NN 80/2022 (11.7.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću

HRVATSKI SABOR

1172

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2022.

Klasa: 011-02/22-02/62 Urbroj: 71-10-01/1-22-2 Zagreb, 6. srpnja 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

Članak 1.

U Zakonu o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.) u članku 7. stavak 7. briše se.

Članak 2.

U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.«.

Članak 3.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(2) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova podnose se nadležnom kandidacijskom odboru za područje nadležnih županijskih sudova iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova podnose se kandidacijskom odboru prvostupanjskih sudova.

(4) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru visokih sudova.

(5) Kandidati za članove Vijeća iz reda sudaca sudova određene vrste mogu biti suci koji u toj vrsti suda obnašaju dužnost najmanje pet godina.

(6) Nadležni kandidacijski odbori utvrđuju pravovaljanost kandidatura za članove vijeća.«.

Članak 4.

U članku 16. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Utvrđene liste kandidata i njihove životopise Povjerenstvo objavljuje na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.«.

Članak 5.

U članku 42. stavku 1. podstavak 9. briše se.

Dosadašnji podstavci 10. i 11. postaju podstavci 9. i 10.

Članak 6.

U članku 51. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koja ne obnaša pravosudnu dužnost.«.

Članak 7.

U članku 52. stavku 2. riječi: »iduće dvije kalendarske godine« zamjenjuju se riječima: »idućoj kalendarskoj godini«.

U stavku 3. riječi: »sljedeće dvije godine« zamjenjuju se riječima: »iduću kalendarsku godinu«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.«.

Članak 8.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca u županijskim i visokim sudovima koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 4. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 9. ovoga članka.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(8) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.

(9) Vijeće će imenovati suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.«.

Članak 9.

U članku 55.a stavku 2. riječi: »ili više pisanih radnji« zamjenjuju se riječima: »pisane radnje«.

Stavci 5., 6. i 7. mijenjaju se i glase:

»(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 4. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(7) Zbrajanjem bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Vijeće će imenovati suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.«.

Stavak 8. briše se.

Dosadašnji stavci 9. i 10. postaju stavci 8. i 9.

U dosadašnjem stavku 11., koji postaje stavak 10., brojka: »9« zamjenjuje se brojkom: »8«.

Dosadašnji stavak 12. postaje stavak 11.

Članak 10.

Članak 56. mijenja se i glasi:

»(1) Za suca općinskog, trgovačkog ili upravnog suda mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.

(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja sudaca utvrđuje čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja rada kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(4) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu predsjedniku neposredno višeg suda odnosno neposredno višem državnom odvjetniku, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(5) Kada Vijeće za suce imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom sudačkom mjestu podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegova ocjenjivanja.

(6) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(7) Metodologiju ocjenjivanja rada sudskih savjetnika donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.«.

Članak 11.

Članak 56.a mijenja se i glasi:

»(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom broju bodova iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(2) Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(4) Vijeće imenuje suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.

(6) Za kandidate s najvećim brojem bodova koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere, i to za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za suca ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka

(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.«.

Članak 12.

Članak 56.b mijenja se i glasi:

»Pravila o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te načinu provođenja i ocjenjivanja razgovora i načinu provedbe psihološkog testiranja iz članaka 55., 55.a i 56.a ovoga Zakona donosi Vijeće.«.

Članak 13.

Iza članka 56.b dodaje se članak 56.c koji glasi:

»Članak 56.c

(1) Odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena.

(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 8., članka 55.a stavka 7. i članka 56.a stavka 3. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(3) Odluka o imenovanju sudaca objavljuje se u »Narodnim novinama«.«.

Članak 14.

U članku 61. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud na vrijeme do četiri godine, s time da se to vrijeme može produžiti za još četiri godine.«.

U stavku 4. riječi: »viši sudski savjetnik« zamjenjuju se riječima: »viši sudski savjetnik – specijalist«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Pravo na povoljniju plaću iz stavka 5. ovoga članka isključuje pravo na dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud sukladno zakonu kojim se uređuju prava i dužnosti sudaca.«.

Članak 15.

Članak 61.a mijenja se i glasi:

»(1) Najviše 30% slobodnih sudačkih mjesta predviđenih planom iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona može se popuniti trajnim premještajem sudaca iz sudova istog stupnja.

(2) Nakon donošenja plana iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave oglasa iz članka 53. ovoga Zakona, Vijeće na svojim internetskim stranicama objavljuje poziv sucima da, u roku koji odredi Vijeće, podnesu prijavu za trajni premještaj.

(3) U drugi sud trajno se mogu premjestiti suci koji obnašaju sudačku dužnost najmanje tri godine.

(4) Suci koji žele biti trajno premješteni u drugi sud, u roku koji odredi Vijeće, dostavljaju Vijeću pisanu prijavu uz koju prilažu rješenje predsjednika suda o ispunjavanju svoje sudačke obveze za posljednje tri godine.

(5) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 4. ovoga članka Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti sudačkih mjesta te broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta u sudovima u kojima prijavljeni kandidati obnašaju sudačku dužnost. Prijave sudaca koji sudačku dužnost obnašaju u sudovima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom sudu.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(8) Na temelju utvrđenja o ispunjavanju sudačke obveze iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.«.

