NN 85/2022 (22.7.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

HRVATSKI SABOR

1289

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2022.

Klasa: 011-02/22-02/70

Urbroj: 71-10-01/1-22-2

Zagreb, 19. srpnja 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Članak 1.

U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. ‒ ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) članak 1.a mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.),

2. Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.),

3. Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12. 7. 2019.).

(2) Tijelo državne uprave nadležno za demografiju dostavlja Europskoj komisiji sve informacije koje se odnose na provedbu ovoga Zakona, a koje uključuju dostupne zbirne podatke o korištenju različitih vrsta dopusta od strane muškaraca i žena u skladu s ovim Zakonom.«.

Članak 2.

U članku 2. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Potpore iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom.«.

Članak 3.

U članku 6. stavku 1. na kraju točke 12. briše se točka i dodaju se točke 13., 14. i 15. koje glase:

»13. »ukupni broj rođene djece« obuhvaća mrtvorođenu i umrlu djecu, posvojenu djecu, maloljetnu djecu kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetnu djecu kojoj korisnik kao udomitelj pruža uslugu smještaja, kao i djecu koja su odlukom nadležnog tijela povjerena korisniku na svakodnevnu skrb,

14. »roditeljski dopust« u smislu ovoga Zakona je dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, na temelju rođenja ili posvojenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta,

15. »očinski dopust« u smislu ovoga Zakona je dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, povodom rođenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta.«.

Članak 4.

U članku 7. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Korisnik je, prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona, i skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, ili koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.«.

Članak 5.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točaka 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljni dopust,

2. očinski dopust,

3. roditeljski dopust,

4. rad s polovicom punoga radnog vremena,

5. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,

6. stanku za dojenje djeteta,

7. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,

8. slobodan radni dan za prenatalni pregled,

9. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju,

10. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljnu poštedu od rada,

2. roditeljsku poštedu od rada.

(3) Korisnicima iz članka 7. stavka 1. točaka 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovu radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o novorođenom djetetu prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju ima pravo, prema svom radnopravnom statusu, na posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Korisnik iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja o skrbništvu odnosno pravomoćne odluke nadležnog tijela kojom mu je dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili kojom ostvaruje roditeljsku skrb, ostvaruje prava prema ovom Zakonu, sukladno svome radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

(7) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela, ostvaruje pravo na vremenske potpore iz ovoga Zakona sukladno svom radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

(8) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona ne ostvaruje pravo na novčane potpore prema ovom Zakonu.

(9) Korisnici iz članka 7. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.«.

Članak 6.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja za isto dijete odnosno jedan roditelj ne može istodobno koristiti više prava iz članka 9. stavaka 1. do 8. ovoga Zakona za jedno ili više djece, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.«.

Članak 7.

Naslov iznad članka 12. mijenja se i glasi: »Rodiljni i očinski dopust«.

Članak 8.

Iza članka 12. dodaje se članak 12.a koji glasi:

»Članak 12.a

(1) Zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:

‒ od deset radnih dana za jedno dijete,

‒ od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(3) Zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo iz stavka 1. ovoga članka neovisno o radnopravnom statusu majke.

(4) Pravo na očinski dopust je neprenosivo.«.

Članak 9.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, od dana navršetka šest mjeseci života djeteta, odnosno protekom vremena iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski dopust.

(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 14. ovoga Zakona.

(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo svake zaposlene i samozaposlene majke te zaposlenog i samozaposlenog oca pod uvjetom da je majka djeteta zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo na roditeljski dopust ako majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila pravo odnosno nije ispunjavala uvjete za korištenje prava na vremenske i novčane potpore utvrđene člancima 28. i 31. ovoga Zakona.

(5) Pravo na roditeljski dopust zaposleni ili samozaposleni roditelji stječu s danom navršenog šestog mjeseca života djeteta i koriste ga, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.«.

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od osam ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.

(2) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:

‒ osam mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,

‒ 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

(3) Ako dijete za koje zaposlenim ili samozaposlenim roditeljima pripada pravo na roditeljski dopust roditeljima nije isto po redu rođenja, svaki zaposleni ili samozaposleni roditelj koristi roditeljski dopust u polovici njegova propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci, s tim da svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja, a mogu ga koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru.

(5) U slučaju prijenosa prenosivog dijela roditeljskog dopusta između roditelja, zahtjevu za priznavanje prava na roditeljski dopust jednog roditelja obvezno se prilaže zajednička izjava o dogovorenom prijenosu dijela roditeljskog dopusta, vlastoručno potpisana od oba roditelja.

(6) Ako roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka, sukladno dogovoru odnosno u slučaju da drugi roditelj nije stekao to pravo u skladu s člankom 13. stavkom 3. ovoga Zakona, koristi samo jedan roditelj, on se koristi u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete odnosno 28 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

(7) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.

(8) Ako zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi u dijelovima, može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.«.

Članak 11.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust odnosno ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust, ima pravo na očinski dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju.«.

Članak 12.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(2) Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust iz članka 12.a ovoga Zakona naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja iznosi 100 % osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice mjesečno.

