Ministarstvo pomorstva, prometa i veza

Na temelju članka 321. stavka 2. točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, broj 59/96. – pročišćeni tekst), ministar pomorstva, prometa i veza u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi

 

PRAVILNIK O OSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA

PROČIŠĆENI TEKST (NN 110/01, 90/22)

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan naselja (u daljnjem tekstu »javne ceste«) i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Članak 2.

Osnovni uvjeti iz članka 1. ovoga Pravilnika utvrđeni su u dodatku “Osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa”, koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Osnovni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se pri izradi projektne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta.

Članak 3. (NN 90/22)

Tehnička dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta koja je izrađena ili čija je izrada započeta prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, može se prihvatiti odnosno dovršiti prema odredbama Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine«, broj 110/01.), ako bi se zbog izmjene te dokumentacije u svrhu njenog usklađivanja s ovim Pravilnikom izgradnja odnosno rekonstrukcija javne ceste morala odložiti za duže vrijeme.

Članak 4.

Radi detaljnije razrade pojedinih odredbi ovoga Pravilnika koje se odnose na tehničke uvjete za projektiranje tunela i galerija, projektiranje raskrižja javnih cesta, sadržaj tehničke dokumentacije, projektiranje objekata i drugo, ministar pomorstva, prometa i veza će u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donositi naputke za primjenu ovoga Pravilnika.

Članak 5.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (»Narodne novine«, broj 53/91.).

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 90/22

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

DODATAK

OSNOVNI UVJETI KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJITI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA

 

1. PODJELA JAVNIH CESTA, PROMET I VRSTE TERENA

Podjela javnih cesta provodi se prema različitim osnovama i značajkama.

1.1. Podjela javnih cesta

1.1.1. Društveno i gospodarsko značenje

Prema društvenom i gospodarskom značenju unutar Zakona o cestama, javne ceste se dijele na:

– državne ceste

– županijske ceste

– lokalne ceste.

1.1.2. Vrsta prometa

Prema vrsti prometa kojemu su namijenjene, javne ceste se dijele na:

– ceste za promet motornih vozila,

– ceste za mješoviti promet.

1.1.2.1. Ceste za promet motornih vozila

Ceste za promet motornih vozila dijele se na:

autoceste,

ceste rezervirane za promet motornih vozila (u daljnjem tekstu brze ceste).

Autoceste su definirane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

Brza cesta je cesta rezervirana za promet motornih vozila, koja ima sva raskrižja s drugim prometnicama u dvije razine, ima jedan ili dva kolnička traka, u pravilu nema zaustavnih trakova i kao takva je označena propisanim prometnim znakom.

Broj prometnih trakova i izbor poprečnog profila ovisi o kategoriji ceste i predvidivom prometnom opterećenju.

Autoceste i brze ceste mogu se graditi po fazama s time da se izgrađena 1. faza smatra brzom cestom.

1.1.3. Veličina motornog prometa

Prema veličini motornog prometa na kraju planskog razdoblja izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) javne ceste dijele se na autoceste i pet razreda cesta (Tabl. 1.1.).

Tabl. 1.1 Veličina motornog prometa

PGDP = prosječni godišnji dnevni promet u oba smjera

Veličina i struktura prometa za određeno plansko razdoblje utvrđuje se u skladu s točkom 1.2.

1.1.4. Zadaća povezivanja

Prema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži ovisno o sred­njoj duljini putovanja ceste se dijele na autoceste i pet kategorija cesta. Tabl. 1.2

 

U pravilu se usvaja najviša kategorija ceste koja se dobije primjenom kriterija iz tablice 1.2.

Određivanje kategorije ceste kao osnovnog podatka prema kojem se u daljnjem postupku utvrđuje projektna brzina a preko nje i osnovni elementi tlocrta i nivelete provodi se uzimajući u obzir i prethodne kriterije 1.1.1. do 1.1.3. prema tablici 1.2. Brze ceste u pravilu se svrstavaju u 1. ili 2. kategoriju.

1.2. Promet

Mjerodavna veličina i struktura prometa pri izradi projekta javnih cesta utvrđuje se za određeno plansko razdoblje koje iznosi:

20 godina za novogradnju

5-20 godina za poboljšanje postojećih cesta.

Za autoceste i ceste 1. i 2. kategorije veličina motornog prometa na kraju planskog razdoblja utvrđuje se prometnim studijama.

Za sve ostale ceste veličina motornog prometa može se odrediti na temelju raspoloživih podataka o brojenju vozila i predvidivog godišnjeg prirasta, bez posebnih istraživanja.

1.3. Vrste terena - stupanj ograničenja

Prema vrsti terena na kojemu se projektiraju javne ceste usvajaju se sljedeći stupnjevi ograničenja:

- ravničasti - bez ograničenja                       (BO)

- brežuljkasti - neznatno ograničenje            (NO)

- brdski - znatno ograničenje                       (ZO)

- planinski - veliko ograničenje                    (VO)

Temeljem kategorije ceste i stupnja ograničenja određuje se projektna brzina i dozvoljeni uzdužni nagib nivelete prema tabl. 1.3.1.

 

2. OSNOVNI MJERITELJI

2.1. Mjerodavne brzine

1.1.1. Područje primjene i pojmovna objašnjenja

Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:

· Projektna brzina

· Računska brzina

· Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvo­ljena brzina)

Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste, uz uvažavanje prometnog zna­čaja, propusne moći, sigurnosti i ekonomičnosti.

Projektna brzina (Vp) je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog održavanja. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste.

Računska brzina (Vr) je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste, u skladu s prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.

2.1.2. Projektna brzina (Vp)

2.1.2.1. Primjena Vp

Projektna brzina (Vp) određuje granične vrijednosti tlocrtnih i visinskih elemenata trase.

- minimalni polumjer horizontalnog zavoja

- maksimalni uzdužni nagib

- poprečni presjek

U pravilu se za cijeli potez trase određuje ista vrijednost projektne brzine. Ukoliko se, npr. zbog bitnih razlika u konfiguraciji terena, jedinstvena vrijednost Vp ne smatra optimalnom, veličine Vp treba promijeniti na mjestu gdje se očekuje i značajna promjena u načinu vođenja linije koju treba provesti postupno na dovoljno dugačkom dijelu trase.

2.1.2.2. Određivanje vrijednosti Vp

Projektna brzina određuje se projektnim zadatkom na temelju: Tabl. 2.1         Odnos Vr / Rmin

 

 

- zadaće ceste u cestovnoj mreži, odnosno kategorije ceste

- konfiguracije terena odnosno prostornih ograničenja,

- najveće zakonom dozvoljene brzine.

Vrijednost projektne brzine Vp određuje se prema tabeli 1.3.1.

2.1.3. Računska brzina (Vr)

2.1.3.1. Primjena Vr

Računska brzina (Vr) je voznodinamička veličina na temelju koje se određuju  pojedini geometrijski elementi trase:

- poprečni nagib kolnika u zavojima,

- potrebne duljine preglednosti,

- polumjeri vertikalnih zavoja,

- najmanji polumjer horizontalnog zavoja sa suprotnim poprečnim nagibom kolnika.

Računska brzina (Vr) ne može biti manja od projektne brzine (Vp) a najveća vrijednost Vr ne smije biti veća od najveće zakonom dopuštene brzine vožnje za određenu kategoriju ceste.

Načinom vođenja linije i odabirom pojedinih elemenata treba težiti da računska brzina ima ujednačene vrijednosti na što duljim dionicama trase, ne kraćim od:

- 10 km na autocestama i cestama 1. kategorije,

- 5 km na cestama 2.-5. kategorije.

Razlika između najmanje i najveće vrijednosti računske brzine Vr unutar iste dionice ne smije biti veća od 15 km/h.

Razlika računske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h. Ako je razlika

Vr - Vp  ³ 20 km/h

potrebno je provjeriti opravdanost usvojene vrijednosti, projektne brzine (Vp) i istu povećati ili računsku brzinu (Vr) korekcijom trase smanjiti, kako bi razlika bila u granicama

Vr - Vp £ 20 km/h

2.1.3.2. Određivanje vrijednosti Vr

Računska brzina Vr određuje se na temelju projektiranih tlocrtnih i visinskih elemenata trase:

- najmanjeg primijenjenog polumjera horizontalnih zavoja prema tabl. 2.1,

- najvećeg primijenjenog uzdužnog nagiba prema tabl. 4.1.

Mjerodavna računska brzina Vr za određeno mjesto trase jednaka je vrijednosti manje od dviju ovako određenih veličina. Tako određena računska brzina ne smije preći najveću zakonom dozvoljenu brzinu za utvrđenu kategoriju ceste.

Vrijednost Vr određena prema tabeli 2.1 vrijedi na cijeloj dužini kružnog luka pripadnog horizontalnog zavoja.

Za ceste 3., 4. i 5. kategorije projektna brzina Vp uzima se kao računska brzina Vr

2.2. Koeficijenti otpora klizanja

Otpor klizanja u uzdužnom smjeru koristi se za pokretanje i zaustavljanje vozila a u poprečnom smjeru za stabilnost vozila u vožnji kroz tlocrtne zavoje.

Vrijednosti koeficijenata otpora klizanja računaju se prema izrazu

 

gdje je:

fmax      - najveći koeficijent otpora klizanja

V(km/h) - mjerodavna brzina (Vp ili Vr)

2.2.1. Tangencijalni koeficijent otpora klizanja (fT)

Duljina zaustavnog puta vozila i duljina preglednosti ovise o mjerodavnoj brzini (Vp ili Vr), uzdužnom nagibu ceste (s %), otporu zraka (Z) i o  dopuštenom tangencijalnom koeficijentu otpora klizanja (fTdop). (tabl. 2.2) fTmax=fmax

 

Tabl. 2.2 Tangencijalni koeficijent fTmax i fTdop {C} {C}

                             

2.2.2. Radijalni koeficijent otpora klizanja (fR)

Veličina najmanjeg polumjera kružnog luka (Rmin) kao i poprečna stabilnost vozila u tlocrtnim zavojima R = Rmin ovise o projektnoj brzini (Vp), o poprečnom nagibu kolnika (qmax) i o dopuštenom radijalnom koeficijentu otpora klizanja (fRdop). (tabl. 2.3).

fRmax = 0,925 fmax

fRdop = 0,6 fRmax za Rmin i qmax

fRdop = 0,1 fRmax za RG i qmin Tabl. 2.3   Radijalni koeficijenti otpora klizanja fRmax i fRdop

 

 

2.3. Poprečni nagibi kolnika

2.3.1. Poprečni nagib kolnika u pravcu

Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:

qmin = 2,5%

Na cestama s makadamskim zastorom izvodi se poprečni nagib veličine:

qmin = 4%

2.3.1.2. Smjer nagiba konika

1. Kolnik s dva prometna traka sa suvremenim zastorom izvodi se u jednostranom nagibu.

2. Kolnik s makadamskim zastorom izvodi se u dvostranom            nagibu.

3. Nagib dodatnih trakova izvodi se po smjeru i veličini kao i na kolniku. U posebnim uvjetima dodatni trakovi, trak za usporenje, trak za ubrzanje i zaustavni trak mogu imati nagib suprotan od nagiba prometnih trakova.

2.3.2. Poprečni nagib kolnik u zavoju

Poprečni nagib kolnika u zavoju u pravilu je usmjeren prema centru zavoja i primjenjuje se radi smanjenja djelovanja centrifugalne sile i odvodnje kolnika.

Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:

qmax = 7%

Najmanji poprečni nagib kolnika, u kružnom luku jednak je poprečnom nagibu u pravcu i izvodi se u zavojima polumjera R ³ Rg.

Rg = najmanji polumjer horizontalnog zavoja u kojem je poprečni nagib q jednak poprečnom nagibu u pravcu.

Poprečni nagib kolnika u kružnom luku Rmin £ R £ RG određuje se prema grafikonu 2.1 za računsku brzinu Vr

Grafikon 2.1 Odnos poprečnog nagiba kolnika i polumjera zavoja q=f(R)

 

 

Vrijednosti poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku očitane iz grafikona 2.1 zaokružuju se na 0,1% na više.

2.3.3. Primjena protunagiba u zavojima

U obrazloženim slučajevima dopuštena je primjena popreč­nih protunagiba  u zavojima prema tab. 2.4.        

Tabl. 2.4 Primjena protunagiba u zavojima RO (m)

Vr (km/h)- računska brzina

RO (m)- polumjer kružnog luka

 

Veličina protunagiba jednaka je poprečnom nagibu kolnika u pravcu.

2.4. Zaustavni put i preglednost

2.4.1. Zaustavni put

Pod pojmom zaustavnog puta podrazumijeva se put koji vozilo prijeđe od trenutka kad vozač uoči nepomičnu zapreku na putu do trenutka zaustavljanja vozila kočenjem. Pri tom se računa s kočenjem uz korištenje ukupnog iznosa tangencijalnog otpora klizanja između kotača i kolnika.

Dužina zaustavnog puta računa se iz izraza:

Prvi član izraza predstavlja prijeđeni put za vrijeme reakcije vozača, a drugi član je put kočenja.

U gornjem izrazu korištene su sljedeće oznake:

V(km/h)     - mjerodavna brzina (Vr)

V1              - 0

tr                 - vrijeme reakcije = 2s

g                - ubrzanje sile teže = 9,81 m/s2

fTmax           - tangencijalni koeficijent otpora klizanja

Z                - otpor zraka =

 

± s             - uzdužni nagib ceste (+uspon, -pad) u %

2.4.2. Zaustavna preglednost

Dužina zaustavne preglednosti jednaka je dužini zaustavnog puta. Ona mora biti osigurana na svim dijelovima ceste u horizontalnom i vertikalnom smislu za oba smjera vožnje.

Vrijednosti zaustavne preglednosti u ovisnosti od računske brzine (Vr), dane su u tabl. 2.5 za uzdužni nagib s = 0%, a u grafikonu 2.2 za različite uzdužne nagibe. Tabl. 2.5 Zaustavna preglednost PZ (m)

 

Vrijednosti u zagradama uzete su prema EUROPSKOM SPORAZUMU o glavnim međunarodnim cestama (AGR), AMANDMAN 2, (24. lipnja 1989.) i treba ih koristiti samo za horizontalnu preglednost.

Ukoliko na nekom dijelu ceste nije osigurama tražena zaustavna preglednost, mora se ograničiti brzina na onu veličinu za koju je osigurana preglednost.

Na autocestama i cestama 1. i 2. kategorije mora uvijek biti osigurana tražena zaustavna preglednost prema tabl. 2.5 i grafikonu 2.2.

2.4.3. Pregledna dužina za pretjecanje

Pod ovom preglednošću podrazumijeva se najmanja dužina preglednosti koja je potrebna da vozilo obavi pretjecanje sporijeg vozila. Razlika u brzini vozila je 15 km/h.

Vrijednosti pretjecajne preglednosti na dvosmjernom kolniku P0 i jednosmjernom kolniku P1 dane su u tabl. 2.6.

Tabl. 2.6   Pretjecajne preglednosti P0 (m) i P1 (m)

 

 

Grafikon 2.2 Dužine zaustavne preglednosti u ovisnosti o računskoj brzini i uzdužnom nagibu.

3. TLOCRTNI ELEMENTI CESTE

Tlocrtni elementi ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice. Kružni lukovi i prijelaznice čine tlocrtne zavoje.

3.1. Pravac

Pravci se primjenjuju samo u posebnim topografskim i prostornim uvjetima.

3.1.1. Primjena pravaca

Primjena pravaca dopuštena je na većim objektima, na području raskrižja, na trakovima za preplitanje i pretjecanje i u drugim opravdanim slučajevima:

3.1.2. Preporučljive vrijednosti

- između protusmjernih zavoja

            2Vp £ Lpr £ 20 Vp

- između istosmjernih zavoja

            4Vp £ Lpr £ 20 Vp

gdje je: Lpr (m) - duljina pravca

            Vp(km/h)   - projektna brzina

3.2. Kružni luk

Kružni luk je potez ceste sa stalnom zakrivljenošću.

3.2.1. Primjena kružnog luka

Kružni luk je temeljni tlocrtni element ceste. Veličina polumjera kružnog luka ovisi o projektnoj brzini, terenskim uvjetima, susjednim zavojima i o mogućem odnosu projektne i računske brzine.

Za skladan tok trase ceste usklađuju se polumjeri susjednih zavoja prema grafikonu 3.1.

Trasa je usklađena ako su polumjeri susjednih zavoja u slijedećim  područjima:

- u “vrlo dobrom području” na autocestama i cestama 1. kate­gorije

- u “dobrom području” na cestama 2. i 3. kategorije

- u “primijenjljivom području” na cestama 4. i 5. kategorije

3.2.2. Najmanji dopušteni polumjer

Najmanji polumjer kružnog luka (Rmin) za projektnu brzinu (Vp) ovisi o dopuštenim veličinama radijalnog koeficijenta otpora klizanja (fRdop) i od najvećeg dopuštenog poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax).

Najmanji polumjer (Rmin) primjenjuje se iznimno ako to zahtijeva vrsta terena, odnosno prostorno ograničenje.

Najmanji polumjer određen je izrazom:

 

gdje je:

Vp(km/h)- projektna brzina

qmax      - 7 % (točka 3.3.2.)

fRdop    - 0,6 fRmax (točka 3.2.2.)

Za pojedine projektne brzine (Vp) najmanji polumjer zavoja ima vrijednosti navedene u tabl. 3.1. Tabl. 3.1 Najmanji polumjer zavoja Rmin (m)

 

U tabl. 3.1 navedene su vrijednosti i za granični polumjer RG tj. za qmin = 2,5% i fRdop = 0,1 fRmax.

U slučajevima primjene polumjera R većih od Rmin mora se primijeniti poprečni nagib kolnika qR kako je utvrđeno u točki 2.3.2. i grafikonu 2.1.

3.2.3. Zavoji iza pravca

Ako se zavoj primjenjuje iza pravca, odnos između duljine pravca i veličine polumjera treba biti:

- za Lpr £ 500 m                R ³ Lpr

- za Lpr > 500 m                R ³ 500 m

gdje je Lpr (m) - duljina međupravca

3.2.4. Košarasti zavoji

Ako se zavoj sastoji od dva istosmjerna kružna luka, različitih polumjera, kružni se lukovi mogu spojiti bez prijelaznice, samo ako se njihov odnos nalazi u “vrlo dobrom području” (slika 3.1).

3.2.5. Duljina kružnog luka

Najmanja duljina kružnog luka (Lk) određena je trajanjem vožnje od jedne sekunde za projektnu brzinu (Vp) (tabl. 3.2) Tabl. 3.2 Najmanja duljina kružnog luka Lk (m)

 

 

3.3. Prijelaznica

Prijelaznica kao tlocrtni element ceste služi za:

- postupan prijelaz zakrivljenosti iz pravca u kružni luk, a time i za postupnu promjenu radijalnog ubrzanja, odnosno za prijelaz iz jedne zakrivljenosti u drugu,

- za osiguranje dovoljne duljine vitoperenja kolnika za pri­je­laz iz poprečnog nagiba u pravcu na poprečni nagib u kružnom luku,

- za postupno proširenje kolnika iz širine u pravcu na širinu u kružnom luku.

3.3.1. Oblik prijelaznice

Na svim javnim cestama obavezna je primjena prijelaznice oblika klotoide.

Osnovna jednadžba klotoide glasi:  

gdje je:

A (m) - parametar klotoide

R (m)  - polumjer kružnog luka

L (m)  - duljina luka klotoide

3.3.2. Duljina prijelaznice

Duljina prijelaznice određena je:

- voznodinamičkim zahtjevima

- konstruktivnim zahtjevima

- vizualnim zahtjevima

3.3.2.1. Voznodinamički zahtjevi

S obzirom na voznodinamičke zahtjeve duljina prijelaznice određena je dopuštenim bočnim potiskom, tj. promjenom radijalnog ubrzanja u jedinici vremena X (m/sec3).

gdje je:

Lmin (m)         - najmanja duljina prijelaznice

Vp (km/h)       - projektna brzina

fRdop             - dopušteni radijalni koeficijent otpora klizanja

X (m/sec3)      - dopušteni bočni potisak

Veličine Lmin i Rmin za projektnu brzinu prema voznodinamičkim zahtjevima navedene su u tabl. 3.3. Tabl. 3.3 Voznodinamički zahtjevi za duljinu prijelaznice Lmin (m)

 

3.3.2.2. Konstruktivni zahtjevi

Relativni nagib ruba kolnika na duljini prijelaznice mora udovoljiti graničnim dopuštenim vrijednostima Dsmax navedenim u tabl. 3.4.

Tabl. 3.4 Relativni nagib ruba kolnika Dsmax (%)

                             

Ds % - nagib kosine vitoperenja kolnika

3.3.2.3. Vizualni zahtjevi

Uvjet uočljivosti mora zadovoljiti dva zahtjeva.

a) Za skretni kut na duljini prijelaznice t 3,5 gona  i

b) Za odmak kružnog luka DR ³ 0,30 m

 

3.3.2.4. Najmanja duljina prijelaznice

Najmanja duljina prijelaznice (Lmin) u ovisnosti o polumjeru kružnog luka (R) za razne projektne brzine (Vp) koje udovoljavaju voznodinamičkim i vizualnim zahtjevima prikazane su u grafikonu 3.2.

Vrijednosti očitane u grafikonu provjeravaju se u pogledu konstruktivnih zahtjeva (prema točki 3.3.2.2.).

