MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

Na temelju članka 131. stavka 3. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj 103/15), potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih donosi

 

PRAVILNIK O MJERAMA ZAŠTITE OSOBNIH PRAVA I DOBROBITI DJETETA

PROČIŠĆENI TEKST (NN 123/15, 87/22)

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti stručne osposobljenosti radnika, edukacija radnika za provođenje mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, način provođenja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, kriteriji za stručnu procjenu i provedbu mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, način provođenja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, kao i visina iznosa i način isplate naknade za provedbu mjera stručne pomoći i potpore obitelji u ostvarivanju skrbi o djetetu te intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 2.

(1) Centar za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: centar) određuje i provodi mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta (u daljnjem tekstu: mjere) navedene u članku 134. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj 103/15, u daljnjem tekstu: Obiteljski zakon), a sudu predlaže mjere navedene u članku 149. Obiteljskog zakona temeljem zaključka stručnog tima centra o procjeni ugroženosti prava i dobrobiti djeteta, u stručnoj cjelini odnosno odjelu za djecu, mlade i obitelj.

(2) Stručni tim centra iz stavka 1. ovog članka čine socijalni radnik, psiholog i pravnik, a po potrebi i socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator.

(3) Postupak procjene ugroženosti prava i dobrobiti djeteta provodi se sukladno pravilima struke i metodama stručnog rada.

Članak 3.

(1) Postupak procjene ugroženosti prava i dobrobiti djeteta centar pokreće po službenoj dužnosti kad o ugroženosti djetetovih prava i dobrobiti dobije informacije u drugim postupcima koji se vode u centru ili po prijavi zaprimljenoj od roditelja, djeteta, drugih članova obitelji, građana te obavijesti suda, državnog odvjetništva, policije kao i prijave drugih tijela i ustanova.

(2) Stručni radnik centra iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o dobivenoj informaciji ili sumnji o ugroženosti djetetovih prava i dobrobiti, obavijestiti stručni tim centra iz članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika, službenom bilješkom koju potpisuje stručni radnik, a svojim potpisom ovjerava ravnatelj centra.

(3) Stručni tim centra primitkom prijave odnosno obavijesti iz stavka 1. ovog članka, odmah započinje ispitivanje slučaja i procjenu ugroženosti prava i dobrobiti djeteta.

Članak 4.

(1) U postupku procjene ugroženosti prava i dobrobiti djeteta stručni tim centra dužan je voditi se sljedećim kriterijima:

– stupanj ugroženosti i sigurnosti djetetova života i zdravlja,

– razvojni rizici djeteta (niska, umjerena, visoka razina rizika),

– razvojne potrebe djeteta: zdravlje, obrazovanje, emocionalni razvoj i ponašanje, identitet, obiteljski i socijalni odnosi, vještine skrbi za sebe,

– okolnosti na strani roditelja: sposobnosti i spremnost roditelja na promjenu ponašanja te spremnost na suradnju,

– roditeljske sposobnosti osnovne skrbi, osiguravanja sigurnosti, emocionalne topline, poticanja, vodstva, postavljanja granica, stabilnosti, odgojni postupci,

– okolnosti na strani djeteta kao što su sposobnost i zrelost djeteta, kognitivno, emocionalno, socijalno i ponašajno funkcioniranje,

– rezultati kontinuiranog praćenja i procjenjivanja potreba i mogućnosti promjene,

– rezultati prethodno provedenih mjera.

(2) Procjena ugroženosti prava i dobrobiti djeteta se provodi na temelju prikupljenih socijalno-anamnestičkih podataka i utvrđenih činjenica te procjenama dobivenim instrumentima Lista za procjenu razvojnih rizika djeteta i Lista za procjenu sigurnosti djeteta, koji čine sastavni dio ovog Pravilnika.

(3) Postupak procjene ugroženosti prava i dobrobiti djeteta završava zaključkom stručnog tima o potrebi određivanja mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti centra odnosno potrebi predlaganja sudu mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda.

Članak 5.

(1) Kada stručni tim centra donese zaključak o potrebi određivanja mjere u nadležnosti suda, obavezno provodi obiteljsku procjenu.

(2) Obiteljska procjena provodi se s ciljem utvrđivanja i analiziranja svih rizičnih čimbenika i okolnosti te prednosti i zaštitnih faktora na razini cijele obitelji.

(3) Obiteljska procjena sastoji se od aktivnosti pripreme, procjenjivanja obiteljskih potreba, analize informacija i identifikacije potreba za donošenje odluka i plana promjena, kontinuiranog procjenjivanja napretka te završnog procjenjivanja.

(4) Obiteljska procjena obuhvaća: roditeljske sposobnosti, djetetove razvojne potrebe te obiteljske čimbenike i čimbenike socijalnog okruženja.

(5) Socijalni radnik i psiholog centra po provedenoj obiteljskoj procjeni sastavljaju izvješće, nakon čega stručni tim centra donosi zaključak o prijedlogu sudu za donošenje odluke o mjeri za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

(6) Izvješće o provedenoj obiteljskoj procjeni sadrži: opis slučaja, plan prikupljanja informacija, identificiranje i dokumentiranje rizika i prednosti obitelji, procjenu obiteljskih potreba, identifikaciju potreba temeljenu na analizi informacija s ciljem donošenja odluka odnosno plana promjena, kontinuirano procjenjivanje napretka te završno procjenjivanje.

II. MJERA ŽURNOG IZDVAJANJA I SMJEŠTAJA DJETETA

Članak 6.

Žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji centar može odrediti neovisno o tome je li u tijeku provođenje ili određivanje druge mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

III. MJERA UPOZORENJA NA POGREŠKE I PROPUSTE U OSTVARIVANJU SKRBI O DJETETU

Članak 7.

(1) Kad stručni tim centra donese zaključak o potrebi određivanja mjere upozorenja na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu, upozorit će o pogreškama i propustima roditelje ili drugu osobu koja skrbi o djetetu, kroz neposredno savjetovanje.

(2) O provedenom neposrednom savjetovanju sastavlja se zapisnik i uručuje roditeljima ili drugoj osobi kojoj je mjera određena.

IV. MJERA STRUČNE POMOĆI I POTPORE U OSTVARIVANJU SKRBI O DJETETU I MJERA INTENZIVNE STUČNE POMOĆI I NADZORA NAD OSTVARIVANJEM SKRBI O DJETETU

Članak 8. (NN 87/22)

Kad stručni tim centra donese zaključak o potrebi određivanja mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu (u daljnjem tekstu: mjera stručne pomoći) ili mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu (u daljnjem tekstu: mjera intenzivnog nadzora)izabire voditelja mjere s liste voditelja mjera koja se u elektroničkom obliku vodi u centru.

Članak 9. (NN 87/22)

(1) Voditeljem mjere stručne pomoći može biti imenovan:

– stručni radnik centra za socijalnu skrb, osim ako je sudjelovao u radu na slučaju,

– stručni radnik druge ustanove socijalne skrbi ili

– druga osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ili 4. ovoga članka.

(2) Voditeljem mjere intenzivnog nadzora može biti imenovan:

– stručni radnik doma socijalne skrbi sukladno propisu kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi

– osoba iz stavka 1. ovoga članka ako na području mjesne nadležnosti centra nema doma socijalne skrbi.

(3) Voditeljem mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka može biti imenovan socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator čije kompetencije odgovaraju specifičnim potrebama obitelji te imaju znanja iz područja rada s djecom i obitelji.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, voditeljem mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka može biti imenovan pravnik zaposlen u centru za socijalnu skrb, odgojitelj u predškolskoj ustanovi, učitelj, nastavnik ili medicinska sestra čije kompetencije odgovaraju potrebama obitelji te imaju znanja iz područja rada s djecom i obitelji ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i ispunjavanje ciljeva mjere.

(5) Voditeljem mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka može biti imenovana osoba koja ima dokaz o završenom stručnom usavršavanju licenciranog programa za voditelja mjere.

(6) Stručno usavršavanje iz stavka 5. ovoga članka može provoditi fizička i pravna osoba koja posjeduje licencu za provođenje programa stručnog usavršavanja za voditelja mjere sukladno propisu kojim se uređuju standardi i postupak licenciranja programa stručnog usavršavanja.

Članak 10.

(1) Stručni tim centra dužan je upoznati voditelja mjere:

– s odredbama Obiteljskog zakona kojima se uređuje mjera za koju je postavljen voditeljem i s odredbama ovog Pravilnika,

– s pravima i obvezama voditelja u provođenju mjere,

– sa svim relevantnim podacima o obitelji za koju se imenuje voditeljem,

– s izradom programa rada,

– sa sadržajem izvješća centru o provođenju mjere i suradnji s centrom,

– s potrebom sudjelovanja u edukacijama i ostalim oblicima stručne pomoći te na superviziji slučaja, kada je navedeno osigurano.

(2) Stručni tim centra dužan je organizirati zajednički ili odvojeni susret, na kojem će upoznati voditelja mjere s roditeljima odnosno drugom osobom kojoj je mjera određena te djetetom.

Članak 11.  (NN 87/22)

(1) Voditelj mjere je dužan:

– sudjelovati u izradi programa rada i

– provoditi mjere i aktivnosti sukladno programu rada.

(2) Voditelj mjere dužan je jednom mjesečno dostavljati centru izvješće o provođenju mjere za koju je imenovan voditeljem te centru dostaviti završno izvješće u roku od osam dana prije isteka zakonskog roka u kojem centar treba preispitati rezultate provođenja mjere.

(3) Voditelj mjere je dužan dostaviti izvješće i prije roka iz stavka 2. ovog članka ako to zatraži centar ili voditelj procijeni da je ugrožen život, zdravlje odnosno dobrobit djeteta.

(4) Voditelj mjere ima pravo i dužnost u izvješću predložiti izmjenu ili dopunu programa rada temeljem procjene i analize napretka ili navođenja novih značajnih okolnosti.

(5) Centar će rješenjem razriješiti voditelja mjere ako ne ispunjava obveze propisane odredbama ovoga Pravilnika te imenovati novog voditelja nadzora.

Članak 12. (NN 87/22)

(1) Program rada provođenja mjere stručne pomoći i mjere intenzivnog nadzoraizrađuje stručni tim centra iz članka 2. stavka 2. ovog Pravilnika u suradnji s osobama kojima je mjera određena, voditeljem mjere i djetetom starijem od četrnaest godina, u roku od trideset dana od izvršnosti rješenja.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– osobno ime roditelja odnosno druge osobe kojoj je mjera određena,

– osobno ime djeteta,

– razdoblje trajanja mjere,

– broj, učestalost i duljinu trajanja susreta te mjesto susreta voditelja mjere s obitelji,

– područja u kojima je cilj postići promjenu ponašanja roditelja odnosno druge osobe kojoj je mjera određena, područja promjene kod djeteta te područja promjena obiteljskih okolnosti,

– ciljeve koji se žele postići po pojedinim područjima,

– ishode kroz promjene u ponašanju koji se očekuju kao rezultat djelovanja, za svaki cilj,

– aktivnosti, intervencije i sadržaj rada po pojedinim ciljevima u obitelji, izvan obitelji te suradnji s drugim ustanovama i tijelima (navode se nazivi tijela i ustanova),

– obveze centra, voditelja mjere, roditelja odnosno druge osobe kojoj je mjera određena te djeteta, po pojedinim aktivnostima,

– metode i način rada po pojedinim aktivnostima,

– nositelje aktivnosti i rokove izvršenja,

– način praćenja i vrednovanja postignutog (za svaku aktivnost).

Članak 13.

(1) Mjesečno izvješće iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika sadrži:

– podatke o osobnom imenu djeteta, osobnom imenu roditelja s kojim dijete stanuje ili druge osobe koja skrbi o djetetu,

– razdoblje za koje se podnosi izvješće,

– broj susreta, duljinu trajanja, okolnosti i sadržaj susreta s obitelji,

– poduzete aktivnosti i intervencije,

– područja u kojima je postignuta promjena ponašanja roditelja odnosno djeteta i obiteljskih odnosa i okolnosti,

– razloge i okolnosti zbog kojih nije postignuta očekivana promjena pojedinih područja,

– nove značajne okolnosti, ako su se pojavile tijekom provođenja mjere, a koje povećavaju čimbenike rizika koji se odnose na roditelja, obiteljsku situaciju ili dijete.

(2) Završno izvješće voditelja mjere sadrži prijedlog daljnjih postupaka ili mjera te evaluaciju učinaka mjere temeljenu na: mjerljivoj promjeni u ponašanju roditelja odnosno djeteta, roditeljevoj odnosno djetetovoj procjeni postignute promjene, procjeni stručnjaka o postignutoj promjeni, odnosno percepciji postignute promjene svih uključenih u provođenje mjere te procjeni čimbenika kojima se promjena može pripisati od svih ili nekih uključenih u program.

Članak 14. (NN 87/22)

Rješenjem o određivanju mjere intenzivnog nadzora moraju se odrediti najmanje dva susreta voditelja mjere i roditelja tjedno, a po potrebi i češće, prilikom čega se pruža pojačana pomoć, vodstvo i modeliranje odgovarajućih ponašanja roditelja, sukladno programu rada.

Članak 15. (NN 87/22)

(1) Voditelj mjere stručne pomoći ima pravo na naknadu za provođenje mjere u iznosu od 600,00 kn neto mjesečno, a voditelj mjere intenzivnog nadzora ima pravo na naknadu za provođenje mjere u iznosu od 1.000,00 kn neto mjesečno.

(2) Voditelj mjere iz stavka 1. ovoga članka koji je stručni radnik centra odnosno doma socijalne skrbi nema pravo na naknadu za provođenje mjere iz stavka 1. ovoga članka ako mjeru provodi za vrijeme redovnog radnog vremena.

(3) Voditelj mjere iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na opravdane troškove prijevoza do mjesta stanovanja osobe kojoj je mjera određena, o čemu odlučuje ravnatelj centra odnosno ravnatelj doma socijalne skrbi ako je voditelj mjere stručni radnik doma socijalne skrbi.

(4) Naknadu iz stavka 1. i opravdane troškove prijevoza iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje centar najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, opravdane troškove prijevoza za voditelja mjere koji je stručni radnik doma socijalne skrbi isplaćuje dom socijalne skrbi najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec.

(6) Naknada voditelju mjere stručne pomoći i mjere intenzivnog nadzora i opravdani troškovi prijevoza terete sredstva državnog proračuna.

Članak 16. (NN 87/22)

(1) Jedna stručna osoba može istovremeno biti voditelj za najviše tri mjere za koje je Obiteljskim zakonom propisano imenovanje voditelja, od kojih najviše dvije mjere intenzivnog nadzora.

(2) Stručni radnik doma socijalne skrbi može biti istovremeno voditelj za najviše deset mjera intenzivnog nadzora.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako na području mjesne nadležnosti centra za socijalnu skrb nema potrebnog broja stručnih radnika ili drugih osoba koje ispunjavaju uvjete za provođenje mjere iz članka 9. ovoga Pravilnika i nema doma socijalne skrbi čiji stručni radnici obavljaju poslove intenzivnog nadzora, jedna stručna osoba može istovremeno biti imenovana voditeljem za najviše četiri mjere, od toga tri mjere stručne pomoći i jedne mjere intenzivnog nadzora.

(4) U ukupan broj mjera za koje jedna stručna osoba može biti imenovana voditeljem ubraja se i mjera ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom.

V. MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA IZ NADLEŽNOSTI SUDA

Članak 17.

(1) Kada stručni tim centra donese zaključak o potrebi određivanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom, upućuje prijedlog sudu za donošenje odluke.

(2) Prijedlog sudu za donošenje odluke o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, temelji se na:

– procjeni uspješnosti mjere privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji odnosno,

– procjeni uspješnosti mjere intenzivnog nadzora te

– obiteljskoj procjeni iz članka 5. ovog Pravilnika.

Članak 18.

(1) Kad centar zaprimi pravomoćnu odluku suda o privremenoj mjeri povjeravanja djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, odnosno pravomoćnu odluku suda o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, donosi rješenje o plaćanju troškova smještaja djeteta temeljem posebnog zakona kojim se uređuje područje socijalne skrbi.

(2) Dužnosti centra te obveze roditelja tijekom provođenja mjera iz stavka 1. ovog članka, utvrđuju se programom rada koji donosi centar u suradnji s roditeljima, djetetom, pravnom ili fizičkom osobom kojoj je dijete povjereno te centrom na području smještaja djeteta.

(3) Ako odluka suda iz stavka 1. ovog članka sadrži zabranu približavanja djetetu, program rada iz stavka 2. ovog članka sadrži stručnu pomoć i podršku pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj je dijete povjereno te suradnju s policijskim službenicima zaduženim za provjeru izvršavanja mjere zabrane približavanja djetetu.

Članak 19.

Na postupak provedbe mjere povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 18. ovoga Pravilnika.

Članak 20.

(1) Kad centar zaprimi pravomoćnu odluku suda o lišenju prava na roditeljsku skrb, stručni tim centra donosi zaključak o najboljem obliku dugotrajne skrbi za dijete.

(2) Ako stručni tim centra donese zaključak da je u najboljem interesu djeteta njegovo posvojenje te ako postoji vjerojatnost da će se u odnosu na dob i osobine djeteta, pronaći posvojitelji, pokrenut će postupak za odabir najprikladnijih posvojitelja.

Članak 21.

Osobni podaci prikupljeni i obrađeni tijekom provođenja mjera zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta su službena tajna i na njih se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta (»Narodne novine«, broj 106/14).

Članak 23.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 87/22

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 2. stavka 5. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1. rujna 2024. godine.

 

 

 

LISTA ZA PROCJENU RAZVOJNIH RIZIKA DJETETA

Procjena razvojnog rizika je proces u kojem socijalni radnik/psiholog/socijalni pedagog određuje stupanj sadašnjeg i vjerojatnosti budućeg ugrožavanja razvoja djeteta u obiteljskom okruženju. Procjena rizika počinje pri prvom kontaktu kada se počinju prikupljati podaci o obitelji, a nastavlja se tijekom cijelog razdoblja rada s obitelji. Lista se koristi kako bi se prikupljeni podaci organizirali te omogućila jasna procjena niske, srednje ili visoke vjerojatnosti nepovoljnog razvoja djeteta u postojećim okolnostima.

Lista uključuje rizike koji se odnose na obiteljske okolnosti, sadašnja ponašanja i psihičko stanje roditelja, neke značajne aspekte povijesti roditelja te obilježja djeteta i njegovog ponašanja. Ako postoji određeni čimbenik rizika u obiteljskom okruženju ili/ i kod djeteta, tada se procjenjuje koliko on ugrožava djetetov razvoj. Ukoliko nema podataka za određeni rizik, procjena se ne može donijeti, te je potrebno prikupiti odgovarajuće podatke kako bi se moglo zaključiti je li određeni rizik prisutan ili nije, te koliko ugrožava razvoj djeteta.

Pojam roditelja u pravilu obuhvaća oba roditelja. Ako dijete živi samo s jednim roditeljem koji je primarni skrbnik ili živi s drugim skrbnikom (npr. baka), to treba uzeti u obzir pri procjenjivanju.

Procjeni razvojnih rizika kojem je izloženo dijete u slučajevima sumnje na tjelesno zlostavljanje, seksualno nasilje i zanemarivanje temeljnih životnih potreba mora prethoditi procjena sigurnosti djeteta.

Ime i prezime djeteta ______________ Datum rođenja _________

Spol     M          Ž

Ime majke/skrbnice ____________ Ime oca/skrbnika _________

Svrha procjene razvojnih rizika (zaokružiti primarnu svrhu):

1. Postupak nakon procjene sigurnosti djeteta

2. Prva prijava ugroženog razvoja djeteta u obitelji

3. Promjena okolnosti tijekom redovnog rada s obitelji/djetetom

4. Povratak djeteta u obitelj iz nekog oblika javne skrbi izvan primarne obitelji

5. Praćenje ili završetak mjera/intervencija

Razlog procjene razvojnih rizika (moguće zaokružiti više odgovora):

1. Zanemarivanje tjelesnih potreba djeteta

2. Zanemarivanje emocionalnih potreba djeteta

3. Zanemarivanje obrazovnih potreba djeteta

4. Nasilno ponašanje i nasilni odgojni postupci roditelja/skrbnika (tjelesno kažnjavanje, tjelesno zlostavljanje)

5. Psihičko nasilje nad djetetom uključujući verbalno nasilje nad djetetom, izloženost sukobima među roditeljima/skrbnicima ili/i manipulacija djetetom tijekom ili poslije razvoda/raskida zajednice

