Ugrožena i/ili rijetka staništa (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine

Kriterij uvrštanja na popis

Natura

BERN - Res.4.

Hrvatska

A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem

C1.1

A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem

nacionalno rijetko stanište

A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica

staništa sa brojnim ugroženim vrstama

A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica

važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica

A.2.1. Izvori

A.2.1.1.3. = *7220

važnost za opstanak vrsta i staništa vodenog tijela

A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi

nacionalno rijetko stanište

A.2.6. Termalna vrela

predstavljaju stanište vrlo specifičnih podzemnih organizama (stigobionti i stigofili)

A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica

A.2.7.1.1. = C3.62

važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica

A.3.1. Submerzna vegetacija parožina

3140

C1.14, C1.25

A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

3150

A.3.2. = C1.32; A.3.2.1.8. = C1.224; A.3.2.3. = C1.222

A.3.3.1. Zakorijenjene zajednice voda stajaćica

A.3.3.1.5. = 3150

C1.33

staništa sa brojnim ugroženim vrstama

A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica

3260

C2.27, C2.28, C2.33, C2.34

staništa sa brojnim ugroženim vrstama

A.3.3.3. Zajednice natantnih hidrofita

A.3.3.3.6. = C1.3413

staništa sa brojnim ugroženim vrstama

A.3.4. Karbonatna vrela

*7220

C2.12

A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice

32A0

A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima

32A0

A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

A.4.1.2.1. = D5.2151; A.4.1.2.4. = D5.2122; A.4.1.2.5. = D5.213; A.4.1.2.6. = D5.2142; A.4.1.2.7. = D5.216; A.4.1.2.12. = D5.2124; A.4.1.2.15. = D5.2141; A.4.1.2.16. = D5.2191

staništa sa brojnim ugroženim vrstama

A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika

3130

C3.5132

A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora

3130

C3.511

A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice

*3170

C3.423

A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice

3130

A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita

*3170

A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice

3130

B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapnice

unutar klase nalaze se rijetke i endemične zajednice

B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene

8210

H3.25

B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene

8210

H3.21

B.1.5. Serpentinske stijene

8220

B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena

8120

B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

8140

B.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama

*6110

B.2.4.1. = E1.111

C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)

7230

C.1.1.1.1. = D4.114; C.1.1.1.2. = D4.136; C.1.1.1.3. = D4.1F; C.1.1.1.5. = D4.132; C.1.1.1.7. = D4.1A

C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice

7150

radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike

7140

D2.2265

radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

C.1.2.1.3. Cret končastog šaša

7140

radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom

*7110

radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe

C.2.2.1. = 6440; C.2.2.2. = 6410

C.2.2.1. = E3.43; C.2.2.2. = E3.51; C.2.2.3. = E3.41; C.2.2.4. = E3.463

unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (osim C.2.3.2.8. i C.2.3.2.13.)

C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., C.2.3.2.3., C.2.3.2.4., C.2.3.2.5. i C.2.3.2.7. = 6510; C.2.3.2.12. = 6520

unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

C.2.4. Vlažni, nitrofilni pašnjaci

nacionalno važno stanište sa ugroženim vrstama

C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina

6540

unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci

6420

E3.1

unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače

*6240

E1.221

C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu

*6250

E1.2C

C.3.2. Kontinentalne sipine

*2340, *6260

E1.2F, E1.99

C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

6210 (*važni lokaliteti za kaćune)

C.3.3.1.1. = E1.2691; C.3.3.1.5. = E1.2693

C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače

*6230

E1.715

C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka

*6230

C.3.4.3.3. Ličke vrištine

4030

F4.22B

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

62A0

C.3.5.1.2. = E1.55122; C.3.5.1.3. = E1.55123; C.3.5.1.4. = E1.55124; C.3.5.2.1. = E1.5521; C.3.5.2.9. = E1.5523; C.3.5.2.11. = E1.5522; C.3.5.3.1. = E1.5531; C.3.5.3.2. = E1.5532; C.3.5.3.3. = E1.5533; C.3.5.3.4. = E1.5534; C.3.5.3.8. = E1.5536;

C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

*6220

C.3.6.1. = E1.33

C.3.7. Panonski slani travnjaci

*1530

E6.2131

C.4.1. Planinske rudine

6170

C.4.1.1. = E4.4381; C.4.1.2. = E4.41711; C.4.1.3. = E4.413

C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice

rijetka zajednica sa kritično ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