(4) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 110 % proračunske osnovice mjesečno.

(5) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona novčana naknada iznosi 70 % proračunske osnovice mjesečno.

(6) Za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona naknada plaće za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice mjesečno.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili očinski dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(8) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji na dan koji prethodi danu započinjanja prava ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja u trajanju od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice.

(9) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 70 % proračunske osnovice, neovisno o tome radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.

(10) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavaka 3, 4. i 5. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice.

(11) Pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice mjesečno ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja toga prava.«.

Članak 13.

Članak 24.b mijenja se i glasi:

»Naknada plaće odnosno novčana naknada iz članaka 24. i 24.a ovoga Zakona isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna, osim naknade plaće za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust odnosno dopust za slučaj smrti djeteta iz članka 24. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona koja se isplaćuje na teret Zavoda.«.

Članak 14.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Za vrijeme korištenja prava iz članaka 12., 12.a, 14., 15., 16., 17., 19., 20., 23. i 24. ovoga Zakona zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema propisima kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja i propisima kojima su uređeni obvezni doprinosi.«.

Članak 15.

U članku 37. riječi: »stavcima 2. do 8.« brišu se.

Članak 16.

U članku 45. stavku 5. riječi: »čuvanje i odgoj« zamjenjuju se riječima: »svakodnevnu skrb«.

Članak 17.

Članak 47. mijenja se i glasi:

»(1) Zaposleni roditelj koji namjerava započeti korištenje prava na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji u tijeku korištenja prava prema ovom Zakonu namjerava mijenjati način korištenja prava, obvezan je najmanje 30 dana prije početka korištenja prava odnosno nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri, ako se ovim Zakonom ne određuje drugačije.

(2) Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust iz članka 12.a ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda, ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta, odnosno najmanje 15 dana prije namjere korištenja toga prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

(3) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti izdati pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja.

(4) Ako poslodavac ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, Zavod će zaposlenom roditelju donijeti rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.

(5) Pri utvrđivanju rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena zaposlenog roditelja korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 16. ovoga Zakona ili zaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji pravo iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena poslodavac mora uzeti u obzir svrhu korištenja pripadajućeg prava u skladu s ovim Zakonom, osim ako to zbog organizacije rada nije moguće.

(6) Zaposleni roditelj obvezan je u obavijesti svom poslodavcu iz stavka 1. ovoga članka navesti predviđeni početak i očekivano trajanje korištenja prava iz članaka 13. i 14. ovoga Zakona.«.

Članak 18.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»Zaposleni roditelj kojem se o pravu iz ovoga Zakona odlučuje iz razloga propisanog člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona dužan je nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rješavanje o pripadajućem pravu priložiti i pisanu suglasnost poslodavca iz članka 47. stavka 3. ovoga Zakona.«.

Članak 19.

Iza članka 53. dodaje se članak 53.a koji glasi:

»Članak 53.a

Tijelo državne uprave nadležno za demografiju informira radnike i poslodavce o pravu na roditeljski dopust i pravu na očinski dopust iz ovoga Zakona te mjerama kojima se promiče usklađivanje poslovnog i obiteljskog života.«.

Članak 20.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»Sredstva za financiranje prava i potpora utvrđenih ovim Zakonom osiguravaju se u državnom proračunu, osim sredstava za prava iz članaka 20. i 20.a, članka 24. stavaka 1. i 7. te članka 26. ovoga Zakona.«.

Članak 21.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»(1) Poslodavac korisnika prava iz ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna ako:

1. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci korištenje prava na obvezni dopust sukladno članku 12. stavcima 2. i 4. ovoga Zakona,

2. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci ili ocu korištenje prava na dodatni rodiljni dopust sukladno članku 12. stavku 5. ovoga Zakona,

3. priječi zaposlenoj majci korištenje produljenog rodiljnog dopusta iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona,

4. priječi zaposlenom ocu korištenje očinskog dopusta iz članka 12.a ovoga Zakona,

5. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 13. ovoga Zakona,

6. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona,

7. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 16. ovoga Zakona,

8. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za slučaj smrti djeteta sukladno članku 17. ovoga Zakona,

9. priječi radnici koja doji dijete korištenje prava na stanku za dojenje iz članka 19. ovoga Zakona,

10. ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi korištenje prava na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete sukladno članku 20. stavcima 4. i 6. ovoga Zakona,

11. priječi zaposlenoj trudnoj radnici korištenje prava na slobodan radni dan za prenatalni pregled sukladno članku 20.a ovoga Zakona,

12. priječi zaposlenom roditelju pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života sukladno članku 22. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

13. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,

14. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona,

15. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na posvojiteljski dopust sukladno članku 35. i članku 36. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

16. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 36. stavku 3. ovoga Zakona te sva druga prava zaposlenog posvojitelja prema ovom Zakonu,

17. uskratom podataka i činjenica ili na neki drugi način radniku, korisniku prava iz ovoga Zakona onemogući korištenje prava prema ovom Zakonu,

18. Zavodu onemogući provjeru osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, ispunjavanja pravnih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore za korisnike prava odnosno onemogući postupanje propisano člankom 46. ovoga Zakona.

