NN 81/1997 (12.8.1997.), Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjiževnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižini poslovnik)
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Na temelju članka 214. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96) ministar pravosuđa donosi
PRAVILNIK O UNUTARNJEM USTROJU, VOĐENJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA I OBAVLJANJU DRUGIH POSLOVA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA SUDOVA (ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSLOVNIK)
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA
I. glava
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Pravilnikom o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik - u daljnjem tekstu: Poslovnik) propisuje se unutarnji ustroj, vođenje zemljišnih knjiga i obavljanje drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova.
(2) Na poslovanje zemljišnoknjižnog odjela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Sudskog poslovnika ako Poslovnikom nije drukčije određeno.
Članak 2.
(1) Zemljišne knjige vodi posebna ustrojstvena jedinica općinskog suda - zemljišnoknjižni odjel (članak 5. stavak 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama, "Narodne novine", broj 91/96 - u daljnjem tekstu: ZZK).
(2) Zemljišnoknjižnim odjelom upravlja, vodi postupak i poslove obavlja voditelj zemljišnoknjižnog odjela pod neposrednim nadzorom zemljišnoknjižnog suca, ako ministar pravosuđa ne odredi drukčije (članak 5. stavak 4. ZZK). Voditelj zemljišnoknjižnog odjela i sudac koji je određen za rad na zemljišnoknjižnim predmetima (zemljišnoknjižni sudac) određuju se godišnjim rasporedom poslova.
(3) U zemljišnoknjižnim odjelima s povećanim opsegom poslova vođenje zemljišnih knjiga i ostali poslovi vezani s radom sa zemljišnim knjigama mogu se dodijeliti većem broju zemljišnoknjižnih službenika, pod neposrednim nadzorom voditelja zemljišnoknjižnog odjela (članak 5. stavak 4. ZZK). Za vođenje zemljišnih knjiga zemljišnoknjižni službenik mora imati položen zemljišnoknjižni ispit, a za njihov rad odgovara voditelj zemljišnih knjiga.
Članak 3.
(1) Podnesci i dopisi koji se odnose na zemljišne knjige (zemljišnoknjižni podnesci) primaju se u posebnoj pisarnici zemljišnoknjižnog odjela.
(2) Zemljišnoknjižne podneske prima službenik zemljišnoknjižnog odjela kojeg je za to odredIo voditelj zemljišnih knjiga.
(3) Primitak zemljišnoknjižnih podnesaka može se ograničiti na određeni skraćeni dio radnog vremena.
II. glava
SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE
1. Glavna knjiga
a) Opće odredbe
Članak 4.
(1) Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava (članak 14. stavak 1. ZZK).
(2) Za svaku glavnu knjigu vode se posebni pomoćni popisi određeni Zakonom o zemljišnim knjigama i drugim propisom (članak 14. stavak 2. ZZK).
(3) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova koja korisnicima zemljišnih knjiga služi za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta (članak 28. ZZK).
Članak 5.
(1) Za sva zemljišta jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga (članak 17. stavak 1. ZZK)
(2) Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka (članak 18. stavak 1. ZZK).
(3) Za svaku će se glavnu knjigu odvojeno u slučaju potrebe osnovati dopunski svesci.
Članak 6.
(1) U zemljišnoknjižne uloške upisuju se:
1. zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu;
2. stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnoga tijela i promjene tih prava;
3. druge činjenice određene zakonom (članak 18. ZZK).
(2) Odredbe o pojedinim vrstama upisa i o pretpostavkama pod kojima se pojedini upisi mogu provesti sadržane su u člancima 30. do 89. ZZK. Odredbe o tome što se upisuje u pojedine listove zemljišnoknjižnog uloška sadržane su u člancima 20. do 25. ZZK i člancima 11. do 15. Poslovnika.
Članak 7.
(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo (članak 19. stavak 1. ZZK).
(2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jednog ili više zemljišta koja se nalaze u istoj katastarskoj općini (članak 19. stavak 2. ZZK). Prema članku 2. stavak 1. ZZK zemljište je dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).
(3) Više zemljišta koja u istoj katastarskoj općini pripadaju istom vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži, ako nisu različito opterećena i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju (članak 19. stavak 3. ZZK). Na zahtjev vlasnika može se spojiti i neopterećeno s opterećenim, kao i manje opterećeno s više opterećenim zemljištem, ako su tereti koji se nalaze na više opterećenom zemljištu na njemu upisani u istom prvenstvenom redu kao i na manje opterećenom zemljištu. Spajanje nije dopušteno ako je na više opterećenom zemljištu između dva tereta koji su upisani i na manje opterećenom zemljištu upisan neki treći teret, a taj prvenstveni red ne bude promijenjen.
(4) Za spajanje zemljišta u jedno zemljišnoknjižno tijelo, osim zakonskih uvjeta, važan je i gospodarski interes vlasnika da njegova nepokretna imovina čini jednu cjelinu ili da može pojedinim njezinim dijelovima odvojeno raspolagati. Prekomjerno cijepanje (komadanje) zemljišnoknjižnih tijela po mogućnosti trebalo bi ipak izbjegavati.
(5) Kad se više zemljišnoknjižnih tijela spaja u jedno zemljišnoknjižno tijelo, zemljišta će se prenijeti u zemljišnoknjižni uložak u kojem se nalazi glavni sastavni dio cjelokupnoga dobra. O tome koji će se sastavni dio smatrati kao glavni odlučuje vlasnik. Takvo spajanje zemljišnoknjižnih tijela može se provesti jedino ako zemljišnoknjižna tijela koja se imaju spojiti obuhvaćaju zemljišta koja se nalaze u istoj katastarskoj općini.
Članak 8.
(1) U glavnu knjigu upisat će se sva zemljišta jedne katastarske općine (članak 17. stavak 1. ZZK).
(2) Opće dobro upisuje se u glavnu knjigu ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes (članak 17. stavak 3. ZZK).
Članak 9.
(1) Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi (članak 15. stavak 1. ZZK).
(2) Zemljišnoknjižni upis može se provesti samo po nalogu koji je zemljišnoknjižni sud izdao u rješenju o upisu i ne drukčije nego prema sadržaju tog naloga (članak 112. stavak 1. ZZK).
b) Zemljišnoknjižni ulošci
Članak 10.
(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).
(2) Za svako zemljišnoknjižno tijelo postoje u pravilu po jedna posjedovnica, vlastovnica i teretovnica. Svaki od tih listova može obuhvaćati više strana. Svaki se list i svaka strana istog lista moraju označiti brojem zemljišnoknjižnog uloška, te slovima i to: posjedovnica slovom "A", vlastovnica slovom "B", teretovnica slovom "C".
(3) Za zemljišnoknjižne uloške upotrebljavaju se zemljišnoknjižni obrasci (zk. obr.) br. 1-3, a za poduloške zemljišnoknjižni obrasci 4-6 određeni Poslovnikom.
Članak 11.
(1) Kad je zemljišnoknjižno tijelo u suvlasništvu više osoba, na zahtjev suvlasnika za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak koji je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišnoknjižno tijelo u suvlasništvu (članak 20. stavak 2. ZZK).
(2) Za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine otvorit će se poduložak (članak 24. stavak 2. ZZK).
(3) Glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren poduložak upisi će se provoditi u tom podulošku (članak 20. stavak 4. ZZK).
(4) Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduložak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisima u uložak (članak 20. stavak 3. ZZK).
(5) Svaki se list poduloška i svaka strana istog lista moraju označiti brojem zemljišnoknjižnog uloška i brojem poduloška, te slovima, i to: posjedovnica poduloška slovom "A". vlastovnica poduloška slovom "B", teretovnica poduloška slovom "C".
(6) Broj poduloška određuje se rednim brojem upisa pod kojim je u vlastovnici uloška upisan suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak (članak 21. stavak 6. ZZK).
(7) Ako je suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnina, poduložak će se, osim brojem, označiti i posebnim dijelom nekretnine i sporednim dijelovima na koji se odnosi vlasništvo (članak 21. stavak 6., članak 24. stavak 1. ZZK).
(8) Postojanje i broj poduloška učinit će se vidljivim u posjedovnici uloška u kojem je upisana cijela nekretnina (članak 21. stavak 5. ZZK).
Članak 12.
(1) U posjedovnicu (zemljišnoknjižni obrazac - zk. obr. br. 1) upisuju se:
1. svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela;
2. stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog (idealnog) dijela zemljišnoknjižnog tijela, kao i promjene tih prava. Stvarna prava koja postoje u korist povlasne nekretnine upisat će se u posjedovnicu i kad poslužna nekretnina nije upisana u zemljišnoj knjizi;
3. sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene katastarskog broja, naziva, površine, izgrađenosti), kao i pokretanje postupaka za promjenu tih podataka;
4. sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu opće naravi.
(2) Posjedovnica se sastoji od dva odjeljka. Prvi odjeljak obuhvaća natpis i sastavne dijelove zemljišnoknjižnoga tijela, a ostali se upisi provode u drugom odjeljku.
(3) Pravo građenja upisuje se u posjedovnicu posebnog zemljišnoknjižnog uloška kao posebno zemljišnoknjižno tijelo (članak 21. stavak 4. ZZK).
(4) U posjedovnici će se po službenoj dužnosti učiniti vidljivom svaka promjena sadržaja posjedovnice koja nastane zbog upisa u nekom drugom listu zemljišnoknjižnog uloška (članak 22. stavak 1. ZZK).
(5) U posjedovnicu poduloška (zk. obr. br. 4.) upisuje se suvlasnički dio nekretnine koji se opisuje i označava po pravilima iz članka 21. stavka 6. ZZK.
Članak 13.
(1) Posjedovnica sadrži natpis koji obuhvaća naziv katastarske općine i broj zemljišnoknjižnoga uloška. Ako je koje zemljišnoknjižno tijelo općepoznato pod određenim nazivom, taj se naziv upisuje u natpis posjedovnice (članak 21. stavak 7. ZZK).
(2) U natpisu posjedovnice naznačit će se da je u zemljišnoknjižnom ulošku upisano vlasništvo posebnog dijela nekretnine naznakom - "Etažno vlasništvo" (članak 24. stavak 1. ZZK).
(3) Zemljišta se upisuju u posjedovnicu pod posebnim rednim brojem, i to po mogućnosti prema aritmetičkom redu brojeva koje pojedino zemljište ima u katastru zemljišta. Uz svako zemljište navest će se vrsta kulture ili namjena, a eventualno i općepoznata oznaka. Oznake zemljišta moraju biti sukladne njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju u za to predviđenim stupcima biti navedeni katastarski brojevi zemljišta, njihova površina prema katastru izražena u četvornim metrima, a eventualno i u hvatima i arima, kultura i namjena, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
(4) Zgrade i druge građevine moraju biti označene adresom, putom, ulicom, trgom i brojem radi orijentacije (npr. Petrova ulica broj 3). Po mogućnosti tako će se postupati i kad zemljište koje je prema službenoj obavijesti o provedenoj parcelaciji određeno za građenje kuće još nije označeno kao zgrada, ali je ipak dobilo svoju oznaku i već su poznati ulica i kućni broj. Tada se mogu navesti službene oznake gradilišta (npr. "Gradilište broj 2 u Preradovićevoj ulici broj 15").
(5) U pravilu, najprije će se upisati zemljišta na kojima su kuće, dvorišta i vrtovi uz kuću, i zemljišta koja su gradilišta, a zatim ostala zemljišta aritmetičkim redom.
(6) Zemljišta koja se pripisuju zemljišnoknjižnom tijelu upisivat će se pod rednim brojem, koji neposredno slijedi iza rednoga broja posljednjega upisa, a pripis će se učiniti vidljivim u posjedovnici.
(7) Kad se zemljište otpisuje iz zemljišnoknjižnog uloška, crvenom će se tintom podvući upis kojim je ono upisano u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška iz kojega se otpisuje.
Članak 14.
(1) U vlastovnicu (zk. obr. br. 2) se upisuje pravo vlasništva cijelog zemljišnoknjižnog tijela, kao i ona ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili glede raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom (članak 23. stavak 1. i 2. ZZK).
(2) U vlastovnici se čine vidljivom zabrana opterećivanja ili otuđivanja, kao i ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom koja se upisuju u teretovnicu, a tiču se svakoga vlasnika (članak 23. stavak 2. i 3. ZZK).
(3) Kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, to će se njegovo svojstvo učiniti vidljivim u vlastovnici, kao i tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro, s time da se to neće posebno upisivati ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska (članak 23. stavak 4. ZZK).
(4) Glede javnih dobara u općoj i u javnoj uporabi pored njihova vlasnika (Republike Hrvatske odnosno jedinice lokalne uprave ili samouprave) naznačit će se u vlastovnici tijelo ili ustanova kojoj je dobro dano na upravljanje odnosno tijelo koje njime neposredno upravlja (članak 23. stavak 5. ZZK).
(5) U vlastovnicu poduloška (zk. obr. br. 5) upisuje se pravo vlasništva suvlasničkog dijela nekretnine za koji je otvoren poduložak, kao i ona ograničenja kojima je suvlasnik osobno podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili glede raspolaganja suvlasničkim dijelom.
Članak 15.
(1) U teretovnicu (zk. obr. br. 3) se upisuju stvarna prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika, prava stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa, ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenog dobra (članak 25. stavak 1. ZZK).
(2) Kad je u zemljišnoknjižnom ulošku upisano opće dobro ili javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne uprave ili samouprave, u teretovnicu će se prema odredbama o upisu zakupa upisati koncesija, ako nije što posebno određeno (članak 25. stavak 2. ZZK).
(3) U teretovnicu se upisuju zabrane opterećivanja ili otuđenja (članak 25. stavak 3. ZZK), s time da se moraju učiniti vidljivima u vlastovnici (članak 23. stavak 2. ZZK, članak 14. Poslovnika).
(4) Kad se u teretovnicu upisuju služnosti i druga knjižna prava koja postoje u korist povlasne nekretnine, oni se moraju učiniti vidljivima u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisana povlasna nekretnina (članak 21. stavak 1. ZZK, članak 12. Poslovnika).
(5) Zabilježbe određene ZZK i drugim propisima upisuju se u teretovnicu ako nije određeno da se upisuju u neki drugi list zemljišnoknjižnog uloška.
(6) U teretovnicu poduloška (zk. obr. br. 6.) upisuju se stvarna prava kojima je opterećen suvlasnički dio glede kojega je otvoren poduložak stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa, ograničenja raspolaganja suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenog dobra, zabrane opterećivanja ili otuđenja suvlasničkog dijela.
Članak 16.
(1) Zemljišnoknjižni će se ulošci, poredani po aritmetičkom redu brojeva uložaka, čvrsto uvezati u sveske, koje ne smiju biti suviše debele. Ako jedna glavna knjiga obuhvaća više svezaka, označit će se i one redom brojeva.
(2) Radi bolje preglednosti na prvom listu svakog sveska glavne knjige mogu se navesti stranice kojima počinju pojedini ulošci ili se u lijevom donjem kutu svake strane može tintom ili žigom navesti broj uloška.
(3) Kad se ulošci povezuju, mora se paziti da prostor određen za listove jednoga zemljišnoknjižnoga uloška za dulje vrijeme bude dovoljan. Radi toga dodat će se svakom ulošku dovoljan broj praznih listova.
(4) Sveske se smiju povezati i popravljati samo pod nadzorom voditelja zemljišne knjige. Kad god je to moguće sveske će se povezivati i popravljati u sudskoj zgradi.
(5) Glavne knjige čuvat će se tako da budu zaštićene od požara.
Članak 17.
(1) Kad se otvaraju novi zemljišnoknjižni ulošci, oni se moraju označiti brojevima koji slijede neposredno iza posljednjega broja dosadašnjih uložaka iste glavne knjige. Brojevi izbrisanih uložaka ne smiju se više upotrijebiti.
(2) Brojevi izbrisanih uložaka bilježe se na unutarnjoj strani omotnog lista, a umjesto toga može se voditi i poseban popis izbrisanih uložaka složenih po katastarskim općinama.
Članak 18.
(1) Kad su zemljišnoknjižni ulošci povezani, upisi se mogu nastaviti na praznim listovima izbrisanih uložaka. Ako takvih listova nema, a mora se provesti koji novi upis, uložak se mora nastaviti u dopunskom svesku.
(2) Veza između prvobitnoga uloška i nastavaka učinit će se vidljivom na način da će se u prvobitnom ulošku uputiti na nastavak, a u nastavku na uložak.
c) Prepisivanje zemljišnoknjižnih uložaka
Članak 19.