C.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice

rijetka zajednica

C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice

rijetka zajednica

C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage

rijetka zajednica

C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni

C.5.3.1.7. = 6170

rijetke zajednice sa ugroženim vrstama

C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni

6430

E5.4

D.1.1.1. Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudova

D.1.1.1.1. = 3230

F9.11

D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine

*4070

D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka

4060

D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka

4060

D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica

4060

D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica

4060

D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka

4060

D.2.5. Sastojine obične borovice

5130

F3.164

D.3.2. Galerije i šikare uz stalne ili povremene vodotoke

D.3.2.3., D.3.2.4.1. = 92D0

D.3.2.3.1., D.3.2.4.1. = F9.311; D.3.2.4.2., D.3.2.4.3. = F9.312

unutar klase se nalaze rijetke i ugrožene zajednice

D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice

5210

F5.1311

D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice

5210

F5.1321

D.3.5. Ljeti listopadne šikare

D.3.5.1.2. = F5.52

rijetke zajednice

E.1.1. Poplavne šume vrba

*91E0

G1.1141

E.1.2. Poplavne šume topola

*91E0

G1.1141

E.1.3. Šume bijele johe

*91E0

G1.121

E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena

E.2.1.2., E.2.1.3., E.2.1.4., E.2.1.5., E.2.1.6., E.2.1.8. = * 91E0; E.2.1.1., E.2.1.7, E.2.1.10. = 91F0

E.2.1.1. = G1.2234; E.2.1.7. = G1.22311

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka

91F0

E.2.2.1., E.2.2.2., E.2.2.3., E.2.2.4. = G1.22312

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

E.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. E.3.1.10 = 9160; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.8., E.3.1.9. = 91L0

E.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. = G1.A1A2; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.7., E.3.1.8., E.3.1.9., E.3.1.10. = G1.A1A1

E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze

E.3.2.1. = 9260; E.3.2.7. = *91D0

E.3.2.1. = G1.87332; E.3.2.5. = G1.8734; E.3.2.7. = G1.512

unutar klase nalaze se rijetke zajednice

E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna

91M0

G1.76811

E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume

E.3.4.1. = 91M0; E.3.4.7. = *91H0; E.3.4.8. = 9260;

G1.7

E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca

E.3.5.9. = *9530

E.3.5.1., E.3.5.2., E.3.5.3., E.3.5.4., E.3.5.5., E.3.5.6., E.3.5.8. = G1.736; E.3.5.7., E.3.5.10. = G1.737; E.3.5.9. = G3.5213;

E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume

9130

G1.63

E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume

E.4.2.1 = 9110 E.4.2.2. = 9110 E.4.2.3. = 9260

G1.61

E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostora

E.4.3.1. = 91K0 E.4.3.2. = 91K0 E.4.3.3. = 9260

G1.6C

E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača

*9180

E.4.4.1., E.4.4.2. = G1.A43; E.4.4.3. = G3.978

E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume

91K0

G1.6C2

E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume

91K0

G1.6C3

E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume

91K0

G1.6C221

E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume

91K0

G1.6C222

E.5.3. Termofilne šume jele i crnoga graba

91K0

E.6. Pretplaninske bukove šume

91K0

G1.6C4

E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima

9410

E.7.2. Acidofilne jelove šume

9410

E.7.3. Smrekove šume

9410

G3.1F5

E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima

91R0

G3.4C52

E.7.4.2. Šuma crnoga graba s proljetnom crnjušom

G1.7C142

E.7.4.3. Šuma crnoga graba s omelikom

G1.7C142

E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice

*9530

G3.521

E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima

*9530

G3.521

E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima

*9530

G3.522

E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom

*9530

G3.522

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

9340

G2.1219

E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba

9340

E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom

9340

G2.1219

E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine

9340

G2.1219

E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena

G2.13

E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

9340

G2.122

E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike

9340

G3.522

E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine

9320

E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

5330, 9320

E.8.2.3. Makija tršlje i somine

5210

E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

5210, 9320

E.8.2.5. Makija velike resike i planike

9320

E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike

9540

G3.749

E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom

9540

G3.749

E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom

9540

G3.749

E.8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster)

G3.73A

F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača

1310

A2.551

F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova

1410

F.1.1.2.1. = A2.522; F.1.1.2.4. = A2.525

F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače

1420

F.1.1.3.3. = E6.112

F.1.2. Supralitoralni muljevi

1140 (1130, 1160)

A2.2 i A2.3

F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima

2110

B1.31

F.2.2. Supralitoralni pijesci

1140 (1130)