Članak 16.

U članku 62. stavku 2. iza točke 8. dodaje se nova točka 9. koja glasi:

»9. nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere,«.

Dosadašnja točka 9. postaje točka 10.

U stavku 3. točki 3. riječi: »manje od 80% odluka utvrđenih« zamjenjuju se riječima: »manji od broja utvrđenog«.

U točki 4. iza riječi: »hitnosti« točka se zamjenjuje zarezom i dodaje točka 5. koja glasi:

»5. ako bez opravdanog razloga zbog nepoduzimanja postupovnih radnji u sudskom predmetu nastupi zastara.«.

Članak 17.

U članku 63. stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) O pravomoćnoj odluci kojom je sucu izrečena kazna Državno sudbeno vijeće obavještava nadležno sudačko vijeće, predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.«.

Članak 18.

U članku 64. iza riječi: »drugi sud« dodaju se riječi: »niti za predsjednika suda«.

Članak 19.

U članku 65. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon jedne godine od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja odnosno tri godine od počinjenoga stegovnog djela. Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa istekom roka od šest godina od dana dovršetka stegovnog djela.«.

Članak 20.

U članku 70. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Prijavljenom sucu će se po zaprimanju zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka pružiti mogućnost da iznese svoju obranu, osobno, u pisanom obliku ili po branitelju kojeg izabere. Ako prijavljeni sudac ne iznese svoju obranu, rasprava se provodi u njegovoj odsutnosti.«.

U stavku 3. brojka: »15« zamjenjuje se brojkom: »30«.

Članak 21.

U članku 72. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba važećeg Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na raspravu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U odnosu na stegovna djela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe važećeg Kaznenog zakona.«.

Članak 22.

U članku 73. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:

» – ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru,«.

U stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi:

» – ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,«.

Članak 23.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, a po proteku toga roka može ga Vijeće zbog opravdanih razloga na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca.

(2) Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od dvije godine, a samo iznimno, zbog opravdanih razloga i u duljem roku odnosno najdulje do pravomoćnog okončanja kaz­nenog postupka.

(3) Za vrijeme privremenog udaljenja s dužnosti sudac ima pravo na jednu polovinu plaće.

(4) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom ili kaznenom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke, a u tom slučaju sudac ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obnašanja dužnosti.«.

Članak 24.

U članku 78. stavku 2. riječi: »tjelesnih i duševnih sposobnosti« zamjenjuju se riječima: »tjelesnih i duševnih svojstava«.

Članak 25.

U članku 80. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od četiri godine. Predsjednik suda može biti imenovan na dužnost u sudu istog stupnja najviše dva puta uzastopce.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Predsjednik suda može biti ponovno imenovan na dužnost predsjednika suda nakon što je obnašao sudačku dužnost razmjerno vremenu na koje je prethodno bio imenovan predsjednikom suda.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 26.

Članak 82. mijenja se i glasi:

»(1) Za predsjednika suda može biti imenovan sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda.

(2) Sudac višeg suda imenovan za predsjednika nižeg suda ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.«.

Članak 27.

U članku 87. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Sudac je dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost (imovinska kartica suca).«.

Članak 28.

U članku 88. stavku 4. riječi: »30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3980,00 eura«.

Članak 29.

U članku 88.b stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Nakon primitka izvješća te dopune izvješća o imovini suca Vijeće će od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini, a u slučaju potrebe Vijeće može od Porezne uprave Ministarstva financija zatražiti provedbu postupka provjere načina stjecanja imovine, koje je rezultate Porezna uprava Ministarstva financija dužna bez odgode dostaviti Vijeću.«.

Članak 30.

Članak 89. briše se.

Članak 31.

U cijelom tekstu Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.) riječi: »ministar pravosuđa« i riječi: »Ministarstvo pravosuđa« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »ministar nadležan za poslove pravosuđa« i riječima: »ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa« u odgovarajućem padežu.

Članak 32.

Postupci imenovanja sudaca i predsjednika sudova za koje je objavljen oglas, postupci trajnog premještaja za koje je objavljen poziv te postupci privremenog upućivanja na rad i stegovni postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.).

Članak 33.

Kada u postupku imenovanja sudaca općinskih, trgovačkih ili upravnih sudova sudjeluju kandidati koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji se mogu ocijeniti kao savjetnici u pravosudnim tijelima sukladno članku 10. stavku 3. ovoga Zakona, vrijednost završne ocjene tih kandidata množi se koeficijentom 0,666.

Članak 34.

Iznimno od članka 14. stavka 5., koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona, suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, imenovani odlukom Vijeća broj: IS-11/19-25 od 8. studenoga 2019., imaju pravo biti kandidati za članove Vijeća na prvim izborima koji će se provesti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 35.

(1) Pravila o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te načinu provođenja i ocjenjivanja razgovora i načinu provedbe psihološkog testiranja iz članka 12. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Metodologiju ocjenjivanja rada sudskih savjetnika iz članka 10. ovoga Zakona ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 28. ovoga Zakona koji stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Klasa: 022-02/22-01/33 Zagreb, 1. srpnja 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.