NN 88/2022 (29.7.2022.), Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Ministarstvo unutarnjih poslova

1368

Na temelju članka 49. stavka 8., članka 50. stavka 4., članka 50.a stavaka 5. i 8. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15 i 130/17, 118/18 i 21/22) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/19), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje te ministra vanjskih i europskih poslova, ministar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK

O ZBRINJAVANJU RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA

I. OSNOVNE ODREDBE

Sadržaj pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se: uvjeti te način zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, obveza vođenja evidencije o istima, njihov sadržaj, način vođenja i rokovi čuvanja te opseg i način izvješćivanja kao i popis djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, uvjeti za obavljanje tih djelatnosti te popis dokumenata kojima se u postupku izdavanja odobrenja dokazuje da je udovoljeno propisanim uvjetima.

Usklađenost propisa s pravnom stečevinom Europske unije

Članak 2.

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.)

– Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2. 8. 2011.).

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. dekontaminacija jest aktivnost kojom se potpuno ili djelomično uklanja radioaktivno onečišćenje korištenjem ciljanih fizičkih, kemijskih ili bioloških postupaka

2. djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest obavljanje pojedinačnog postupka ili skupa postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

3. ispuštanje jest odobreno, kontrolirano i planirano ispuštanje radioaktivnih tvari u tekućem i plinovitom stanju u okoliš

4. izvješće sigurnosne studije jest sažeti prikaz argumenata i dokaza sigurnosne studije koje se predaje Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na pregled i odobrenje

5. kondicioniranje jest postupak kojim se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori prilagođavaju zahtjevima drugih postupaka u zbrinjavanju, poput: prijevoza, skladištenja ili odlaganja. Kondicioniranje uključuje pretvorbu u kruti oblik ili ulaganje pakiranog ili nepakiranog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremnike

6. obrada jest skup postupaka s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima kojima se prije skladištenja ili odlaganja mijenjaju značajke radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora zbog tehničkih, gospodarskih ili sigurnosnih razloga. Tri osnovna cilja obrade su a) smanjenje volumena, b) uklanjanje radionuklida, c) promjena sastava

7. odležavanje jest postupak privremene pohrane ili zadržavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremištu ili skladištu. Postupak traje određeno vrijeme kako bi se smanjila aktivnost radionuklida ili njihova toplinska energija

8. otpuštanje iz nadzora jest prestanak obveze primjenjivanja odredbi propisanih zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa na radioaktivni otpad i iskorištene izvore, izvore ionizirajućeg zračenja ili građevine koji su bili uključeni u djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja

9. pakovanje otpada jest proizvod koji uključuje otpad s pripadajućim spremnikom s unutarnjim pregradama, pripremljen za rukovanje, prijevoz, skladištenje ili odlaganje

10. postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest sklop jedne ili više građevina namijenjenih obavljanju pojedinih postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i pripadajuće opreme. Postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jesu postrojenja za predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima, postrojenja za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i postrojenje za odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

11. predobrada jest skup postupaka koji prethode obradi radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora kao što su prikupljanje, razvrstavanje, kemijska prilagodba i dekontaminacija

12. procjena sigurnosti jest sveobuhvatni proces koji se provodi tijekom svih faza životnog vijeka postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i aktivnosti koje se u njemu obavljaju s ciljem usporedbe rezultata sigurnosne analize s relevantnim sigurnosnim zahtjevima te konačne prosudbe na osnovi ispunjenja sigurnosnih zahtjeva

13. razine otpuštanja iz nadzora jesu granične vrijednosti izražene kao koncentracija aktivnosti i/ili ukupna aktivnost, na kojima i ispod kojih prestaje obveza primjenjivanja odredbi propisanih zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa

14. razvrstavanje jest postupak kojim se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori odvajaju prema radiološkim, kemijskim i fizikalnim značajkama u skladu s planiranim zbrinjavanjem

15. rukovanje jest postupak predaje i preuzimanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora. Njime je obuhvaćeno i premještanje ili interni prijevoz unutar postrojenja za zbrinjavanje

16. sigurnosna analiza jest analiza potencijalnih opasnosti povezanih s radom postrojenja i provođenjem određenih aktivnosti

17. sigurnosna studija jest dokumentirana zbirka znanstvenih, tehničkih, administrativnih i upravljačkih argumenata i dokaza, utemeljenih na procjeni sigurnosti, čija je svrha dokazivanje zadovoljavajućeg stupnja sigurnosti postupka zbrinjavanja ili postrojenja koji se koriste u procesu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

18. spremište jest samostalna građevina ili prostorija unutar građevine druge namjene koja je prikladna za privremenu pohranu radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u svrhu kontroliranog odležavanja ili kratkotrajnog zadržavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora prije predaje Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

19. spremnik za radioaktivni otpad ili iskorištene izvore jest jedinica ambalaže u kojoj se radioaktivni otpad ili iskorišteni izvor nalazi ili se u nju pakira za potrebe rukovanja, prijevoza, skladištenja ili odlaganja. Spremnik je dio pakovanja otpada.

20. štit jest pasivni element zaštite u obliku sigurnosne pregrade kojoj je svrha smanjiti tok ionizirajućeg zračenja u postrojenju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja definirana u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (u daljnjem tekstu: Zakon).

II. RADIOAKTIVNI OTPAD

Podjela i klasifikacija

Članak 4.

(1) Radioaktivni otpad se, u odnosu na agregatno stanje, dijeli na kruti, tekući i plinoviti.

(2) Radioaktivni otpad se, s obzirom na njegova tipična svojstva te predviđeni način zbrinjavanja, razvrstava u sljedeće klase:

 

 

 

 

(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik odgovoran je za karakterizaciju radioaktivnog otpada.

III. NAČELA, OPĆI ZAHTJEVI I OBVEZE KOD ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA

Načela zbrinjavanja

Članak 5.

(1) U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora posebna pozornost pridaje se:

1. zaštiti pojedinaca i društva od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja

2. poduzimanju svih potrebnih koraka da se tijekom postupaka zbrinjavanja izbjegne nepotrebno stvaranje radioaktivnog otpada te da se postojeća količina i aktivnost svede na najmanju moguću mjeru

3. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne opasnost za biljni i životinjski svijet kroz onečišćavanje okoliša odnosno voda, mora, tla i zraka iznad propisanih razina otpuštanja iz nadzora

4. poduzimanju svih potrebnih koraka da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne prebacivanje tereta odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na buduće generacije

5. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne nekontrolirano postupanje s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima

6. poduzimanju svih potrebnih koraka da se osigura odgovarajuće osposobljavanje svih zaposlenika u sustavu zbrinjavanja kao i financiranje potrebnih istraživačkih i razvojnih aktivnosti nužnih da se ostvare ciljevi zacrtani Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (»Narodne novine« br. 125/14)

7. dostupnosti svih nužnih informacija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora zaposlenicima u sustavu zbrinjavanja kao i javnosti, ako to ne ugrožava sigurnost.

(2) U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora se omogućiti javnosti da sudjeluje u procesu donošenja odluka u skladu s međunarodnim obvezama i propisima Republike Hrvatske koju uređuju sudjelovanje javnosti u postupcima odlučivanja.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 6.

(1) Zahtjev za izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podnosi se Ministarstvu.

(2) Odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora izdaje se na rok od 10 godina.

(3) Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je jednu godinu prije isteka roka valjanosti odobrenja za obavljanje djelatnosti Ministarstvu podnijeti zahtjev za izdavanjem novog odobrenja za obavljanje djelatnosti.

Pisani postupci

Članak 7.

(1) Svi postupci zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora moraju se provoditi u skladu s Pisanim postupcima koje izrađuje i provodi nositelj odobrenja.

(2) Opseg i sadržaj Pisanih postupaka definirani su u Prilogu 2 . koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(3) Pisani postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti pripremljeni u skladu s Programom osiguranja kvalitete nositelja odobrenja.

Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 8.

(1) U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu: Centar) s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima postupa se u skladu s Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centra (u daljnjem tekstu: Program).

(2) Program je samostalan dokument koji donosi nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji upravlja Centrom.

(3) Sadržaj Programa mora biti u skladu s Prilogom 3. ovoga Pravilnika te Izvješćem sigurnosne studije i Programom osiguranja kvalitete nositelja odobrenja.

(4) Nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji upravlja Centrom obvezan je revidirati Program najmanje svakih pet godina.

(5) Program i njegove revizije odobrava Ministarstvo.

Plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 9.

(1) Prouzročitelji i/ili vlasnici i posjednici radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima koji se ne nalaze u Centru obvezni su postupati u skladu sa odobrenim Planom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (u daljnjem tekstu: Plan zbrinjavanja).

(2) Plan zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. opis načina nastanka radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, klasifikaciju, kategorizaciju te dinamiku nastajanja

2. organizaciju postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te ime osobe odgovorne za zbrinjavanje

3. pisane postupke u skladu s kojima se zbrinjavanje provodi

4. tehničke, organizacijske i druge mjere s kojima se sprječava štetan utjecaj radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na radnike, stanovništvo i okoliš

5. predviđenu dinamiku predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na zbrinjavanje Centru ili njegovo otpuštanje iz nadzora

6. način vođenja evidencije radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremištu kao i način izvješćivanja u središnju evidenciju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(3) Prouzročitelji i/ili vlasnici i posjednici radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora moraju svoj Plan zbrinjavanja revidirati svakih pet godina.

(4) Plan zbrinjavanja i njegove revizije odobrava Ministarstvo.

Obveze prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 10.

(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora osigurati da radioaktivni otpad i iskorišteni izvori nastaju u najmanjim mogućim količinama.

(2) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik snosi punu odgovornost za radioaktivni otpad i iskorištene izvore te je obvezan provoditi propisane mjere radiološke sigurnosti i mjere nuklearnog osiguranja te spriječiti neovlašteno uklanjanje (npr. krađu), gubitak, sabotažu, neovlašteni pristup, štetu, neovlašteni prijenos ili druga zlonamjerna djela, a sve u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja te sprječavanja zlouporabe radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora osigurati da se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori zbrinjavaju u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je osigurati i snositi troškove njihova zbrinjavanja.