Grafikon 3.2 Najmanja duljina prijelaznice Lmin = f (R)

 

3.3.3. Primjena prijelaznice

Prijelaznice se primjenjuju u ovim slučajevima:

3.3.3.1. Između pravca i kružnog luka

3.3.3.2. Između dva suprotnosmjerna kružna luka

Prijelaznice koje se pimjenjuju između dva suprotnosmjerna kružna luka moraju imati približno isti pomak kružnog luka DR.

U iznimnim slučajevima, ako su polumjeri suprotnosmjernih kružnih lukova veći od vrijednosti prema tabl. 2.4 kružni se lukovi mogu spojiti bez prijelaznica.

3.3.3.3. Između dva istosmjerna kružna luka

a) Kružni luk manjeg polumjera leži unutar većeg. Između kružnih lukova primjenjuje se dio (segment) prijelaznice

b) Kružni lukovi su jedan pored drugog ili se sijeku. Kružni lukovi se povezuju trećim kružnim lukom pa se na taj način dobiva rješenje pod a). Između kružnih lukova primjenjuju se dijelovi (segmenti) prijelaznica.

c) Ako je odnos istosmjernih kružnih lukova u vrlo dobrom području (grafikon 3.1), kružni lukovi mogu se spajati bez prijelaznice u posebno obrazloženim slučajevima.

3.3.3.4. Os ceste sastavljena samo od prijelaznica primjenjuje se samo u iznimnim slučajevima.

3.3.3.5. Primjena dviju istosmjernih prijelaznica s kratkim međupravcem ili bez njega nije dopuštena, osim kad je udovoljen uvjet iz točke 3.1.2.

3.3.4. Granični slučajevi

3.3.4.1. Kružni luk bez prijelaznice

Prijelaz iz pravca u kružni luk bez prijelaznice iznimno se može dopustiti u posebno opravdanim slučajevima. Veličine polumjera R za koje se dopušta prijelaz iz pravca u kružni luk bez prijelaznice navedene su u tabl. 3.5.

tabl. 3.5 Kružni luk bez prijelaznice R (m)

Vp (km/h) - projektna brzina

4. ELEMENTI UZDUŽNOG PRESJEKA

Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste. Nastaje presjekom plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom.

4.1. Najveći uzdužni nagib nivelete

Najveći uzdužni nagib je funkcija projektne brzine (Vp) i kategorije ceste, a određuje se prema tablici 4.1.

Tabl. 4.1 Najveći uzdužni nagib nivelete smax (%)

 

U području raskrižja i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio prelaziti 4%.

Kriterij graničnih uzdužnih nagiba u tunelima određuju se posebnim pravilnikom.

U slučaju primjene dodatnog traka za spora vozila vrijednosti u tabl. 4.1 mogu se povećati za 1%.

U ravničastim terenima veličina prijeloma nivelete za autoceste i ceste 1. i 2. kategorije ne bi smjela biti veća od 3% za konkavne i 4% za konveksne prijelome.

4.2. Najmanji uzdužni nagib nivelete

4.2.1. Najmanji uzdužni nagib nivelete u području vitoperenja

U području vitoperenja uzdužni nagibi nivelete i rubova kolnika imaju isti predznak. Da se izbjegne protunagib ruba kolnika prema niveleti mora biti:

u području q < qmin                        s 3 Ds + 0,3% (preporučljivo 0,5%)

u području q > qmin                        s 3 Ds (%)

gdje je:

s(%)           - uzdužni nagib nivelete

Ds(%)        - razlika uzdužnog nagiba nivelete i blaže nagnutog  ruba kolnika

qmin(%)     - poprečni nagib kolnika u pravcu (2,5%)

4.2.2. Najmanji uzdužni nagib izvan područja vitoperenja

- cesta bez rigola ili uzdignutog rubnjaka

                              s - po volji

- cesta s rigolom ili uzdignutim rubnjakom

                              s ³ 0,3 do 0,5 (%)

Ukoliko se moraju predvidjeti manji nagibi moraju se primijeniti posebni uređaji za odvodnju.

4.3. Zaobljavanje prijeloma nivelete

U načelu se prijelomi nivelete zaobljuju kružnim lukom.

S obzirom na veliku bliskost kružnici i znatno pojednostav­ljenje računanja za zaobljavanje prijeloma nivelete umjesto kružnog luka se u pravilu koristi kvadratna parabola.

S obzirom na relativno male vrijednosti prelomnih kutova tangentnih pravaca nivelete za račun zaobljenja može se koristiti kvadratna parabola oblika:

 

U iznimnim slučajevima za zaobljavanje nivelete mogu se primijeniti kubna parabola i klotoida. Polumjer zakrivljenosti u bilo kojoj točki odabrane krivulje ne smije biti manji od propisanog minimalnog polumjera zakrivljenosti vertikalnog zaobljenja.

Polumjere vertikalnih zaobljenja valja odabrati tako da se zajedno s tlocrtnim elementima postigne:

1. sigurnost prometa ostvarenjem odgovarajuće preglednosti

2. uravnoteženo prostorno vođenje linije

3. prilagođenje terenu i time smanjenje troškova građenja

4. očuvanje okoliša.

4.3.1. Konveksno vertikalno zaobljenje

Za određivanje najmanjega polumjera konveksnog vertikalnog zaobljenja nivelete mjerodavni kriterij je osiguranje zaustavne preglednosti između automobila (oka vozača) i nepomične zapreke

                                                   

gdje je:

Rmin (m)     -   najmanji polumjer konveksnog vertikalnog zaobljenja

Pz (m)         -   potrebna zaustavna preglednost, Pz = f(Vr) prema grafikonu 2.2 (usvaja se uzdužni                         nagib koji daje veći Pz)h0 (m)- visina oka vozača, h0 = 1,0 m

h1 (m)         -   visina skrivenog dijela zapreke prema pogl. 7.

za Vr £ 90 km/h h1 = 0,25 m

za Vr ³ 100 km/h  h1 = 0,25 do 0,20

Najmanji konveksni polumjeri dani su u grafikonu 4.1 i za s% = 0 u tabl. 4.2 Tabl. 4.2 Najmanji konveksni polumjer Rmin (m)

 

Vr (km/h) - računska brzina

 

Grafikon 4.1 Najmanji polumjer konveksnog vertikalnog zaobljenja

4.3.2. Konkavno vertikalno zaobljenje

Najmanji polumjer konkavnog vertikalnog zaobljenja za s% = 0 navedeni su u tabl. 4.3. Tabl. 4.3. Najmanji konkavni polumjeri Rmin (m)

 

Iz optičkih razloga polumjer konkavnog vertikalnog zaobljenja ne bi smio biti manji od 1/2 polumjera susjednog konveksnog vertikalnog zaobljenja.

5. ODREĐIVANJE POPREČNOG PRESJEKA CESTE

5.1. Pojmovi, funkcije i dimenzije elemenata poprečnog presjeka

5.1.1. Kruna ceste

Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ograničenja, projektnoj brzini (Vp) i željenoj kvaliteti prometnog toka.

Elementi krune ceste su: kolnik s voznim i preticajnim trakovima, dodatni trakovi (zaustavni, za spora vozila), rubni trakovi, rigoli, razdjelni pojas, bankine, nogostupi i biciklističke staze.

5.1.2. Kolnik

Kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila. On obuhvaća vozne, preticajne, rubne, zaustavne i dodatne trakove.

Kolnički trak je dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru. On sadrži jedan ili više prometnih trakova.

5.1.3. Prometni trakovi

Prometni trak je dio kolničkog traka čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila koja se kreću računskom brzinom u jednom smjeru. Tabl. 5.1. Ovisnost širine prometnog traka o brzini Vp (km/h)

 

Osnovni ulazni podatak za utvrđivanje širine prometnog traka za motorni promet određen je mjerodavnim vozilom u mirovanju širine 2,6 m.

5.1.4. Rubni trakovi

Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.

Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt = 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno širini prometnog traka.

Rubni trakovi se izvode neprekinuto u istoj širini na cijeloj dionici za koju je utvrđen normalni profil: uz uzdignuti rubnjak, na objektima, tunelima i uz betonsku zaštitnu ogradu.

Širine rubnih trakova zadane su za svaki konkretni i odabrani profil po tabeli 5.2. Poprečni nagib rubnih trakova uvijek je jednak poprečnom nagibu kolnika.

5.1.5. Razdjelni pojas

Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno četiri ili više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4,00 m ili min 3,00 m (iznimno 2,50 m).

Ukoliko je trasa položena na padini terena s odvojenim kolnicima i visinski neovisnim vođenjem nivelete te s ciljem racionalizacije radova nestandardnu širinu razdjelnog pojasa uvjetuju terenske prilike.

Razdjelni pojas se može predvidjeti kod cesta 1. i 2. kategorije za slučaj većeg prometnog opterećenja i nužnosti osiguranja željene kvalitete prometa. Širina razdjelnog pojasa kod ovih cesta iznosi 3,00 m i 2,00 m (iznimno i 1,85 cm).

5.1.6. Zaustavni trak (NN  (NN 90/22)

Zaustavni trak je element kolnika koji se izvodi uz rubni trak vanjskog voznog traka. Predviđa se na autocestama na cijeloj duljini trase osim:

• na objektima (vijadukti i mostovi),

• u tunelima duljim od 200 m,

• u području čvorišta na potezima trakova za usporenje i ubrzanje.

Prilikom fazne izgradnje moguće je graditi kolnik bez zaustavnog traka uz osiguranje prostornih uvjeta za kasniju izgradnju zaustavnog traka, ali uz obaveznu izgradnju ugibališta.

U tunelima i galerijama kao i na ostalim dijelovima ceste na kojima se ne predviđa zaustavni trak mogu se na pogodnim mjestima predvidjeti ugibališta za privremeno zaustavljanje vozila.

Razmak i dimenzije ugibališta odabiru se prema terenskim uvjetima. Treba nastojati izbjeći ugibališta za suprotne smjerove jedno nasuprot drugom.

Širina zaustavnog traka iznosi 2,50 m.

5.1.7. Bankina

Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste, što je definirano za svaki prethodno odabrani poprečni presjek iz slike 5.2 (»Tipski poprečni presjeci cesta izvan naselja«).

Na nasipima visine h > 3,00 m na bankinama treba osigurati širinu za postavljanje zaštitne ograde. Širina bankine za jednostranu zaštitnu ogradu je Šb ³ 120 cm, a za izvedbu distantne ograde najmanje 150 cm (stup zaštitne ograde ugrađuje se na min. 50 cm od vanjskog ruba bankine).

Vanjski dio bankine koristi se za postavljanje stupova vertikalne prometne signalizacije unutar slobodnog profila. Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%). Ukoliko je kolnik većeg nagiba od 4%, niža bankina se izvodi u nagibu kolnika.

5.1.8. Nogostup

Nogostup predstavlja prometnu površinu namijenjenu pješacima i izvodi se uz kolnik odnosno uz prometni trak i nadvišenim je rubnjakom i zaštitnom širinom odvojen od tih površina. Rubnjak je standardne visine h = 12 cm do max. h = 20 cm.

Zaštitna širina ovisi od najveće dopuštene brzine vozila, kako slijedi:

Vrač > 70 km/sat                Zš ³ 125 cm

Vrač = 50 – 70 km/sat        Zš ³ 100 cm

Vrač < 50 km/sat                Zš ³ 75 cm

Najmanja širina prometnog traka za jednog pješaka iznosi Ph = 80 cm. Prometni profil za dva pješaka je 160 cm ukoliko je nogostup fizički odvojen zelenom površinom od prometnih trakova.

Ukoliko se nogostup izvodi neposredno uz prometni trak ceste i fizički je od nje odvojena rubnjakom, širina za dva pješaka iznosi Ph+Zš = 235 cm a iznimno za jednog pješaka 155 cm.

5.1.9. Biciklističke staze

Biciklističke staze se izvode odvojeno od prometnih povr­šina za motorna vozila.

Širina jednog prometnog traka za bicikliste je 100 cm. Biciklističke staze smiju se izvesti uz prometne trakove za motorni promet, ali samo ako su denivelirane rubnjakom i na sigurnosnoj udaljenosti minimum 75 cm od ruba prometnog profila.

5.2. Elementi poprečnog presjeka u vanjskom pojasu ceste

U ove elemente spadaju: pokosi nasipa i usjeka, sva potrebna zaobljenja pokosa, odvodni jarkovi u nožici nasipa, obodni zaštit­ni kanali na pribrežnoj strani usjeka, te uporni i potporni zidovi u usjecima i nasipima.

Poprečni nagibi pokosa usjeka i nasipa kao i njihovo oblikovanje izravno ovise o geomehaničkim uvjetima i visini tih kosina.                        

 

Tabl. 5.2 Tipski poprečni presjeci cesta

 

Oznake poprečnih profila preuzete su prema tablici 1.3.1.

Za ceste s odvojenim kolnicima ovisno o prometnim potrebama i gospodarsko-ekonomskim mogućnostima uz potrebne prometne i ekonomsko-komercijalne analize može se omogućiti faznost izgradnje na način:

• izgradnje samo jednog kolnika što zahtijeva modificiranje čiste polovice punog profila

• izgradnje oba kolnika bez zaustavnih trakova s ugibališ­tima u prvoj fazi uz osiguranje prostornih uvjeta za kasniju dogradnju dodatnih i zaustavnih trakova.

To se prvenstveno odnosi na prostore s urbanim, ekološkim i konfiguracijskim uvjetima s već propisanim ograničenjima ili manjim računskim brzinama.

5.3. Provjera odabranog poprečnog presjeka ceste

Valjanost odabira elemenata poprečnog presjeka koji je pretpostavljen na osnovi kategorije (značenja) ceste i projektne brzine, te utvrđenih tlocrtnih i visinskih mjeritelja treba provjeriti za autoceste i ceste 1. i 2. kategorije na prognozirano prometno opterećenje prema poglavlju 11.

Opisanim postupcima treba dokazati da odabrani presjek ceste izvan naselja može prihvatiti prognozirano prometno optere­će­nje i zadovoljiti odabranu razinu usluge odnosno stupanj isko­rištenosti.

Postupak provjere odabranog presjeka određen je u poglav­lju 11.

5.4. Proširenje kolnika u zavojima

Prometne trakove potrebno je proširiti ovisno o veličini polumjera tlocrtnog zavoja i mjerodavnog vozila. Mjerodavno vozilo, prema kojem se proširuju prometni trakovi, određuje se na temelju očekivane strukture prometa.

5.4.1. Proširenje u kružnom luku

Proširenje jednog prometnog traka duž kružnog luka u polumjeru R ³ 45 m određuje se prema izrazima:

          za osobno vozilo

         za teretno vozilo i autobus

         za teretno vozilo s prikolicom, tegljač s poluprikolicom i zglobni autobus

gdje je R polumjer kružnog luka osi, tako da su proširenja vanjskog i unutarnjeg prometnog traka jednaka (DŠ = DŠv= DŠu), vidi sliku 5.4.2.

Iznimno se proširenja mogu određivati na ovaj način i za kružne lukove polumjera R = 25 do 45 m ukoliko je skretni kut zavoja manji od pravog kuta a<90o.

Proširenje kolnika za R Ł 45 m i skretni kut a ³ 90o (zaokretnice) vidjeti u pogl. 10.

Proširenje se u pravilu određuje za oba prometna traka za isto mjerodavno vozilo. Eventualno potrebu određivanja proši­renja za mimoilaženje dvaju različitih mjerodavnih vozila treba posebno obrazložiti.

Proširenje je na potezu kružnog luka stalne vrijednosti, a kolnik se u pravilu proširuje za oba (ili više) prometna traka na unutrašnjoj strani zavoja.

Proširenje se ne predviđa ukoliko proširenje kolnika (zbroj pojedinačnih proširenja DŠ za ukupan broj prometnih traka) u kružnom luku ne premašuje.

0,20 m kod širine kolnika £ 6,0 m

0,30 m kod širine kolnika > 6,0 m

5.4.2. Proširenje u prijelaznici

Prijelaz s neproširenog kolnika u pravcu na prošireni kolnik u kružnom luku izvodi se na duljini prijelaznice L.

Vrijednost proširenja DŠn u prijelaznicama određuje se za jedan prometni trak prema slici 5.4.1 i odgovarajućim izrazima, a proširenja se nanose okomito na računsku os trase od neproši­renog ruba prema unutarnjoj stra ni prijelaznice (slika 5.4.2.).

Slika 5.4.1. Vrijednost proširenja u prijelaznici

 

 

                            za 0 £ Ln £ 12,5

                                         

                            za 12,5 £ Ln £ (L-12,5)

 

                            za (L-12,5) £ Ln £ L

 

gdje je:

DŠ (m) - proširenje u kružnom luku za jedan prometni trak  (prema izrazima u točki 5.4.1.)

L (m)  - duljina luka prijelaznice

Ln (m)  - duljina od početka (PPK) odnosno kraja (KPK)    prijelaznice do određenog profila (stacionaže)

DŠn(m) - proširenje u određenom profilu prijelaznice za jedan prometni trak

Slika 5.4.2. Oblikovanje proširivanja (dvotračnog) kolnika u prijelaznici     

Kod omjera L/DŠ ³ 20 proširivanje kolnika može se izvoditi linearno na duljini prijelaznice L.

6. VITOPERENJE KOLNIKA

6.1. Općenito

Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje po­p­reč­nog nagiba kolnika unutar prijelaznice.

Izgled mijenjanja poprečnih nagiba određen je kosinom vitoperenja, a uvjetovan je voznodinamičkim i optičkim čimbenicima te posebnim zahtjevima učinkovite odvodnje kolnika. Nagib kosine vitoperenja Ds(%) predstavlja relativni uzdužni nagib ruba neproširenog kolnika s obzirom na uzdužni nagib nivelete s(%).

Vitoperenje kolnika treba u pravilu izvesti unutar prijelaznice, a posebno:

a) za ceste s dva prometna traka - okretanjem kolnika oko osi ili oko nižeg ruba  kolnika (slika 6.2.a.);

b) za ceste s razdvojenim kolnicima, odnosno za autoceste i brze ceste - okretanjem kolnika  oko osi ili oko ruba razdjelnog pojasa (slika 6.2.b.).

Za autoceste i brze ceste s užim razdjelnim pojasom preporuča se vitoperenje oko unutarnjeg ruba kolnika odnosno oko ruba razdjelnog pojasa.

6.2. Nagib kosine vitoperenja

Nagib kosine vitoperenja Ds(%) može se proračunati na osnovi poznavanja duljine poteza vitoperenja Lv (m), te razlike poprečnog nagiba Dq (%) i odmaka ruba kolnika a (m) od osi vitoperenja:

                                                            (1)

gdje je:

Ds(%)              - nagib kosine vitoperenja

q2ž q1 (%)       - poprečni nagib kolnika na kraju, odnosno početku poteza vitoperenja

a (m)                - odmak ruba kolnika

Lv (m)              - duljina vitoperenja

Najmanja duljina vitoperenja Lvmin može se proračunati iz osnovne jednadžbe (1) uz korištenje dopuštenih nagiba kosine vitoperenja Dsmax (tabl. 6.1) i poznatog odmaka ruba kolnika a od osi vitoperenja:

 

 

Gornja granica nagiba kosine određena je voznodinamičkim i optičkim uvjetima, a donja prema zahtjevima dostatne odvodnje u zoni vitoperenja (tabl. 6.1). Tabl. 6.1 Granične vrijednosti Ds = f(Vr . a)

          

 

 

6.2.1. Najveći nagib kosine vitoperenja

Najveći nagib kosine vitoperenja ograničen je mogućim nepovoljnim učincima pri prolazu vozila te razinom udobnosti i estetsko-optičkim dojmom vozača. Ovisnost najvećih nagiba kosine vitoperenja Dsmax o računskim brzinama prolaza vozila pre­do­čena je u tabl. 6.1.

Slijedom zahtjeva da se vitoperenje treba provesti unutar prijelaznice, proizlazi jedan od kriterija za određivanje njene najmanje duljine Lmin (pogl.3.).

6.2.2. Najmanji nagib kosine vitoperenja

Najmanji nagib kosine vitoperenja uvjetovan je zahtjevom za dostatnom odvodnjom u zonama potpunog vitoperenja kolnika, odnosno na mjestima prijevoja s jednostranim poprečnim nagibom qo = 0(%).

Uvažavajući činjenicu da je debljina vodnog filma u izravnoj ovisnosti o širini kolnika, utvrđuje se granični nagib u iznosu Dsmin = 0,10 x a (tabl. 6.1).

Za naprijed naznačene mogućnosti vitoperenja vrijedi:

a) pri okretanju oko osi kolnika

   

b) pri okretanju oko ruba kolnika

 

Vrijednosti dobivene iz gornjih izraza ne smiju prekoračiti vrijednosti za Dsmax iz tabl 6.1.

Zbog poboljšanja uvjeta za odvodnju u zonama potpunog vitoperenja, a posebno zbog rigola u usjecima, preporuča se niveletu položiti u dostatnom nagibu tako da bude:

s ³ Ds + 0,3% (preporučljivo 0,5%)                       (3)

Slika 6.1.               Prikaz potpunog vitoperenja

Slika 6.2                 Uobičajeni položaj osi vitoperenja

7. OSIGURANJE PREGLEDNOSTI NA CESTI

U postupku utvrđivanja preglednosti na cesti provjerava se:

Zaustavna preglednost (prema tabl. 2.5 i grafikonu 2.2)

Pretjecajna preglednost (prema tabl. 2.6)

Pri tome se smatra da je osiguranje zaustavne preglednosti os­novni čimbenik sigurnosti na cesti, dočim je osiguranje pret­jecajne preglednosti pokazatelj razine postignutog standarda ces­te.

Provjera tražene preglednosti svodi se na provjeru preglednosti u horizontalnom smislu i provjeru preglednosti u vertikalnom smislu.