(2) Odgovorna osoba poslodavca za slučaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Odgovorna osoba nadležnoga tijela državne uprave ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove odnosno drugoga nadležnog tijela ili pravne osobe koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po zahtjevu iz članka 46. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna.

(4) Novčanom kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda ako ne dostavi ili ne stavi na raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona (članak 52. stavak 1.).«.

Članak 22.

Iza članka 58. dodaju se članci 58.a i 58.b koji glase:

»Članak 58.a

(1) Poslodavac korisnika prava iz ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 6.630,00 eura ako:

1. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci korištenje prava na obvezni dopust sukladno članku 12. stavcima 2. i 4. ovoga Zakona,

2. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci ili ocu korištenje prava na dodatni rodiljni dopust sukladno članku 12. stavku 5. ovoga Zakona,

3. priječi zaposlenoj majci korištenje produljenog rodiljnog dopusta iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona,

4. priječi zaposlenom ocu korištenje očinskog dopusta iz članka 12.a ovoga Zakona,

5. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 13. ovoga Zakona,

6. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona,

7. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 16. ovoga Zakona,

8. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za slučaj smrti djeteta sukladno članku 17. ovoga Zakona,

9. priječi radnici koja doji dijete korištenje prava na stanku za dojenje iz članka 19. ovoga Zakona,

10. ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi korištenje prava na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete sukladno članku 20. stavcima 4. i 6. ovoga Zakona,

11. priječi zaposlenoj trudnoj radnici korištenje prava na slobodan radni dan za prenatalni pregled sukladno članku 20.a ovoga Zakona,

12. priječi zaposlenom roditelju pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života sukladno članku 22. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

13. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,

14. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona,

15. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na posvojiteljski dopust sukladno članku 35. i članku 36. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

16. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 36. stavku 3. ovoga Zakona te sva druga prava zaposlenog posvojitelja prema ovom Zakonu,

17. uskratom podataka i činjenica ili na neki drugi način radniku, korisniku prava iz ovoga Zakona onemogući korištenje prava prema ovom Zakonu,

18. Zavodu onemogući provjeru osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, ispunjavanja pravnih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore za korisnike prava odnosno onemogući postupanje propisano člankom 46. ovoga Zakona.

(2) Odgovorna osoba poslodavca, za slučaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.320,00 eura.

(3) Odgovorna osoba nadležnoga tijela državne uprave ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove odnosno drugoga nadležnog tijela ili pravne osobe koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po zahtjevu iz članka 46. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura.

(4) Novčanom kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda ako ne dostavi ili ne stavi na raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona (članak 52. stavak 1.).

Članak 58.b

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa kojima se uređuje korištenje prava iz ovoga Zakona, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obavljaju nadležni inspektori tijela državne uprave koji su prema posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima, osim odredaba koje se odnose na primjenu odredbe iz članka 58. stavka 1. točke 18. i stavaka 3. i 5. odnosno članka 58.a stavka 1. točke 18. i stavaka 3. i 5. ovoga Zakona.

(2) Ako Zavod utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj iz članka 58. stavaka 1., 3. i 5. odnosno članka 58.a stavaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona, ovlašten je podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.«.

Članak 23.

(1) U cijelom tekstu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. ‒ ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) riječi: »ministarstvo nadležno za obitelj« i riječi: »nadležno ministarstvo za obitelj« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »tijelo državne uprave nadležno za demografiju« u odgovarajućem padežu.

(2) U cijelom tekstu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. ‒ ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) riječi: »ministar nadležan za obitelj« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »čelnik tijela državne uprave nadležnog za demografiju« u odgovarajućem padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Čelnik tijela državne uprave nadležnog za demografiju će, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja elektroničkog očevidnika o korisnicima prava na rodiljne i roditeljske potpore (»Narodne novine«, br. 18/09.).

Članak 25.

(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješavat će se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. ‒ ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.).

(2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. ‒ ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) nastavljaju koristiti ostvarena prava u skladu s tim Zakonom do isteka prava.

(3) Korisnici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u korištenju prava na novčanu potporu u visini utvrđenoj člankom 24. stavcima 2., 3. i 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. ‒ ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona novčanu potporu ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom.

(4) Zavod će korisnicima iz stavka 3. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunavati novčanu potporu u visini utvrđenoj ovim Zakonom.

(5) O zahtjevima za ostvarivanje prava za koja je novčana potpora uređena ovim Zakonom te koji su podneseni, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješavat će se prema odredbama ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na visinu novčane potpore.

Članak 26.

Tijelo državne uprave nadležno za demografiju će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 27.

Na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prestaje važiti članak 58. izmijenjen člankom 21. ovoga Zakona.

Članak 28.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. kolovoza 2022., osim članka 58.a dodanog člankom 22. ovoga Zakona koji stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Klasa: 022-02/22-01/53

Zagreb, 15. srpnja 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.