Zemljišnoknjižni uložak mora se prepisati ako je postao nepregledan zbog nastavljanja u dopunskim svescima ili zbog velikoga broja izbrisanih upisa ili iz drugih kojih razloga ili ako je uložak tako oštećen ili istrošen da prijeti opasnost da će postati neupotrebljiv.
Članak 20.
Prepisivanje pojedinih zemljišnoknjižnih uložaka određuje na prijedlog voditelja zemljišnih knjiga predsjednik suda stavljanjem svoga potpisa u bilježnicu o prepisivanju uložaka. Ako se moraju prepisati ulošci cijele sveske, potrebno je odobrenje predsjednika županijskog suda.
Članak 21.
Upisi sadržani u starom ulošku zadržavaju svoj učinak, ali kad se prave izvaci, prijepisi i službene potvrde, kad se uspoređuju zemljišnoknjižni podnesci sa stanjem zemljišne knjige i sl., uvažit će se jedino sadržaj novog uloška.
Članak 22.
(1) Zemljišnoknjižni sud mora prije nego se uložak prepiše provesti sve neprovedene upise u zemljišnoknjižnom ulošku. Ako su u ulošku koji treba prepisati upisana prava glede kojih se može pretpostaviti da su već bez učinka, zemljišnoknjižni će sud prije prepisivanja nastojati da se ta prava izbrišu.
(2) Ako je to svrhovito, naredit će se i skupljanje udjela vlasništva pod najmanji zajednički nazivnik.
Članak 23.
(1) Prepisivanje mora uvijek obuhvatiti cijeli uložak.
(2) Svi neizbrisani upisi prepisat će se pod dosadašnjim tekućim brojem s onim sadržajem i u onom obliku kako su bili upisani u ulošku. Izbrisani upisi i upisi koji su postali bespredmetni prenijet će se samo ako su oni od značenja za postojanje, prvenstveni red, preglednost ili razumljivost neizbrisanih upisa. U posjedovnicu novoga uloška upisat će se samo ona zemljišta koja su u vrijeme prepisivanja sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela.
(3) Umjesto pravomoćno izbrisanih upisa koji nisu preneseni stavit će se uz redni broj samo riječ "brisano", a umjesto upisa brisanja, riječ "brisanje". Pri tome se više rednih brojeva koji neposredno slijede jedan iza drugoga mogu skupiti (npr. "red. br. 21. do 36: brisani, brisanja").
Članak 24.
Novi uložak zadržava broj prepisanog uloška. Upisi koje treba provesti u novom ulošku moraju bez prekida slijediti iza posljednjeg rednoga broja upisa provedenog u starom ulošku.
Članak 25.
(1) Novi uložak mora se točno usporediti sa starim uloškom. Čim je utvrđeno da se oni slažu, moraju se na kraju posljednjega prenesenoga upisa u svakom listu (A, B, C) staviti preko cijele širine strane novoga uloška crnom tintom dvije vodoravne crte. Među tim vodoravnim crtama voditelj zemljišne knjige stavit će bilješku "Dana ---------- 19---. god. preneseno iz sveska -------------- str. ---- do ---- ove zemljišne knjige" i stavit uz to svoj potpis.
(2) U starom će ulošku voditelj zemjišne knjige neposredno iza posljednjega prenesenoga upisa svakoga lista (A, B, C) staviti među dvije vodoravne crte bilješku "preneseno u svezak ------ str. -----" i uz to staviti svoj potpis. Na svaku stranu prepisanoga uloška stavit će se na gornjem rubu žigom riječ "prepisano".
(3) Čim budu prepisani svi ulošci jednog sveska, on će se staviti izvan upotrebe i čuvati.
Članak 26.
Nakon što se uložak prepiše i voditelj zemljišne knjige postupi u smislu članka 25. Poslovnika, po pravilima o pojedinačnom ispravnom postupku javno će se objaviti da je uložak prepisan i pozvati sve osobe u čiju su korist bili provedeni upisi u starom ulošku da podnesu prigovore i prijave glede prenesenih upisa.
Članak 27.
(1) O prepisivanju uložaka vodit će se bilježnica (bilježnica o prepisivanju uložaka, zk. obr. br. 7) sa sljedećim stupcima:
1. katastarska općina;
2. oznaka uloška koji treba prepisati;
3. dan naredbe za prepisivanje i potpis predsjednika suda;
4. ime zemljišnoknjižnog službenika koji je proveo prepisivanje;
5. dan uspoređivanja sa starim uloškom i potpis voditelja zemljšne knjige;
6. dan objavljivanja oglasa o prepisivanju uloška s pozivom na ispravak;
7. primjedbe.
(2) Ako je prepisivanje odobrio predsjednik županijskog suda, uputit će se u stupcu 3 samo na broj upisnika koji se vodi za stvari sudske uprave.
2. Zbirka isprava
Članak 28.
Zbirka isprava nastaje ulaganjem izvornika ili ovjerovljenih prijepisa isprava na temelju kojih je dopušten zemljišnoknjižni upis. Za to se ulaganje od svake isprave na temelju koje je dopušten upis zadržava barem ovjerovljeni prijepis (članak 26. stavak 1. ZZK).
Članak 29.
(1) Ako se izvornik ili ovjerovljena isprava na temelju koje je dopušten zemljišnoknjižni upis već nalazi u zbirci isprava, nije potrebno ponovno ulagati prijepis. Na mjestu u zbirci isprava na koje bi trebalo uložiti prijepis uložit će se samo list s brojem urudžbenog brojevnika i oznakom mjesta u zbirci isprava na kojem je uložen izvornik ili ovjerovljeni prijepis.
(2) Ako se radi o ispravama sastavljenim na tuđem jeziku, a priložen im je ovjerovljen prijevod, dovoljno je uložiti ovjerovljeni prijepis prijevoda.
Članak 30.
(1) Isprave koje se ulažu u zbirku isprava označit će se kraticom urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih podnesaka (Z), brojem urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih podnesaka i posljednjim dvjema brojkama broja godine, npr. "Z. br. 50/30". Isprave će se čuvati poredane prema brojevima urudžbenoga brojevnika odvojeno od drugih zemljišnoknjižnih spisa, između tvrdih korica i uvezati u sveske umjerene debljine. Isprave jedne godine uvezat će se u sveske nakon 31. svibnja sljedeće godine.
(2) Sveske se smiju povezati i popravljati samo pod nadzorom voditelja zemljišne knjige. Kad god je to moguće sveske će se povezivati i popravljati u sudskoj zgradi.
Članak 31.
Zbirka isprava vodit će se zajednički za sve glavne knjige jednoga suda.
3. Zbirka katastarskih planova
Članak 32.
(1) Zbirka katastarskih planova sastoji se od pojedinih katastarskih planova (listova), koji su u svakoj katastarskoj općini označeni tekućim brojevima, a na svakom listu označeni su:
1. naziv katastarske općine;
2. broj lista;
3. razmjer plana;
4. brojevi zemljišta (katastarskih čestica).
(2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za katastar zemljišta prikazujući u njima položaj i oblik svih zemljišta (katastarskih čestica) i zgrada odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine (članak 28. stavak 2. ZZK).
(3) Zbirka katastarskih planova vodi se za svaku glavnu knjigu, a služi korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta (članak 28. stavak 1. i 3. ZZK).
(4) Zemljišnoknjižnom sudu katastarske planove i njihove izmjene dostavlja katastar zemljišta (članak 28. stavak 4. ZZK).
4. Upisnici, pomoćni popisi i druga pomagala
Članak 33.
(1) U zemljišnoknjižnom odjelu vode se za zemljišnoknjižne stvari sljedeći upisnici i popisi (članak 29. ZZK):
1. Dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka - urudžbeni brojevnik Z - zk. obr. br. 8;
2. Abecedni imenik - zk.obr.br.9;
3. Poslovni iskaz - zk.obr.br.10;
4. Popis zemljišta katastarske općine (Popis zemljišta I) - zk.obr.br.11a;
5. Naknadni popis zemljišta katastarske općine (Naknadni popis zemljišta I) - zk.obr.br.11b;
6. Popis zemljišta koja u zemljišnoj knjizi katastarske općine nisu upisana (Popis zemljišta II.) - zk.obr.br12;
7. Popisi osoba po zk.obr.br.13;
8. Popis naručenih izvadaka, prijepisa i službenih potvrda - zk.obr.br.14;
9. Popis otpremljenih spisa - zk.obr.br.15;
10. Bilježnica o prepisivanju uložaka (v. članak 27. Poslovnika) - zk.obr.br.7;
11. Poslovni kalendar - zk.obr.br.16;
12. Bilježnica za rokove - zk.obr.br.17.
(2) U zemljišnoknjižnim odjelima u kojima za to postoji osobita potreba, a u posebno velikim gradovima, mogu se po naredbi predsjednika općinskog suda voditi i popisi adresa (kućnih brojeva i ulica) ili druga pomagala.
(3) Popise i druga pomagala voditelj zemljišne knjige vodi samostalno bez posebnog naloga zemljišnoknjižnog suda. Ako iz popisa proizlazi da bi sud po službenoj dužnosti trebao narediti neki upis (npr. brisanje neke zabilježbe), voditelj zemljišne knjige podnijet će sucu službeni izvještaj, s kojim se mora postupati kao sa zemljišnoknjižnim podneskom.
Članak 34.
(1) Popis zemljišta I vodi se za svaku katastarsku općinu odvojeno. On ima četiri stupca, i to:
1. stupac s natpisom "broj katastarskog plana";
2. stupac s natpisom "broj katastarske čestice";
3. stupac s natpisom "broj zemljišnoknjižnog uloška;
4. stupac s natpisom "primjedbe".
(2) U stupac 1 upisat će se broj katastarskog plana na kojem je ucrtana katastarska čestica.
U stupac 2 upisat će se sva zemljišta jedne katastarske općine po aritmetičkom redu.
U stupac 3 upisat će se broj zk. uloška u kojem je upisana katastarska čestica. Ako zemljište nije upisano jer se radi o općem dobru, navest će se da se radi o općem dobru koje nije upisano u zemljišnoj knjizi. Ako zemljište bude upisano u novi zemljišnoknjižni uložak, upisat će se broj novoga uloška, a broj dosadašnjeg uloška precrtat će se crvenom tintom.
U stupac 4 upisat će se sve primjedbe koje se odnose na česticu, a naročito, ako je čestica dijeljena redni broj Naknadnog popisa zemljišta I, pod kojim je upisano dijeljene čestice. U ovaj stupac upisat će se ostalo što se odnosi na česticu. Npr. "poništena radi spajanja sa...".
(3) Primjedba o dijeljenju čestica se zbog preglednosti uvijek upisuje uz aritmetički zadnji broj katastarske čestice, a ne uz broj čestice koja se dijeli.
(2) Uz Popis zemljišta I za svaku katastarsku općinu vodi se i Naknadni popis zemljišta I u koji se upisuju sva zemljišta nastala dijeljenjem katastarskih čestica. Naknadni popis zemljišta I ima pet stupaca i to:
1. stupac sa natpisom "redni broj";
2. stupac s natpisom "broj katastarskog plana";
3. stupac s natpisom "broj katastarske čestice";
4. stupac s natpisom "broj zemljišnoknjižnog uloška";
5. stupac s natpisom "primjedbe".
Članak 35.
(1) U Popis zemljišta II upisuju se zemljišta koja leže u istoj katastarskoj općini, a nisu upisana u zemljišnoj knjizi. Popis zemljišta II ima iste stupce kao posjedovnica, a povezuje se u zemljišnu knjigu ispred prvog uloška.
(2) Kad je u popisu zemljišta II upisano zemljište koje je opće dobro, to će se njegovo svojstvo posebno naznačiti u stupcu "Primjedbe". Kad se zemljište koje je opće dobro upiše u zemljišnu knjigu (članak 17. stavak 3. ZZK), u istom će se stupcu navesti i broj zemljišnoknjižnoga uloška u kojem je upisano opće dobro.
Članak 36.
(1) Popisi zemljišta ponovno će se osnovati:
1. kad se osnivaju nove zemljišne knjige;
2. ako su postojeći popisi postali nepregledni ili neupotrebljivi. U tom slučaju tražit će se odobrenje predsjednika općinskog suda.
(2) Popisi zemljišta koji se sada upotrebljavaju vodit će se i nadalje po dosadašnjem obliku.
Članak 37.
(1) Za svaku glavnu knjigu vodi se popis osoba koji obuhvaća imena vlasnika i drugih osoba u čiju je korist proveden upis nekog drugog knjižnog prava. Popis osoba vodi se po abecedi, a ima četiri stupca. U prvom stupcu navest će se ime i prezime osobe, a po potrebi datum rođenja, očevo i rođeno ime, jedinstveni matični broj i dr. kako bi se izbjegla opasnost da se osobe zamijeni s drugima, u drugom stupcu mjesto stanovanja, u trećem stupcu broj uloška u kojem je proveden upis vlasništva ili prava građenja, a u četvrtom stupcu broj uloška u kojem je proveden upis nekog drugog knjižnog prava, a odnosi se na tu osobu.
(2) U zemljišnoknjižnim odjelima s manjim opsegom poslova i zemljišnoknjižnih predmeta popis osoba može se voditi za svaku glavnu knjigu odvojeno ili za sve glavne knjige zajedno ili za više njih.
(3) U zemljišnoknjižnim odjelima s povećanim opsegom poslova i zemljišnoknjižnih predmeta i u kojima se vodi veći broj glavnih knjiga predsjednik suda može odlučiti da se za svaku glavnu knjigu vode odvojeni popisi osoba ovisno o knjižnom pravu koje je u njihovu korist upisano, i to: popis vlasnika i nositelja prava građenja, popis predbilježenih vlasnika i nositelja prava građenja, popis osoba u čiju su korist provedeni upisi drugih knjižnih prava.
(4) Popisi osoba iz stavka 3. ovog članka vode se po abecedi, a imaju tri stupca. U prvom stupcu navest će se ime i prezime osobe, a po potrebi datum rođenja, očevo i rođeno ime, jedinstveni matični broj i dr. kako bi se izbjegla opasnost da se osobe zamijeni s drugima, u drugom stupcu mjesto stanovanja, u trećem stupcu broj uloška u kojem je proveden upis vlasništva, prava građenja odnosno drugog knjižnog prava koje se odnosi na tu osobu.
(5) Kad se upis izbriše u glavnoj knjizi, u popisu osoba precrtat će se broj uloška crvenom tintom.
Članak 38.
(1) Popis otpremljenih spisa služi nadziranju da se zemljišnoknjižnom sudu vrate zemljišnoknjižni spisi koji su iz bilo kojeg razloga dostavljeni nekom drugom sudu ili drugoj vlasti.
(2) Ako sud mora poslati svoj spis na zamolnicu drugog suda ili druge vlasti, zamolnica će se uložiti u spis koji se treba poslati, a povratak spisa nadzirat će se pomoću popisa poslanih spisa. U stupcu za primjedbe navest će se poslovni broj spisa drugoga suda ili vlasti. Ako zatraženoga spisa nema ili je već predan na čuvanje, zamolnica se neće upisati u popis otpremljenih spisa već u upisnik za pravnu pomoć. Odluku o slanju zatraženog spisa donosi sudac. Stranim sudovima spisi se mogu poslati samo ako je to predviđeno posebnim međunarodnim ugovorom o pravnoj pomoći, uz uvjet uzajamnosti.
(3) Kad se koji spis šalje sudu ili drugoj vlasti uz zamolnicu da ga oni dalje pošalju drugom sudu ili drugoj vlasti, u stupac 3 popisa otpremljenih spisa upisat će se svi sudovi i vlasti kojima se spis šalje, i to po redu po kojem se može očekivati da će im stići spis.
(4) Kad se spis šalje višem sudu zbog pravnoga lijeka, primjedba o podnošenju spisa stavljena u stupac za primjedbe upisnika u kojem je odnosni predmet upisan zamjenjuje upisivanje u popis otpremljenih spisa.
(5) U popis otpremljenih spisa neće se upisati spis koji je ustupljen drugom sudu ili drugoj vlasti radi rješavanja predmeta. U popis otpremljenih spisa neće se upisati ni vraćeni spis nekog drugog suda ili druge vlasti koji je bio priključen zemljišnoknjižnom spisu već će se to upisati u upisnik u kojem je bio upisan ustupljeni spis odnosno u zemljišnoknjižnom spisu kojem je bio priključen spis drugog suda ili druge vlasti.
(6) Zemljišnoknjižni sud mora pregledavanjem popisa otpremljenih spisa i zahtijevanjem njihova vraćanja voditi računa da se otpremljeni spisi na vrijeme vrate zemljišnoknjižnom sudu.