7.1. Horizontalna preglednost

Tražena preglednost u horizontalnom smislu osigurava se uklanjanjem svih prepreka na unutrašnjoj strani horizontalnog zavoja odnosno osiguranjem potrebne širine preglednosti.

Širina preglednosti računa se od putanje oka vozača (koja je udaljena 1,5 m od ruba prometnog traka) na način prema slici 7.1.

Slika 7.1. Elementi horizontalne preglednosti

 

gdje je:

b (m)   - širina preglednosti

Pz (m) - tražena dužina preglednosti

R (m)   - polumjer zavoja (R1 » R0)

Ukoliko na nekom dijelu ceste iz bilo kojeg razloga nije osigurana tražena zaustavna preglednost Pz prema tablici 2.5 i grafikonu 2.2 za mjerodavnu brzinu, mora se ograničiti brzina na onu veličinu za koju je osigurana zaustavna preglednost.

Na autocestama i cestama 1. i 2. kategorije mora uvijek biti osigurana tražena zaustavna preglednost prema tabl. 2.5 i grafikonu 2.2.

U tabl. 7.1 predočene su vrijednosti širine preglednosti “b” za računske brzine 30 -130 km/h i pripadajuće najmanje polumjere horizontalnih zavoja Rmin. Tabl. 7.1.  Ovisnost širine preglednosti b (m) o Vrž Rmin i Pz {C} {C}

 

Relativno velike širine berme preglednosti upućuju projektanta na pravilan odabir tlocrtnih elemenata trase, odnosno na izbjegavanje najmanjih polumjera na mjestima usjeka. Vrijednosti u zagradi koriste se iznimno (vidi 2.4.2).

U pogledu osiguranja pretjecajne preglednosti treba ostvarena preglednost kod dvosmjernih cesta biti jednaka ili veća od pretjecajne preglednosti na:

> 25% dužine ceste kod ceste 1. i 2. kategorije

> 15% dužine ceste kod ostalih cesta

Utvrđivanje preglednosti (zaustavne i pretjecajne) provodi se za svaki smjer vožnje zasebno.

7.2. Vertikalna preglednost

Preglednost ceste u vertikalnom smislu ovisna je o izboru polumjera zakrivljenosti vertikalnih zavoja. Prema poglavlju 4. utvrđene su najmanje vrijednosti vertikalnih polumjera zakrivljenosti u ovisnosti o mjerodavnoj brzini  vozila koji osiguravaju traženu zaustavnu preglednost na cesti uz sljedeće pretpostavke:

                                                     

gdje je:

Rmin (m) -       najmanji polumjer konveksnog vertikalnog zaobljenja

Pz (m)   -        zaustavna preglednost (grafikon 3.2)

ho (m)   -        visina oka vozača (1,0 m)

hv (m)   -        vidljivi dio nepomične zapreke (5-10 cm)

h1 (m)   -        nevidljivi dio nepomične zapreke (30 cm-hv)

Vrijednost vidljivog i nevidljivog dijela nepomične zapreke dane su u ovisnosti o mjerodavnoj brzini vozila u tabl. 7.2. Tabl. 7.2   Visine dijelova zapreke hv (cm) i h1 (cm) za razne brzine Vr (km/h)

 

U tlocrtnom smislu položaj oka vozača kao i položaj nepomične zapreke nalazi se u osi prometnog traka.

U pogledu pretjecajne preglednosti u vertikalnom smislu kod dvosmjernih cesta uputno je da ostvarena preglednost bude u skladu s preporukom iz točke 7.1.

Slika 7.2. Elementi vertikalne preglednosti

 

 

 

8. DODATNI TRAK

Na odsječcima cesta s većim uzdužnim nagibima spora teretna vozila nepovoljno utječu na prometni tok. Radi smanjenja brzine vozila dolazi do umanjenja razine usluge i sigurnosti prometa, a može doći i do smanjenja propusne moći. Navedeni se negativni utjecaji mogu umanjiti primjenom dodatnih prometnih trakova.

8.1. Kriterij za primjenu dodatnih trakova u usponu

Ako veličina uzdužnog nagiba i njegova dužina dovedu do smanjenja tražene propusne moći i razine usluge ili ako brzina mjerodavnog teretnog vozila zbog utjecaja uzdužnog nagiba padne ispod minimalne brzine Vn po tablici 8.1. tada treba predvidjeti dodatni trak za spora vozila.

Prema tome postupak provjere potrebe za dodatnim trakom provodi se provjerom propusne moći i provjerom brzine mjero­dav­nog teretnog vozila.

Dodatni trak u pravilu se primjenjuje kod autocesta i cesta 1. i 2. razreda, a kod ostalih iznimno.

8.1.1.  Prometno tehnički kriterij - provjera propusne moći

Po ovome kriteriju provjerava se propusna moć ceste pri traženoj razini usluge. Ukoliko je tako utvrđena propusna moć manja od prometnog opterećenja u mjerodavnom vršnom satu na kraju projektnog perioda, tada treba predvidjeti dodatni trak za spora vozila. Mjerodavni vršni sat propisuje se projektnim zadatkom, a obično je predstavljen 100-tim satom. Ako se ne raspolaže s podatkom o prometu 100-tog sata može se usvojiti mjerodavno vršno satno opterećenje u iznosu od 10-12% PGDP-a.

Ukoliko se usvoji dodatni trak po ovom kriteriju treba provjeriti propusnu moć ceste s dodatnim trakom.

Dijagram 8.1. Brzina sporog vozila na uzdužnim nagibima

8.1.2.  Voznodinamički kriterij - provjera brzine

Po ovom kriteriju određuje se prema dijagramu 8.1. brzina mjerodavnog teretnog vozila na usponu. Ukoliko je ona manja od brzine Vn prema tablici 8.1. tada treba predvidjeti dodatni trak za spora vozila.

Tabl. 8.1

          

8.1.3. Određivanje početka i kraja dodatnog traka

Dodatni trak počinje na mjestu gdje brzina teretnog vozila padne na brzinu Vkr prema tabeli 8.1, a završava na mjestu gdje brzina naraste na Vkr.

Na autocestama i cestama 1. razreda dužina dodatnog traka ne smije biti kraća od 800 m.

Dva uzastopna dodatna traka spajaju se u jedan ako im je međusobna udaljenost

manja od 500 m za autoceste i ceste 1. razreda

manja od 300 m za sve ostale ceste

Minimalna širina dodatnog traka iznosi 3,00 m.

8.2. Kriterij za primjenu dodatnih trakova u padu

Za prometni smjer u padu primjenjuje se sljedeći kriterij utvrđivanja potrebe za dodatnim trakom:

- Ako je uzdužni nagib kod autoceste veći od 4%, a prema kriterijima iz točke    8.1.1. i 8.1.2., postoji potreba za dodatnim trakom na usponu dužine L ³ 500   m, tada se  trak za spora vozila predviđa i na padu

- Ako je uzdužni nagib kod cesta 1. i 2. razreda veći od 5%, a prema kriterijima  iz točke 8.1.1. i 8.1.2., postoji potreba za dodatnim trakom na usponu dužine L  ³ 500 m,  tada se trak za spora vozila predviđa i na padu.

9. ZAOKRETNICE (SERPENTINE)

Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i priključnih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste za kojeg ne vrijedi Vrač u smislu ovog Pravilnika.

Na cestama 1. i 2. kategorije najmanji polumjer glavnog horizontalnog zavoja u zaokretnici ne smije biti manji od 20 m.

Najmanji polumjer zavoja za ostale ceste iznosi u osi Rmin = 12,50 m, a najmanji polumjer unutarnjeg ruba kolnika iznosi Rmin = 5,30 m.

Polumjeri priključnih kružnih lukova trebaju biti u granicama

2 R £ R1 £ 4 R

gdje je:

R (m) - polumjer glavnog kružnog luka.

R1 (m)            - polumjer priključnog kružnog luka

Priključne zavoje u odnosu na glavni luk zaokretnice treba po mogućnosti izvesti kao protusmjerne zavoje.

Sve prijelaze iz pravca u kružni luk, odnosno iz jednog u drugi luk istog ili suprotnog smjera treba izvesti s prijelaznicom.

Duljina prijelaznice jednaka je duljini kosine vitoperenja kolnika.

Za klotoide u serpentini prepopruča se vrijednost parametra A u području

R £ A £ 1,2R

gdje je R polumjer glavnog kružnog luka u osi neproširenog kolnika serpentine.

Proširenje kolnika u zaokretnici određuje se:

- za R ³ 25 m prema točki 5.4.1.,

- a za R < 25 m potrebno je oblikovati zaokretnicu na temelju¸ geometrije kretanja mjerodavnog vozila.

Vrijednost proširenja potrebno je računski odrediti za svaki prometni trak posebno.

U zaokretnici kolnik se u pravilu proširuje:

- u zavoju zaokretnice - s vanjske strane

- u priključnim zavojima - s unutrašnje strane.

Ako se mogu ostvariti povoljni efekti, proširenje se može primijeniti u zaokretnici i s unutrašnje strane.

Uzdužni nagib kolnika u glavnom kružnom luku zaokretnice, uključujući prijelaznice može biti:

do 3% na cestama 1. i 2. kategorije

do 5% na cestama 3., 4. i 5. kategorije

Poprečni nagib kolnika u zaokretnici iznosi qmax = 7%

Na autocestama se ne predviđa građenje zaokretnica.

10. PROMETNI PROFIL I SLOBODNI PROFIL

10.1. Prometni profil

Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. Širina prometnog profila za vozila obuhvaća prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove (slika 10.1).

Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka.

10.2. Slobodni profil

Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.

Prometni i slobodni profil za vozila na cesti izvan naselja prikazan je na slici 10.1.

Slika 10.1 Prometni i slobodni profil za cestovna vozila

 

Najmanja udaljenost zaštitne ograde od prometnog profila iznosi 0,50 m.

Najmanja udaljenost prometnog znaka od prometnog profila (rz) iznosi:

- ako postoji zaštitna ograda i ako prometni profil obuhvaća zaustavne trakove

rz = 0,50 m

- ako ne postoje ni zaštitna ograda niti zaustavni trak

rz = 0,75 m

Najmanja zaštitna širina Zš kada ne postoji ograda ovisna je o dopuštenoj brzini prema tabl. 10.1.

Tabl. 10.1 Najmanja zaštitna širina Zš (m)

        

Slobodna visina od 4,50 m odmjerava se uvijek od najviše točke kolnika u njegovoj konačnoj debljini, pri čemu se vodi računa o eventualnom pojačanju kolničke konstrukcije.

10.3. Prometni i slobodni profil biciklističke staze

Slika 10.2 Prometni i slobodni profil biciklističke staze

 

 

                                                                       

10.4. Prometni i slobodni profil nogostupa

Slika 10.3 Prometni profil nogostupa

 

 

Minimalna širinanogostupa iznosi 120 cm (Prema Pravilniku o prostornim standardimaurbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranjaarhitektonsko-urbanističkih barijera – Narodne Novine br. 47 od studenog 1982.god.)

Zaštitna širina Zšuzima se prema točki 5.1.8.

Nogostup za jedan redpješaka primjenjuje se iznimno.

10.5. Kombiniraniprometni i slobodni profil

Na slici 10.4prikazani su kombinirani slobodni profili za položaje biciklističke staze inogostupa uz kolnik s branicima i s nadvišenim rubnjakom.

Slika 10.4 Kombinirani prometni i slobodni profil

 

10.6. Prometni islobodni profil u tunelima

Na slici 10.5 prikazan je prometni i slobodni profil u jednosmjernim idvosmjernim tunelima.

Slika 10.5Prometni i slobodni profil u tunelu

 

ZŠ= 0.85 kod autocesta i cesta 1. i 2.kategorije

ZŠ= 0.75 kod ostalih cesta

Ovako utvrđenezaštitne širine predstavljaju minimalnu širinu revizione staze, ukoliko onanetreba biti šira iz drugih razloga (instalacije, oprema, prometna signalizacija).

11. PROVJERA PROPUSNE MOĆI ODABRANOG TIPSKOGNORMALNOG POPREČNOG PRESJEKA CESTE

11.1. Odabrani tipskinormalni poprečni presjek ceste za autoceste i ceste 1. i 2. kat. trebaprovjeriti na temelju proračuna potrebne propusne moći za prognozirani promet(količina i struktura) i razinu usluge ceste na kraju planskog razdobljaeksploatacije ceste.

11.2. Propusna moć predstavlja broj vozila koji može proći određenimpresjekom ceste (kod dvotračnih cesta)ili pojedinim kolnikom (kod autocesta) uodređenoj vremenskoj jedinici.

11.3. Na cijeloj prometnoj dionici, odnosnoodsječku ceste s približno istom količinom i strukturom prometa, treba osigurati dovoljnu propusnu moć izadanu razinu usluge.

11.4. Odstupanje od prethodnog stavka možese dopustiti samo u slučaju ako se primjenom analize “trošak-korist” dokaže daje to opravdano s tim damjerodavnipromet na kraju planskog razdoblja ne prijeđe propusnu moć ceste (razina usluge E.). Mjerodavnoprometno opterećenje ceste određuje se na temelju odgovarajućeg vršnog prometa(uobičajeno 100-ti sat prognoziranog prometa).

11.5. Za ceste s Vpł 60 km/h zahtijevana razina usluge ceste na krajuplanskog razdoblja iznosi kako slijedi:

1. razina usluge “C/D” za autoceste,

2. razina usluge “D” za ceste 1. i 2.kategorije,

3. razina usluge “E” za ceste 3., 4. i 5.kategorije.

Proračun propusne moći ceste vrši se upravilu prema “Highway Capacity Manual-u”, (HCM). Upotrebu drugih metoda trebaposebno obrazložiti.

12. VRSTE PROJEKATA ZA CESTE

12.1. Razine projekata

Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine:

1.Studije

2.Idejniprojekti

3.Glavniprojekti

4.Izvedbeniprojekti

12.2. Studije

Pod studijama se podrazumijeva:

•Građevinsko– tehnička studija

•Prometnastudija

•Studijaopravdanosti

•Studijao utjecaju na okoliš

•Idejnarješenja

Uobičajena mjerila podloge za studije krećuse od 1:25000 do 1:5000.

12.13. Idejni projekti

Rade se obično u više varijanata na podlozi 1:5000.

12.14. Glavni projekt

Radi se na podlozi mjerila 1:1000 ili krupnijoj

12.15. Izvedbeni projekt

Radi su u pravilu usklopu glavnog projekta, a po potrebi se neki dijelovi glavnog projekta rade uobliku izvedbenog projekta.