A2.2 i A2.3

F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima

1210

B2.13

F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje

F.3.2.1. = B2.14

F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

1240

B3.3

F.4.2. Supralitoralne stijene

1170, F.4.2.1.3. = *1150 i 1160

G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija

1130

G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi

1140 (1130, 1160)

A2.3

G.2.2. Mediolitoralni pijesci

1140

G.2.2.1.1. = A2.251

G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

1170

G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

1170

G.2.4.2.2. = A1.141

G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja

8330

A1.44

G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera

*1150, 1160

G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu

*1150 (1130)

G.3.1.1.1. = A2.614

G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

1110

G.3.2.1.1. = A5.2351

G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

1110

G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

1160 (1130)

G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

1110

A5.1

G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci

1110

A5.1

G.3.5. Naselja posidonije

*1120

A5.53

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

1170

A3

G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

*1150, 1160

G.4.1. Cirkalitoralni muljevi

A5.3

G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

G.4.2.2., G.4.2.4. = 1110

A5.4 i A5.5

G.4.3.1. Koraligenska biocenoza

1170

A4.2

G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)

8330

A4.7

G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)

1170

A4.7

G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa

1170

A4.7

G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera

1160

G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja

1170

G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)

8330

H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa

8310

H.1.1.3.1. = H1.221; H.1.1.3.2. = H1.222; H.1.1.4.1. = H1.231; H.1.1.4.2. = H1.232;

H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa

8310

H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa

8310

H.1.3.1.3. = H1.211; H.1.3.2. = H1.5

H.1.4. Anhihaline kraške špilje

8330

H.1.5. Zasumporene kraške špilje

8310

H1.234

H.2.1. Nekraške špilje i jame

8310

nekraški speleološki objekti u flišu i laporu vrlo su rijetki i predstavljaju specifična podzemna staništa

H.4.1.1.2. Napušteni rudnici i podzemni prolazi

H1.7

I.1.1. Pukotine starih zidova

8210

I.1.1.1.1. = H3.2165

I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika

zajednica sa ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive

zajednica sa ugroženim karakterističnim vrstama koje je izgrađuju

I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića

6430

I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba

3270

ugrožena zajednica sa rijetkom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

I.1.7.2. Zajednica crvene lobode

3270

J.5.1.1.2. Solane

važno stanište zbog ptica i halofilne vegetacije

K.1. Estuariji

1130

X01

K.2. Obalne lagune

*1150

X02, X03

K.3. Velike plitke uvale i zaljevi

1160

K.4. Povremena krška jezera

*3180

C1.67

NAPOMENA:

* prioritetni stanišni tip

NATURA – stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama

BERN - Res.4 – stanišni tipovi koji su navedeni Dodatku I Rezolucije 4. Bernske konvencije (1996) kao ugroženi stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite. Kodovi odgovaraju EUNIS klasifikacije (popis usvojen 5. prosinca 2014).

HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

Kod stanišnog tipa značajnog za EU

Naziv stanišnog tipa značajnog za EU

Kod i naziv stanišnih tipova prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS)

1110

Pješčana dna trajno prekrivena morem

G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci

G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna

G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (samo u zoni infralitorala)

*1120

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)

G.3.5. Naselja posidonije

1130

Estuariji

(F.1.2. Supralitoralni muljevi)

(F.2.2. Supralitoralni pijesci)

G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija

(G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)

K.1. Estuariji

G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

1140

Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke

F.1.2. Supralitoralni muljevi

F.2.2. Supralitoralni pijesci

G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi

G.2.2. Mediolitoralni pijesci

*1150

Obalne lagune

G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera

G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu

G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

K.2. Obalne lagune

F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

1160

Velike plitke uvale i zaljevi

(F.1.2. Supralitoralni muljevi)

(G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)

G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera

G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera

K.3. Velike plitke uvale i zaljevi

F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

1170

Grebeni

F.4.2. Supralitoralne stijene

G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

G.4.3.1. Koraligenska biocenoza

G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)

G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa

G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja

1210

Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)

F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima

1240

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

1310

Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača

1410

Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova

1420

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)

F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače

*1530

Panonske slane stepe i slane močvare

C.3.7. Panonski slani travnjaci

2110

Embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipina

F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima

*2340

Kontinentalne panonske sipine

C.3.2. Kontinentalne sipine

3130

Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea

A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika

A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora

A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice

A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice

3140

Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)

A.3.1. Submerzna vegetacija parožina

3150

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka

*3170

Mediteranske povremene lokve

A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice

A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita

*3180

Povremena krška jezera (Turloughs)

K.4. Povremena krška jezera

3230

Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica

D.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem

3260

Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica

3270

Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba

I.1.7.2. Zajednica crvene lobode

32A0

Sedrene barijere krških rijeka Dinarida

A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice

A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima

4030

Europske suhe vrištine

C.3.4.3.3. Ličke vrištine

4060

Planinske i borealne vrištine

D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka

D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka

D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica

D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica

D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka

*4070

Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)

D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine

5130

Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi

D.2.5. Sastojine obične borovice

5210

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.