6. Nepostojanje kontinuiteta zajedničkog života s roditeljima zbog izdvajanja djeteta iz primarne obitelj ili nekog drugog razloga (npr. povratak roditelja iz zatvora)

7. Problemi u ponašanju djeteta

8. Odgođen polazak djeteta u školu

9. Nešto drugo _____________________________

Dob druge djece u obitelji u kućanstvu ___, ___. ___, ___, ___. ___, ___, ___. ___

Struktura i specifične okolnosti obitelji (moguće zaokružiti više okolnosti):

1. U kućanstvu samo jedan roditelj

2. U kućanstvu ili bližoj socijalnoj mreži ne postoji druga odrasla osoba/e sposobne/spremne brinuti ili zaštititi dijete

3. U kućanstvu su članovi obitelji koji zahtijevaju posebnu brigu zbog zdravstvenih ili intelektualnih poteškoća

4. U tijeku je visokokonfliktni razvod ili prekid partnerske zajednice ili visokokonfliktno rješavanje drugih spornih pitanja u vezi djece (npr. nakon razvoda ili uslijed izvanbračnog samohranog roditeljstva)

5. Nešto drugo ______________________________________

A. OBITELJSKE OKOLNOSTI I OBILJEŽJA RODITELJA KAO ČIMBENIKA RAZVOJNOG RIZIKA DJETETA

Zbroj svih pojedinih procjena razine rizika zbog obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja:

1. Ne postoji razvojni rizik (0 – 5; nijedna procjena nije 2 ili 3)

2. Postoji niska razina rizika (6 – 20; nijedna pojedinačna procjena nije 3; procjene za čimbenike pod 4, 5, 7, 9, 10, 14 i 18 nisu 2 ili 3; ako jesu, razina rizika ne može biti niska)

3. Postoji srednja razina rizika (21 – 39; procjene za čimbenike rizika pod 4, 5, 7, 9, 10, 14 i 18 su manje od 3; ukoliko je bilo koji od tih čimbenika procijenjen s 3, razina rizika je visoka)

4. Postoji visoka razina rizika (40 – 60).

Diskrecijska procjena kao korekcija zbroja procjena razine rizika zbog obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja:

1. Ne postoji razvojni rizik

2. Postoji niska razina rizika

3. Postoji srednja razina rizika

4. Postoji visoka razina rizika

Za diskrecijsku procjenu koristiti »Listu roditeljskih snaga« kao i snage šire obitelji i socijalne mreže koje predstavljaju zaštitni faktor za dijete.

B. OBILJEŽJA DJETETA I NJEGOVOG PONAŠANJA KAO POKAZATELJ UGROŽENOG RAZVOJA I ČIMBENIK RAZVOJNIH RIZIKA

Zbroj svih procjena razine rizika djeteta ovisno o dobi djeteta) _________ (dio B)

Diskrecijska procjena kao korekcija zbroja procjena razine rizika zbog obilježja djeteta i njegovog ponašanja

1. Ne postoji razvojni rizik

2. Postoji niska razina rizika

3. Postoji srednja razina rizika

4. Postoji visoka razina rizika

C. ZAVRŠNA PROCJENA RAZINE RIZIKA TEMELJEM UKUPNE PROCJENE RAZINE RIZIKA ILI NJEZINE KOREKCIJE TEMELJEM DISKRECIJSKE ODLUKE (OZNAČITI KVAČICOM)

D. ZAKLJUČNA PROCJENA UKUPNE RAZINE RAZVOJNOG RIZIKA DJETETA

Zaključna procjena treba se temeljiti na utvrđenom postojanju razvojnih rizika koji se odnose na obilježja roditelja/obitelji te obilježja ponašanja djeteta. Potrebno je odabrati broj ispred samo jednog mogućeg zaključka.

Trajanje procjene od _______ do________

Potpis ________________________ Datum ________________

LISTA ZA PROCJENU RODITELJSKIH SNAGA

Uz roditeljska obilježja i okolnosti života obitelji koja ometaju prikladno roditeljstvo, postoje i snage koje mogu ublažiti propuste u roditeljstvu. Listu ispunjava stručnjak tako da označi kvačicom postojanje određenih snaga. Ovisno o obiteljskom kontekstu, procjena se može vršiti ili zasebno za svakog roditelja ili za oba roditelja.