Članak 39.
(1) Poslovni kalendar vodi se da bi se spisi o zemljišnoknjižnim predmetima u kojima se provela dostava podnesaka i poziva ili u kojima se nakon isteka određenog roka mora donijeti neka odluka ili naredba na vrijeme dostaviti sudu. Svi spisi koji se odnose na isti dan skupljat će se na jednom mjestu kalendara. Sudac naređuje upisivanje u poslovni kalendar bilješkom "Kal". Ako je to potrebno s obzirom na opseg spisa, može se kod upisivanja u poslovni kalendar u stupcu za primjedbe navesti službena radnja koja se mora provesti ili broj podneska u spisu (redni broj-r.br.) u kojem je navedena službena radnja koja se mora provesti po proteku određenoga roka. Ako se za isti dan mora kalendirati veći broj predmeta, pojedini predmeti označit će se tekućim brojevima koji će se navesti u spisima uz sudsku naredbu kako bi se pojedini upisi u kalendaru mogli lakše naći. Ako je u istom predmetu određeno više rokova koji svi istječu istog dana, predmet se u kalendaru mora upisati više puta (pod više tekućih brojeva).
(2) Upis u kalendaru ne označuje se kao konačno riješen ako je spis podnijet sucu već tek kad sud vrati riješeni predmet. Kad je glede istog spisa u kalendaru upisano više rokova, spis se može označiti kao konačno riješen tek kad je riješeno o svim bilješkama. Ako se prekomjerno odugovlači s donošenjem rješenja, voditelj zemljišnih knjiga upozorit će na to suca.
(3) Ako voditelj zemljišne knjige smatra da se i bez kalendara može osigurati da će se svi spisi na vrijeme podnijeti sucu na rješavanje, predsjednik suda može dati suglasnost da se ne vodi kalendar. Ako se kalendar ne vodi, spisi se moraju čuvati u odvojenim ladicama ili omotima prema danima za koje su dostavljeni pozivi ili kad istječu rokovi. Ovakav način čuvanja spisa ni na koji način ne umanjuje odgovornost voditelja zemljišne knjige za to da se spisi u svako doba mogu naći i na vrijeme podnijeti sucu na rješavanje.
Članak 40.
(1) Bilježnica za rokove služi za nadzor proteka rokova. Bilježnica za rokove vodi se ne samo za rokove određene danima, tjednima i mjesecima već i za duže rokove i za više godina, i to u čvrsto povezanim knjigama.
(2) Na bilježnicu za rokove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 39. stavak 1. Poslovnika, s time da se u stupcu 3 upisuje kao oznaka stvari ime osobe, a u stupcu 4. predmet nadziranja.
(3) Upisivanje u bilježnicu za rokove naređivat će se kraticom "B. R." koja se stavlja bojenom pisaljkom uz odnosno sudsko rješenje. Ako je to moguće, upise treba skupljati na mjesece, polovice mjeseca ili na tjedne, kako ne bi bili podijeljeni na prevelik broj različitih dana. (Npr. ako različiti rokovi istječu 16., 21., 22. svibnja 1997., svi se ti upisi u bilježnici za rokove mogu skupiti pod danom 15. svibnja 1997.)
(4) Ako zemljišnoknjižni sud po proteku određenog roka mora nešto naložiti, voditelj zemljišne knjige mora o tome izvijestiti suca.
5. Razgledanje zemljišne knjige, izvaci, prijepisi, službene potvrde.
Članak 41.
(1) Svatko može tijekom radnog vremena razgledati zemljišne knjige, zbirku isprava, pomoćne popise i katastarske planove. Ako je vrijeme za primanje stanaka ograničeno na kraće vrijeme, to će se objaviti oglasom na vratima prostorija gdje se zemljišne knjige čuvaju.
(2) Razgledanje ostalih zemljišnoknjižnih spisa dopustit će se samo osobama koje dokažu da za to imaju pravni interes. U slučaju sumnje glede postojanja pravnog interesa o tome odlučuje zemljišnoknjižni sudac.
Članak 42.
(1) Razgledanje je dopušteno samo u nazočnosti zemljišnoknjižnoga službenika kojem je povjeren nadzor (članak 7. stavak 2. ZZK).
(2) Pri razgledanju stanke su dužne postupati po uputama i nalozima službenika koji vodi nadzor i s potrebnom pažnjom upotrebljavati knjige i pomagala. U protivnom je službenik ovlašten stranci zabraniti daljnje razgledanje.
(3) Strankama će se na njihov zahtjev davati sva potrebna objašnjenja, a posebno obavijesti i podaci iz urudžbenoga brojevnika koji su im potrebni za ispravno i potpuno prosuđivanje i upoznavanje upisa.
Članak 43.
(1) Svako je ovlašten zahtijevati izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i službenih potvrda glavne knjige i iz zbirke isprava (članak 7. stavak 2. ZZK). Njih izdaje voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni službenik kojega odredi voditelj zemljišnih knjiga i za njegov rad odgovara. Iz ostalih zemljišnoknjižnih spisa prijepisi ili službene potvrde izdaju se samo osobama koje dokažu da za to imaju pravni interes. U slučaju sumnje glede postojanja pravnog interesa o tome odlučuje zemljišnoknjižni sudac.
(2) Izvaci, ispisi, prijepisi i službene potvrde naručuju se pismeno ili usmeno. Narudžba se mora odmah upisati u popis izvadaka, prijepisa i službenih potvrda. Na zahtjev će se stranci izdati potvrda da je naručila izvadak, ispis, prijepis ili službenu potvrdu i da je donijela državne biljege. Sama narudžba izvatka, ispisa, prijepisa i službene potvrde oslobođena je plaćanja pristojbi.
(3) Ako državni biljezi ne budu doneseni ili budu doneseni u nedovoljnom iznosu, voditelj zemljišne knjige obavijestit će stranku da se narudžbi može udovoljiti tek kad se predaju potrebni državni biljezi.
(4) Naručeni izvaci, ispisi, prijepisi i službene potvrde napravit će se po redu po kojem su bili naručeni. Iznimke su dopuštene samo radi ostvarivanja javnog interesa ili u slučaju osobite hitnosti.
Članak 44.
(1) Izvaci iz zemljišnih knjiga izdaju se o knjižnom stanju:
a) cijelog zemljišnoknjižnoga tijela (opći izvadak) ili
b) određenog dijela zemljišnoknjižnoga tijela ili hipotekarne tražbine (posebni izvadak).
(2) Opći izvadak sadrži sve upise mjerodavne za utvrđivanje pravnih odnosa glede zemljišnoknjižnoga tijela. Posebno moraju biti navedeni:
1. natpis uloška:
2. zemljišta od kojih se sastoji zemljišnoknjižno tijelo u vrijeme kad je načinjen izvadak,
3. ostali upisi u posjedovnici koji još vrijede (pokretanje postupka za promjenu podataka u posjedovnici, javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnoga tijela i dr.). U izvadak se ne unose upisi u posjedovnici koji se odnose na već provedene otpise i pripise zemljišta čiji je rezultat iskazan u popisu zemljišta od kojih se sastoji zemljišnoknjižno tijelo;
4. sadašnji vlasnik s ograničenjem kojima je podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom te drugi upisi koji mogu utjecati na pravo vlasništva (npr. predbilježba vlasništva u korist druge osobe i sl.);
5. svi tereti kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo, upisana obvezna prava, ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenog dobra, te sve zabilježbe koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo.
(3) Posebni izvadak mora se kao takav izričito i jasno označiti, a predmet izvatka mora se navesti u natpisu. U posebni izvadak unijet će se pored upisa označenih u stavku 2. ovog članka pod brojem 1. do 4. samo oni tereti i ostali upisi koji se odnose na predmet posebnoga izvatka.
Članak 45.
(1) Podaci navedeni u stavku 2. pod brojem 1. i 2. članka 44. Poslovnika moraju se doslovno slagati s upisima u glavnoj knjizi. Za sve ostale upise u glavnoj knjizi koji se u izvatku moraju navesti, navest će se samo ukratko njihov glavni i bitni sadržaj.
(2) Glede sadržaja pojedinog navoda u izvatku vrijede sljedeća pravila:
1) U izvatku se moraju navesti: vrsta upisa te ime nositelja knjižnog prava odnosno osobe u čiju je korist upis proveden;
2) Isprava na osnovi koje je proveden upis ne navodi se u izvatku;
3) Založna prava za tražbine koje bi mogle nastati iz odobrenog kredita, preuzetog poslovodstva, s naslova jamstva ili naknade štete ili druge tražbine koje bi tek imale nastati nakon nekog vremena ili ispunjenja nekoga uvjeta označit će se riječima: "do najvišeg iznosa od ....". Glede založnog prava na plodovima navest će se "založno pravo na plodovima" i iznos. Glede ostalih založnih prava navest će se samo "založno pravo za ...." i iznos. U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni uputit će se na glavni uložak i upise provedene u glavnom ulošku (članak 140. ZZK);
4) Kamate, anuitetna otplata, sporedne pristojbe itd. navest će se ako su upisane u zemljišnoj knjizi;
5) Služnosti i stvarni tereti označit će se ukratko navođenjem njihove vrste;
6) Sadržaj i opseg prava ili tereta navest će se samo ako se oni vide iz samog upisa.
Članak 46.
U prijepisima će se neizbrisani upisi u glavnoj knjizi doslovno navesti. Ako je stranka kad je naručivala prijepis izričito zahtijevala da se prepišu određeni ili svi izbrisani upisi, odgovarajuća će se brisanja doslovno unijeti u prijepis, pri čemu nije potrebno unositi oznake brisanja.
Članak 47.
Službene potvrde izdaje voditelj zemljišne knjige o činjenicama koje nedvojbeno proizlaze iz knjiga i spisa. Kad se u službenoj potvrdi navode podaci o izbrisanom upisu koji pravno više ne postoji (npr. o prijašnjem vlasniku, o izbrisanom založnom pravu), to se u njoj mora izričito navesti.
Članak 48.
(1) Podaci koji se ne razabiru iz same glavne knjige već iz urudžbenoga brojevnika, popisa zemljišta ili osoba ili iz drugih pomagala, mogu se na izričit zahtjev unijeti u izvatke, prijepise i službene potvrde. Ti se podaci moraju jasno prostorno odvojiti od upisa prepisanih iz glavne knjige.
(2) Na kraju izvadaka, prijepisa i službenih potvrda navest će se brojevi urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih spisa koji su stigli do trenutka kad je izvadak izdan, a o kojima još nije riješeno.
Članak 49.
Izvatke, prijepise i službene potvrde voditelj zemljišne knjige mora točno usporediti sa zemljišnom knjigom (spisima ili pomagalima), staviti oznaku suda, zemljišnoknjižnog odjela i datum izdavanja, te potpisati i staviti službeni žig. Kao dan izdanja u pravilu će se navesti dan koji prethodi danu uspoređivanja. Ako je za to izričito zamoljeno, navest će se čas kad je sudu stigao posljednji zemljišnoknjižni podnesak koji je u izvatku, prijepisu ili službenoj potvrdi uvažen.
Članak 50.
(1) Kad se zahtijeva izdavanje izvatka ili prijepisa glede više zemljišnoknjižnih tijela, mogu se načiniti odvojeni izvaci odnosno prijepis glede pojedinih zemljišnoknjižnih tijela ili se može načiniti zajednički izvadak odnosno prijepis koji obuhvaća više zemljišnoknjižnih tijela.
(2) Zajednički izvadak ili prijepis mogu se načiniti samo kad su vlasništvo i tereti glede svih zemljišnoknjižnih tijela u potpunosti jednaki.
Članak 51.
Promjene koje su nastupile nakon izdavanja izvatka ili prijepisa mogu se dodati kao nastavak. Ako promjena nije nastupila niti je stigao neki zemljišnoknjižni podnesak koje se odnosi na sadržaj izvatka ili prijepisa, to će se na izvatku ili prijepisu potvrditi.
Članak 52.
Voditelj zemljišne knjige dužan je dati pismeni odgovor na pismene upite koji se mogu učiniti kratkim priopćenjem (npr. je li neki upis u zemljišnoj knjizi već proveden ili postoji li on još pravno) ako je podnositelj pismenog upita ovlašten osobnim razgledanjem knjiga i spisa utvrditi te činjenice.
DIO DRUGI
POSTUPANJE SA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM PODNESCIMA
I. glava
OPĆE ODREDBE
Članak 53.
(1) Zemljišnoknjižni podnesci u smislu Poslovnika su svi podnesci i drugi dopisi koji stižu zemljišnoknjižnom sudu kojima se od toga suda zahtijeva neki zemljišnoknjižni upis u zemljišne knjige koje vodi taj sud ili čije rješavanje može dovesti do zemljišnoknjižnog upisa (prijedlozi za upis, odluke drugih sudova ili tijela o određivanju zemljišnoknjižnog upisa, zapisnici i službeni izvještaji sastavljeni kod suda čije rješavanje može dovesti do upisa, žalbe protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku i odluke donesene povodom žalbi, prigovori u postupku otpisivanja i pripisivanja, prijavni listovi katastra i dr.).
(2) Podnesci i dopisi upućeni zemljišnoknjižnom sudu moraju kao takvi biti označeni oznakom: zemljišnoknjižna stvar (zemljišnoknjižni predmet, članak 97. stavak 2. ZZK).
(3) Zemljišnoknjižni podnesci označuju se oznakom spisa koja se sastoji od kratice naziva urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih podnesaka (Z) u koji je upisan, rednog broja upisa u urudžbenom brojevniku i posljednja dva broja godine u kojoj je unesen u urudžbeni brojevnik (Npr. Z-13/96).
(4) Podnesci sastavljeni na stranom jeziku iz kojih ne proizlazi da su zemljišnoknjižni podnesci privremeno će se smatrati zemljišnoknjižnim podnescima i po njima će se postupati. Pritom se ne dira u odluku o tome kakav će utjecaj strani jezik imati na odlučivanje povodom takva podneska.
II. glava
POSTUPANJE U PRIJAMNOJ PISARNICI
Članak 54.
(1) Red prvenstva zemljišnoknjižnih podnesaka određuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu, tj. prijamnoj pisarnici stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojom se određuje upis (članak 45. stavak 1. ZZK). Na sve zemljišnoknjižne podneske u prijamnoj pisarnici zemljišnoknjižnog suda stavlja se bilješka o primitku u kojoj se pored dana, mjeseca i godine prispijeća navodi i sat prispijeća, a ako je to potrebno, i minuta kad je podnesak stigao.
(2) Za navode u bilješci o primitku mjerodavno je vrijeme kad je podnesak stigao prijamnoj pisarnici, a ne vrijeme kad je zemljišnoknjižni podnesak primljen na zapisnik kod suda ili kad je podnesak predan nekoj drugoj sudskoj prijamnoj pisarnici. Za podneske predane poštom smatra se da su stigli kad su predani prijamnoj pisarnici, a ako su s pošte preuzeti izvan radnog vremena, smatra se da su stigli kad se otvori prijamna pisarnica.
(3) Ako drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula radi upisivanja plombe, red prvenstva odluke drugog suda ili tijela kojom se određuje upis određuje se prema času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao taj podnesak.
Članak 55.
(1) Kad prijamnoj pisarnici u isto vrijeme stigne više podnesaka koji se odnose na isto zemljišnoknjižno tijelo, na svakom od tih podnesaka i u bilješci o prijamu uputit će se na ostale zemljišnoknjižne podneske koji su stigli u isto vrijeme (npr. "istodobno s podneskom N. N. radi uknjižbe vlasništva").
(2) Kao podnesci koji su istodobno stigli smatraju se oni koji su istodobno predani prijamnoj pisarnici, kao i oni podnesci koje zemljišnoknjižnom službeniku određenom za primitak podnesaka u vrijeme otvaranja prijamne pisarnice predaju drugi sudski službenici.
(3) Stranka koja predaje više zemljišnoknjižnih podnesaka može zahtijevati da ih službenik prijamne pisarnice preuzme po redu koji je stranka odredila.
(4) Zemljišnoknjižni podnesci koji su stigli prijamnoj pisarnici predat će se voditelju zemljišne knjige za vrijeme radnog vremena, a po potrebi i više puta u primjerenim razmacima tijekom radnog vremena.
III. glava
URUDŽBENI BROJEVNIK ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH PODNESAKA
Članak 56.
(1) U urudžbeni brojevnik zemljišnoknjižnih podnesaka upisuju se svi zemljišnoknjižni podnesci. Urudžbeni brojevnik zemljišnoknjižnih podnesaka vodi voditelj zemljišne knjige ili zemljišnoknjižni službenik kojega za to odredi voditelj zemljišnih knjiga.