D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice

D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice

E.8.2.3. Makija tršlje i somine

E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

5330

Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides

E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

*6110

Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu

B.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama

6170

Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci

C.4. Rudine

C.5.3.1.7. Rudina šašuljice i zelene zečine

6210 (*)

Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)

C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

*6220

Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea

C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

*6230

Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama

C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače

C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka

*6240

Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače

*6250

Panonski stepski travnjaci na praporu

C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu

*6260

Panonski travnjaci na pijesku

C.3.2. Kontinentalne sipine

62A0

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

6410

Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)

C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe

6420

Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion

C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci

6430

Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni

I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića

6440

Livade Cnidion dubii

C.2.2.1. Poplavne livade ošaka

6510

Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke

C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke

C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke

C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke

C.2.3.2.5. Livade šuškavca i končare

C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom

6520

Brdske košanice

C.2.3.2.12. Livade vrkutâ i žućkaste zobike

6540

Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secalini

C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina

*7110

Gorski tresetni cret

C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom

7140

Prijelazni cretovi

C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike

C.1.2.1.3. Cret končastog šaša

7150

Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)

C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice

*7220

Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati

A.2.1.1.3. Helokreni izvori

A.3.4. Karbonatna vrela

7230

Bazofilni cretovi

C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)

8120

Karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii

B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena

8140

Istočnomediteranska točila

B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

8210

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene

B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene

I.1.1. Pukotine starih zidova

8220

Silikatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

B.1.5. Serpentinske stijene

8310

Špilje i jame zatvorene za javnost

H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa

H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa

H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa

H.1.5. Zasumporene kraške špilje

H.2. Nekraške špilje i jame

8330

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje

H.1.4. Anhihaline kraške špilje

G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja

G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)

G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)

9110

Bukove šume Luzulo-Fagetum

E.4.2.1. Šuma bukve s bjelkastom bekicom

E.4.2.2. Šuma bukve s rebračom

9130

Bukove šume Asperulo-Fagetum

E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume

9160

Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

E.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija)

E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom)

E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom)

E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom)

E.3.1.10. Šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i šparožine mediteranskoga područja

*9180

Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion

E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača

*91DO

Šume na acidofilnim cretovima

E.3.2.7. Cretne brezove i druge šumice na sfagnumskom cretu

*91E0

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

E.1.1. Poplavne šume vrba

E.1.2. Poplavne šume topola

E.1.3. Šume bijele johe

E.2.1.2. Šuma gorskoga jasena s razmaknutim šašem

E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem

E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom

E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom

E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem

E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom

91F0

Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

E.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena

E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem

E.2.1.10. Šuma poljskoga jasena s razmaknutim šašem

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka

*91H0

Panonske šume s Quercus pubescens

E.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena

91K0

Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)

E.4.3.1. Šuma bukve s volujskim okom

E.4.3.2. Šuma bukve sa žućkastom grahoricom

E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume

E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume

E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jele

E.6. Pretplaninske bukove šume

91L0

Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)

E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba

E.3.1.6. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom

E.3.1.8. Šuma običnog graba sa šumaricom

E.3.1.9. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba dinarskoga područja

91M0

Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna

E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna

E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom

91R0

Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis-Pinetum)

E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima

9260

Šume pitomog kestena (Castanea sativa)

E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena

E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom

E.4.2.3. Šuma bukve i pitomoga kestena

E.4.3.3. Šuma pitomoga kestena s prasećim zeljem

92D0

Mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea)

D.3.2.3. Zajednice dalmatinske metlike

D.3.2.4.1. Šikare kupine i oleandra

9320

Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)

E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje

E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

E.8.2.5. Makija velike resike i planike

E.8.2.6. Makija primorske crnjuše i kapinike

9340

Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba

E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom

E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine

E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike

9410

Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea)

E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima

E.7.2. Acidofilne jelove šume

E.7.3. Smrekove šume

*9530

(Sub-) mediteranske šume endemičnoga crnoga bora

E.3.5.9. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba

E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice

E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima

E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima

E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom

9540

Mediteranske šume endemičnih borova

E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike

E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom

E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom