3.   Eurojust dopušta pretraživanja u skladu sa stavkom 1. tek nakon što od Europola dobije informacije o tome koji su zaposlenici Europola ovlašteni za provedbu takvih pretraživanja.

4.   Ako tijekom Eurojustove aktivnosti obrade informacija u vezi s konkretnom istragom Eurojust ili država članica prepoznaju potrebu za koordinacijom, suradnjom ili potporom u skladu s mandatom Europola, Eurojust obavješćuje Europol o tome i pokreće postupak za dijeljenje informacija, u skladu s odlukom države članice koja je dostavila informacije. U tim se slučajevima Eurojust savjetuje s Europolom.

5.   Eurojust uspostavlja i održava blisku suradnju s Europolom, u onoj mjeri u kojoj je to važno za provedbu zadaća dviju agencija te za postizanje njihovih ciljeva, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne udvostručavanje napora.

U tu se svrhu izvršni direktor Europola i predsjednik Eurojusta redovito sastaju kako bi razmotrili pitanja od zajedničkog interesa.

6.   Europol poštuje sva općenita ili konkretna ograničenja pristupa ili uporabe koja su naveli pojedina država članica, tijelo, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija u vezi s informacijama koje su dostavili.

Članak 50.

Odnosi s EPPO-om

1.   Eurojust uspostavlja i održava blizak odnos s EPPO-om na temelju međusobne suradnje u okviru njihovih mandata i nadležnosti te razvoja međusobnih operativnih, administrativnih i upravljačkih poveznica kako je utvrđeno u ovom članku. U tu se svrhu predsjednik Eurojusta i glavni europski tužitelj redovito sastaju kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa. Sastaju se na zahtjev predsjednika Eurojusta ili glavnog europskog tužitelja.

2.   Eurojust obrađuje zahtjeve za potporu koje mu uputi EPPO bez odgađanja i s tim zahtjevima postupa, ako je to primjereno, kao da ih je postavilo nacionalno tijelo nadležno za pravosudnu suradnju.

3.   Kad god je to potrebno radi pružanja potpore suradnji uspostavljenoj u skladu sa stavkom 1. ovog članka Eurojust se koristi nacionalnim sustavom za koordinaciju s Eurojustom osnovanim u skladu s člankom 20. kao i odnosima koje je uspostavio s trećim zemljama, među ostalim svojim sucima za vezu.

4.   U operativnim pitanjima koja su relevantna za nadležnosti EPPO-a Eurojust o svojim aktivnostima koje se odnose na prekogranične predmete obavješćuje EPPO-a te ga, prema potrebi, uključuje u svoje aktivnosti koje se odnose na takve slučajeve, među ostalim:

 

5.   Eurojust na temelju sustava ima/nema pogotka ima neizravan pristup informacijama u sustavu vođenja predmeta EPPO-a. Kad god se podaci koje je u sustav vođenja predmeta unio EPPO podudaraju s podacima koje posjeduje Eurojust, o tom se podudaranju obavješćuju i Eurojust i EPPO te država članica koja je dostavila podatke Eurojustu. Eurojust poduzima odgovarajuće mjere kako bi EPPO-u omogućio neizravan pristup, na temelju sustava ima/nema pogotka, informacijama u svojem sustavu vođenja predmeta.

6.   EPPO se može osloniti na potporu i resurse administrativnih službi Eurojusta. U tu svrhu Eurojust može pružati usluge od zajedničkog interesa EPPO-u. Pojedinosti se uređuju dogovorom.

Članak 51.

Odnosi s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije

1.   Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s Europskom mrežom za pravosudno osposobljavanje.

2.   OLAF doprinosi koordinacijskim aktivnostima Eurojusta u vezi sa zaštitom financijskih interesa Unije, u skladu sa svojim mandatom na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013.

3.   Europska granična i obalna straža doprinosi radu Eurojusta, među ostalim prijenosom relevantnih informacija obrađenih u skladu sa svojim mandatom i zadaćama na temelju članka 8. stavka 1. točke (m) Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (21). Obrada svih s time povezanih osobnih podataka od strane europske granične i obalne straže uređuje se Uredbom (EU) 2018/1725.

4.   Za potrebe primanja i prijenosa informacija između Eurojusta i OLAF-a, ne dovodeći u pitanje članak 8. ove Uredbe, države članice osiguravaju da se nacionalni članovi Eurojusta smatraju nadležnim tijelima država članica samo za potrebe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013. Razmjenom informacija između OLAF-a i nacionalnih članova ne dovodi se u pitanje obveza pružanja informacija drugim nadležnim tijelima na temelju navedenih uredaba.

ODJELJAK III.

Međunarodna suradnja

Članak 52.

Odnosi s tijelima trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama

1.   Eurojust može uspostaviti i održavati suradnju s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama.

U tu svrhu Eurojust svake četiri godine, u suradnji s Komisijom, priprema strategiju o suradnji u kojoj se navode treće zemlje i međunarodne organizacije u odnosu na koje postoji operativna potreba za suradnjom.

2.   Eurojust može sklapati radne dogovore sa subjektima iz članka 47. stavka 1.

3.   U dogovoru s dotičnim nadležnim tijelima Eurojust može, u skladu sa svojim operativnim potrebama, odrediti kontaktne točke u trećim zemljama radi olakšavanja suradnje.

Članak 53.

Suci za vezu upućeni u treće zemlje

1.   U svrhu olakšanja pravosudne suradnje s trećim zemljama u predmetima u kojima Eurojust pruža pomoć u skladu s ovom Uredbom, Kolegij u treću zemlju može uputiti suce za vezu pod uvjetom da postoji radni dogovor, kako je naveden u članku 47. stavku 3., s nadležnim tijelima te treće zemlje.

2.   Zadaće sudaca za vezu uključuju sve aktivnosti namijenjene poticanju i ubrzavanju svih oblika pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, osobito uspostavljanjem izravnih veza s nadležnim tijelima dotične treće zemlje. Suci za vezu pri obavljanju svojih zadaća mogu razmjenjivati operativne osobne podatke s nadležnim tijelima dotične treće zemlje u skladu s člankom 56.

3.   Sudac za vezu iz stavka 1. mora imati iskustvo u radu s Eurojustom i odgovarajuće znanje o pravosudnoj suradnji i načinu rada Eurojusta. Sudac za vezu upućuje se na rad u ime Eurojusta uz prethodnu suglasnost suca i njegove države članice.

4.   Ako je sudac za vezu kojeg je uputio Eurojust odabran među nacionalnim članovima, zamjenicima ili pomoćnicima:

 

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 110. Pravilnika o osoblju za dužnosnike, Kolegij utvrđuje uvjete za upućivanje sudaca za vezu, uključujući razinu njihovih primitaka od rada. Kolegij u tom pogledu, na temelju savjetovanja s Komisijom, donosi potrebne provedbene aranžmane.

6.   Aktivnosti sudaca za vezu koje upućuje Eurojust podliježu nadzoru Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Suci za vezu izvješćuju Kolegij koji u godišnjem izvješću i na odgovarajući način obavješćuje Europski parlament i Vijeće o njihovim aktivnostima. Suci za vezu obavješćuju nacionalne članove i nadležna nacionalna tijela o svim predmetima koji se odnose na njihovu državu članicu.

7.   Nadležna tijela država članica i suci za vezu iz stavka 1. mogu jedni druge izravno kontaktirati. U tom slučaju sudac za vezu o takvim kontaktima obavješćuje dotičnog nacionalnog člana.

8.   Suci za vezu iz stavka 1. povezani su sa sustavom vođenja predmeta.

Članak 54.

Zahtjevi za pravosudnu suradnju upućeni trećim zemljama i primljeni od trećih zemalja

1.   Eurojust može, uz suglasnost dotičnih država članica, koordinirati izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju koje je izdala treća zemlja kada ti zahtjevi iziskuju izvršavanje u najmanje dvije države članice u okviru iste istrage. Takve zahtjeve Eurojustu može dostaviti i nadležno nacionalno tijelo.

2.   U hitnim slučajevima i u skladu s člankom 19. dežurni koordinacijski mehanizam može zaprimati i dostavljati zahtjeve iz stavka 1. ovog članka ako ih je izdala treća zemlja koja je sklopila sporazum o suradnji ili radni dogovor s Eurojustom.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 5., kada je zahtjeve za pravosudnu suradnju koji se odnose na istu istragu i koji iziskuju izvršavanje u trećoj zemlji uputila dotična država članica, Eurojust olakšava pravosudnu suradnju s tom trećom zemljom.

ODJELJAK IV.

Prijenos osobnih podataka

Članak 55.

Prijenos operativnih osobnih podataka institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije

1.   Podložno svim dodatnim ograničenjima na temelju ove Uredbe, a posebice na temelju članka 21. stavka 8., članka 47. stavka 5. i članka 76., Eurojust prenosi operativne osobne podatke drugoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji Unije samo ako su ti podaci potrebni za zakonito obavljanje zadaća koje su u nadležnosti druge institucije, tijela, ureda ili agencije Unije.

2.   Ako se operativni osobni podaci prenose na zahtjev druge institucije, tijela, ureda ili agencije Unije, i voditelj obrade i primatelj snose odgovornost za zakonitost tog prijenosa.

Od Eurojusta se zahtijeva da provjeri nadležnost druge institucije, tijela, ureda ili agencije Unije i da provede privremenu evaluaciju potrebe za prijenosom operativnih osobnih podataka. Ako se pojave dvojbe u vezi s potrebom za prijenosom, Eurojust od primatelja traži dodatne informacije.

Druga institucija, tijelo, ured ili agencija Unije osigurava da se potreba za prijenosom operativnih osobnih podataka može naknadno provjeriti.

3.   Druga institucija, tijelo, ured ili agencija Unije obrađuje operativne osobne podatke samo u svrhe zbog kojih su preneseni.

Članak 56.

Opća načela za prijenose operativnih osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.   Eurojust može operativne osobne podatke prenijeti trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji podložno poštovanju primjenjivih odredaba o zaštiti podataka i drugih odredaba ove Uredbe i samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

 

 

 

Eurojust odobrenje iz točke (d) daje samo uz prethodno odobrenje države članice iz koje podaci potječu i tek nakon što u obzir uzme sve relevantne čimbenike, uključujući težinu kaznenog djela, svrhu u koju su operativni osobni podaci izvorno preneseni te razinu zaštite operativnih osobnih podataka u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji kojoj se dalje trebaju prenijeti operativni osobni podaci.

2.   Podložno uvjetima iz stavka 1. ovog članka, Eurojust može operativne osobne podatke prenijeti trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

 

 

3.   Radni dogovori iz članka 47. stavka 3. mogu se koristiti za utvrđivanje načinâ za provedbu sporazumâ ili odluka o primjerenosti iz stavka 2. ovog članka.

4.   Eurojust može u hitnim slučajevima prenijeti operativne osobne podatke bez prethodnog odobrenja države članice u skladu sa stavkom 1. točkom (c). Eurojust smije to učiniti samo ako je prijenos operativnih osobnih podataka potreban za sprečavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti države članice ili treće zemlje ili bitnim interesima države članice, a prethodno odobrenje ne može se pravodobno pribaviti. Tijelo odgovorno za izdavanje prethodnog odobrenja obavješćuje se bez odgađanja.

5.   Države članice i institucije, tijela, uredi i agencije Unije ne smiju operativne osobne podatke dobivene od Eurojusta dalje prenositi trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Iznimno mogu izvršiti takav prijenos ako je Eurojust odobrio takav prijenos nakon što je uzeo u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući ozbiljnost kaznenog djela, svrhu u koju su operativni osobni podaci izvorno preneseni i razinu zaštite osobnih podataka u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji kojoj se dalje prenose operativni osobni podaci.

6.   Članci 57., 58. i 59. primjenjuju se kako bi se osiguralo da razina zaštite pojedinaca osigurana ovom Uredbom i pravom Unije ne bude ugrožena.

Članak 57.

Prijenosi na temelju odluke o primjerenosti

Eurojust može prenijeti operativne osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako je Komisija u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2016/680 odlučila da treća zemlja, područje ili jedan ili više određenih sektora unutar te treće zemlje ili dotična međunarodna organizacija, osiguravaju primjerenu razinu zaštite.

Članak 58.

Prijenosi koji podliježu odgovarajućim zaštitnim mjerama

1.   U nedostatku odluke o primjerenosti Eurojust može prenijeti operativne osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u sljedećim slučajevima:

 

2.   Eurojust obavješćuje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o kategorijama prijenosâ iz stavka 1. točke (b).

3.   Kada se prijenos temelji na stavku 1. točki (b), takav se prijenos dokumentira, a dokumentacija se na zahtjev stavlja na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Dokumentacija uključuje evidenciju datuma i vremena prijenosa te informacije o nadležnom tijelu koje prima podatke, o obrazloženju prijenosa i o prenesenim operativnim osobnim podacima.

Članak 59.

Odstupanja za posebne situacije

1.   U nedostatku odluke o primjerenosti ili odgovarajućih zaštitnih mjera u skladu s člankom 58., Eurojust može prenijeti operativne osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji samo pod uvjetom da je prijenos nužan:

 

 

 

2.   Ako se prijenos temelji na stavku 1., takav se prijenos dokumentira, a dokumentacija se na zahtjev stavlja na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Dokumentacija uključuje evidenciju datuma i vremena prijenosa te informacije o nadležnom tijelu koje dobiva podatke, o obrazloženju prijenosa i o prenesenim operativnim osobnim podacima.

POGLAVLJE VI.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 60.

Proračun

1.   Procjena svih prihoda i rashoda Eurojusta priprema se za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuje se u proračunu Eurojusta.

2.   Proračun Eurojusta mora biti uravnotežen u smislu prihoda i rashoda.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge resurse, proračun Eurojusta obuhvaća:

 

 

 

4.   Rashodi Eurojusta uključuju primitke od rada osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te operativne troškove, uključujući financiranje zajedničkih istražnih timova.

Članak 61.

Donošenje proračuna

1.   Upravni direktor svake godine priprema nacrt izvještaja o procjeni prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, i šalje ga Izvršnom odboru. Europska pravosudna mreža i druge mreže Unije uključene u pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima iz članka 48. obavješćuju se pravodobno o onim dijelovima koji se odnose na njihove aktivnosti, prije prosljeđivanja procjene Komisiji.

2.   Izvršni odbor na temelju nacrta izvještaja o procjeni prihoda i rashoda revidira privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu i prosljeđuje ga Kolegiju na donošenje.

3.   Privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta šalje se Komisiji najkasnije 31. siječnja svake godine. Eurojust do 31. ožujka iste godine Komisiji šalje konačni nacrt procjene, koji uključuje nacrt plana radnih mjesta.

4.   Komisija izvještaj o procjeni šalje Europskom parlamentu i Vijeću („tijelo nadležno za proračun”) zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5.   Na temelju izvještaja o procjeni Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa kojim se tereti opći proračun, koje dostavlja tijelu nadležnom za proračun u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.   Tijelo nadležno za proračun odobrava odobrena sredstva za doprinos Unije Eurojustu.

7.   Tijelo nadležno za proračun donosi plan radnih mjesta Eurojusta. Kolegij donosi proračun Eurojusta. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Prema potrebi i u skladu s time Kolegij prilagođava proračun Eurojusta.

8.   Za sve projekte povezane s nekretninama koji mogu imati značajan utjecaj na proračun Eurojusta primjenjuje se članak 88. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 (22).

Članak 62.

Izvršenje proračuna

Upravni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje u Eurojustu i izvršava proračun Eurojusta u okviru svoje nadležnosti, u granicama odobrenima u proračunu.

Članak 63.

Podnošenje financijskih izvještaja i razrješnica

1.   Računovodstveni službenik Eurojusta šalje privremeni financijski izvještaj za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N+1).

2.   Eurojust šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N+1.

3.   Računovodstveni službenik Komisije šalje Revizorskom sudu privremeni financijski izvještaj Eurojusta za godinu N, konsolidiran s financijskim izvještajem Komisije, do 31. ožujka godine N+1.

4.   U skladu s člankom 246. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Revizorski sud do 1. lipnja godine N+1 daje svoja opažanja o privremenom financijskom izvještaju Eurojusta.

5.   Nakon primitka opažanja Revizorskog suda o privremenom financijskom izvještaju Eurojusta u skladu s člankom 246. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 upravni direktor sastavlja završni financijski izvještaj Eurojusta u okviru svoje odgovornosti i podnosi ga Izvršnom odboru da donese mišljenje.

6.   Izvršni odbor daje mišljenje o završnom financijskom izvještaju Eurojusta.

7.   Upravni direktor do 1. srpnja godine N+1 šalje završni financijski izvještaj za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu zajedno s mišljenjem Izvršnog odbora.

8.   Završni financijski izvještaj za godinu N objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga godine N+1.

9.   Upravni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja najkasnije do 30. rujna godine N+1. Upravni direktor također šalje svoj odgovor Izvršnom odboru i Komisiji.

10.   Na zahtjev Europskog parlamenta upravni direktor podnosi mu sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046.

11.   Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2, upravnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na provedbu proračuna za godinu N.

12.   Razrješnicu za izvršenje proračuna Eurojustu daje Europski parlament na preporuku Vijeća, nakon postupka koji je usporediv s postupkom predviđenim u članku 319. UFEU-a i člancima 260., 261. i 262. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 te na temelju izvješća o reviziji Revizorskog suda.

Ako Europski parlament odbije dati razrješnicu do 15. svibnja godine N+2, upravni direktor poziva se da svoje stajalište obrazloži Kolegiju koji s obzirom na okolnosti donosi svoju konačnu odluku o položaju izvršnog direktora.

Članak 64.

Financijska pravila

1.   Financijska pravila koja se primjenjuju na Eurojust donosi Izvršni odbor u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 1271/2013 nakon savjetovanja s Komisijom. Ta financijska pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013, osim ako je takvo odstupanje izričito nužno za rad Eurojusta i ako je Komisija dala svoju prethodnu suglasnost.

U odnosu na financijsku potporu koja se treba pružati aktivnostima zajedničkih istražnih timova Eurojust i Europol zajednički utvrđuju pravila i uvjete prema kojima se trebaju obrađivati zahtjevi za takvu potporu.

2.   Eurojust može dodijeliti bespovratna sredstva u vezi s izvršenjem svojih zadaća iz članka 4. stavka 1. Bespovratna sredstva predviđena za zadaće povezane s člankom 4. stavkom 1. točkom (f) mogu se dodijeliti državama članicama bez poziva za podnošenje prijedloga.

POGLAVLJE VII.

ODREDBE O OSOBLJU

Članak 65.

Opće odredbe

1.   Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika, kao i pravila koja se donose dogovorom među institucijama Unije radi provedbe Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika primjenjuju se na osoblje Eurojusta.

2.   Osoblje Eurojusta sastoji se od osoblja zaposlenog u skladu s pravilima i propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i ostale službenike Unije, uzimajući u obzir sve kriterije iz članka 27. Pravilnika o osoblju za dužnosnike, uključujući njihovu zemljopisnu raspodjelu.

Članak 66.

Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

1.   Eurojust može uz vlastito osoblje koristiti upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije zaposleno u Eurojustu.

2.   Kolegij donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Eurojust i o korištenju drugog osoblja, posebno kako bi se izbjegli potencijalni sukobi interesa.

3.   Eurojust poduzima odgovarajuće administrativne mjere, među ostalim s pomoću strategija obuke i prevencije, kako bi se izbjegli sukobi interesa, među ostalim sukobi interesa povezani s pitanjima nakon prestanka radnog odnosa.

POGLAVLJE VIII.

EVALUACIJA I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 67.

Uključenost institucija Unije i nacionalnih parlamenata

1.   Eurojust dostavlja svoje godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima, koji mogu iznijeti svoje primjedbe i zaključke.

2.   Novoizabrani predsjednik Kolegija, odmah nakon što je izabran, pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta daje izjavu i odgovara na pitanja koja mu postave članovi tih odbora. Rasprave se ne smiju izravno ili neizravno odnositi na konkretne aktivnosti poduzete u vezi sa specifičnim operativnim predmetima.

3.   Predsjednik Eurojusta jednom godišnje nastupa u okviru sjednice međuparlamentarnog odbora kako bi Europski parlament i nacionalni parlamenti proveli zajedničku evaluaciju aktivnosti Eurojusta, radi rasprave o aktualnim aktivnostima Eurojusta i radi predstavljanja godišnjeg izvješća ili drugih ključnih dokumenata Eurojusta.

Rasprave se ne smiju izravno ili neizravno odnositi na konkretne aktivnosti poduzete u vezi sa specifičnim operativnim predmetima.

4.   Uz druge obveze informiranja i savjetovanja navedene u ovoj Uredbi, Eurojust Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima na njihovim odgovarajućim službenim jezicima dostavlja na znanje:

 

 

Članak 68.

Mišljenja o prijedlozima zakonodavnih akata

Komisija i države članice mogu, ostvarujući svoja prava na temelju članka 76. točke (b) UFEU-a, zatražiti mišljenje Eurojusta o svim prijedlozima zakonodavnih akata iz članka 76. UFEU-a.

Članak 69.

Evaluacija i preispitivanje

1.   Do 13. prosinca 2024. i svakih 5 godina nakon toga, Komisija naručuje evaluaciju provedbe i učinaka ove Uredbe te djelotvornosti i učinkovitosti Eurojusta i njegovih načina rada. Kolegij će biti saslušan prilikom provedbe evaluacije. Evaluacija može biti osobito usmjerena na moguću potrebu za izmjenom mandata Eurojusta i financijske učinke takve izmjene.

2.   Komisija izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima prosljeđuje Europskom parlamentu, nacionalnim parlamentima, Vijeću i Kolegiju. Nalazi evaluacije objavljuju se.

POGLAVLJE IX.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 70.

Povlastice i imuniteti

Na Eurojust i njegove zaposlenike primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije, priložen UEU-u i UFEU-u.

Članak 71.

Pravila o jezicima

1.   Uredba Vijeća br. 1 (23) primjenjuje se na Eurojust.

2.   Kolegij odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svojih članova o internim jezičnim pravilima Eurojusta.

3.   Prevoditeljske usluge potrebne za rad Eurojusta pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije, osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 2965/94 (24), osim ako neraspoloživost Prevoditeljskog centra iziskuje iznalaženje drugog rješenja.

Članak 72.

Povjerljivost

1.   Na nacionalne članove i njihove zamjenike i pomoćnike iz članka 7., osoblje Eurojusta, nacionalne dopisnike, upućene nacionalne stručnjake, suce za vezu, službenika za zaštitu podataka te članove osoblja Europskog nadzornika za zaštitu podataka primjenjuje se obveza povjerljivosti u odnosu na sve informacije za koje su doznali tijekom izvršavanja svojih zadaća.

2.   Obveza povjerljivosti primjenjuje se na sve osobe i sva tijela koja surađuju s Eurojustom.

3.   Obveza povjerljivosti primjenjuje se i nakon prestanka mandata ili radnog odnosa i prestanka rada osoba iz stavaka 1. i 2.

4.   Obveza povjerljivosti primjenjuje se na sve informacije koje je primio ili razmijenio Eurojust, osim ako su te informacije već zakonito objavljene ili su dostupne javnosti.

Članak 73.

Uvjeti povjerljivosti nacionalnih postupaka

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 21. stavak 3., kada se informacije primaju ili razmjenjuju putem Eurojusta tijelo države članice koje je dostavilo informacije može, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, propisati uvjete pod kojima tijelo koje prima informacije može koristiti te informacije u nacionalnim postupcima.

2.   Tijelo države članice koje prima informacije iz stavka 1. obvezno je poštovati te uvjete.

Članak 74.

Transparentnost

1.   Na dokumente koje drži Eurojust primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

2.   Izvršni odbor u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka priprema detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 kako bi ih usvojio Kolegij.

3.   Odluke koje Eurojust donosi u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 228., odnosno u članku 263. UFEU-a.

4.   Eurojust na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis članova Izvršnog odbora i sažetke ishoda sastanaka Izvršnog odbora. Objava tih sažetaka privremeno ili trajno izostaje ili se ograničava ako bi takva objava mogla dovesti u opasnost izvršavanje zadaća Eurojusta, uzimajući u obzir njegove obveze diskrecije i povjerljivosti i operativni karakter Eurojusta.

Članak 75.

OLAF i Revizorski sud

1.   Radi lakše borbe protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 883/2013, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe Eurojust pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (26). Eurojust donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve nacionalne članove, njihove zamjenike i pomoćnike, upućene nacionalne stručnjake i sve osoblje Eurojusta na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.

2.   Revizorski sud ima ovlast provoditi reviziju, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja koji su primili sredstva Unije od Eurojusta.

3.   OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (27) radi utvrđivanja je li došlo do nepravilnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s rashodima koje financira Eurojust.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., radni dogovori s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Eurojusta sadržavaju odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u izričito daju ovlasti za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

5.   Osoblje Eurojusta, upravni direktor te članovi Kolegija i Izvršnog odbora bez odgađanja obavješćuju OLAF i EPPO o svim sumnjama na neregularne ili nezakonite aktivnosti u okviru njihovih mandata za koje su doznali pri ispunjavanju svojih dužnosti, a zbog toga se ne smije dovoditi u pitanje njihova odgovornost.

Članak 76.

Pravila o zaštiti osjetljivih neklasificiranih informacija i klasificiranih informacija

1.   Eurojust utvrđuje unutarnja pravila o postupanju s informacijama i njihovoj povjerljivosti te o zaštiti osjetljivih neklasificiranih informacija, uključujući stvaranje i obradu takvih informacija u Eurojustu.

2.   Eurojust utvrđuje unutarnja pravila o zaštiti klasificiranih informacija EU-a koja su u skladu s Odlukom Vijeća 2013/488/EU (28) kako bi se osigurala jednaka razina zaštite takvih informacija.

Članak 77.

Administrativne istrage

Administrativne aktivnosti Eurojusta podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 78.

Odgovornost osim odgovornosti za neovlaštenu ili nepravilnu obradu podataka

1.   Za ugovornu odgovornost Eurojusta mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2.   Sud je nadležan za donošenje odluka na temelju bilo koje klauzule o arbitraži koja je sadržana u ugovoru koji je sklopio Europol.

3.   U području izvanugovorne odgovornosti, Eurojust nadoknađuje, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica i neovisno o odgovornosti u skladu s člankom 46., svu štetu koju su prouzročili Eurojust ili njegovo osoblje prilikom obavljanja svojih dužnosti.

4.   Stavak 3. primjenjuje se i na štetu koju su svojom krivnjom prouzročili nacionalni član, zamjenik ili pomoćnik prilikom obavljanja svojih dužnosti. Međutim, ako dotična osoba djeluje na temelju ovlasti koje su joj dodijeljene na temelju članka 8., država članica dotične osobe nadoknađuje Eurojustu iznose koje je Eurojust platio kao naknadu takve štete.

5.   Sud je nadležan u sporovima za naknadu štete iz stavka 3.

6.   Nacionalni sudovi država članica koji su nadležni za rješavanje sporova u vezi s odgovornošću Eurojusta iz ovog članka određuju se upućivanjem na Uredbu (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

7.   Osobna odgovornost osoblja Eurojusta prema Eurojustu uređuje se primjenjivim odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika.

Članak 79.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.   Sjedište Eurojusta je u Haagu, Nizozemska.

2.   Nužni dogovori u pogledu smještaja koji će se osigurati za Eurojust u Nizozemskoj i objektima koje će Nizozemska osigurati kao i posebna pravila koja se u Nizozemskoj primjenjuju na upravnog direktora, članove Kolegija, osoblje Eurojusta i članove njihovih obitelji utvrđuju se u sporazumu o sjedištu koji Eurojust i Nizozemska sklapaju nakon što ishode odobrenje Kolegija.

Članak 80.

Prijelazna rješenja

1.   Eurojust, osnovan ovom Uredbom, opći je pravni sljednik svih ugovora koje je sklopio, obveza koje je preuzeo i imovine koju je stekao Eurojust osnovan Odlukom 2002/187/PUP.

2.   Nacionalni članovi Eurojusta, osnovanog Odlukom 2002/187/PUP, koje su pojedinačne države članice uputile u skladu s tom odlukom preuzimaju ulogu nacionalnih članova Eurojusta u skladu s poglavljem II. odjeljkom II. ove Uredbe. Njihov se mandat može produljiti jednom u skladu s člankom 7. stavkom 5. ove Uredbe nakon stupanja na snagu ove Uredbe, bez obzira na prethodno produljenje.

3.   Predsjednik i potpredsjednici Eurojusta, osnovanog Odlukom 2002/187/PUP, u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe preuzimaju ulogu predsjednika i potpredsjednika Eurojusta u skladu s člankom 11. ove Uredbe, do isteka njihovih mandata u skladu s tom odlukom. Mogu biti jednom ponovno izabrani nakon stupanja na snagu ove Uredbe u skladu s člankom 11. stavkom 4. ove Uredbe, bez obzira na to jesu li prethodno bili ponovno birani.

4.   Upravni direktor koji je zadnji imenovan u skladu s člankom 29. Odluke 2002/187/PUP preuzima ulogu upravnog direktora u skladu s člankom 17. ove Uredbe do isteka svojeg mandata utvrđenog u skladu s tom odlukom. Mandat tog upravnog direktora može se produljiti jednom nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

5.   Ova Uredba ne utječe na valjanost sporazuma koje je sklopio Eurojust osnovan Odlukom 2002/187/PUP. Posebice, svi međunarodni sporazumi koje je sklopio Eurojust prije 12. prosinca 2019. ostaju valjani.

6.   Postupak davanja razrješnice u smislu proračuna odobrenih na temelju članka 35. Odluke 2002/187/PUP provodi se u skladu s pravilima uspostavljenima njezinim člankom 36.

7.   Ova Uredba ne utječe na ugovore o radu koji su sklopljeni u skladu s Odlukom 2002/187/PUP prije stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za zaštitu podataka koji je zadnji imenovan u skladu s člankom 17. te odluke preuzima ulogu službenika za zaštitu podataka u skladu s člankom 36. ove Uredbe.

Članak 81.

Zamjena i stavljanje izvan snage

1.   Odluka 2002/187/PUP zamjenjuje se za države članice koje obvezuje ova Uredba s učinkom od 12. prosinca 2019.

Stoga se Odluka 2002/187/PUP stavlja izvan snage s učinkom od 12. prosinca 2019.

2.   U pogledu država članica koje obvezuje ova Uredba, upućivanja na Odluku iz stavka 1. smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 82.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od 12. prosinca 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. studenoga 2018.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednica

K. EDTSTADLER

(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 4. listopada 2018. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 6. studenoga 2018.

(2)  Odluka Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 63, 6.3.2002., str. 1.)

(3)  Odluka Vijeća 2003/659/PUP od 18. lipnja 2003. o izmjeni Odluke 2002/187/PUP kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 245, 29.9.2003., str. 44.)

(4)  Odluka Vijeća 2009/426/PUP od 16. prosinca 2008. o jačanju Eurojusta i izmjeni Odluke 2002/187/PUP o osnivanju Eurojusta s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 138, 4.6.2009., str. 14.).

(5)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(6)  Odluka Vijeća 2002/494/PUP od 13. lipnja 2002. o osnivanju Europske mreže kontaktnih točaka u vezi s osobama odgovornima za genocid, zločine protiv čovječanstva i ratne zločine (SL L 167, 26.6.2002., str. 1).

(7)  Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom (SL L 332, 18.12.2007., str. 103.)

(8)  Odluka Vijeća 2008/852/PUP od 24. listopada 2008. o mreži kontaktnih točaka u borbi protiv korupcije (SL L 301, 12.11.2008., str. 38.).

(9)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016.o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(10)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (vidjeti stranicu 39 ovoga Službenog lista).

(11)  Zajedničko stajalište Vijeća 2005/69/PUP od 24. siječnja 2005. o razmjeni određenih podataka s Interpolom (SL L 27, 29.1.2005., str. 61.).

(12)  Odluka Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 205, 7.8.2007., str. 63.).

(13)  Zajednička akcija Vijeća 96/277/PUP od 22. travnja 1996. u pogledu sustava za razmjenu sudaca za vezu, za poboljšanje pravosudne suradnje između država članica Europske unije (SL L 105, 27.4.1996., str. 1.).

(14)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(15)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(16)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000.o o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(17)  Direktiva 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (SL L 130, 1.5.2014., str. 1.).

(18)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(19)  Odluka Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma (SL L 253, 29.9.2005., str. 22.).

(20)  Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).

(21)  Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(22)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(23)  Uredba Vijeća br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).

(24)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1.).

(25)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(26)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(27)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(28)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(29)  Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).

PRILOG I.

Popis vrsta teških kaznenih djela koje je Eurojust nadležan rješavati u skladu s člankom 3. stavkom 1.;

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOG II.

KATEGORIJE OSOBNIH PODATAKA IZ ČLANKA 27.

 

 

 

Izvor: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018R1727