(2) U urudžbeni brojevnik se ne upisuju zahtjevi za izdavanje izdvadaka, prijepisa, službenih potvrda ili priopćenja, upiti glede zemljišne knjige ili pojedinih upisa koje su podnijele stranke ili tijelo vlasti. U urudžbeni brojevnik se ne upisuju ni izvještaji da se odluke donesene u zemljišnoknjižnom postupku nisu mogle dostaviti već se o takvim izvještajima rješava pod prvobitnim poslovnim brojem. Upiti koje rješava voditelj zemljišne knjige u vlastitom djelokrugu (npr. je li neko zemljišnoknjižno rješenje dostavljeno i sl.) ne upisuju se ni u jedan upisnik.
Članak 57.
(1) U urudžbeni brojevnik se u posebne stupce upisuje:
1. U stupac 1., urudžbeni broj kojeg podnesak ili spis dobije u brojevniku.
Brojevi teku od početka do kraja kalendarske godine.
2. U stupac 2., dan kada je podnesak ili spis zaprimljen u urudžbeni brojevnik.
3. U stupac 3., dan kada je predmet riješen.
4. U stupac 4., oznaka spisa.
5. U stupac 5., početno slovo abecednog imenika.
(2) Urudžbeni brojevnik mora se dnevno zaključiti tako da se iza upisa zadnjeg podneska ili spisa crvenom tintom podvuče deblja crta.
(3) U stupce abecednoga imenika upisuju se:
1. U stupac 1., porodično i osobno ime ili naziv podnositelja podneska, predmet podneska, urudžbeni broj podneska i oznaka spisa predmeta.
Kao početno slovo abecednog imenika uzima se početno slovo porodičnog imena podnositelja podneska, a ako ih ima više onda prvoga (primjerice ako je podnositelj Vuković Luka onda slovo "V", a ako je podnesak stigao od Ministarstva financija onda slovo "M" itd).
Kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo (članak 108. stavak 2. ZZK) onda se uzima početno slovo mjesta sjedišta tog suda ili drugog tijela, ali se predmet mora upisati i pod slovom predlagatelja (u obrascu II primjer br. 136/97, slovo O i P).
2. U stupac 2., broj urudžbenoga brojevnika,
3. U stupac 3., oznaka pod kojim se spis "Z" čuva u arhivi.
(4) Poslovni iskaz (zk. obr. br. 10) evidencija je o kretanju spisa predmeta, načinu rješenja, vrstama upisa i prava na zemljištima.
(5) Voditelj zemljišne knjige odnosno zemljišnoknjižni službenik kojega je za to odredio voditelj zemljišne knjige mora odmah po primitku zemljišnoknjižnog podneska ispuniti stupac 1 do 5 urudžbenoga brojevnika, te broj urudžbenoga brojevnika i posljednje dvije brojke broja godine upisati u prijamni štambilj. Ova će se oznaka staviti i na sve prijepise podneska, kao i na sve priloge i rubrike podneska. Ta će se oznaka staviti na sve otpravke rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku i potvrde o dostavi koje se odnose na ta rješenja.
(6) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se običnom pisaljkom učiniti vidljivim dan i vrijeme kad je stigao prijedlog za upis te broj urudžbenoga brojevnika (plomba, članak 98. stavak 1. ZZK). Plomba se neće upisati ako zemljište ili pravo glede kojega se zahtijeva upis nisu navedeni u zemljišnoknjižnom podnesku i njegovim prilozima ili ako nisu upisani u zemljišnoj knjizi.
(7) Plomba će se upisati i kad drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula.
Članak 58.
(1) Zemljišnoknjižni podnesci upisat će se u urudžbeni brojevnik po redu određenom bilješkom o prijamu. Svaki podnesak upisat će se pod posebnim brojem. Podnesci koji su istodobno stigli također će se upisivati pod posebnim brojem i označiti bilješkom "istodobno s…".
(2) Zemljišnoknjižni podnesci koji su se previdjeli upisati u urudžbeni brojevnik naknadno će se bez odlaganja upisati u urudžbeni brojevnik. Ako nedostaje bilješka o primitku, prijamna pisarnica mora potvrditi vrijeme primitka. Kad je zemljišnoknjižni podnesak koji se odnosi na isti uložak i koji je kasnije stigao prije toga već dobio broj urudžbenoga brojevnika, a upis u glavnoj knjizi još nije proveden, izbrisat će se broj urudžbenoga brojevnika kasnijeg podneska i staviti novi broj urudžbenoga brojevnika kako bi se iz reda brojeva urudžbenoga brojevnika nedvojbeno mogao utvrditi međusobni red prvenstva zemljišnoknjižnih podnesaka koja se odnose na isti uložak. Ako je na temelju kasnijeg podneska već proveden upis, postupit će se prema 117. do 119. ZZK.
IV. glava
IZVJEŠTAJ O KNJIŽNOM STANJU
Članak 59.
Nakon što podnesak bude upisan u urudžbeni brojevnik, abecedni imenik i poslovni iskaz voditelj zemljišne knjige odnosno zemljišnoknjižni službenik kojega za to odredi voditelj zemljišne knjige usporedit će zemljišnoknjižni podnesak sa stanjem zemljišne knjige i sastaviti izvještaj o knjižnom stanju. Izvještaj se mora napisati na zemljišnoknjižnom podnesku ili na odvojenom listu (izvještaj o knjižnom stanju, skraćeno "Ikst"), mora biti datiran i potpisan od strane osobe koja ga je načinila.
Članak 60.
(1) Izvještaj o knjižnom stanju sadrži podatke o stanju zemljišne knjige u trenutku kada je pristigao podnesak ili spis. Ako se stanje slaže onda se u iskazu zemljišnoknjižnoga stanja samo upišu riječi "Slaže se".
(2) Ako se zemljišnoknjižno stanje ne slaže, voditelj zemljišne knjige ili zemljišnoknjižni namještenik iznosi stanje kakvo je u zemljišnoj knjizi i što je potrebno učiniti da se može provesti traženi upis.
Članak 61.
(1) Zemljišnoknjižni podnesak i prilozi zajedno s izvještajem o knjižnom stanju kojem su priloženi prethodni spisi podnosi se zemljišnoknjižnom sudu.
(2) Izvještaju o knjižnom stanju priložit će se prethodni spisi koji bi sucu mogli biti potrebni za rješavanje zemljišnoknjižnog predmeta. Prethodni spisi moraju se uvijek priložiti kad se sucu podnose žalbe protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku.
(3) Prije podnošenja zemljišnoknjižnog podneska sucu mora se ispitati je li navod o broju otpravaka i rubrika u bilješci o prijamu točan, te ima li zemljišnoknjižni podnesak propisane državne biljege.
(4) Ako je predviđeno da voditelj zemljišnih knjiga odnosno zemljišnoknjižni slubženik kojega je za vođenje postupka i poslova odredio voditelj zemljišne knjige priprema nacrte sudskih rješenja, uz zemljišnoknjižni podnesak dostavlja se i po njemu potpisani nacrt rješenja, o kome odlučuje sudac.
V. glava
ODLUČIVANJE
Članak 62.
(1) Za odlučivanje o zemljišnoknjižnom podnesku vrijede odredbe iz članaka 106.-111. ZZK.
(2) Sudac ispituje zemljišnoknjižni podnesak s prilozima na temelju izvještaja o knjižnom stanju.
(3) Rješenje o upisu sudac će donijeti i kad je upis odredio neki drugi sud ili drugo tijelo u granicama svoje nadležnosti (članak 106. stavak 2. ZZK).
Članak 63.
Ako sudac utvrdi da se sa zemljišnoknjižnim podneskom nije propisano postupalo u prijamnoj pisarnici, da podnesak nije upisan u urudžbeni brojevnik ili da nije upisana plomba, naredit će da se poduzmu propuštene radnje. U skladu s tim postupit će se i kad se s podneskom pogrešno postupilo kao da je zemljišnoknjižni podnesak. Ako je potrebno brisati plombu, izdat će se pismeni nalog.
Članak 64.
Ako je zemljišnoknjižni podnesak upućen telegrafski, odgodit će se rješavanje za tri dana od časa kad je telegram stigao sudu. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuje članak 113. stavak 3. Zakona o parničnom postupku. Ako se u tom roku ne podnese uredni podnesak, naredit će se brisanje plombe, a druga naredba neće se izdati.
Članak 65.
(1) Pri sastavljanju izvornika sudskog rješenja vodit će se računa da se upis u zemljišnu knjigu provodi točno prema sadržaju naloga sadržanog u rješenju (članak 112. stavak 1. ZZK). Radi toga se mora paziti na zakonske propise o obliku i vrsti knjižnih upisa
(2) Rješenje mora sadržavati:
1. Oznaku katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem se ima provesti upis i zemljište. Moraju se naznačiti prostorne granice na koje je ograničeno izvršavanje služnosti (članak 33. stavak 2. ZZK), točne oznake idealnih suvlasničkih dijelova, te knjižni upisi na koje se odnosi naređeni upis.
2. Isprave na kojima se temelji upis s navodima potrebnim za utvrđivanje njihove istovjetnosti. Isprave će se ukratko označiti uputom na njihov sadržaj (npr. kupovni ugovor, isprava o davanju založnoga prava itd.), mjestom i danom, mjesecom i godinom gdje i kad su sastavljene. Ako ima više isprava jednake vrste, isprave se moraju označiti i drugim oznakama kojima se omogućuje njihovo razlikovanje. Ako se istim rješenjem određuje više upisa, za svaki će se upis posebno navesti isprava na temelju koje je upis određen. Preporučuje se da se isprave označe slovima (npr. prilog A., prilog B., itd.) koja se mogu upotrebljavati i u naredbi za dostavu.
3. Pravo ili činjenicu koje treba upisati. Bitni sadržaj prava ili činjenice treba navesti riječima koje se moraju upotrijebiti pri upisivanju.
4. Osobe u čiju će se korist provesti upis i njihove adrese. Uz imena osoba navest će se podaci iz isprava potrebni za izbjegavanje opasnosti da ih se zamijeni s drugima (primjerice: datum rođenja, matični broj, očevo ime i dr).
5. Zakonom određenu vrstu upisa (uknjižba, predbilježba, činjenje vidljivim, brisanje) te utvrđivanje da se upis dopušta, a ako se rješenje donosi po službenoj dužnosti, da se upis naređuje.
6. Nalog da se u zemljišnoj knjizi provede upis točno određenog sadržaja. Ako je to potrebno, rješenje mora sadržavati i nalog da se provedu upisi koji se odnose na prvenstveni red zemljišnoknjižnoga podneska ili na rješenje o njemu (istovremenost više zemljišnoknjižnih podnesaka, zabilježba odbijanja, zabilježba žalbe), kao i upisi koji se po službenoj dužnosti moraju provesti istodobno s dopuštenim upisom (npr. brisanje upisa provedenih nakon predbilježbe istodobno s upisom opravdanja predbilježbe, brisanje upisa provedenih nakon zabilježbe spora i sl).
7. Ako je prijedlog u cijelosti ili djelomično odbijen, razloge odbijanja, te nalog da se odbijanje zabilježi u zemljišnoj knjizi. Ako se prijedlog djelomično odbije, dio rješenja u kojem se udovoljava prijedlogu i nalaže upis u dijelu u kojem je dopušten mora biti jasno odvojen od dijela u kojem je prijedlog djelomično odbijen i nalaže upis zabilježbe odbijanja.
8. Naredbu o dostavljanju rješenja u kojoj se navode osobe i njihove adrese, kojima se izvornici isprava i drugi prilozi moraju dostaviti, te katastarski ured i porezna uprava u slučajevima kad se po službenoj dužnosti rješenja njima dostavljaju (članak 120. i 121. ZZK). Ako se rješenje dostavlja opunomoćeniku, navest će se ime opunomoćitelja, a kod dostave vlastima i uredima, poslovni broj njihova spisa ako se može utvrditi.
Članak 66.
(1) Ako su u vlastovnici podaci o suvlasničkim udjelima izraženi razlomcima nepregledni, sudac može pri odlučivanju o zemljišnoknjižnom podnesku ili na temelju službenog izvještaja voditelja zemljišne knjige po službenoj dužnosti narediti da se udjeli skupe pod najmanji zajednički nazivnik. Rješenje o tome dostavit će se svim suvlasnicima te osobama u čiju su korist upisani tereti na suvlasničkim udjelima.
(2) Ako u ispravi na osnovi koje se zahtijeva upis nisu razlomkom određeni suvlasnički dijelovi, u korist svakog suvlasnika upisat će se jednaki suvlasnički dio (članak 36. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).
(3) Pravilo iz stavka 2. ovog članka primjenjuje se i kad se upisuje vlasništvo posebnog dijela nekretnina koje je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno ako u ispravi nisu razlomkom određeni suvlasnički dijelovi (članak 66. i 370. stavak 4. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).
Članak 67.
Rješenjem kojim se dopušta upis mora se po mogućnosti doslovno i točno odrediti sadržaj upisa koje se treba provesti u zemljišnoj knjizi. Rješenje kojim se dopušta upis u pravilu će glasiti:
"U zemljišnoknjižnom ulošku broj ------- katastarske općine ---------- dopušta se sljedeći upis:
Na temelju -------- uknjižuje se (predbilježuje se, zabilježuje se, briše se, čini se vidljivim) -------- ."
Članak 68.
(1) Ako su za sve potrebne otpravke podneseni prijepisi prijedloga koji sadrže prijedlog za rješenje u obliku i sadržaju propisanom za rješenje, te ostale navode koje moraju sadržavati otpravci zemljišnoknjižnih rješenja, sudac može narediti da se otpravci zemljišnoknjižnog rješenja načine upotrebom pečata o dopuštenju upisa s tekstom:
Broj: Z ---------- /19---
RJEŠENJE
Sud udovoljava ovom prijedlogu. Troškovi predlagača određuju se sa ----------- kn.
------------ sud, u ----------- , zemljišnoknjižni odjel.
U ------------, dne ---------- 19---
Sudac:
(2) Ako stranka prijepis prijedloga ili nacrt zaključka stavi na praznu stranu isprave koja je temelj zemljišnoknjižnog upisa, otpravak napravljen stavljanjem pečata zamjenjuje ujedno i potvrdu upisa na ispravi.
(3) Otpravci pečatom smiju se napraviti samo kad je to sudac izričito naredio stavljanjem na izvornik rješenja kratice "št. (štambilj). Izvornik rješenja ne može se sastaviti u skraćenom obliku navođenjem obrasca (npr. "udovoljeno, zk.obr.br. ----, troškovi ------------, datum, potpis"). U izvornik rješenja mogu se pomoću zagrada unijeti dijelovi prijedloga, npr. (iz prijedloga) i to posebno u slučajevima kad podnesak sadrži potpuni nacrt rješenja.
(4) Ako zemljišnoknjižni sud samo izvršava upise koje je dopustio koji drugi sud ili tijelo (članak 108. stavak 2. ZZK) onda može zemljišnoknjižni sudac izvršenje upisa narediti da način da za izvornik i otpravke svoga rješenja rabi štambilj koji će se staviti na otpravke rješenja drugog suda ili tijela ukoliko su priloženi. Štambiljom će se otisnuti tekst:
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ------------------
Zemljišnoknjižni odjel
Posl. broj Z- Ozn. broj
RJEŠENJE
Ovaj se zemljišnoknjižni upis ima provesti.
Upisna pristojba po Tbr ----- u iznosu od --------- kn plaćena.
U -------------- , dne -------- 19--- .
Sudac:
VI. glava
PROVEDBA UPISA
Članak 69.
(1) Za provedbu upisa vrijede odredbe članaka 112.-119. ZZK.
(2) Rješenja po zemljišnoknjižnim podnescima predat će se prije izrade otpravaka voditelju zemljišne knjige u izvorniku radi upisivanja u urudžbeni brojevnik i provedbe naloženih upisa.
(3) Predajom izvornika voditelju zemljišne knjige dan je pismeni nalog koji je potreban po članku 112. stavak 1. ZZK.
(4) Voditelju zemljišne knjige dostavit će se svaki zemljišnoknjižni podnesak neovisno o tome mora li se provesti u zemljišnoj knjizi neki upis ili ne. O tome se ne sastavlja izričita pismena naredba osim kad se radi o podnesku koji nema za posljedicu upis u zemljišnu knjigu, ali se mora upisati u urudžbeni brojevnik (npr. u slučaju žalbe koja se neće zabilježiti u zemljišnoj knjizi).
Članak 70.
(1) Zemljišnoknjižni podnesak predat će se voditelju zemljišne knjige neposredno osim kad je Poslovnikom drukčije određeno.
(2) Zemljišnoknjižni podnesak dostavlja se putem prijamne pisarnice ako nema bilješku o primitku koja je mjerodavna za red prvenstva, kad se s podneskom nije postupilo po propisima, kad se po službenoj dužnosti mora provesti upis u zemljišnoj knjizi istog suda, te kad je za rješavanje o zemljišnoknjižnom podnesku mjerodavan drugi red prvenstva, a ne onaj određen po času kad je prijedlog stigao. Dostava preko prijamne pisarnice mora se izričito narediti.
Članak 71.
Kad sudac smatra da bi voditelj zemljišne knjige mogao sumnjati na kojem se mjestu u zemljišnoj knjizi i kojim riječima mora provesti naređeni upis, dat će voditelju pismene upute.
Članak 72.
Voditelj zemljišne knjige odmah će nakon primitka zemljišnoknjižnog podneska prvo ispitati je li već upisan u urudžbenom brojevniku i je li plomba, ako ju je bilo potrebno upisati, već upisana u zemljišnoj knjizi.
Članak 73.
(1) Kad je naređeno brisanje plombe, voditelj zemljišne knjige precrtat će je običnom pisaljkom i uz to staviti datum i svoj skraćeni potpis. Zemljišnoknjižni podnesak o kojem je riješeno, ne sprječava više rješavanje o kasnijim zemljišnoknjižnim podnescima. Odman nakon što se predmet riješi i provedu sve potrebne dostave, zemljišnoknjižni će se predmet u urudžbenom brojevniku olovkom u crvenoj boji označiti znakom konačnog rješenja ("Ü ---------------- ").
(2) Ako u zemljišnoj knjizi ne treba provesti upis, a sudac nije naredio da se stavljena plomba izbriše, voditelj zemljišne knjige će zamoliti suca da naredi što je potrebno.
(3) Plomba se mora izbrisati:
1. kad je sudac pismeno naložio njezino brisanje jer se s podneskom pogrešno postupalo kao da je zemljišnoknjižni podnesak (članak 63. Poslovnika);
2. kad voditelj zemljišne knjige dopis uzme samo na znanje bez daljnjega rješavanja, te kad je plomba provedena na temelju telegrafskih podnesaka za koji nije u roku podnesen uredan podnesak (članak 64. Poslovnika);
3. kad se prijedlog za upis odbije, a po zakonu nema mjesta zabilježbi odbijanja (članak 111. stavak 1. ZZK),
4. kad se radi o žalbama ili odlukama o žalbama, a ne mora se provesti upis.
Članak 74.
(1) Upisi će se provoditi u svakom ulošku po redu brojeva urudžbenoga brojevnika. Ako je red prvenstva podneska određen primjenom članka 58. stavak 2. Poslovnika, voditelj zemljišne knjige će u slučaju sumnje ishoditi naredbu suca.
(2) Ako je u zemljišnoj knjizi plombom učinjeno vidljivim da je glede istog zemljišnoknjižnog tijela odnosno glede istoga idealnoga dijela zemljišnoknjižnog tijela podneseno više zemljišnoknjižnih podnesaka koji su stigli ranije ili istodobno, a o njima još nije riješeno, voditelj zemljišne knjige prijavit će to sucu i odgoditi upisivanje dok ne stigne naredba suca.
Članak 75.
Kad je upis proveden, plomba će se precrtati olovkom, pri čemu nije potrebno stavljati datum i skraćeni potpis.
Članak 76.
(1) U natpisu svakog upisa navest će se dan, mjesec, godina i broj pod kojim je zemljišnoknjižni podnesak stigao zemljišnoknjižnom sudu (članak 113. ZZK).
(2) Kod upisa koji se provode na temelju zemljišnoknjižnih podnesaka koji su stigli istodobno, a odnose se na isto zemljišnoknjižno tijelo odnosno na isti idealni dio zemljišnoknjižnoga tijela, uz natpis svakoga upisa stavit će se riječi "Istodobno s...." i brojevi urudžbenog brojevnika svih ostalih podnesaka pristiglih u isto vrijeme.
(3) Kad se upis odnosi samo na idealni dio vlasništva jednoga suvlasnika, radi lakšeg pregleda u natpisu se može navesti taj idealni dio.
(4) Kad se uložak mora označiti kao glavni ili sporedni uložak, natpisu će se dodati riječi "Glavni uložak" ili "Sporedni uložak".
Članak 77.
(1) U glavnu knjigu upisivat će se samo bitni sadržaj knjižnih prava. Ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi (članak 16. ZZK).
(2) Upisi moraju biti čitki, razumljivi i pregledni, te moraju doslovno odgovarati sudskom rješenju i nalozima izdanim u rješenju (članak 112. ZZK). U upis se ne smije unijeti ništa što po zakonu ne može biti sadržaj zemljišnoknjižnoga upisa.
Članak 78.
(1) Glede označavanja osoba koje se upisuju, zemljišno- knjižnog tijela, zemljišta, prava na koja se odnosi upis, te prava koja se upisuju, voditelj zemljišne knjige je vezan riječima koje su upotrijebljene u sudskom rješenju (članak 109. stavak 2. ZZK).
(2) Glede isprava koje su temelj upisu navest će se datum njihova sastavljanja. Ako je to potrebno za razlikovanje drugih isprava, isprave se po ugledu na rješenje mogu označiti drugim oznakama. Kad je temelj upisa odluka nekog drugog suda ili drugog tijela, navest će se ta odluka, tko ju je donio, te njezin poslovni broj.
(3) Posebne odredbe o upisivanju pojedinih knjižnih prava sadržane su u člancima 31-38. ZZK.
Članak 79.
(1) Brojevi kojima treba označiti opseg prava (npr. novčani iznosi) koje se prvi put upisuje, ispisat će se slovima.
(2) Kad se upisom upućuje na raniji koji upis u kojem su odnosni brojevi već ispisani slovima, u kasnijem upisu nije potrebno navesti slovima brojeve.
Članak 80.
(1) Kad se upisuje suvlasništvo (članak 32. stavak 1. ZZK), udjeli izraženi razlomkom učinit će se vidljivima brojkama, i to na desnom rubu strane ili neposredno pred rubrikom za primjedbe ako ona postoji. Kod predbilježbe vlasništva to se mora učiniti kod upisa predbilježbe čim bude opravdana.
(2) Suvlasnički udjeli mogu se skupiti pod najmanji zajednički nazivnik.
(3) Ako je stanje vlastovnice nepregledno zbog toga što su udjeli upisani razlomcima s različitim nazivnicima, voditelj zemljišne knjige može, pozivajući se na članak 66. Poslovnika podnijeti službeno izvješće kako bi se udjeli mogli skupiti pod najmanji zajednički nazivnik.
Članak 81.
Kod upisivanja služnosti i stvarnih tereta moraju se sadržaj i opseg prava upisati što određenije, ali nije potrebno navoditi njihovu novčanu vrijednost. Kad su služnosti ograničene na određene prostorne granice, te se granice moraju točno odrediti (članak 33. stavci 1. i 2. ZZK).
Članak 82.
(1) Založno se pravo može upisati samo glede točno brojčano određene svote u novcu. Uz tražbinu za koju je ugovoreno plaćanje kamata upisuje se i kamatna stopa, ako su ugovorene zakonske kamate, upisat će se: zakonska kamata. Svota se upisuje u kunskoj vrijednosti, a ako je glavnica određena u skladu s pravilima o valutnoj ili indeksnoj klauzuli, to se mora naznačiti.
(2) Kod upisa založnog prava na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu ili na udjelu jednoga suvlasnika iznos tražbine ili najviši iznos glavnice upisat će se slovima i brojkama u za to određenom stupcu teretovnice ili na desnom rubu stranice ako takva stupca nema. Kad je za tražbinu ugovoreno plaćanje anuitetima, upisat će se i riječi: "anuitetna otplata".
(3) Kod podzaložnih prava navest će se iznos tražbine ili najviši iznos glavnice slovima i brojkama, i to na desnom rubu prostora određenoga za upis. Ove će se brojke od ostalih dijelova upisa odvojiti uzdužnom crtom. U sljedećim redovima upisa ne smije se pod tom brojkom ništa pisati.
(4) Ako se upis ne odnosi na cijelo zemljišnoknjižno tijelo već samo na udio jednoga suvlasnika, kod imena suvlasnika i njegova udjela navest će se i redni broj pod kojim je proveden upis vlasništva. U skladu s tim postupit će se kod podzaložnih prava i drugih upisa koje se odnose na prava ranije upisana.
Članak 83.
Uknjižba, predbilježba, zabilježba kao i upisivanje činjenica koje se imaju učiniti vidljivima provest će se tako da slijede jedno za drugim. Svaki će se upis provesti tako da ne ostane nikakav prostor za dodatke, pa će se neposredno ispod posljednjega reda upisa tintom kojom je proveden upis povući jedna vodoravna crta preko cijele stranice. Ako se na istom listu na temelju iste sudske odluke provodi više upisa, upisi se ne smiju odvojiti navedenom vodoravnom crtom.
Članak 84.
Pojedini upisi u svakom listu glavne knjige obilježit će se tekućim rednim brojevima. Upisi koji se provode na temelju iste sudske odluke mogu se umjesto rednim brojevima označiti slovima (a, b, c...).
Članak 85.
Kod upisivanja prava u korist više osoba njihova će se imena uz oznaku udjela koji im pripada upisati jedno ispod drugoga.
Članak 86.
(1) Kad se upis odnosi na neki raniji upis u istom zemljišnoknjižnom ulošku, u stupac za primjedbe stavit će se redni broj ranijega upisa. Ako takva stupca nema, broj ranijeg upisa stavit će se u obliku razlomka ispod rednoga broja novoga upisa, a ispred broja novog upisa stavit će se slovo "k". Ako se raniji upis nalazi u nekom drugom listu uloška, dodat će se oznaka lista.
(2) Kod rednoga broja ranijega upisa stavit će se na isti način redni broj kasnijega upisa, a pored ovog broja slovo "v" (vidi).
Članak 87.
(1) Kad se uknjižuje brisanje uknjižbe ili predbilježbe, kad se briše zabilježba ili vidljivom učinjena činjenica, u izbrisanom upisu crvenom će se tintom podvući riječ kojom je označena vrsta upisa (uknjižba, predbilježba, zabilježba itd.). Isto vrijedi i glede udjela ili iznosa koji su u odnosnom stupcu uneseni brojkama. Kod djelomičnih brisanja umjesto crte, riječi ili brojevi podvući će se točkasto (..............).
(2) Kod prijenosa prava glede imena ranijega ovlaštenika postupit će se po stavku 1. ovog članka.
(3) Kad izbrisanom upisu nedostaje oznaka vrste upisa, oznaka brisanja će se staviti uz onu riječ kojom je označen bitni sadržaj upisa.
(4) Kad je pravo koje se briše preneseno na koga drugoga, oznaka brisanja stavit će se i kod upisa koji se odnosi na taj prijenos.
(5) Kad glavni uložak ili koji sporedni uložak zajedničke hipoteke to prestaju biti, podvući će se oznaka "glavni uložak" ili "sporedni uložak" crvenom tintom.
(6) Kad se od zemljišnoknjižnoga tijela otpisuju pojedina zemljišta, u posjedovnici će se podvući odnosni upisi crvenom tintom.
(7) Ako se neki od upisa navedenih u ovom članku izbriše na temelju odluke donesene povodom žalbe, crte ili točke će se precrtati tintom.
Članak 88.
(1) Tekst upisan u zemljišnoj knjizi ne smije se naknadno mijenjati niti učiniti nečitljivim (članak 116. stavak 1. ZZK).
(2) Pogriješi li se pri upisu, a pogrješka se opazi još za vrijeme samog upisa, a prije zaključenja upisa, odnosno prije nego što je podvučena zaključna vodoravna crta, ispravit će se na kraju upisa izričitim navođenjem koji se dio teksta ispravlja i kojim riječima (npr. "u drugom redu ovoga upisa umjesto "Petrović Ivo" mora ispravno stajati "Petrović Iva"). Takvo će se ispravljanje provesti bez posebnog rješenja zemljišnoknjižnog suda (članak 116. stavak 2. ZZK).
(3) Kad se pogrješka u upisu opazi nakon provedenog upisa odnosno nakon što je upis već zaključen povlačenjem zaključne crte, pogrješka se može ispraviti na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda o ispravku pogrješnog upisa, donesenog na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrješnog upisa (članak 117. stavak 1. ZZK).
(4) U slučaju iz stavka 3. ovog članka voditelj zemljišne knjige će radi pokretanja postupka za ispravak pogrješnog upisa upodnijeti sucu službeno izvješće s kojim se u prijamnoj pisarnici, u urudžbenom brojevniku i glede plombe u glavnoj knjizi mora postupati kao sa zemljišnoknjižnim podneskom. Pokretanje postupka za ispravljanje pogrješnog upisa zabilježit će se na listu na kojem je pogrješni upis proveden (članak 119. ZZK).
(5) Postupak za ispravljanje pogrješnog upisa vodi se po pravilima iz članka 117. stavak 2. i 3. ZZK. Sudac će donijeti rješenje o ispravljanju pogrješnog upisa nakon saslušanja svih zainteresiranih osoba kako bi utvrdio postoji li mogućnost sporazumnog ispravka. Ako ne dođe do sporazuma o ispravku pogrješnog upisa, zemljišnoknjižni će sud one koji zahtijevaju ispravak uputiti na parnicu i odrediti im primjereni rok radi podnošenja tužbe.
(6) Ako ispravak pogrješnog upisa ne bi dovodio u pitanje već stečena prava niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige sud će odmah i bez vođenja postupka za ispravak pogrješnog upisa po službenoj dužnosti donijeti rješenje o ispravku pogrješnog upisa i naložiti da se ispravak provede u zemljišnoj knjizi (članak 118. ZZK).
Članak 89.
Kad se po zakonu otpravak odluke zemljišnoknjižnog suda mora označiti potvrdom o provedenom upisu (članak 73. stavak 2. ZZK), voditelj zemljišne knjige mora se brinuti da mu se dostavi otpravak, i to tako što će naložiti pisarnici određenoj za izradu otpravaka da mu se dostavi otpravak. Bilješke koje treba imati otpravak odluke o prvenstvenom redu prema člancima 75. stavak 1. i 77. stavak 2. ZZK voditelj zemljišne knjige zabilježit će na otpravku odmah nakon provedbe upisa.
Članak 90.
(1) Nakon provedbe upisa voditelj zemljišne knjige ispitat će jesu li podneseni ovjerovljeni prijepisi za zbirku. Ako prijepis nije podnesen ili podneseni prijepis nije podoban za ulaganje u zbirku isprava, stranka će se obavijestiti da se zadržava izvornik isprave.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka treba glasiti:
"S obzirom da nije podnesen upotrebljiv prijepis isprave: -----------------------------------------------------
------------------ za zbirku isprava zadržan je izvornik. Stranka može zadržani izvornik isprave podići čim donese upotrebljivi prijepis. Ako se to ne učini do 31. svibnja iduće kalendarske godine, smatrat će se da se odrekla povratka izvornika i da je sporazumna da se izvornik uveže u zbirku isprava."
(3) Ova će se obavijest priložiti izvorniku sudskog rješenja. Istodobno će voditelj zemljišne knjige zabilježiti na rješenju da se stranci kojoj bi se imao vratiti izvornik isprave dostavlja takva obavijest.
Članak 91.
(1) Na izvornike i ovjerovljene prijepise određene za zbirku isprava voditelj zemljišne knjige, ako to već nije učinjeno, mora upisati broj urudžbenoga brojevnika i posljednje dvije brojke godine te ih uložiti u zbirku isprava.
(2) Nakon toga će voditelj zemljišne knjige na izvorniku sudskog rješenja potvrditi da je upis proveden, na rješenje staviti svoj skraćeni potpis, ispuniti stupac 3 urudžbenoga brojevnika te zemljišnoknjižni podnesak predati pisarnici određenoj za izradu otpravaka.
VII. glava
DOSTAVA, ČUVANJE I UNIŠTAVANJE SPISA
Članak 92.
(1) Rješenja u zemljišnoknjižnim stvarima dostavljaju se po pravilima iz članaka 120. do 122. ZZK. Rješenja u zemljišnoknjižnom postupku dostavljaju se osobno po pravilima parničnog postupka (članak 120. stavak 3, članak 91. stavak 1. ZZK).
(2) Dostavljanje se provodi po službenoj dužnosti, a pod nadzorom voditelja zemljišne knjige:
(3) Za dostavljanje je mjerodavna naredba o dostavljanju navedena u rješenju zemljišnoknjižnog suda.