(5) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je imenovati osobu odgovornu za zbrinjavanje istog.

(6) Osoba odgovorna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničke ili prirodne struke i posebno stručno obrazovanje za rukovanje radioaktivnim izvorima i primjenu mjera radiološke sigurnosti koje se stječe redovitim obrazovanjem, specijalističkim obrazovanjem ili dodatnim obrazovanjem, o čemu mora postojati pisani dokaz.

IV. SUSTAV ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA

Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Članak 11.

(1) U Centru, u skladu sa Zakonom te temeljem odobrenja, obavlja se djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(2) Centar uključuje:

1. postrojenje za skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske (tzv. središnje skladište)

2. postrojenje za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada koji nastaje redovitim radom i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika i

3. prateće građevine i infrastrukturu.

(3) Nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji ujedno i upravlja Centrom mora uspostaviti i provoditi te redovito obnavljati Program osiguranja kvalitete.

(4) Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru se provodi u skladu s Programom.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora izvan Centra

Članak 12.

Pojedini postupci zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, osim skladištenja, mogu se, u skladu sa Zakonom, a na temelju odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, obavljati izvan Centra.

V. IZDAVANJE ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA

Uvjeti za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 13.

(1) Pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora iz članka 6. ovoga Pravilnika obvezno je priložiti:

1. Plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

2. Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja u smislu pravilnika koji propisuje opseg i sadržaj plana i programa mjera za slučaj izvanrednog događaja te izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela odobren od Ministarstva

3. dokaz o tehničkoj opremljenosti za obavljanje djelatnosti

4. potvrdu o posebnom stručnom obrazovanju o primjeni mjera radiološke sigurnosti izloženih radnika

5. presliku uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti izloženih radnika za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja

6. dokaz o osiguranom praćenju osobnog ozračenja izloženih radnika

7. akt o ustroju i provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja izrađen u skladu s uputom iz Priloga 21. Pravilnika koji propisuje uvjete i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja

8. mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa da oprema i prostor u kojem će se obavljati postupci zbrinjavanja udovoljavaju uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja i

9. Program osiguranja kvalitete.

(2) Ako podnositelj zahtjeva u sklopu djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora planira zbrinjavati iskorištene izvore 1., 2. i 3. kategorije, uz dokumentaciju navedenu u stavku 1. ovoga članka dužan je priložiti i Plan nuklearnog osiguranja.

(3) Ako je pravna osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ujedno i ovlašteni stručni tehnički servis, mišljenje iz točke 8. stavka 1. ovoga članka mora izdati drugi ovlašteni stručni tehnički servis.

(4) Ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) imenovat će Povjerenstvo za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka daje mišljenje na temelju kojeg Ministarstvo donosi rješenje.

Uvjeti za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora upravitelja Centra

Članak 14.

(1) Pravna osoba upravitelj Centra obvezna je uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru priložiti:

1. uporabnu dozvolu za građevine u kojima se skladište radioaktivni otpad i iskorišteni izvori, a koju izdaje ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje

2. Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

3. odobren Plan nuklearnog osiguranja u smislu pravilnika kojim je regulirano nuklearno osiguranje

4. Plan zaštite od požara

5. odobren Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja u smislu pravilnika koji propisuje opseg i sadržaj plana i programa mjera za slučaj izvanrednog događaja te izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela

6. valjani Program praćenja stanja objekta i okoliša objekta u smislu pravilnika koji propisuje praćenje stanje radioaktivnosti u okolišu

7. popis štitova te popis opreme i instrumenata koji će se u postupcima zbrinjavanja koristiti

8. akt o imenovanju osobe odgovorne za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

9. popis osoba koje će obavljati postupke zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora s njihovom stručnom spremom i iskustvom u obavljanju takvih ili sličnih poslova

10. za obavljanje djelatnosti Centra, Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja.

11. izvješće Sigurnosne studije iz članka 35. ovoga Pravilnika.

(2) Ministar imenuje povjerenstvo za davanje mišljenja o zadovoljavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka daje mišljenje na temelju kojeg Ministarstvo donosi rješenje.

VI. POSEBNI ZAHTJEVI KOD ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA

Iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori

Članak 15.

(1) Iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvor koji je upotrebljiv ili radioaktivni izvor koji se više ne namjerava koristiti mora se prvo ponuditi drugom nositelju odobrenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima ili korisniku kako bi se uključio u drugu djelatnost ili ga se mora vratiti proizvođaču.

(2) Ukoliko nije moguće postupiti sukladno stavku 1. ovoga članka, prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik obvezan je takav izvor predati Centru koji dalje s njime postupa u skladu s Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

Obveza povrata

Članak 16.

(1) Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima, koji uvozi zatvoreni radioaktivni izvor koji sadrži radionuklid čija aktivnost će nakon predviđene uporabe biti iznad granične vrijednosti za otpuštanje iz nadzora iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika obvezan je ugovorom obvezati proizvođača ili dobavljača da pristaje na povrat navedenog zatvorenog radioaktivnog izvora poslije prestanka njegove uporabe.

(2) Izvor iz stavka 1. ovoga članka mora biti vraćen proizvođaču izravno ili preko dobavljača u roku od 12 mjeseci od postavljanja zahtjeva za povrat.

Otpuštanje iz nadzora

Članak 17.

(1) Na zahtjev prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika Ministarstvo može odobriti da se radioaktivni otpad ili iskorišteni izvor otpušta iz nadzora.

(2) Radioaktivni otpad i iskorištene izvore kao i radioaktivne materijale namijenjene za ponovnu uporabu i preradu, može se otpustiti iz nadzora, ako je aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida, odnosno ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida, jednaka ili niža od razine otpuštanja iz nadzora dane u Tablici 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(3) Prirodne radioaktivne tvari sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka obrade zbog radioaktivnih, fisijskih ili fertilizacijskih svojstava može se otpustiti iz nadzora pod uvjetima koji su navedeni u stavku 2. ovoga članka.

(4) Ministarstvo može, u posebnim okolnostima za pojedine radionuklide, odrediti posebne razine otpuštanja iz nadzora.

(5) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik može provoditi odležavanje krutog, tekućeg ili plinovitog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u vlastitom spremištu do postizanja vrijednosti za otpuštanje iz nadzora, ako ukupno potrebno vrijeme nije dulje od šest mjeseci.

(6) Razdoblje od 6 mjeseci iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se od trenutka izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centru.

Spremište radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 18.

(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i/ili iskorištenog izvora obvezan je pohraniti ga u spremištu sve do predaje u Centar ili do otpuštanja iz nadzora.

(2) Ako se u spremištu pohranjuje i biomedicinski radioaktivni otpad u spremištu je potrebno odvojiti dio za tu svrhu.

(3) Otpad nastao uporabom kratkoživućih radionuklida tijekom istraživanja, dijagnostike ili terapije, kao što su vata, staničevina, filtar-papir, igle, šprice i slično, čuva se u spremištu na mjestu nastanka, do postizanja uvjeta navedenih u Prilogu I. Tablici 1. ovoga Pravilnika.

(4) U slučaju smjese više radionuklida različitih vremena poluraspada, vrijeme čuvanja u spremištu na mjestu nastanka računa se prema radionuklidu koji ima najdulje vrijeme poluraspada.

(5) Radioaktivni otpad na koji se može primijeniti postupak ispuštanja u tekućem ili plinovitom stanju ili otpuštanje iz nadzora, mora odmah po smještanju u spremište biti razvrstan i odvojen od ostalog radioaktivnog otpada.

(6) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i/ili iskorištenog izvora obvezan je periodičkim pregledima provjeravati zadovoljavaju li uporabljeni spremnici uvjetima pohrane radioaktivnog otpada ili iskorištenih izvora u spremištu.

(7) Učestalost i način periodičkih pregleda spremnika odobrava Ministarstvo u postupku izdavanja odobrenja za djelatnost.

Zabrana razrjeđivanja

Članak 19.

(1) Zabranjeno je razrjeđivanje radioaktivnog otpada ili njegovo dijeljenje u više dijelova s manjom aktivnošću kako bi se na taj način ostvarilo uvjete za otpuštanje iz nadzora, osim u slučaju odobrenog ispuštanja tekućeg i plinovitog radioaktivnog otpada.

(2) Ministarstvo može u posebnim slučajevima, na zahtjev prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika, a u svrhu ponovne uporabe ili prerade, odobriti miješanje radioaktivnog materijala s neradioaktivnim materijalom.

Ispuštanje u tekućem ili plinovitom stanju

Članak 20.

(1) Radioaktivni otpad u tekućem ili plinovitom stanju može se ispustiti u okoliš samo ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na aktivnost i količinu radioaktivnog otpada, a utvrđuju se posebno za svaku lokaciju uzimajući u obzir:

1. transportne putove i ponašanje radionuklida u okolišu

2. rezultate optimizacije zaštite od ionizirajućeg zračenja i

3. dobru praksu upravljanja sličnim objektima.

(2) Osim uvjeta navedenih u stavku 1. ovoga članka kod ispuštanja radioaktivnog otpada u tekućem ili plinovitom stanju moraju se uzeti u obzir i rezultati procjene generičkog ispitivanja na temelju međunarodno priznatih znanstvenih uputa kojim se dokazuje da su ispunjeni kriteriji zaštite okoliša za dugoročnu zaštitu ljudskog zdravlja.

(3) Nositelj odobrenja provodi nadzor ispuštanja u okoliš na mjestu ispuštanja.

(4) O provedenom ispuštanju u okoliš nositelj odobrenja obvezan je sastaviti izvješće o nadzoru ispuštanja u okoliš i dostaviti ga Ministarstvu.

(5) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja nositelja odobrenja obvezna je, u slučaju ispuštanja količine radioaktivnog otpada iznad propisanih granica, neodgodivo o tome obavijestiti Ministarstvo.

(6) Tekući niskoaktivni radioaktivni otpad može se ispustiti u okoliš sustavom javne odvodnje u vodotoke, osim u kopnene stajaće vode i podzemne vode, na temelju prethodno izrađene studije utjecaja na okoliš, u skladu s posebnim propisom, uz obvezno sudjelovanje predstavnika Ministarstva u radu povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš.

(7) Ispuštanja plinovitog radioaktivnog otpada tijekom uporabe kratkoživućih radionuklida u istraživanjima, dijagnostici ili terapiji moraju se spriječiti ugradnjom odgovarajućih filtara u sustavu ventilacije prostora u kojem se kratkoživući radionuklidi upotrebljavaju.

(8) Ako tekućem ili plinovitom radioaktivnom otpadu nije moguće odležavanjem do šest mjeseci smanjiti aktivnost tako da se može otpustiti iz nadzora ili ga nije dopušteno ispustiti u okoliš, prouzročitelj i/ili vlasnik odnosno posjednik obvezan je isti preraditi u kruti oblik te se s njime dalje postupa kao s krutim radioaktivnim otpadom.

Postupci zbrinjavanja

Članak 21.

Postupci zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora su:

1. predobrada

2. obrada

3. kondicioniranje

4. rukovanje

5. prijevoz

6. skladištenje

7. odlaganje.

Predobrada

Članak 22.

(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je osigurati skupljanje, razvrstavanje i klasifikaciju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji nastaju tijekom obavljanja odobrene djelatnosti vodeći računa o:

1. vremenu poluraspada

2. aktivnosti, koncentraciji aktivnosti i vrsti radionuklida

3. fizikalno-kemijskim svojstvima

4. činjenici radi li se o zatvorenim ili otvorenim iskorištenim izvorima i

5. drugim opasnim svojstvima važnim za daljnje postupke zbrinjavanja.

(2) Skupljeni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju se pakirati u odgovarajuće spremnike za radioaktivni otpad i iskorištene izvore.

Obrada i kondicioniranje

Članak 23.

(1) Obrada radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora se provoditi u skladu s Planom zbrinjavanja ili u skladu s Programom.

(2) Obrađeni ili kondicionirani radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju biti smješteni u spremnike koji udovoljavaju uvjetima daljnjih postupaka zbrinjavanja.

(3) Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti obrade i/ili kondicioniranja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, nakon što obavi predviđene aktivnosti, obvezan je osigurati prijevoz radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, do skladišta i njegovo preuzimanje.

Spremnik za radioaktivni otpad i/ili iskorištene izvore

Članak 24.

(1) Spremnici koji se koriste za pakiranje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora moraju samostalno, i zajedno s uloženim radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima, jamčiti sigurnost radnicima, stanovništvu i okolišu tijekom predviđenog načina i predviđenog trajanja postupka zbrinjavanja.

(2) Korištenje pojedinih vrsta spremnika odobrava Ministarstvo u postupku izdavanja odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je uz zahtjev za odobrenje spremnika priložiti odobrenje za ambalažu za prijevoz i skladištenje radioaktivnih tvari i nuklearnih materijala s nacrtom i opisom spremnika, rezultate postupaka i analiza te drugu dokumentaciju na temelju koje je navedeno odobrenje izdano.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, za spremnike iz stavka 1. ovoga članka koji se koriste i kao ambalaža za prijevoz i skladištenje radioaktivnih tvari i nuklearnih materijala, postupak odobravanja spremnika i ambalaže provodi se istovremeno.

(5) Poslije pražnjenja spremnika u kojima je bio radioaktivni otpad i iskorišteni izvori mjerenjem je potrebno utvrditi možebitno radioaktivno onečišćenje te po potrebi provesti uklanjanje radioaktivnog onečišćenja na propisan i prikladan način.

Označavanje pakovanja

Članak 25.

(1) Pakovanja s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima moraju biti označena propisanom oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja kao i oznakom koja omogućava identifikaciju pakovanja i njegovog sadržaja.

(2) Oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. jedinstvenu identifikaciju pakovanja u pisanom i digitalnom obliku

2. masu ili volumen

3. klasu radioaktivnog otpada ili kategoriju izvora

4. vrstu radioaktivnog otpada

5. popis radionuklida sadržanih u pakovanju

6. najveću izmjerenu brzinu doze na površini pakovanja i datum mjerenja.

(3) Oznake iz stavka 1. ovoga članka moraju biti na vidljivom mjestu i lako čitljive te odgovarajuće trajnosti za predviđene postupke zbrinjavanja.

(4) S pakovanja čiji je sadržaj na propisani način uklonjen moraju se ukloniti oznake iz stavka 1. ovoga članka.

Prijevoz

Članak 26.

Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji obavlja postupke predobrade, obrade i kondicioniranja, nakon što obavi predviđene postupke, obvezan je osigurati prijevoz radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora do Centra te njihovu predaju Centru na daljnje postupke koristeći usluge prijevoza nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti prijevoza radioaktivnih izvora.

Skladištenje

Članak 27.

(1) Radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju se skladištiti u postrojenju za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centra.

(2) Postrojenje iz stavka 1. ovoga članka može biti namjenski projektirano i izgrađeno za djelatnosti skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili se rekonstrukcijom može za tu namjenu prilagoditi već postojeća građevina.

(3) Postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora treba biti projektirano tako da se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori mogu skladištiti i kontrolirati te da se mogu izvaditi iz postrojenja bez nepotrebnog izlaganja zračenju radnika, stanovništva te bez utjecaja na okoliš.

(4) Ministarstvo će, kroz sudjelovanje u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za postrojenja za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centra, utvrditi jesu li ispunjeni svi zahtjevi koje moraju ispunjavati postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(5) U skladištu je dozvoljeno skladištiti radioaktivni otpad i iskorištene izvore koji zadovoljavaju kriterije prihvaćanja za preuzimanje u postupak skladištenja.

(6) Radioaktivni otpad i iskorištene izvore dozvoljeno je skladištiti isključivo u spremnicima koji su odobreni za skladištenje.

(7) Nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji ujedno i upravlja Centrom obvezan je periodičkim pregledima provjeravati zadovoljavaju li pakovanja otpada uvjete skladištenja.

Kriteriji prihvaćanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u postupak skladištenja

Članak 28.

(1) Kriteriji prihvaćanja u postupak skladištenja mogu sadržavati zahtjeve i ograničenja vezana uz:

1. sadržaj radionuklida i specifičnu aktivnost

2. brzinu doze na površini i na referentnim udaljenostima od površine pakovanja

3. specifičnu površinsku kontaminaciju

4. tvrdoću

5. izluživost

6. korozivnost

7. kemijsku stabilnost

8. degradacijske učinke zračenja, tj. promjene svojstava tvari zbog izlaganja ionizirajućem zračenju

9. zapaljivost

10. generiranje i sadržaj plinova

11. sadržaj drugih opasnih tvari

12. sadržaj organskih tvari koje mogu utjecati na mikrobiološku degradaciju

13. sadržaj slobodne tekućine

14. prisutnost kelatnih i drugih kompleksa

15. eksplozivnost

16. gorljivost

17. otpornost na koroziju

18. način označavanja pakovanja s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima

19. spremnike i način pakiranja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kriteriji prihvaćanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u postupak skladištenja za pojedino skladište mogu obuhvatiti i druge zahtjeve i ograničenja, ili neka od navedenih mogu biti izostavljena.

(3) Kriteriji prihvaćanja u postupak skladištenja mogu se odrediti za pojedinačno pakovanje, skladišnu jedinicu ili za cjelokupno skladište.

(4) Kriterije prihvaćanja u postupak skladištenja utvrđuje Centar.

(5) Ministarstvo odobrava utvrđene kriterije prihvaćanja izdavanjem suglasnosti u postupku izdavanja lokacijske dozvole i građevinske dozvole.

(6) Centar je obvezan svim zaineresiranim stranama pružiti sve informacije o kriterijima prihvaćanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u postupak skladištenja.

(7) Ako prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik nema u vlastitom spremištu kapaciteta za obradu i/ili kondicioniranje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u skladu s kriterijima prihvaćanja Centra, mora o vlastitom trošku organizirati obradu i kondicioniranje otpada u skladu s kriterijima prihvata otpada u Centar.

Rukovanje

Članak 29.

(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik može premještati radioaktivni otpad i iskorištene izvore unutar spremišta odnosno građevine u kojem obavlja pojedine postupke zbrinjavanja u skladu s Pisanim postupcima.

(2) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik obvezan je kod predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centru predati preslike dokumentacije od važnosti za daljnje postupke zbrinjavanja.

(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik, posjednik i Centar obvezni su prilikom predaje i preuzimanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora dokumentirati prenošenje posjedništva čime Centar postaje novi posjednik.

(4) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik koji je radioaktivni otpad i iskorištene izvore predao Centru mora o tome, u roku 15 dana, u pisanom obliku, obavijestiti Ministarstvo te priložiti potvrdu Centra o preuzimanju.

Odlaganje

Članak 30.

(1) U odlagalište se može odložiti samo onaj radioaktivni otpad koji zadovoljava kriterije prihvaćanja za postupak odlaganja radioaktivnog otpada.

(2) Kriteriji prihvaćanja za postupak odlaganja radioaktivnog otpada propisani su u članku 28. stavcima 1. do 5. ovoga Pravilnika.

(3) Korištenje pojedinih vrsta spremnika za odlaganje radioaktivnog otpada odobrava Ministarstvo u postupku izdavanja odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(4) Ministarstvo utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i suglasnosti za početak rada odlagališta kao i suglasnosti za zatvaranje odlagališta jesu li ispunjeni svi specifični zahtjevi koje mora zadovoljiti postrojenje za odlaganje radioaktivnog otpada.

VII. EVIDENTIRANJE I IZVJEŠĆIVANJE

Evidencije koje vode prouzročitelji i/ili vlasnici i posjednici radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 31.

(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada obvezan je sukladno svojim pisanim postupcima voditi evidencije o:

1. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima pohranjenim u spremištu, skladištu ili odlagalištu

2. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima u nekom od drugih postupaka zbrinjavanja;

3. radioaktivnom otpadu koji je ispušten u okoliš

4. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koji su otpušteni iz nadzora i

5. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koji su predani Centru.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka moraju za svako pakovanje sadržavati podatke o ranijem zbrinjavanju, kao i podatke koji su važni za zadovoljavanje kriterija prihvaćanja kod preuzimanja u postupak skladištenja ili odlaganja te za druge postupke zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(3) Evidencija o ispuštanju plinovitog ili tekućeg radioaktivnog otpada mora za svako pojedinačno ispuštanje sadržavati najmanje podatke o izvoru, količini ispuštenih radioaktivnih tvari, kao i podatke iz kojih je moguće ustanoviti da nisu bile prekoračene odobrene vrijednosti ispuštanja.

(4) Prouzročitelji i/ili vlasnici i posjednici moraju evidencije iz stavka 1. ovoga članka voditi u skladu s Planom zbrinjavanja ili u skladu s Programom.

(5) Podaci iz evidencija iz stavka 1. ovoga članka čuvaju se najmanje pet godina nakon završetka pojedinih postupaka zbrinjavanja, ispuštanja, otpuštanja iz nadzora ili predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centru.

(6) Prouzročitelji i/ili vlasnici i posjednici obvezni su u slučaju prestanka rada predati sve vođene evidencije Centru.

(7) Centar je obvezan voditi i evidenciju o periodičkim pregledima iz članka 27. stavka 7. ovoga Pravilnika.

(8) Centar je obvezan čuvati sve vlastite evidencije do kraja institucionalnog nadzora.

Središnja evidencija

Članak 32.

(1) Ministarstvo je obvezno voditi središnju evidenciju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(2) Središnja evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o:

1. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koji se nalaze u posjedu Centra

2. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koji se nalaze kod drugih posjednika

3. radioaktivnom otpadu koji je ispušten u okoliš

4. radioaktivnom otpadu ili iskorištenim izvorima koji su otpušteni iz nadzora

5. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koji se nalaze na skladištenju ili preradi u inozemstvu ili su vraćeni proizvođaču izvora

6. radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koji su pronađeni bez prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika i koji su predani na zbrinjavanje Centru.

(3) U središnjoj evidenciji vode se podaci o količinama, dinamici nastajanja i pakiranju nisko i srednje radioaktivnog otpada koji nastaje radom i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško, a koji će biti preuzet u Centar temeljem bilateralnog ugovora sklopljenog prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(4) U središnjoj evidenciji podaci se vode u opsegu i obliku navedenom u Prilogu 4., koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio, posebno za:

1. kruti i tekući radioaktivni otpad

2. ispušteni radioaktivni otpad

3. godišnju procjenu nastajanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, radioaktivnog otpada koji nastaje radom Nuklearne elektrane Krško.

Dostava podataka u središnju evidenciju

Članak 33.

(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je podatke u središnju evidenciju predavati u opsegu i obliku navedenom u Prilogu 4. ovoga Pravilnika.

(2) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik mogu s Ministarstvom dogovoriti predaju podataka u središnju evidenciju u elektroničkom obliku, prihvaćenim načinom zapisa od strane Ministarstva.

(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik obvezan je na temelju vlastitih evidencija, svake godine najkasnije do 15. veljače, u središnju evidenciju predati podatke o stanju na dan 31. prosinca prethodne godine, s posebnim osvrtom na razloge promjena, ako ih ima.

(4) Na zahtjev Ministarstva, prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik obvezan je dostaviti i sve druge podatke i dokumente iz evidencija koje vode.

Postupanje u slučaju gubitka nadzora nad radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima

Članak 34.

Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik obvezan je, u slučaju gubitka, krađe, znatnog prolijevanja, neovlaštenog korištenja ili ispuštanja u okoliš radioaktivnog otpada ili iskorištenih izvora, o tome odmah obavijestiti Ministarstvo.

VIII. SUGLASNOSTI ZA USPOSTAVU POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE

Sigurnosna studija

Članak 35.

(1) Postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezno je dokazati da će, s postojećim tehnologijama i prema projektnim specifikacijama te prema uvjetima propisanim u članku 38. ovoga Pravilnika, na siguran način biti izgrađeno, pušteno u redoviti rad, korišteno i na kraju životnog vijeka biti razgrađeno.

(2) Uspostava postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora zadovoljiti sve građevinske i okolišne uvjete definirane važećim propisima Republike Hrvatske te posebne uvjete radiološke i nuklearne sigurnosti koji se odnose na lokaciju postrojenja, njegovu izgradnju, opremljenost te razgradnju.

(3) Ispunjavanje posebnih uvjeta iz stavka 2. ovoga članka dokazuje se u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole, odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora upravitelja Centra, suglasnosti za pokusni rad, suglasnosti za početak rada te suglasnosti za zatvaranje i razgradnju postrojenja za zbrinjavanje.

(4) U svrhu dokazivanja ispunjenja posebnih uvjeta radiološke i nuklearne sigurnosti postrojenja za zbrinjavanje, pravna osoba koja upravlja postrojenjem za zbrinjavanje te u njemu želi obavljati djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezna je izraditi i/ili revidirati Sigurnosnu studiju i pripadajuće Izvješće sigurnosne studije za svaku fazu uspostave ili razgradnje postrojenja u kojem će se djelatnost obavljati.

(5) Opseg i sadržaj Sigurnosne studije za svako od postrojenja i za svaku od faza uspostave postrojenja je specifičan, a okvirno je definiran u Prilogu 6. ovoga Pravilnika, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(6) Okvirni sadržaj Izvješća sigurnosne studije definiran je u Prilogu 7. ovoga Pravilnika, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(7) Izvješće sigurnosne studije predaje se Ministarstvu na pregled i odobrenje u okviru postupka izdavanja dozvola i suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

Procjena sigurnosti

Članak 36.

(1) Procjena sigurnosti je sastavni dio Sigurnosne studije i Izvješća Sigurnosne studije.

(2) Faze životnog vijeka postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora kod kojih se provodi ili obnavlja procjena sigurnosti su:

1. procjena i potvrđivanje lokacije postrojenja

2. projektiranje postrojenja

3. izgradnja postrojenja

4. pokusni rad postrojenja

5. početak rada postrojenja

6. izmjene u dizajnu ili radu postrojenja

7. periodički sigurnosni pregledi

8. produljenje životnog vijeka postrojenja

9. promjene u vlasništvu ili upravljanju postrojenjem

10. razgradnja (dekomisija) postrojenja, izuzev za odlagalište

11. sanacija lokacije i otpuštanje iz nadzora.

(3) U skladu sa stupnjevitim pristupom opseg, složenost i razina detalja Procjene sigurnosti ovisi o fazi životnog vijeka postrojenja za zbrinjavanje i aktivnostima koje se u njemu obavljaju.

(4) Okvirni sadržaj Procjene sigurnosti definiran je u Prilogu 5. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Pregled Izvješća sigurnosne studije

Članak 37.

(1) Ministarstvo, u okviru postupaka izdavanja dozvola i suglasnosti, pregledava zaprimljeno Izvješće sigurnosne studije i na temelju odobrenja istog daje suglasnost za svaku pojedinu fazu uspostave ili razgradnje postrojenja.

(2) U postupku pregleda Izvješća sigurnosne studije Ministarstvo može zatražiti na uvid Sigurnosnu studiju ili njene pojedine dijelove.

(3) Pregledom Izvješća sigurnosne studije utvrđuje se prihvatljivost podnesenih dokaza o tome da postrojenje za zbrinjavanje neće uzrokovati neprihvatljive štetne utjecaje na ljudsko zdravlje i okoliš, niti sada niti u budućnosti.

(4) U postupku izdavanja dozvola i suglasnosti pregled Izvješća sigurnosne studije mora pokazati da je Sigurnosna studija:

1. napravljena u skladu sa zahtijevanim opsegom i sadržajem te da je primjerena složenosti postrojenja za zbrinjavanje kao i fazi njegove uspostave ili razgradnje

2. napravljena tako da je korišteni skup pretpostavki u suglasnosti s prihvaćenim principima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

3. dostatna i odgovarajuća osnova na temelju koje se može zaključiti da će postrojenje tijekom životnog vijeka raditi sigurno kao i da postoje razumne pretpostavke o sigurnosti postrojenja nakon njegovog zatvaranja

4. napravljena tako da su u njoj analizirane sve implementirane mjere za izbjegavanje i ublažavanje mogućih štetnih učinaka.

(5) U svrhu pregleda Izvješća sigurnosne studije ministar će imenovati Povjerenstvo za pregled Izvješća sigurnosne studije koje se može sastojati od službenika Ministarstva te domaćih i stranih neovisnih stručnjaka iz odgovarajućih područja.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka daje mišljenje na temelju kojeg ministar donosi rješenje.

IX. PROJEKTIRANJE POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE

Zahtjevi kod projektiranja postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 38.

(1) Pri projektiranju i izgradnji postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nositelj odobrenja obvezan je zadovoljiti posebne uvjete radiološke i nuklearne sigurnosti.

(2) Posebnim uvjetima radiološke i nuklearne sigurnosti propisane su sljedeće obveze:

1. prigodom određivanja lokacije postrojenja utvrditi stanje okoliša objekta i izraditi Program praćenja stanja okoliša objekta

2. prigodom projektiranja svih postrojenja za zbrinjavanje koristiti načelo obrane po dubini

3. tijekom izgradnje i rada postrojenja osigurati:

– odgovarajuće mjere zaštite ljudi i okoliša od štetnog utjecaja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koje moraju biti sumjerljive potencijalnim opasnostima u postupku zbrinjavanja

– sustav barijera koji osigurava odgovarajuću zaštitu okoliša od radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora kroz predviđeno vrijeme rada

– zaštitnu funkciju (npr. sprječavanje ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš) izvedenu s više zaštitnih mjera tako da se zaštitna funkcija ostvaruje i u slučaju da jedna od mjera otkaže

4. osigurati odgovarajući sustav provjetravanja i filtriranja kojim se omogućuje zadržavanje radioaktivnih čestica u zraku postrojenja tijekom normalnih i izvanrednih događaja

5. osigurati da prostorije namijenjene za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora budu projektirane, izgrađene i opremljene tako da zidovi, vrata, dovratci, prozori, strop i pod smanjuju vjerojatnost širenja radioaktivnog onečišćenja na najmanju moguću mjeru

6. osigurati da vrsta, sastav, debljina, način ugradnje i ostala svojstva materijala i opreme za izgradnju postrojenja budu određene i specificirane projektom uzimajući u obzir:

– najveću moguću aktivnost radioaktivnih tvari, radna mjesta u susjednim prostorijama, odnosno nazočnost osoba u okolini prostorije namijenjene za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

– granice ozračenja i preporučena dozna ograničenja za pojedinog stanovnika i izložene radnike

7. osigurati da brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na vanjskoj površini zidova, vrata, dovratnika, prozora, stropa i poda te na položajima mjesta rada u prostorijama namijenjenim za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, kao i na mjestima boravka ljudi u susjednim prostorijama, mora biti toliko niska koliko je to razumno moguće postići uzimajući u obzir tehničke, gospodarske, socijalne i ostale čimbenike prilikom projektiranja, gradnje i opremanja postrojenja

8. osigurati dostatan kapacitet za sve postupke zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora za koje se traži odobrenje za obavljanje djelatnosti u normalnim okolnostima kao i za slučaj izvanrednog događaja

9. osigurati da je radioaktivni otpad pakiran na način koji omogućuje sigurno rukovanje bez ispuštanja radioaktivnosti ili zračenja koja prelazi dopuštene granice u okoliš te da svako pakovanje bude dizajnirano minimalno za čitav predviđeni period skladištenja

10. osigurati da je u skladišnom prostoru uvijek omogućen pristup pakovanjima radioaktivnom otpadu i iskorištenih izvora u cilju inspekcije, provjere stanja, izuzimanja iz nadzora ili prijevoza te upravljanja otpadom tijekom izvanrednog događaja

11. utvrditi moguće prijetnje nuklearnoj sigurnosti i izraditi Plan nuklearnog osiguranja

12. utvrditi moguće izvanredne događaje, procjenu razmjera radioaktivnog onečišćenja, procjenu potencijalnog ozračenja izloženih radnika i stanovništva te procjenu potencijalnog onečišćenja prostora izvan kontrole podnositelja zahtjeva i izraditi Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja

13. izraditi plan zatvaranja i razgradnje, a za odlagališta plan zatvaranja s prijedlogom institucionalne kontrole nakon zatvaranja, koji treba sadržavati elemente i postupke navedene u poglavlju XI. ovoga Pravilnika.

(3) Točke 4., 5., 6. i 10. stavka 2. ovoga članka ne odnose se na odlagalište, osim odlagališne jedinice koja se trenutno puni.

(4) Posebni zahtjevi kod projektiranja skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada definirani su u Prilogu 8. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(5) Posebni zahtjevi kod projektiranja odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada definirani su u Prilogu 9. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

X. POKUSNI RAD POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE

Sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti za početak pokusnog rada postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 39.

(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti za pokusni rad postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podnosi se Ministarstvu.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se sljedeći dokumenti:

1. Program pokusnog rada izrađen u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja postrojenja te s odredbama ovoga Pravilnika

2. Izvješće sigurnosne studije

3. Program za prikupljanje, pregledavanje, analiziranje i dokumentiranje radnih iskustava za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

4. Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

5. Program osiguranja kvalitete

6. Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja, odnosno Plan zatvaranja odlagališta

7. opis rezultata praćenja radioaktivnosti okoliša prije početka pokusnog rada u skladu s odredbama pravilnika koji uređuje praćenje stanja radioaktivnosti u okolišu

8. dokumentirani dokaz financijskih resursa i prijedlog načina osiguranja financijskih resursa, količina resursa i tipovi jamstava te načini primjene jamstava u skladu s odredbama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti

9. dokumentirani dokazi o kvaliteti ugrađene opreme i materijala prema programima kontrole kvalitete, standardima, tehničkim normama i normama kvalitete proizvoda i usluga

10. dokumentirani dokazi koji pokazuju da su svi izvođači tijekom izgradnje postrojenja poštovali mjere radiološke i nuklearne sigurnosti jednake onima koje poštuje nositelj odobrenja za postrojenje

11. Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja u smislu pravilnika koji propisuje opseg i sadržaj plana i programa mjera za slučaj izvanrednog događaja te izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela odobren od Ministarstva

12. Plan nuklearnog osiguranja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva uz zahtjev za odobrenje početka pokusnog rada ne treba priložiti dokumentaciju ili podatke koji su dostavljeni u prethodnim fazama i od tada se nisu promijenili.

(4) Ministarstvo odobrava dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka u okviru postupka izdavanja suglasnosti za početak pokusnog rada.

Sadržaj programa pokusnog rada

Članak 40.

Program pokusnog rada mora sadržavati najmanje sljedeće informacije:

1. organizacije uključene u pokusni rad, uključujući njihova područja odgovornosti

2. strukturu dokumentacije vezane za pokusni rad

3. postupci i smjernice za planiranje ispitivanja pokusnog rada

4. korištenje iskustava dobivenih od ostalih postrojenja istog tipa za planiranje ispitivanja pokusnog rada

5. raspored ispitivanja koji navodi planirano trajanje različitih testova

6. uloga ispitivanja u obuci radnika koji će ubuduće voditi postrojenje

7. redoslijed izrade uputa za rad postrojenja i plan koji navodi ulogu ispitivanja u osiguranju točnosti i primjerenosti tih uputa

8. postupci pregleda i izvješćivanje o rezultatima ispitivanja te opis postupaka u slučaju da neki rezultati ispitivanja ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti

9. plan održavanja tijekom pokusnog rada.

XI. POČETAK RADA POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE

Sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti za početak rada postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 41.

(1) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za početak rada postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora prilažu se sljedeći dokumenti:

1. Izvješće o pokusnom radu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika

2. Izvješće sigurnosne studije dopunjeno u skladu sa svim izmjenama koje su nastale tijekom pokusnog rada

3. Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

4. Program osiguranja kvalitete

5. Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja

6. programi održavanja, ispitivanja i nadzora

7. opis rezultata praćenja radioaktivnosti okoliša prije početka rada u skladu s odredbama pravilnika koji uređuje praćenje stanja radioaktivnosti u okolišu

8. projekt izvedenog stanja postrojenja, koji odražava stvarno stanje postrojenja i pruža informacije o svim izmjenama ili dopunama tijekom pokusnog rada postrojenja

9. dokumentirani dokaz o financijskim sredstvima i prijedlog načina osiguranja financijskih sredstava, njihova iznosa i vrsta jamstava i načina za provedbu jamstava u skladu s odredbama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti

10. dokumentirani dokaz kvalitete ugrađene opreme i materijala u skladu s programima, standardima i tehničkim normama osiguranja kvalitete te normama kvalitete proizvoda i usluga

11. Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja u smislu pravilnika koji propisuje opseg i sadržaj plana i programa mjera za slučaj izvanrednog događaja te izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela odobren od Ministarstva

12. Plan nuklearnog osiguranja

13. Uporabna dozvola za građevine u kojima se skladište radioaktivni otpad i iskorišteni izvori, a koju izdaje ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva uz zahtjev za odobrenje za rad ne treba priložiti dokumentaciju ili podatke koji su već dostavljeni uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za početak pokusnog rada i koji se nisu promijenili od njihovog podnošenja.

(3) Ministarstvo, dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka, odobrava u okviru postupka za izdavanje suglasnosti za početak rada postrojenja.

Sadržaj izvješća o pokusnom radu

Članak 42.

Izvješće o pokusnom radu mora sadržavati najmanje sljedeće informacije:

1. opis i rezultate ispitivanja stadija i faza pokusnog rada, koji pokazuju da je ponašanje izgrađenog postrojenja u skladu s projektnim pretpostavkama i uvjetima iz dozvole

2. opis kako se pokusni rad koristio za obuku radnika koji će ubuduće voditi postrojenje u svim aspektima rada i održavanja postrojenja, uključujući uporabu, provjeru i ocjenu radnih postupaka, postupaka održavanja, postupaka u slučaju izvanrednog događaja te upravljačkih postupaka, kao i ograničenja i uvjeta rada.

XII. ZATVARANJE I RAZGRADNJA POSTROJENJA

Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Članak 43.

(1) Nositelj odobrenja za djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji upravlja Centrom dužan je izraditi Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja za zbrinjavanje.

(2) Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja za zbrinjavanje sadrži:

1. opis postrojenja

2. popis izvanrednih događaja u postrojenju do dana izrade Plana, s opisom kontaminacija, ako ih je bilo

3. strategiju razgradnje i opis postupaka razgradnje postrojenja

4. procjenu količina i vrsta otpada te radioaktivnog otpada koji će nastati razgradnjom kao i prijedlog zbrinjavanja (procjenu gdje će se taj radioaktivni otpad skladištiti ili odložiti)

5. procjenu sigurnosti, odnosno rizika za radnike na razgradnji tijekom provođenja postupaka razgradnje

6. predloženo krajnje stanje i način na koji će nositelj odobrenja dokazati da je krajnje stanje postignuto

7. nadzor postupka razgradnje.

(3) Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja mora se revidirati svakih 5 godina.

(4) Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja za zbrinjavanje odobrava Ministarstvo.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zatvaranje i razgradnju postrojenja za zbrinjavanje

Članak 44.

(1) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za zatvaranje i/ili razgradnju postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nositelj odobrenja za djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora prilaže sljedeće dokumente:

1. Plan zatvaranja postrojenja za zbrinjavanje

2. Plan razgradnje postrojenja za zbrinjavanje, izuzev za odlagalište

3. Izvješće sigurnosne studije

4. Plan nuklearnog osiguranja

5. rezultate praćenja radioaktivnosti okoliša tijekom rada postrojenja za zbrinjavanje u skladu s Prilogom 10. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio

6. Program praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu nakon zatvaranja i razgradnje skladišta odnosno zatvaranja odlagališta u skladu s Prilogom 10. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio

7. dokumentacija sustava upravljanja kvalitetom

8. Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja u smislu pravilnika koji propisuje opseg i sadržaj plana i programa mjera za slučaj izvanrednog događaja te izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela odobren od Ministarstva

8. Plan zaštite od požara

9. dokumentirani dokaz kojim se pokazuje da će svi izvođači tijekom radova razgradnje poštovati mjere radiološke i nuklearne sigurnosti jednake onima koje se obvezao poštovati nositelj odobrenja koji upravlja postrojenjem.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za prestanak rada i razgradnju ne treba priložiti dokumentaciju ili podatke važeće za postrojenje koji se nisu promijenili od njihova podnošenja.

(3) Zahtjev za zatvaranje postrojenja nositelj odobrenja mora podnijeti najmanje dvije godine prije planiranog prestanka rada.

(4) Zahtjev za razgradnju postrojenja nositelj odobrenja može podnijeti nakon provedenog postupka zatvaranja postrojenja.

Izvješće o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta

Članak 45.

(1) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji je obvezan osigurati praćenje stanja okoliša nakon zatvaranja odlagališta, obvezan je Ministarstvu dostaviti izvješće o provedenom praćenju stanja okoliša odlagališta jednom godišnje do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu.

(2) Obvezni sadržaj Izvješća o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 10. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(3) Obvezni sadržaj izvješća kojim Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško neodgodivo izvješćuje inspekciju Ministarstva ako su tijekom provedbe praćenja stanja radioaktivnosti okoliša izmjerene vrijednosti iznad uobičajenih fluktuacija, odnosno ako brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta prelazi 300 nSv/h propisan je u Prilogu 10. ovoga Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

(1) Prouzročitelji i/ili vlasnici i posjednici moraju u roku od šest mjeseci od dana stupanju na snagu ovoga Pravilnika:

1. uskladiti ili izraditi pisane postupke za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora iz članka 7. ovoga Pravilnika

2. imenovati osobu iz članka 10. stavka 5. ovoga Pravilnika

3. izraditi Plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i/ili iskorištenih izvora iz članka 9. ovoga Pravilnika

4. uskladiti vođenje evidencije o radioaktivnom otpadu i/ili iskorištenim izvorima u skladu s člankom 31. ovoga Pravilnika

5. predati u središnju evidenciju podatke o radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima koje ima u svojem posjedu.

(2) Upravitelj Centra mora u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika izraditi preliminarne kriterije prihvaćanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(3) Ministarstvo mora u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uskladiti postojeću evidenciju o radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima sa zahtjevima o središnjoj evidenciji iz članka 32. ovoga Pravilnika.

(4) Prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik mora u roku od tri mjeseca od dana stupanju na snagu ovoga Pravilnika započeti označavanje novonastalih pakovanja s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima u skladu s člankom 25. ovoga Pravilnika, a u roku od šest mjeseci sav radioaktivni otpad i iskorišteni izvori koje ima u posjedu moraju biti označeni u skladu s člankom 25. ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (»Narodne novine« br. 12/18).

Članak 48.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/21-01/239

Urbroj: 511-01-152-22-34

Zagreb, 20. srpnja 2022.

Ministar dr. sc. Davor Božinović, v. r.

PRILOG 1.

RAZINE OTPUŠTANJA IZ NADZORA

Tablica 1.     Granične vrijednosti koncentracije aktivnosti i aktivnosti radionuklida za umjerene količine radioaktivnog otpada i/ili iskorištenih izvora na kojima i ispod kojih se pojedini radionuklid otpušta iz nadzora

 

 

 

 

* Radionuklidi roditelji i njihovi potomci u radioaktivnoj ravnoteži navedeni su u sljedećoj listi:

Sr-90 Y-90

Zr-93 Nb-93m

Zr-97 Nb-97

Ru-106 Rh-106

Cs-137 Ba-137m

Ba-140 La-140

Ce-134 La-134

Ce-144 Pr-144

Pb-210 Bi-210, Po-210

Pb-212 Bi-212, Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Bi-212 Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Rn-220 Po-216

Rn-222 Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214

Ra-223 Rn-219, Po-215, Pb-211, Bi-211, Tl-207

Ra-224 Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208(0.36), Po-212(0.64)

Ra-226 Rn-222, Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214, Pb-210, Bi-210, Po-210

Ra-228 Ac-228

Th-226 Ra-222, Rn-218, Po-214

Th-228 Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Th-229 Ra-225, Ac-225, Fr-221, At-217, Bi-213, Po-213, Pb-209

Th-nat Ra-228, Ac-228, Th-228, Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Th-234 Pa-234m

U-230 Th-226, Ra-222, Rn-218, Po-214

U-232 Th-228, Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0.36),Po-212 (0.64)

U-235 Th-231

U-238 Th-234, Pa-234m

U-prir. Th-234, Pa-234m, U-234, Th-230, Ra-226, Rn-222, Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214, Pb-210, Bi-210, Po-210

U-240 Np-240m

Np-237 Pa-233

Am-242m Am-242

Am-243 Np-239

PRILOG 2.

PISANI POSTUPCI

Opseg i sadržaj pisanih postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Pisani postupak mora na naslovnici sadržavati: naziv organizacije koja koristi pisani postupak, naziv dokumenta, broj revizije te imena, potpise i datume potpisivanja osoba koje su dokument izradile, pregledale i odobrile. Dokument mora sadržavati najmanje sljedeće dijelove:

1. Namjena

Objašnjenje namjene pisanog postupka.

2. Opseg

Definiranje opsega dokumenta – ovisno o sustavima, postupcima, lokaciji itd. – razgraničenje s drugim postupcima.

3. Odgovornosti

Imenovanje odgovornih osoba te njihovih odgovornosti za obavljanje postupaka.

4. Definicije

Objašnjenje ključnih pojmova, oznaka i kratica.

5. Reference

Popis propisa, postupaka i standarda te drugih dokumenata na koje se poziva u pisanom postupku.

6. Preduvjeti

Lista postupaka i aktivnosti koje je potrebno provesti, kao i uvjeta koje valja zadovoljiti prije provedbe postupka, kao i osoba odgovornih za ostvarenje tih preduvjeta.

7. Mjere sigurnosti

Popis mjera koje je potrebno provesti kako bi se zaštitilo radnike, stanovništvo i okoliš, a koje se provode s namjerom umanjenja vjerojatnosti da dođe do izvanrednih okolnosti, kao i zbog smanjenja štete, ako dođe do takvih okolnosti.

8. Ograničenja

Granične vrijednosti parametara (masa, temperatura, specifična aktivnost, ukupna aktivnost, brzina doze zračenja, itd.) izvan kojih bi moglo doći do teškoća u izvođenju postupka kao i mjere koje valja poduzeti ako dođe do prekoračenja ograničenja.

9. Opis postupka

Detaljan opis postupka s fazama izvođenja.

10. Provjere

Definicija aktivnosti koje tijekom postupka treba provjeriti, kao i faza postupka u kojoj se provodi provjera.

11. Mjerila prihvatljivosti

Kriteriji za ocjenu uspješnosti izvedbe postupka i opis načina provjere.

12. Evidencija

Oblik, sadržaj, vrijeme i mjesto pohrane podataka o obavljenom postupku.

PRILOG 3.

PROGRAM ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA CENTRA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

Sadržaj Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Program mora na naslovnici sadržavati osim imena Centra: naziv dokumenta, broj revizije te imena, potpise i datume potpisivanja osoba koje su dokument izradile, pregledale i odobrile. Dokument mora sadržavati najmanje sljedeće dijelove:

1. Uvod

Svrha i opseg dokumenta te opis djelatnosti Centra.

2. Organizacija obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Organizacija postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, evidentiranja i izvješćivanja, organizacijska shema Centra, odgovorne osobe, potrebna osposobljenost odgovornih osoba i zaposlenika na pojedinim poslovima zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

3. Dokazi o ispunjenju zahtjeva vezanih za osposobljenost i zdravstvene uvjete

Dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovanje s izvorima ionizirajućeg zračenja, dokaz o posjedovanju posebnog stručnog obrazovanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti, potvrde da osposobljeni radnici zadovoljavaju zdravstvene uvjete za rad u području izloženosti i dokaz o praćenju ozračenja izloženih radnika.

4. Popis dokumenata na temelju kojih se izvodi djelatnost zbrinjavanja

Odluke upravnih tijela, propisi, standardi, pisani postupci i drugi dokumenti.

5. Podaci o spremnicima koji se koriste za pakiranje radioaktivnog otpada

6. Kriteriji prihvaćanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u postupak skladištenja i odlaganja

7. Evidencija s podacima o radioaktivnom otpadu u Centru

Količine i vrste, porijeklo radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i predvidive količine nastajanja.

8. Postupci zbrinjavanja radioaktivnog otpada

9. Način vođenja evidencije o radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima u Centru

10. Mjere za sprječavanje utjecaja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji su zbrinuti u Centru na ljude i okoliš

11. Pregled ulaza i izlaza radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora iz Centra

12. Kapaciteti pojedinih postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru

Postojeći i budući (prijevoz, obrada, skladištenje...).

13. Usklađenost rada Centra s Nacionalnim programom provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva

PRILOG 4.

OBLIK PODATAKA U SREDIŠNJOJ EVIDENCIJI

Tablica 1.     Podaci o krutom ili tekućem radioaktivnom otpadu i iskorištenim izvorima

 

 

 

Tablica 2. Inventar radionuklida u pakovanju

Svaki paket ima onoliko zapisa Inventar radionuklida u paketu koliko je u njemu različitih radionuklida.

 

 

 

Tablica 3. Podaci o ispuštenom radioaktivnom otpadu

 

 

 

Tablica 4. Inventar ispuštenih radionuklida

Svako ispuštanje radioaktivnog otpada ima onoliko zapisa Inventar ispuštenih radionuklida koliko je različitih radionuklida ispušteno.

 

 

 

Tablica 5.     Podaci o godišnjoj procjeni nastajanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, radioaktivnog otpada koji nastaje radom Nuklearne elektrane Krško, a koji će biti preuzet u Centar

 

 

 

Tablica 6. Klase radioaktivnog otpada i kategorije iskorištenih izvora

Svaka godišnja procjena nastajanja radioaktivnog otpada i radioaktivnog otpada koji nastaje radom Nuklearne elektrane Krško, a koji će biti preuzet u Centar ima onoliko zapisa koliko ima klasa radioaktivnog otpada i kategorija iskorištenih izvora.

 

 

 

Tablica 7. Projekcija inventara radionuklida

 

 

 

PRILOG 5.

OKVIRNI SADRŽAJ PROCJENE SIGURNOSTI

Sigurnosna procjena mora pokazati da postrojenje svojom projektiranom građom, inženjerskim barijerama i organizacijom poslova ostvaruje sve sigurnosne kriterije definirane propisima o zaštiti od ionizirajućeg zračenja. Izvješće o procjeni sigurnosti nakon provedene procjene sigurnosti radiološkog utjecaja treba imati sljedeće dijelove:

1. Kontekst procjene

2. Opis postrojenja, djelatnosti i otpada

3. Identifikacija i izbor scenarija

4. Izbor i primjena analitičkog modela

5. Provedba proračuna i analiza rezultata

6. Pregled i analiza sigurnosnih mjera.

PRILOG 6.

OKVIRNI OPSEG I SADRŽAJ SIGURNOSNE STUDIJE

1. Kontekst izrade dokumenta

2. Strategija ostvarenja sigurnosti

3. Opis postrojenja ili djelatnosti te radioaktivnog otpada

4. Procjena sigurnosti

5. Razmatranje nesigurnosti i nepouzdanosti procjena

6. Iteriranje i optimizacija projekta

7. Ograničenja, kontrola i uvjeti za djelatnosti ili postrojenja

8. Integracija svih sigurnosnih argumenata.

PRILOG 7.

OKVIRNI SADRŽAJ IZVJEŠĆA SIGURNOSNE STUDIJE

1. Pristup sigurnosti

2. Opis i analiza lokacije

3. Opis postrojenja i djelatnosti

4. Podaci o RAO

5. Procjena sigurnosti

6. Ispitivanja prije početka rada

7. Pokusni i redoviti rad

8. Uvjeti rada i ograničenja

9. Radiološka zaštita

10. Plan mjera i postupaka zaštite od radioloških nesreća

11. Upravljanje

12. Plan nuklearnog osiguranja

13. Razgradnja

14. Neriješena pitanja.

PRILOG 8.

POSEBNI ZAHTJEVI KOD PROJEKTIRANJA SKLADIŠTA NISKO I SREDNJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

1. Sustavi, strukture i komponente postrojenja za skladištenje moraju biti projektirani da izdrže moguće utjecaje prirodnih pojava kao što su potresi, tornada, grmljavinska nevremena, poplave ili njihove kombinacije i spriječiti rušenje postrojenja ili teških objekata na radioaktivni otpad ili rušenja spremnika s radioaktivnim otpadom. Pakovanja radioaktivnog otpada dio su sustava, struktura i komponenti postrojenja za skladištenje.

2. Sustavi barijera moraju biti projektirani tako da:

– osiguraju odgovaraju i sustav provjetravanja koji omogućuje zadravanje radioaktivnih čestica u zraku tijekom normalnih i izvanrednih događaja

– osiguraju kontinuiranu kontrolu i omogućuju operateru pokretanje korektivnih aktivnosti kako bi se održala visoka razina sigurnosti skladiata

– osiguraju da je u skladianom prostoru uvijek omogućen pristup pakovanjima radioaktivnog otpada i iskoriatenih izvora u cilju inspekcije, provjere stanja, izuzimanja iz nadzora ili prijevoza te upravljanja otpadom tijekom izvanrednog događaja

– osigura sprječavanje nastanka požara i sustave za rano otkrivanje i gašenje požara sukladno projektu zaatite od požara.

3. Projektiranje postrojenja za zbrinjavanje treba se temeljiti na stupnjevitom pristupu. Zaštita ljudi i okoliša od štetnog utjecaja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora biti sumjerljiva potencijalnim opasnostima u postupku zbrinjavanja.

4. Rukovanje s pakovanjima radioaktivnog otpada:

– sustavi za rukovanje moraju biti projektirani tako da osiguraju zaštitu od ionizirajućeg zračenja, lako održavanje i svedu na minimum posljedice mogućih izvanrednih događaja

– sustavi moraju osigurati dostatan kapacitet i dodatni skladišni prostor kako bi se osigurala inspekcija, održavanje, sanacija, te vađenje ili zbrinjavanje otpada tijekom izvanrednih događaja

– mora su osigurati oprema i pakovanja za promptne reakcije i postupanje s eventualno oštećenim pakovanjima radioaktivnog otpada u slućaju izvanrednih događaja

– pisane procedure operatera za zbrinjavanje radioaktivnog otpada moraju uključivati:

• mjere za postavljanje, premještanje, vađenje, provjeru i inspekciju uskladištenih pakovanja radioaktivnog otpada

• način prihvata i sigurnog postupanja s pakovanjima koja ne zadovoljavaju uvjete prihvata otpada u skladište

• način postupanja s pakovanjima koja zbog gubitka integriteta ne zadovoljavaju uvjete prihvata za skladište ili buduće odlagalište

– skladiate mora biti projektirano na način da se omogući lako vađenje otpada u relativno kratkom periodu nakon prestanka rada postrojenja ili u slučaju intervencija zbog izvanrednih događaja.

PRILOG 9.

POSEBNI ZAHTJEVI KOD PROJEKTIRANJA ODLAGALIŠTA NISKO I SREDNJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

1. Uvjeti za lociranje odlagališta

Kriteriji za izbor lokacija odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada definirani su u Dodatku VIII Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine – Odluka o donošenju »Narodne novine«, br. 100/18), a temeljem Zaključka Vlade Repub­like Hrvatske o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte (»Narodne novine«, br. 78/92).

– mora se provesti integralna karakterizacija predložene/ih lokacije/lokacija za potrebe ocjene zadovoljavanja usporednih kriterija za izbor lokacija odlagališta.

2. Opći zahtjevi

– zahtjevi za povrat otpada iz odlagališta (ukoliko budu postavljeni) ne smiju imati neprihvatljive efekte na dugoročnu sigurnost nakon zatvaranja odlagališta

– operater je obvezan definirati i provesti odgovarajuće programe istraživanja, razvoja i monitoringa za razumijevanje ponašanja sustava odlaganja za potrebe procjene sigurnosti

– operater je obvezan osigurati neophodne mjere kontrole nuklearnih materijala koje ne smiju imati neprihvatljive efekte na dugoročnu sigurnost nakon zatvaranja odlagališta.

3. Uvjeti za projektiranje i gradnju

– postrojenje za odlaganje mora biti projektirano na način da odlagaliani sustavi osiguraju sigurnost tijekom rada odlagališta i nakon njegovog zatvaranja

– pri projektiranju moraju se uzeti u obzir karakteristike otpada koji treba odložiti (forme i paketa), karakteristike lokacije i izvodljivost tehničkih varijanti odlaganja

– pri projektiranju moraju se uzeti u obzir moguće promjene ili poremećaje u sustavu odlagališta koji bi mogli utjecati na sigurnost nakon zatvaranja

– postrojenje odlagališta mora se projektirati na takav način da su tehničke barijere međusobno fizički i kemijski kompatibilne s odloženim otpadom i karakteristikama odlagališta

– karakteristike lokacije moraju omogućiti optimizaciju dizajna odlagališta sukladno propisima o gradnji

– ako se na lokaciji paralelno izvode aktivnosti na izgradnji, radu, odnosno razgradnji i/ili zatvaranju pojedinih objekata/odlagalianih jedinica to ne smije imati neprihvatljive efekte na dugoročnu sigurnost nakon zatvaranja odlagališta.

4. Ljudske aktivnosti

– pri odabiru odlagališta u obzir treba uzeti sadaanje i potencijalne buduće aktivnosti na lokaciji i u neposrednoj blizini lokacije. Mora se na najmanju moguću mjeru svesti rizik mogućeg ugrožavanja izolacijskih svojstava odlagališta ili neprihvatljivih posljedica ljudskih aktivnosti

– korištenje zemljiata i vlasniatvo nad lokacijom moraju uzeti u obzir planirani razvoj i regionalno planiranje na području lokacije

– potencijalni rizik za danaanju i buduće generacije na području lokacije odlagališta mora biti prihvatljiv

– ukupni socijalni utjecaj odlagališta otpada na području lokacije odlagališta mora biti prihvatljiv. Korisne učinke odabira lokacije odlagališta treba povećati kad god je to moguće, a negativne socijalne utjecaje svesti na najmanju moguću mjeru.

5. Zaštita okoliša

– lokacija i postrojenje odlagališta moraju osigurati zaatitu okoliaa tijekom cijelog razdoblja rada i nakon zatvaranja odlagališta. Mogući negativni utjecaji moraju se svesti na najmanju moguću mjeru, odnosno ublažiti uzimajuću obzir okoline, gospodarske i socijalne aspekte.

6. Prijevoz otpada

– lokacija odlagališta mora biti dostupna prometnicama koje omogućuju prijevoz radioaktivnog otpada s najmanjim rizikom i najmanjom dozom na stanovniatvo te najmanjim utjecajem na okolia tijekom prijevoza.

7. Ograničenje doza

– efektivna doza na pojedinog stanovnika i tijekom rada i nakon zatvaranja odlagališta ne smije biti veća od preporučenog doznog ograničenja za stanovnika tijekom godine dana, koja sukladno Pravilniku o granicama ozračenja, preporučenom doznom ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja iznosi 0,3 mSv.

– u slučaju mogućih izvanrednih događaja provode se mjere propisane planom i programom mjera za slučaj izvanrednog događaja te izvješćivanja javnosti i nadležnih tijela, koji se izrađuje sukladno provedenoj procjeni sigurnosti.

8. Uvjeti sigurnosti sustava, struktura i komponenti

– sve sustave, strukture i komponente odlagališta treba razvrstati u sigurnosne razrede prema njihovoj važnosti za sigurnost. Sustavi, strukture i komponente moraju biti projektirani, izrađeni i održavani na takav način da njihova pouzdanost i kvaliteta odgovaraju njihovoj važnosti za nuklearnu sigurnost, ato se mora temeljiti na procjeni sigurnosti.

9. Zaštita od požara

– postrojenje odlagališta mora se projektirati sukladno propisima zaatite od požara. Tijekom rada odlagališta moraju se primjenjivati mjere sprječavanja nastanka požara i sustavi za rano otkrivanje požara sukladno propisima zaatite od požara.

10. Opći uvjeti za postrojenja za skladištenje i odlaganje

– Osim prethodno navedenih zahtjeva, na projektiranje, gradnju i rad odlagališta primjenjuju se prethodno navedeni opći uvjeti za projektiranje i sustave barijera skladišta.

PRILOG 10.

PRAĆENJE STANJA RADIOAKTIVNOSTI U OKOLIŠU

A) SADRŽAJ PROGRAMA PRAĆENJA STANJA RADIOAKTIVNOSTI U OKOLIŠU POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE I NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA

Program praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu mora sadržavati:

1. popis vrste i količina radionuklida koji će se pratiti

2. naziv i oznaku mjesta na kojima se uzimaju uzorci ili provode mjerenja – tablični prikaz i prikaz na geografskoj karti

3. učestalost uzimanja uzoraka i mjerenja – tablični prikaz

4. metode uzimanja, obrade i mjerenja uzoraka – tablični prikaz

5. mjerne veličine i njihove mjerne jedinice

6. značajke okoliša i prijenosne putove do reprezentativne osobe i, ukoliko je primjereno, do predstavnika biljnih i životinjskih zajednica

7. popis ostalih podataka koji su potrebni za interpretaciju rezultata

8. naziv/opis modela korištenog za procjenu ozračenja reprezentativne osobe i, ukoliko je primjereno, utjecaja na predstavnike biljnih i/ili životinjskih zajednica te prikaz izračuna (ukoliko je moguće) ili ulazne podatke koji su korišteni za izračun

9. period revidiranja programa.

B) OSNOVNE SMJERNICE ZA PROVEDBU PRAĆENJA STANJA POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE I NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA

Praćenje stanja okoliša postrojenja za zbrinjavanje i nakon zatvaranja odlagališta (Mjerenje koncentracije aktivnosti radionuklida u sastavnicama okoliša)

(1) Izbor pojedinih radionuklida koji se prate specifičnim mjerenjima mora biti u skladu s očekivanim podacima. Ako se neki od tih radionuklida inače prisutni u okolišu iz drugih izvora, potrebno je razlučiti doprinos od svakog pojedinog izvora.

(2) Uzimanje uzoraka i mjerenja koncentracije aktivnosti radionuklida u okolišu provode se na mjestima gdje se koncentracija aktivnosti najprije može utvrditi te na mjestima na kojima se očekuje najveći utjecaj.

(3) Broj mjesta i učestalost uzimanja uzoraka, odnosno mjerenja ovisi o značajkama lokacije objekta, gustoći naseljenosti i stupnju rizika.

(4) Tlo se nadzire na mjestima gdje se očekuje najveći utjecaj.

(5) Učestalost uzimanja uzoraka, odnosno mjerenja kod kontinuiranog uzimanja uzoraka mora biti prilagođeno vremenu poluraspada radionuklida, vremenu potrebnom za prijenos radionuklida prijenosnim putom do reprezentativne osobe te, ukoliko je primjereno, predstavnika biljnih i/ili životinjskih zajednica i trajanju ispuštanja radionuklida.

(6) Mjerenja i uzimanje uzoraka provodi se uvijek na istom mjestu.

(7) Od dobivenih vrijednosti treba oduzeti doprinos pozadinskog zračenja na lokaciji mjerenja.

(8) Uzorci za procjenu godišnjeg unošenja radionuklida u organizam reprezentativne osobe uzimaju se što bliže kraju hranidbenog lanca, tj. uzorak mora biti po mogućnosti namirnica ili dio namirnice koji se konzumira. Namirnice moraju biti tipične za područje na kojem se nalazi objekt, odnosno da se na tom području proizvode. Kod izbora namirnica biljnog porijekla prednost moraju imati namirnice od kojih se upotrebljavaju listovi velike površine i koje duže sazrijevaju. Tijekom nadzora treba birati uvijek iste namirnice kako bi se moglo uspoređivati rezultate ispitivanja tijekom niza godina. Predstavnike biljnih i životinjskih zajednica bira se u skladu s međunarodnim preporukama.

(9) Prijenosni putovi se utvrđuju na temelju radioloških, fizikalnih i kemijskih svojstava ispuštenih radionuklida, načina širenja radionuklida u okolišu uključujući meteorološke, hidrološke i ostale parametre koji mogu imati utjecaj na širenje radionuklida u okolišu kao i različite puteve prijenosa putem hranidbenog lanca.

C) OBVEZNI SADRŽAJ IZVJEŠĆA O REZULTATIMA ISPITIVANJA I PRAĆENJA RADIOAKTIVNOSTI OKOLIŠA NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA

(1) Izvješće o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta iz članka 45. stavka 1. ovoga Pravilnika mora sadržavati:

1. uvod (pravna osnova, moguća odstupanja od Program praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu uz obrazloženje)

2. tablični prikaz Programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu

3. opis korištene metode (način uzimanja i pripreme uzoraka i način mjerenja)

4. popis i osnovne karakteristike korištene mjerne opreme te podatke o umjerenosti s naznakom za koja je mjerenja korištena

5. tablični prikaz rezultata ispitivanja u zasebnim cjelinama u skladu sa strukturom Programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu

6. obrazloženje dobivenih rezultata ispitivanja s osvrtom na rezultate prijašnjih godina i prikazom trenda, procjene njihove važnosti te posebna zapažanja

7. sažetak stanja sa zaključkom i procjenom ozračenja reprezentativne osobe i, ukoliko je primjereno, predstavnika biljnih i životinjskih zajednica.

(2) Tablični prikaz iz stavka 1. točke 5. dijela C) ovoga Priloga mora sadržavati datum uzimanja uzoraka i datum mjerenja, geografske koordinate lokacija na kojima su uzeti uzorci te ostale podatke koji omogućuju interpretaciju rezultata; izmjerene vrijednosti moraju biti preračunate na prosjek vremenskog razdoblja uzimanja uzoraka i na godišnji prosjek s navedenim mjernim jedinicama i procjenom cjelokupne pogreške rezultata.

(3) Rezultati spektrometrijskih ispitivanja moraju sadržavati koncentracije aktivnosti Programom monitoringa utvrđenih radionuklida.

(4) Izvješće o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta mora biti u pisanom i elektroničkom obliku. Format elektroničkih zapisa određuje Ministarstvo.

(5) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško koji je obvezan osigurati praćenje stanja okoliša nakon zatvaranja odlagališta obvezan je rezultate Izvješća o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta učiniti dostupnim javnosti.

(6) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško obvezan je rezultate Izvješća o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta čuvati najmanje 10 godina.

D) IZVANREDNO IZVJEŠĆIVANJE O PRAĆENJU STANJA RADIOAKTIVNOSTI OKOLIŠA NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA

(1) Izvješće kojim Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško neodgodivo izvješćuje inspekciju Ministarstva ako su tijekom provedbe praćenja stanja radioaktivnosti okoliša izmjerene vrijednosti iznad uobičajenih fluktuacija, odnosno ako brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta prelazi 300 nSv/h mora sadržavati:

1. uvod

2. opis korištene metode (način uzimanja i pripreme uzoraka i način mjerenja)

3. popis i osnovne karakteristike korištene mjerne opreme te podatke o umjerenosti s naznakom za koja je mjerenja korištena

4. tablični prikaz rezultata ispitivanja u zasebnim cjelinama u skladu sa strukturom Programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu

5. obrazloženje dobivenih rezultata ispitivanja s osvrtom na rezultate prijašnjih godina i prikazom trenda, procjene njihove važnosti te posebna zapažanja

6. sažetak stanja sa zaključkom i procjenom ozračenja reprezentativne osobe i, ukoliko je primjereno, predstavnika biljnih i životinjskih zajednica

7. opis poduzetih mjera.

(2) Tablični prikaz iz točke 4. mora sadržavati datum uzimanja uzoraka i datum mjerenja, geografske koordinate lokacija na kojima su uzeti uzorci te ostale podatke koji omogućuju interpretaciju rezultata; izmjerene vrijednosti moraju biti preračunate na prosjek vremenskog razdoblja uzimanja uzoraka i na godišnji prosjek s navedenim mjernim jedinicama i procjenom cjelokupne pogreške rezultata.

(3) Rezultati spektrometrijskih ispitivanja moraju sadržavati koncentracije aktivnosti Programom praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu utvrđenih radionuklida.

Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško obvezan je izvješće iz stavka 1. dijela D) ovoga Priloga čuvati najmanje 10 godina.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_07_88_1368.html