Rezultat se ne zbraja, već se identificirane snage koriste pri procjeni potencijala roditelja za promjenu i ublažavanje razvojnog rizika kojem je dijete izloženo. Radi se o pozitivnim čimbenicima koje valja iskoristiti, kako bi se roditeljima pružila podrška za promjenu uvjeta zbog kojih služba socijalne skrbi poduzima mjere zaštite djece.

LISTA ZA PROCJENU SIGURNOSTI DJETETA

Za svaku od navedenih prijetnji životu djeteta, odnosno njegovoj tjelesnoj sigurnosti, procijenite upućuju li trenutačno dostupne informacije o obiteljskom okruženju na postojanje opisane prijetnje i ako da, zaokružite broj i slovo. Ukoliko nema podataka za određenu prijetnju sigurnosti, procjena se ne može zaključiti. Pojam roditelja u pravilu obuhvaća oba roditelja. Ako se odnosi na samo jednog roditelja ili drugog skrbnika koji se brine o djetetu, prilikom donošenja zaključka to treba uzeti u obzir.

Ime i prezime djeteta __________________________________

Datum rođenja ______________________ Spol:  M     Ž

Ime majke/skrbnice _____________ Ime oca/skrbnika _________

Razlog procjene sigurnosti:

1. Sumnja ili prijava postojanja prijetnji sigurnosti

2. Značajnija promjena obiteljskih okolnosti

3. Planirana ponovna procjena ili završetak intervencija

A. PROCJENA POSTOJANJA PRIJETNJI ŽIVOTU DJETETA

Ako nije prisutna nijedna prijetnja sigurnosti djetetu, preskočiti dio B. i ispuniti dio C.

B. OSTALI ČIMBENICI ZNAČAJNI ZA ANALIZU PRIJETNJI ŽIVOTU DJETETA

Za čimbenike u prvom dijelu tablice procijenite predstavljaju li mogući doprinos zaštiti i smanjivanju opasnosti po život djeteta, odnosno povećavaju li ranjivost djeteta i dodatno ugrožavaju njegovu sigurnost. U drugom dijelu tablice nalaze se čimbenici koji mogu povećavati ukupnu opasnost po dijete jer povećavaju njegovu ranjivost. Zaokruživanjem oznake x označava se prisutnost navedene okolnosti te predstavlja čimbenik zaštite ili ugrožava dijete povećavajući njegovu ranjivost. Svaki relevantan čimbenik potrebno je kratko opisati u odnosu na sigurnost djeteta. Procjena 0 znači da navedena okolnost ili obilježje nije prisutno (npr. dijete je jedinac) ili nije od značaja za sigurnost djeteta u navedenoj situaciji (npr. etničko i kulturalno podrijetlo djeteta).

Zaključna procjena treba se temeljiti na utvrđenom postojanju prijetnji sigurnosti (A), ostalim čimbenicima koji mogu pridonositi zaštitni sposobnostima ili ranjivosti djeteta (B) te nužnim i mogućim intervencijama (C).

C. ZAKLJUČAK O SIGURNOSTI I ODLUKA O INTERVENCIJAMA

Potrebno je odabrati i zaokružiti tekst samo jednog mogućeg zaključka o sigurnosti djeteta.

Zaključak o sigurnosti djeteta je:

Ako je dijete sigurno − odluka o daljnjim intervencijama mora biti 1 ili 2. Ako dijete nije sigurno, odluka o daljnjim intervencija mora biti 3 ili 4, a uz to može biti i pod 2.

Odluka o intervencijama:

1. nema potrebe za daljnjim intervencijama

2. potrebna je procjena razvojnih rizika ili druge procjene djeteta i obiteljske situacije

3. potrebna je izrada plana sigurnosti i provedba sigurnosne intervencije po potrebi te praćenje

4. potrebna je trenutačna sigurnosna intervencija radi zaštita djetetove sigurnosti.

Adresa na kojoj je provedena procjena sigurnosti (naznačiti ako je različita od prebivališta djeteta): ______________________________

Datum procjene: _____________ Stručni radnik: _____________

CZSS: ______________ Broj dokumentacije: _________________