(4) Rješenje će se dostaviti na adrese osoba navedene u zemljišnoknjižnom podnesku (članak 99. stavak 1. ZZK). Ako se adrese iz zemljišnoknjižnog podneska ne mogu vidjeti, pozvat će se podnositelj da u određenom roku priopći adrese. Taj se rok može produljiti samo iz važnih razloga. Na isti će se način postupiti i kad adresa navedena u zemljišnoknjižnom podnesku nije ispravna. Adrese osoba kojima se moraju dostaviti rješenja donesena po službenoj dužnosti utvrdit će se iz prethodnih spisa, a po potrebi će se pronaći po službenoj dužnosti.
(5) Prijedlog za upis ne može se odbiti samo zbog toga što u njemu nisu navedene adrese osoba kojima treba dostaviti rješenje ili ako podnositelj prijedloga nije u ostavljenom roku priopćio adrese.
Članak 93.
(1) Zemljišnoknjižni spisi vodit će se odvojeno od zbirke isprava složeni po oznaci i broju spisa. Spisi o pravnim lijekovima, te spisi o otpisima i pripisima mogu se čuvati pri prvom spisu koji se odnosi na ovu stvar, s time da će se na mjestima gdje bi trebalo uložiti kasnije podneske uložiti listovi kojima se upućuje na mjesto gdje se nalazi prvi spis.
(2) Glede uništavanja zemljišnoknjižnih spisa i pomagala primjenjuju se odredbe Sudskoga poslovnika.
DIO TREĆI
POSEBNE VRSTE POSTUPAKA
I. glava
SUGLASNOST IZMEĐU ZEMLJIŠNE KNJIGE I KATASTRA ZEMLJIŠTA
1. Opće odredbe
Članak 94.
(1) Katastar zemljišta i zemljišna knjiga moraju se održavati u stalnoj suglasnosti.
(2) Zemljišnoknjižni sud će bez odgađanja prijavljivati tijelu nadležnom za katastar zemljišta sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta (npr. otpisi i pripisi, diobe i spajanje, promjene glede vlasništva i sl), kao i sve promjene za koje je na drugi koji način službeno saznao, a od važnosti su za katastar zemljišta (članak 11. stavak 2. ZZK). Prijavljivanje takvih promjena provodi se neposrednim dostavljanjem sudskih odluka tijelu nadležnom za katastar zemljišta.
(3) Tijelo nadležno za provođenje promjena katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta u katastru zemljišta bez odgađanja obavijestit će o tim promjenama zemljišnoknjižni sud dostavljanjem prijavnih listova (članak 11. stavak 1. ZZK). Promjene prijavljene prijavnim listom tijela nadležnog za katastar koje se odnose na činjenice koje se upisuju u posjedovnicu provest će se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda donesenog po službenoj dužnosti i bez saslušanja stranaka ako iz stanja zemljišne knjige za to ne proizlaze nikakve prepreke. Rješenje zemljišnoknjižnog suda doneseno povodom prijavnog lista dostavlja se strankama po pravilima ZZK o dostavi zemljišnoknjižnih rješenja.
Članak 95.
Tijelu nadležnom za katastar slat će se onoliko otpravaka rješenja u koliko je katastarskih općina upisom u zemljišnu knjigu provedeno promjena važnih za katastar zemljišta. Ako se promjena odnosi i na katastarske čestice koje ne leže u katastarskoj općini za koju se vodi zemljišna knjiga, ova se okolnost mora, ako se ona ne vidi iz sadržaja rješenja, navesti u naredbi o dostavljanju uz navođenje brojeva zemljišta i katastarskih općina.
Članak 96.
Kad zemljišnoknjižni sud rješava o zemljišnoknjižnom podnesku koji ima za posljedicu promjenu broja katastarske čestice, a nije priložen prijavni list tijela nadležnog za katastar o novom broju, sud mora prije nego što donese rješenje, po mogućnosti kratkim putem, a prema potrebi uz dostavu zemljišnoknjižnoga podneska i eventualno podnesenoga plana, zatražiti od tijela nadležnog za katastar da odredi broj katastarske čestice.
Članak 97.
(1) Kad se prijavi da je izgrađena zgrada ili druga građevina, u zemljišnoj knjizi će se provesti promjena izgrađenosti zemljišta koja je zbog toga nastala.
(2) Kad se prijavi da je na tuđem zemljištu podignuta zgrada u namjeri da na njemu ne ostane trajno, to će se u posjedovnici učiniti vidljivim, ako zgrada nije pripadak prava građenja u smislu čl. 280. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prije toga nije potrebno saslušati vlasnika zemljišta kojem se rješenje o takvu upisu mora dostaviti osobnom dostavom.
2. Postupanje s prijavnim listovima
Članak 98.
(1) Pojedini prijavni listovi opskrbit će se bilješkom o prijamu i brojem urudžbenoga brojevnika pod kojim su upisani. U posjedovnici će se navođenjem broja urudžbenoga brojevnika pod kojim je upisan pojedini prijavni list učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka, a prijavni će se listovi predati voditelju zemljšne knjige koji mora utvrditi:
a) slaže li se prijavljeno novo stanje sa stanjem zemljišne knjige i popisima zemljišta I i II ili
b) može li se prijavljena promjena bez daljnjega izviđanja provesti rješenjem zemljišnoknjižnoga suda ili
c) je li potreban daljnji postupak, i
d) tiče li se prijavljena promjena djelomično ili isključivo zemljišne knjige drugoga suda.
(2) O predmetu prijavnog lista voditelj zemljišne knjige sastavlja izvještaj, te ga zajedno s nacrtom rješenja koje treba donijeti dostavlja zemljišnoknjižnom sucu. Izvještaj mora sadržavati podatke zemljišne knjige o zemljištima spomenutima u prijavnom listu, utvrđenje slaže li se prijavljeno novo stanje sa stanjem zemljišne knjige, eventualno postojeća nesuglasja između zemljišne knjige i katastra, utvrđenje je li prijavljena promjena u zemljišnoj knjizi provodljiva, postoji li potreba za daljnjim postupkom.
(3) Rješenja zemljišnoknjižnog suda kojima se rješava o prijavnom listu dostavljaju se svim osobama čija su prava upisana u zemljišnoknjižnom ulošku u kojem je provedena promjena podataka i koje se prema sadržaju rješenja moraju obavijestiti, te tijelu nadležnom za katastar s pozivom na broj prijavnog lista.
(4) Prijavni listovi na temelju kojih je provedena promjena podataka u zemljišnoj knjizi uložit će se u zbirku isprava.
Članak 99.
(1) Kad se prijavljene promjene odnose na više zemljišta glede kojih više sudova vode zemljišne knjige, sudovi moraju postupati sporazumno. Sud kojemu je prijavni list stigao osvrnut će se prilikom svojih izviđaja i na službene radnje koje mora poduzeti drugi sud kojem mora dostaviti prijepis prijavnog lista, prijepis zapisnika koje je sastavio i koji su potrebni za rješavanje, te mu priopćiti rješenje koje namjerava donijeti.
2) Kad se oba suda slažu, izdat će odgovarajuća rješenja. Ako se po mišljenju obaju sudova mora pokrenuti postupak za promjenu podataka zemljišne knjige, daljnji postupak isključivo vodi sud kod kojeg je upisano zemljište koje bi se moralo smanjiti.
(3) Kad su mišljenja obaju sudova različita, mjerodavno je u prvom redu mišljenje onoga suda koji smatra da se mora provesti veća promjena. Kad to rješenje postane pravomoćno, ono obvezuje oba suda.
(4) Oba suda dostavit će rješenje o promjeni podataka tijelu nadležnom za katastar.
II. glava
OSNIVANJE, OBNAVLJANJE I DOPUNJAVANJE ZEMLJIŠNE KNJIGE
1. Opće odredbe
Članak 100.
(1) Zemljišna se knjiga osniva na temelju odluke ministra pravosuđa, a po službenoj dužnosti postupak osnivanja provodi sud prvog stupnja na čijem je području katastarska općina za koju se zemljišna knjiga osniva (članak 179. stavak 1. ZZK).
(2) Ako u odluci ministra pravosuđa o osnivanju zemljišne knjige nije drukčije određeno, osnivanje zemljišne knjige provest će zemljišnoknjižni sudac onoga suda koji je po članku 179. stavak 4. ZKK nadležan za vođenje postupka osnivanja zemljišne knjige za određenu kastastarsku općinu.
(3) Pravilo iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se i na postupak obnavljanja, dopunjavanja i preoblikovanja zemljišne knjige.
Članak 101.
(1) Svi podnesci koji se odnose na osnivanje zemljišne knjige jedne kastastarske općine uzimaju se u isti spis. Ako je to svrhovito radi lakšeg pregleda, pojedini se podnesci mogu, bez obzira na red po kojem su stigli, u zajedničkom spisu grupirati prema sadržaju, dobiti poseban omot i označiti se posebnim rednim brojevima, koji su sastavljeni od broja grupe i od rednoga broja podneska (npr. podnesak koji je stigao u spis Z. 15/97 u kojem je dobio redni broj 165, a spada u treću grupu toga spisa dobiva poslovni broj Z. 15/97/3/165).
(2) Podnesci koji se odnose na određeni zemljišnoknjižni uložak odvajaju se uvijek u posebnu grupu. Prijave i prigovori podneseni u ispravnom postupku koji se odnose na isti zemljišnoknjižni uložak uzimaju se u isti spis, a njihov se redni broj određuje brojem spisa i podbrojem koji se određuje po redoslijedu njihova primitka. Pod tim se brojem provodi i zabilježba prijave i prigovora, te donosi odluka povodom prijave ili prigovora.
2. Osnivanje zemljišne knjige
Članak 102.
(1) Osnivanje zemljišne knjige provodi se po pravilima iz članaka 179. do 197. ZZK na način da se za svako zemljište (kastastarsku česticu) sastavlja zemljišnoknjižni uložak (postupak osnivanja), a nakon otvaranja zemljišne knjige provodi se ispravni postupak.
(2) U postupku osnivanja zemljišne knjige sastavljaju se zemljišnoknjižni ulošci po pravilima iz članaka 181. do 185. ZZK na temelju podataka katastarske izmjere zemljišta, zemljišne knjige i knjige položenih ugovora koje će se zatvoriti, isprava položenih u sudu radi stjecanja stvarnih prava na nekretninama koje nisu bile upisane u zemljišnoj knjizi, podataka o osnivanju tereta popisom po pravilima o ovršnom postupku.
(3) Glede upisa koji se provode u postupku sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka zemljišne knjige u osnivanju primjenjuju se na odgovarajući način pravila ZZK i Poslovnika o sadržaju upisa pojedinoga knjižnoga prava, osobnog odnosa ili pravne činjenice, te o načinu i mjestu provedbe upisa. Upisi se provode u listove zemljišnoknjižnog uloška čije su stranice sačinjene po obrascima određenim ovim Poslovnikom za listove zemljišno-knjižnog uloška.
(4) Za svako se pojedino zemljište sastavlja posebni zemljišnoknjižni uložak (članak 181. stavak 1. ZZK). Više zemljišta upisat će se u isti zemljišnoknjižni uložak kad je na njima izgrađena jedna zgrada ili kad one inače čine pravnu cjelinu pri čemu se moraju poštivati odredbe članaka 19. stavak 3. ZZK (članak 18. stavak 2. ZZK). Na zahtjev vlasnika prijavom u ispravnom postupku u jedan će se zemljišnoknjižni uložak upisati više zemljišta (članak 181. stavak 3. ZZK). Na zahtjev vlasnika prijavom u ispravnom postupku za pojedina zemljišta upisana u isti zemljišnoknjižni uložak sastavit će se novi zemljišnoknjižni uložak.
(5) Podaci o broju, površini, obliku i izgrađenosti katastarske čestice unose se u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška prema podacima katastarske izmjere zemljišta koji je sudu dostavilo tijelo nadležno za katastar (članak 183. ZZK).
(6) Podaci o vlasnicima zemljišta unose se u vlastovnicu zemljišnoknjižnoga uloška prema podacima iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti, knjige položenih ugovora, isprava položenih u sudu radi stjecanja stvarnih prava na nekretninama koje nisu bile upisane u zemljišnu knjigu (članak 184. stavak 1. ZZK). Kad se iz tih podataka ne može utvrditi tko je vlasnik nekretnine, kao vlasnik će se upisati osoba koja je u katastru upisana kao posjednik odnosno korisnik zemljišta (članak 184. stavak 2. ZZK). Kad ni prema katastru nije moguće utvrditi tko je vlasnik, upisat će se Republika Hrvatska kao vlasnik (članak 184. stavak 3. ZZK). Upisi prava upravljanja odnosno prava korištenja na nekretninama u društvenom vlasništvu, te prava korištenja odnosno prvenstvenoga prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu provedeni su u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti, upisuju se prilikom osnivanja zemljišne knjige kao vlasništvo po odredbama članka 220. ZZK.
(7) Kad je na više katastarskih čestica izgrađena jedna zgrada ili je u isti uložak upisano više katastarskih čestica koje čine pravnu cjelinu, u vlastovnicu se upisuju podaci o vlasniku odnosno suvlasnicima zemljišnoknjižnog tijela po pravilima iz članka 184. stavka 4. i 5. ZZK. Kad je u istom zemljišnoknjižnom ulošku u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti ili u knjizi položenih ugovora upisano više zemljišnoknjižnih tijela koja se odnose na istu nekretninu, sva će se zemljišnoknjižna tijela koja se odnose na istu nekretninu spojiti u jedno zemljišnoknjižno tijelo, a upis vlasništva provest će se po pravilima iz članka 221. stavka 1. ZZK. Kad je u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti kao posebno zemljišnoknjižno tijelo upisana zgrada izgrađena na zemljištu u društvenom vlasništvu, zemljište i zgrada će se spojiti u jedno zemljišnoknjižno tijelo, a upis vlasništva će se provesti po pravilima iz članka 221. stavka 2. ZZK. Vlasništvo posebnoga dijela zgrade upisano u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti provodi se upisom suvlasništva na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine prema pravilima iz članka 222. stavak 1. ZZK.
(8) Podaci o teretima unose se u teretovnicu zemljišno-knjižnoga uloška prema podacima o teretima i njihovim ovlaštenicima iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti, knjige položenih ugovora, isprava položenih u sud radi osnivanja stvarnih prava na nekretninama koje nisu bile upisane u zemljišnu knjigu, iz katastra, te iz isprava o osnivanju tereta popisom sukladno odredbama o ovršnom postupku koje je sudski odjel u čiji djelokrug spada vođenje ovršnog postupka po službenoj dužnosti dostavio zemljišnoknjižnom sudu nakon što mu je dostavljena odluka ministra pravosuđa o započinjanju postupka osnivanja zemljišne knjige (članak 185. stavci 1. i 2. ZZK), prvenstveni red upisa u teretovnici određuje se u skladu s pravilima iz članka 220. stavak 3. ZZK.
(9) Kad su upisi u vlastovnici provedeni po pravilima iz stavka 7. ovoga članka upisi u teretovnici provode se na način i s prvenstvenim redom određenim u članku 185. stavak 4. i 5. odnosno na način i s prvenstvenim redom određenim člankom 221. stavak 3. i člankom 222. stavak 2. ZZK.
(10) Za zemljište koje je opće dobro sastavit će se zemljišnoknjižni uložak ako iz podataka na temelju kojih se sastavlja zemljišnoknjižni uložak (članak 182. ZZK) proizlazi da je to zemljište kao opće dobro već bilo upisano u zemljišnoj knjizi ili knjizi položenih ugovora. U protivnom će se za zemljište koje je opće dobro sastaviti zemljišnoknjižni uložak samo ako to u ispravnom postupku zatraži osoba koja na tome ima pravni interes. Nakon okončanja ispravnog postupka za zemljište koje je opće dobro na zahtjev osobe koja na tome ima pravni interes sastavit će se zemljišnoknjižni uložak po pravilima o dopunjavanju zemljišne knjige. Zemljišta koja su opće dobro, a nisu upisana u zemljišnoj knjizi ili knjizi položenih ugovora koje će se zatvoriti, upisat će se u Popis II. po pravilima iz članka 35. stavka 2. Poslovnika.
(11) Kad se u zemljišnoknjižni uložak koji se sastavlja unose podaci preuzeti iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti osnivanjem nove zemljišne knjige ili iz knjige položenih ugovora na mjestu na kojem su ti podaci upisani u zemljišnoj knjizi odnosno knjizi položenih ugovora koja će se zatvoriti navest će se broj zemljišnoknjižnog uloška u koji su unijeti podaci te redni broj pod kojim je u listu zemljišnoknjižnog uloška proveden upis (npr. preneseno u z.k.ul. broj 123, k.o. Grad Zagreb, upis B-12).
(12) Svaki pojedini list zemljišnoknjižnog uloška sastojat će se od onoliko stranica koliko je potrebno za upise pri čemu se moraju imati u vidu i budući upisi. U pravilu će se zemljišno-knjižni uložak sastojati od jedne stranice posjedovnice, četiri stranice vlastovnice i četiri stranice teretovnice.
Članak 103.
(1) Istodobno sa sastavljanjem zemljišnoknjižnih uložaka sastavljaju se i pomoćni popisi na način i po obrascima određenim ZZK i ovim Poslovnikom koji će se istodobno s provedbom upisa naloženih u ispravnom postupku sravnjivati s tim nastalim promjenama.
(2) Zemljišnoknjižni će se ulošci uvezati u sveske tako da se grupiraju redom po brojevima. Veličina pojedine sveske odredit će se tako da njezina veličina bude pogodna za rukovanje. Na korice svake sveske stavit će se natpis s nazivom katastarske općine te brojevima zemljišnoknjižnih uložaka od ---------- do ---------- .
(3) Zemljišnoknjižni ulošci sastavljeni u ispravnom postupku ili naknadno u postupku dopunjavanja zemljišne knjige uvezat će se naknadno, po potrebi i u novu svesku.
Članak 104.
(1) Kad se sastave zemljišnoknjižni ulošci za cijelu kastastarsku općinu sudac koji je provodio postupak osnivanja zemljišne knjige bez odlaganja će se o tome dostaviti izvješće ministru pravosuđa radi donošenja odluke o otvaranju zemljišne knjige (članak 180. stavak 1. ZZK).
(2) Kad ministar pravosuđa odredi da se sa sastavljenim zemljišnoknjižnim ulošcima postupa kao sa zemljišnom knjigom (otvaranje zemljišne knjige) na zemljišnoj knjizi odnosno na knjizi položenih ugovora koji se zatvaraju označit će se da su zatvorene.
Članak 105.
(1) S otvaranjem zemljišne knjige ujedno se otvara postupak ispravljanja upisa u njoj (članak 180. stavak 3. ZZK). U ispravnom se postupku po pravilima iz članka 186. do 196. ZZK ispravljaju, nadopunjuju, mijenjaju, brišu upisi provedeni u postupku osnivanja u pojedinim listovima (posjedovnici, vlastovnici, teretovnici) zemljišnoknjižnih uložaka, te provode upisi koji nisu provedeni prilikom sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka. Upisi se ispravljaju i provode na temelju prijava i prigovora podnesenih u roku za ispravak određenom u javnom oglasu po odredbama članka 186. stavak 2. ZZK.
(2) Javni oglas o otvaranju ispravnoga postupka sa sadržajem određenim u članku 186. stavak 1. ZZK objavljuje se u "Narodnim novinama", te na oglasnoj ploči suda. Na postojanje toga oglasa upozorit će se i drugim načinom djelotvornog obavještavanja (npr. objavljivanjem oglasa u javnim glasilima, objavljivanjem oglasa na oglasnoj ploči tijela nadležnog za katastar i na oglasnim pločama tijela lokalne uprave i samouprave i sl.). O načinu na koji će se upozoriti na javni oglas o otvaranju ispravnoga postupka odlučuje predsjednik općinskoga suda koji vodi postupak osnivanja zemljišne knjige.
(3) Prijave i prigovori podneseni u ispravnom postupku raspravljaju se na raspravi za ispravak pred zemljišnoknjižnim sudom (članak 191. stavak 1. ZZK). Za svaki se pojedini zemljišnoknjižni uložak vodi posebna rasprava za ispravak na kojoj se raspravlja o svim prijavama i prigovorima koji se odnose na taj zemljišnoknjižni uložak (članak 191. stavak 2. ZZK). Rasprava za ispravak vodi se prema pravilima izvanparničnog postupka (članak 191. stavak 4. ZZK), te prema pravilima iz članka 192. i 193. ZZK.
(4) O prijavama i prigovorima zemljišnoknjižni sud odlučuje postupajući po pravilima iz članaka 194. do 196. ZZK.
(5) Upisi provedeni na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda donesenog povodom prijave ili prigovora podnesenih u ispravnom postupku provode se po odredbama ZZK i ovog Poslovnika o provedbi upisa.
3. Obnova i dopuna zemljišne knjige
Članak 106.
(1) Zemljišna će se knjiga obnoviti kad je uništena, izgubljena ili je postala neupotrebljiva. Ako su uništeni samo pojedini njezini dijelovi, obnova će se ograničiti samo na te dijelove. Obnova će se provesti i kad zemljišna knjiga nije potpuno uništena, već su upisi još čitljivi, ali je knjiga neprikladna za trajnu uporabu.
(2) Ako se zemljišna knjiga obnavlja samo djelomično, o pokretanju postupka obnove osobnom će se dostavom obavijestiti svi upisani nositelji knjižnih prava ako se mogu razabrati iz čitljivih listova.
(3) Na postupak obnavljanja zemljišne knjige primjenjuju se pravila iz članka 198. ZZK, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZZK i Poslovnika o postupku osnivanja i ispravnom postupku.
Članak 107.
(1) Zemljišna će se knjiga po službenoj dužnosti dopuniti daljnjim zemljišnoknjižnim ulošcima kad u nju nisu upisana sva zemljišta katastarske općine za koju se knjiga vodi koja su se po službenoj dužnosti morala upisati u zemljišnu knjigu prilikom osnivanja. Dopunjavanje se provodi sastavljanjem zemljišno-knjižnih uložaka za neupisana zemljišta.
(2) Zemljišna će se knjiga dopuniti i kad osoba koja na tome ima pravni interes zahtijeva da se u zemljišnu knjigu upiše zemljište koje je opće dobro.
(3) Na postupak dopunjavanja zemljišne knjige primjenjuju se pravila iz članka 199. ZZK, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZZK i Poslovnika o postupku osnivanja i ispravnom postupku. Zemljišnoknjižni uložak sastavlja se po pravilima o sastavljanju zemljišnoknjižnih uložaka u postupku osnivanja, a glede sastavljenog uloška provodi se ispravni postupak po pravilima o ispravnom postupku kod prvog osnivanja zemljišne knjige.
4. Pojedinačni ispravni postupak
Članak 108.
(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).
(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
Članak 109.
(1) Pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes.
(2) U prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. Uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišno-knjižnog uloška.
(3) Prijedlog za otvaranje ispravnog postupka može sadržavati i prijedlog da se nakon okončanja postupka protiv osobe u čiju je korist na temelju odluke suda donesene na raspravi za ispravak upisano knjižno pravo provede određeni upis (uknjižba, predbilježba, zabilježba). U tom se dijelu prijedlog smatra kao prijedlog za upis u smislu članaka 95. do 105. ZZK kojom se moraju priložiti isprave na osnovi kojih se po ZZK može dopustiti zatraženi upis. O tom će se prijedlogu za upis odlučivati nakon okončanja ispravnog postupka prije svih kasnijih predmeta i podnesaka (članak 201. stavak 2. ZZK).
(4) Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
(5) Ako bi se u ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici glede površine, oblika, broja, izgrađenosti pojedinih dijelova zemljišnoknjižnog tijela, prijedlogu treba priložiti prijavni list katastra o nastaloj promjeni.
(6) Prijedlog se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sve osobe kojima se po odredbama ZZK i Poslovnika mora dostaviti.
(7) S prijedlogom na temelju kojega je doneseno rješenje o pokretanju ispravnog postupka postupa se u daljnjem tijeku ispravnog postupka kao s prigovorom odnosno prijavom podnesenom u ispravnom postupku.
Članak 110.
(1) Na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka u natpisu zemljišnoknjižnog uloška zabilježit će se da je otvoren pojedinačni ispravni postupak. Ta će se zabilježba izbrisati po službenoj dužnosti kad protekne rok od trideset dana od zaključenja rasprave za ispravak.
(2) Protiv rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna žalba, što ne sprječava osobe koje za to imaju pravni interes da svoja prava ostvaruju u tijeku ispravnog postupka odnosno u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom.
Članak 111.
(1) Kad se otvori pojedinačni ispravni postupak, zemljišno-knjižni sud će po službenoj dužnosti, bez odgađanja objaviti javnim oglasom:
- da je glede zemljišnoknjižnog uloška br. ----- , katastarska općina --------- u kojem su u korist ----------- (podaci o knjižnom vlasniku) upisana zemljišta (katastarsle čestice) broj ------ na prijedlog ---------- (podaci o predlagatelju) otvoren pojedinačni ispravni postupak kojim predlagatelj zahtijeva da se u navedenom ulošku provedu i isprave sljedeći upisi: --------- ------------------ (navesti sve navode iz prijedloga glede upisa koji se zahtijevaju u svezi zemljišnoknjižnog uloška, a po potrebi navesti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška);
- da se sve osobe koje se protive da se zemljišnoknjižni uložak na predloženi način ispravi, koje smatraju da bi u zemljišnoknjižni uložak trebalo upisati nešto što nije predloženo ili da bi trebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis pozivaju da stave zemljišnoknjižnbom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore u određenom roku (rok za ispravak) čiji početak i kraj moraju u oglasu biti izričito navedeni određivanjem kalendarskog dana.
(2) Rok za podnošenje prigovora ili prijava ne može biti kraći od trideset niti dulji od 6 mjeseci (članak 200. stavak 2. ZZK).
(3) Oglas će se, osim u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda, na trošak predlagatelja objaviti i u sredstvima javnog priopćavanja te drugim načinima djelotvornog obavještavanja (npr. u lokalnim novinama, na lokalnoj radiopostaji, na oglasnoj ploči općine, grada i sl.).
Članak 112.
(1) Rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, zajedno s primjerkom prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i primjerkom oglasa, osobno će se i bez odgađanja dostaviti svim osobama u čiju su korist u zemljišnoknjižnom ulošku glede koga se provodi pojedinačni ispravni postupak provedeni zemljišnoknjižni upisi.
(2) Ako bi se u ispravnom postupku trebali ispraviti upisi u posjedovnici zbog diobe pojedinih zemljišta, otpisa ili pripisa iz drugih zemljišnoknjižnih uložaka, rješenje će se dostaviti i svim osobama u čiju su korist provedeni zemljišnoknjižni upisi u zemljišnoknjižnim ulošcima u kojima su upisana zemljišta koja su obuhvaćena promjenama koje bi trebalo provesti u posjedovnici (npr. zemljišta koje bi u cijelosti ili djelomično trebalo pripisati u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška glede koga se vodi pojedinačni ispravni postupak i sl).
(3) Rješenje o osobama navedenim u stavcima 1. i 2. ovog članka dostavlja isključivo radi bolje obavijesti. Činjenica da je dostava neuredno ili da nije uopće provedena ne daje prava samo zbog toga osporavati valjanost upisa provedenih u ispravnom postupku.
(4) Rok za podnošenje prijava ili prigovora i u odnosu na osobe kojima je rješenje temeljem stavaka 1. i 2. ovog članka osobno dostavljeno teče od dana određenog javnim oglasom, na što će se u rješenju izričito upozoriti.
(5) Rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka dostavit će se i ovršnom odjelu općinskog suda koji je bio mjesno nadležan za provedbu postupka ovrhe i osiguranja osnivanjem tereta koji su inače predmet upisa u zemljišnu knjigu, a osnovani su na zemljištima upisanim u zemljišnoknjižni uložak glede kojih se vodi pojedinačni ispravni postupak. Ovršni sud dužan je dostaviti rješenja o određivanju ovrhe ili takvih mjera osiguranja donesenih protiv osobe u čiju bi se korist u pojedinačnom ispravnom postupku trebalo upisati vlasništvo zemljišnoknjižnog tijela. S dostavljenim rješenjima postupa se kao s prijavama i prigovorima podnesenim u roku za ispravak.
Članak 113.
(1) Glede podnesenih prijava i prigovora primjenjuju se odredbe članka 188. ZZK o obliku i sadržaju prijave i prigovora te o zabilježbi prijave i prigovora.
(2) S prijedlogom za pokretanje ispravnog postupka postupa se kao da je prijava ili prigovor podnesen u roku za ispravak, a zabilježba prijave i prigovora (članak 188. stavak 2. i 3. ZZK) provest će se po službenoj dužnosti istodobno s provedbom zabilježbe da je otvoren pojedinačni ispravni postupak.
Članak 114.
(1) Na raspravu za ispravak, odlučivanje o prijavama i prigovorima, na provedbu upisa u pojedinačnom ispravnom postupku, te na tužbu za ispravak primjenjuju se pravila iz članaka 191. - 197. ZZK.
(2) Upisi provedeni u zemljišnoknjižnom ulošku prije pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka koji nisu ispravljeni, promijenjeni ili izbrisani na osnovi odluke koju je sud donio na raspravi za ispravak imaju sve učinke zemljišnoknjižnih upisa, i to od časa njihove provedbe.
DIO ČETVRTI
POLAGANJE ISPRAVA
Opće odredbe
Članak 115.
(1) Polaganje isprava je postupak u kojem se u zbirku položenih isprava polažu sve isprave koje po ZZK mogu biti temelj za provedbu zemljišnoknjižnih upisa (uknjižbe, predbilježbe, zabilježbe), a odnose se na zemljišta koja nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi odnosno za koja zemljišna knjiga nije osnovana, ili je uništena ili je nestala uslijed rata ili elementarnih nepogoda.
(2) U zbirku položenih isprava polažu se i javne ili javnoovjerovljene isprave kojima je po Ovršnom zakonu određena provedba ovrhe ili mjera osiguranja na zemljištu koje nije upisano u zemljišnu knjigu.
(3) Kad je polaganje isprave u zbirku položenih isprava pretpostavka stjecanja, promjene i prestanka prava na neupisanim zemljištima određuje poseban zakon.
(4) Ne smatra se da zemljište koje ima određeni katastarski broj (katastarska čestica) nije upisano u zemljišnu knjigu samo zbog toga što u zemljišnoj knjizi osnovanoj za katastarsku općinu u kojoj zemljište leži u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište tog katastarskog broja nije provedena promjena njegova oblika, površine ili izgrađenosti.
Članak 116.
(1) Za provedbu postupka polaganja isprava mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi zemljište.
(2) Na polaganje isprava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZZK i Poslovnika ako nije što posebno određeno.
Prijedlog za polaganje
Članak 117.
(1) Glede prijedloga za polaganje isprave primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ZZK o prijedlogu za upis u zemljišnu knjigu, s time da u prijedlogu za polaganje isprave zemljište mora biti označeno katastarskim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži.
(2) S prijedlogom za upis u zemljišnu knjigu koji se odnosi na zemljište koje nije upisano u zemljišnu knjigu postupat će se kao s prijedlogom za polaganje isprave.
Prilozi
Članak 118.
(1) Prijedlogu za polaganje isprave mora se priložiti izvadak iz katastarskog plana o položaju, obliku i površini zemljišta.
(2) Prijedlogu za polaganje isprave mora se priložiti izvornik ili ovjerovljeni prijepis isprave čije se polaganje zahtijeva. Isprava mora ispunjavati sve opće pretpostavke određene pravilima ZZK glede isprave (članak 43. i 44. ZZK) te posebne pretpostavke kad se zahtijeva polaganje isprave s pravnim učincima uknjižbe (članak 52.-55. ZZK), s time da umjesto pristanka za uknjižbu (članak 54. stavak 1. točka b ZZK) isprava mora sadržavati dopuštenje za polaganje isprave. Ako je u ispravi dano dopuštenje za uknjižbu glede zemljišta koje nije upisano u zemljišnu knjigu, smatra se da je time dano i dopuštenje za polaganje isprave.
(3) Kad se zahtijeva polaganje isprave s pravnim učincima neke određene zabilježbe, isprava mora ispunjavati pretpostavke koje mora imati isprava na osnovi koje se u zemljišnim knjigama može provesti ta zabilježba.
(4) Prijedlogu za polaganje isprave mora se priložiti i javna ili javnoovjerovljena isprava kojom se dokazuje ili barem čini vjerojatnim da je osoba koja je dala pristanak za polaganje odnosno protiv koje se provodi postupak polaganja isprave, vlasnik zemljišta odnosno da je nositelj prava glede koga se zahtijeva polaganje isprave. Tu ispravu može zamijeniti i javnoovjerovljena izjava ili izjava dana usmeno na zapisnik kod suda u kojoj ta osoba izjavljuje da je vlasnik zemljišta.
(5) Kad se zahtijeva polaganje isprave kojom je po odredbama Ovršnog zakona određena ovrha ili mjera osiguranja na zemljištu koje nije upisano u zemljišnoj knjizi, umjesto isprava navedenih u stavku 4. ovog članka dovoljno je priložiti ispravu kojom je po članku 125. Ovršnog zakona dokazano vlasništvo odnosno pljenidbeni popis.
Kartoni zemljišta
Članak 119.
(1) Za svako zemljište glede kojega je položena neka isprava vodi se poseban karton (zk. obr. br. 18) u koji se upisuje zemljište s oznakama iz katastra zemljišta (broj, površina, izgrađenost), naziv katastarske općine u kojoj leži, brojevi pod kojima su isprave glede tog zemljišta položene u zbirku položenih isprava.
(2) Kartoni se vode po katastarskim brojevima zemljišta.
(3) Kartoni se vode u obliku kartoteke, i to odvojeno za svaku katastarsku općinu.
(4) Za svako se zemljište vodi samo jedan karton koji se otvara kad se zatraži prvo polaganje isprave glede tog zemljišta. Sva kasnija polaganja glede tog zemljišta upisuju se u isti karton.
(5) Za zemljište glede koga je prvi put zatraženo polaganje isprave karton će se otvoriti čim sud zaprimi prijedlog za polaganje isprave.
Zbirka položenih isprava
Članak 120.
(1) U zbirku položenih isprava ulažu se isprave glede kojih je dopušteno polaganje.
(2) Za vođenje zbirke položenih isprava primjenjuju se pravila ovoga Poslovnika i ZZK.
Pomoćni popis osoba
Članak 121.
(1) Glede zemljišta upisanih u kartone jedne katastarske općine vodi se abecedni popis osoba u čiju je korist provedeno polaganje.
(2) Popis se vodi u obliku kartoteke, i to tako da se za svaku osobu vodi poseban odvojeni karton (zk. obr. br. 19) u koji se upisuju prava za koja je u njihovu korist provedeno polaganje te brojevi pod kojima su položene isprave u zbirku položenih isprava.
(3) Za svaku se osobu vodi samo jedan karton koji se otvara kad se u korist te osobe prvi put provede polaganje isprave. Sva kasnija polaganja isprava u korist te osobe upisuju se u isti karton. Ako na kartonu nema više mjesta za upise, upisi će se provoditi u dopunskom kartonu, koji se kao takav mora označiti.
Urudžbeni brojevnik predmeta polaganja isprava
Članak 122.
Za upisivanje predmeta povodom prijedloga za polaganje isprava vodi se poseban urudžbeni brojevnik (ZP) uz odgovarajuću primjenu odredbi Poslovnika o urudžbenom brojevniku zemljišnoknjižnih podnesaka (članak 56.-58. Poslovnika).
Razgledanje položenih isprava, izvaci, prijepisi, službene potvrde
Članak 123.
Svako može zahtijevati uvid u urudžbeni brojevnik, kartone, pomoćni popis osoba, zbirku položenih isprava. Uvid se može ostvariti samo u nazočnosti voditelja zemljišne knjige, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZZK i Poslovnika o razgledanju zemljišne knjige, izdavanju izvadaka, prijepisa i službenih potvrda.
Postupanje s prijedlozima za polaganje
Članak 124.
(1) Prijedlozi za polaganje isprave označuju se oznakom spisa, koja se sastoji od kratice naziva urudžbenoga brojevnika (PZ) u koji je upisan, rednog broja upisa u urudžbenom brojevniku i posljednjih dvaju brojeva godine u kojoj je unesen u urudžbeni brojevnik (npr. PZ-23/97).
(2) Prvenstveni red prijedloga za polaganje isprava određuje se po odredbama ZZK o prvenstvenom redu (članak 45. stavak 1. ZZK), pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Poslovnika o bilješci o primitku na zemljišnoknjižnim dopisima (članak 54. i 55. Poslovnika).
(3) Kad se prijedlog odnosi na polaganje isprave glede zemljišta za koje još nije otvoren karton, novi će se karton otvoriti istodobno s ispunjavanjem stupaca 1-5 urudžbenoga brojevnika koji se ispunjavaju po primitku prijedloga za polaganje isprave po odredbama članka 57. Poslovnika.
(4) U kartonu će se običnom pisaljkom učiniti vidljivim dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za polaganje te broj urudžbenoga brojevnika pod kojim je zaprimljen prijedlog (plomba, članak 98. stavak 1. ZZK, članak 57. stavak 3. i 4. Poslovnika).
(5) Ako se jednim podneskom zahtijeva i zemljišnoknjižni upis i polaganje isprave, podnesak će se zaprimiti i kao zemljišnoknjižna stvar, s tim da će se ispravi priložiti dva prijepisa isprave; jedan za zbirku isprava u zemljišnoj knjizi, a drugi za zbirku položenih ugovora.
Izvještaj
Članak 125.
(1) Nakon što se ispune stupci 1.-5. urudžbenoga brojevnika, usporedit će se prijedlog za polaganje isprave sa zemljišno-knjižnim stanjem i stanjem kartona, kako bi se utvrdilo odnosi li se isprava na zemljište koje nije upisano ni u jednoj zemljišnoj knjizi te je li za odnosno zemljište već otvoren poseban karton. O rezultatu usporedbe sastavit će se kratki pismeni izvještaj.
(2) Izvještaj se mora napisati na prijedlogu za polaganje ili na odvojenom listu, mora biti datiran i potpisan od osobe koja ga je načinila.
Odlučivanje o prijedlogu
Članak 126.
(1) Na odlučivanje o prijedlogu za polaganje isprave na odgovarajući se način primjenjuju pravila ZZK o odlučivanju o prijedlogu za upis (članak 106-111. ZZK), te odredbe Poslovnika o odlučivanju o zemljišnoknjižnom podnesku (članak 62.-68.).
(2) Kad je zemljište upisano u zemljišnoj knjizi, prijedlog za polaganje isprave će se odbiti.
(3) Ako se prijedlog ne odbije primjenom stavka 2. ovog članka, zemljišnoknjižni sud će, nakon što je pregledao prijedlog za polaganje i priloge, dopustiti polaganje ako:
- nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva polaganje sposobne raspolagati predmetom na koji se polaganje odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena,
- utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i
- isprave imaju potrebni oblik.
(4) Glede polaganja isprava ne primjenjuju se pravila Zakona o zemljišnim knjigama o knjižnom predniku (članak 40. do 42. ZZK).
Provedba
Članak 127.
(1) Za provedbu polaganja isprava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Poslovnika o provedbi upisa (članak 69. do 91. Poslovnika) ako nije što drugo određeno.
(2) Polaganje se provodi upisom u karton koji se vodi za zemljište na koga se isprava odnosi na mjestu gdje je u kartonu provedena plomba.
(3) Upis mora sadržavati podatke o osobi u čiju je korist provedeno polaganje, vrsti upisa, podatke o ispravi koja je položena, bitni sadržaj prava, datum i broj pod kojim je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu, te datum donošenja rješenja o dopuštenju polaganja.
(4) Ako je prijedlog za polaganje odbijen, odbijeni će se prijedlog zabilježiti.
(5) Ako na kartonu nema više mjesta za provedbu upisa, upisi će se provoditi u dopunskom kartonu, koji se kao takav mora označiti.
(6) Nakon provedbe upisa u kartonu na ispravi će se učiniti vidljivim da je polaganje obavljeno, a isprava će se uložiti u zbirku isprava, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila Poslovnika o ulaganju isprava u zbirku isprava (članak 90. i 91. Poslovnika).
(7) Ako je prijedlogu udovoljeno, u popisu osoba će se upisati pravo glede kojega je položena isprava.
DIO PETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
I. Glava
Povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora
Članak 128.
(1) Od stupanja na snagu Poslovnika, knjiga položenih ugovora osnovana Pravilnikom o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora ("Narodne novine", broj 42/91, 16/94) dio je zemljišne knjige koja se vodi za katastarsku općinu za koju se vodi knjiga položenih ugovora.
(2) Podulošci knjige položenih ugovora su podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada glede čijih su posebnih dijelova osnovani podulošci u knjizi položenih ugovora.
(3) Upisi provedeni u podulošcima prije povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora odnose se na suvlasnički dio cijelog zemljišnoknjižnog tijela koji pripada pojedinom suvlasniku s čijim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine.
Članak 129.
(1) S prijedlozima za upis u knjigu položenih ugovora podnesenim do stupanja na snagu Poslovnika postupat će se kao s prijedlozima za upis u zemljišnu knjigu.
(2) Istodobno s provedbom upisa iz stavka 1. ovog članka po službenoj će se dužnosti postupiti po odredbama Poslovnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.
(3) Daljnji upisi glede posebnog dijela nekretnine provodit će se u podulošku knjige položenih ugovora po pravilima ZZK o upisima u poduložak (članak 20. stavak 4.-7. ZZK), Poslovnika i Pravilnika o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora, s time da se ti upisi smatraju upisima provedenim u glavnom zemljišnoknjižnom ulošku. Pri odlučivanju o prijedlogu za upis u poduložak bit će mjerodavno stanje u glavnom zemljišno-knjižnom ulošku i u podulošku.
Članak 130.
(1) Voditelj zemljišnih knjiga uz pristanak zemljišno-knjižnog suca načinit će plan povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora po katastarskim općinama. Pri određivanju redoslijeda katastarskih općina preporučuje se da se povezivanje provede prvo za one katastarske općine u kojima se provodi više upisa u knjigu položenih ugovora. Preporučuje se da rok za povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora bude što je moguće kraći (npr. šest mjeseci do godinu dana).
(2) Na poslovima povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora mogu, pored zemljišnoknjižnih službenika, u skladu s Poslovnikom i Sudskim poslovnikom raditi i drugi zaposlenici suda, a po potrebi i vanjski suradnici.
Članak 131.
(1) Povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora provodi se na način da se u zemljišnoj knjizi u kojoj je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada provodi promjena izgrađenosti zemljišta te upisuju vlasnici posebnih dijelova nekretnine po pravilima ZZK i Poslovnika o upisu vlasništva posebnih dijelova nekretnine koji su povezani s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine.
(2) Zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti u posjedovnici provesti promjenu izgrađenosti zemljišta nastalu građenjem zgrade. Promjena izgrađenosti provest će se prema podacima iz knjige položenih ugovora (odjeljak AI poduloška), i to bez prijavnog lista katastra. Ako podaci o zemljištu u zemljišnoj knjizi ne odgovaraju podacima o zemljištu u podulošku, po službenoj će se dužnosti od katastra zemljišta zatražiti potvrda o identifikaciji zemljišta.
(3) U posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište učinit će se vidljivim svi brojevi poduložaka u kojima su u knjizi položenih ugovora upisani posebni dijelovi nekretnine. Upisi poduložaka provode se po pravilima ZZK i Poslovnika o označavanju poduložaka u posjedovnici.
(4) Zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti u vlastovnicu zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada upisati vlasništvo posebnog dijela nekretnine u korist osoba koje su u knjizi položenih ugovora upisane kao vlasnici posebnih dijelova. Upisi se provode po pravilima ZZK i Poslovnika o upisu vlasništva posebnih dijelova nekretnina koji su povezani s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine. Dok se ne odrede suvlasnički dijelovi, u korist svakog suvlasnika upisat će se da je njegov suvlasnički dio jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika.
(5) Uz ime svakog suvlasnika navest će se broj poduloška u kojem je u knjizi položenih ugovora upisano njegovo vlasništvo. U podulošku će se učiniti vidljivim da je suvlasnik upisan u zemljišnoj knjizi, uz navođenje zemljišnoknjižnog uloška. Ako se zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora ne vodi za istu katastarsku općinu, u ulošku odnosno podulošku navest će se i nazivi katastarskih općina.
(6) Glede onih posebnih dijelova nekretnine za koje u knjizi položenih ugovora nije otvoren poduložak, kao vlasnik upisat će se osoba u čiju je korist u zemljišnoj knjizi upisano pravo vlasništva odnosno pravo na zemljištu u društvenom vlasništvu koje se po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pretvorilo u pravo vlasništva.
Članak 132.
(1) Rješenje o upisu vlasništva posebnih dijelova nekretnine u zemljišnu knjigu provedeno po odredbama članka 131. Poslovnika dostavlja se po pravilima ZZK i Poslovnika svim osobama u čiju je korist upisano suvlasništvo u zemljišnoj knjizi.
(2) Rješenje o upisu objavit će se na oglasnoj ploči suda s preporukom neupisanim suvlasnicima da zatraže upis suvlasništva u svoju korist zajedno s uputom o načinu određivanja suvlasničkih udjela na nekretnini. Rješenje će se istaknuti i na oglasnoj ploči svakog ulaza zgrade glede čijih je posebnih dijelova provedeno povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.
Članak 133.
Povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora na način određen člancima 128. do 131. Poslovnika provest će se i na zahtjev bilo kojeg vlasnika posebnog dijela nekretnine glede čijeg je posebnog dijela nekretnine otvoren poduložak u knjizi položenih ugovora.
Članak 134.
(1) Vlasništvo posebnog dijela zgrade koje je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, a glede kojeg još nije otvoren poduložak u knjizi položenih ugovora, upisat će se u zemljišnoj knjizi na zahtjev jednog ili više suvlasnika po pravilima ZZK i Poslovnika o upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine. Ako suvlasnički dijelovi nisu određeni, u korist svih suvlasnika upisuje se da je njegov suvlasnički dio jednako velik kao dijelovi ostalih suvlasnika dok se ne utvrdi drukčije (članak 370. stavak 4. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Uz prijedlog za upis vlasništva posebnog dijela zgrade prilažu se isprave koje je po Zakonu o zemljišnim knjigama potrebno priložiti za provedbu uknjižbe odnosno predbilježbe.
(2) Kad u zemljišnoj knjizi nije upisana zgrada, prije ili istodobno s upisima zatraženim po stavku 1. ovog članka provest će se u posjedovnici promjena izgrađenosti zemljišta nastala izgradnjom zgrade. Promjena se provodi na temelju prijavnog lista katastra o promjeni izgrađenosti zemljišta.
(3) Kad se zahtijeva upis vlasništva posebnog dijela nekretnine u zemljišnu knjigu, a zgrada do tada nije bila upisana odnosno upisana zgrada nije etažirana, voditelj zemljišne knjige ispitat će je li za neki posebni dio zgrade u knjizi položenih ugovora već otvoren poduložak. Ako je glede nekog posebnog dijela nekretnine već u knjizi položenih ugovora otvoren poduložak, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.
(4) Kad upis vlasništva posebnog dijela zgrade nisu zatražili svi suvlasnici nekretnine, kao suvlasnici dijelova za koje je osnovan poduložak u knjizi položenih ugovora upisat će se osobe u čiju je korist upisano vlasništvo, a kao suvlasnik ostalog dijela nekretnine upisat će se osoba u čiju je korist u zemljišnoj knjizi upisano pravo vlasništva odnosno pravo na zemljištu u društvenom vlasništvu koje se po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pretvorilo u pravo vlasništva.
Članak 135.
Na dostavu rješenja o upisu donesenog po pravilima članka 133. Poslovnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila Poslovnika o dostavi rješenja i objavljivanju oglasa iz članka 132. Poslovnika.
Članak 136.
Upisi vlasništva posebnog dijela nekretnine provedeni u zemljišnoj knjizi zabilježbom smatraju se da su provedeni uknjižbom i na njih se primjenjuju sve odredbe ZZK i Poslovnika koje vrijede za uknjižbu.
II. Glava
ZAVRŠNE ODREDBE
1. Izvaci iz zemljišne knjige glede upisa pretvorenih prava na nekretninama u društvenom vlasništvu
Članak 137.
Dok se u zemljišnoj knjizi ne provedu promjene nastale pretvorbom prava upravljanja, korištenja i raspolaganja na nekretninama u društvenom vlasništvu odnosno prava korištenja ili prvenstvenog prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljštu u pravo vlasništva (članak 360. i 361. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), u izvacima će se umjesto tih prava upisivati pravo vlasništva u korist osobe u čiju je korist bilo upisano pravo na nekretnini u društvenom vlasništvu (članak 360. stavak 4., članak 361. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Uz takav će se upis na izvatku naznačiti članak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na temelju kojeg je provedena pretvorba.
2. Stupanje na snagu
Članak 138.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 945-01/96-01/21 Urbroj: 514-02-02/1-97-2 Zagreb, 23. srpnja 1997.
Ministar Miroslav Šeparović, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_08_81_1408.html