NN 80/2022 (11.7.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

HRVATSKI SABOR

1169

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2022.

Klasa: 011-02/22-02/59

Urbroj: 71-10-01/1-22-2

Zagreb, 6. srpnja 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Članak 1.

U Zakonu o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.) u članku 1.a točki 11. iza riječi: »(SL L 297, 4. 11. 2016.)« briše se točka i stavlja zarez, a iza točke 11. dodaje se točka 12. koja glasi:

»12) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31. 3. 2017.).«.

Članak 2.

U članku 19.c točki 1. podtočki d) iza riječi: »silovanje (članak 153.),« dodaju se riječi: »teška kaznena djela protiv spolne slobode (članak 154.),«.

Članak 3.

U članku 19.f stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Vrhovni sud sudi u vijećima sastavljenim od tri suca, a u vijeću od pet sudaca kada odlučuje o pravnim lijekovima protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kada odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti podnesenom protiv odluke Vrhovnog suda, ako drukčije nije propisano zakonom.«.

Članak 4.

U članku 43. stavku 1. točki 1. iza riječi: »pravo na« dodaju se riječi: »lako dostupan, povjerljiv i besplatan«.

Iza točke 11. dodaje se nova točka 12. koja glasi:

»12) pravo predložiti da bude ispitana putem audio-video uređaja,«.

Dosadašnja točka 12. postaje točka 13.

Članak 5.

U članku 70. stavku 3. iza riječi: »policijski službenik,« dodaju se riječi: »odnosno ovlaštena osoba ministarstva nadležnog za obranu,«.

U stavku 5. riječi: »članka 265. stavka 1. do 4.« zamjenjuju se riječima: »članka 265. stavka 1. do 5.«.

Članak 6.

Naziv glave VII. mijenja se i glasi: »PODNESCI I ZAPISNIK«.

Članak 7.

U članku 78. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kaznena prijava, prijedlog za progon, privatna tužba, optužnica, pravni lijek, druge izjave i priopćenja te njihovi prilozi policiji i tijelu koje vodi postupak podnose se pisano, ako zakonom nije drukčije propisano.«.

Članak 8.

Iza članka 78. dodaju se naslov iznad članka i članak 78.a koji glase:

»2. Podnesci u elektroničkom obliku

Članak 78.a

(1) Podnesci se tijelu koje vodi postupak mogu podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Ako je podnesak podnesen putem informacijskog sustava, na isti način podnose se i prilozi koji postoje u elektroničkom obliku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, sudski vještaci, sudski tumači i pravne osobe dužni su podneske i njihove priloge koji postoje u elektroničkom obliku sudu podnositi putem informacijskog sustava.

(3) Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.

(4) Trenutak kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se trenutkom predaje podneska tijelu koje vodi postupak.

(5) Ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu, tijelo koje vodi postupak o tome će obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.

(6) Ministarstvo nadležno za pravosuđe uspostavlja siguran informacijski sustav sukladan odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se regulira zaštita osobnih podataka.

(7) Ministar nadležan za pravosuđe donijet će pravilnik kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblici zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizacija i djelovanje informacijskog sustava.«.

Članak 9.

Naslov iznad članka 79. briše se.

Članak 79. mijenja se i glasi:

»(1) Osobe koje nisu obvezne postupati po članku 78.a stavku 2. ovoga Zakona mogu tijelu koje vodi postupak podneske podnositi putem elektroničke pošte ili drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva. Da bi se podnesak mogao podnijeti na taj način, mora biti sastavljen u obliku elektroničke isprave, u skladu s posebnim zakonom.

(2) Iznimno, osobe koje su obvezne postupati po članku 78.a stavku 2. ovoga Zakona, a iz opravdanih razloga ne mogu postupiti po toj odredbi mogu tijelu koje vodi postupak podnesak podnijeti na način propisan stavkom 1. ovoga članka.

(3) Podnesak iz stavka 1. ovoga članka smatra se zaprimljenim u elektroničkoj pošti ili drugom odgovarajućem telekomunikacijskom uređaju tijela koje vodi postupak trenutkom potvrde njegova primitka. Tijelo koje vodi postupak osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde primitka. Ako pošiljatelj ne zaprimi potvrdu primitka, obavijestit će o tome primatelja, pa ako u roku koji je odredio ne primi tu potvrdu, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

(4) O podnesku iz stavka 1. ovoga članka tijelo koje vodi postupak sastavlja službenu zabilješku.

(5) Na podnesak iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 78.a stavka 5. ovoga Zakona.«.

Članak 10.

U članku 87. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka sud ili državni odvjetnik može odrediti da se snimka u cijelosti ili djelomično prepiše. Prijepis će se priključiti spisu predmeta i ne predstavlja dokaz u postupku.«.

Članak 11.

U članku 89. stavku 1. riječ: »sudom« zamjenjuje se riječima: »tijelom koje vodi postupak«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Kada je izjava dana putem informacijskog sustava (članak 78.a), trenutak kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se trenutkom predaje podneska tijelu kojemu je upućen. Smatra se da pošiljatelj podneska koji je postupio u roku nije propustio rok ako sustav nije potvrdio primitak ili podnositelj nije primio izjavu suda o primitku podneska zbog pogrešnog rada informacijskog sustava, a za koji pošiljatelj nije znao.«.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., broj: »2.« zamjenjuje se brojem: »3.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 12.

U članku 108. stavku 7. riječi: »policijski službenik dužan ga je upoznati« zamjenjuju se riječima: »policija je dužna upoznati ga«.

Članak 13.

U članku 109. stavku 1. riječi: »Policijski službenik« zamjenjuju se riječju: »Policija«.

Članak 14.

U članku 121. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Istražni zatvor u domu uz koji je sud odredio primjenu elektroničkog nadzora izvršava nadležna ustrojstvena jedinica ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa uz pomoć policije na čijem se području izvršava.«.

Članak 15.

U članku 139. stavku 5. iza riječi: »s braniteljem« briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »koji se može osigurati i putem zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj), ako okrivljenik na to pristane.«.

Članak 16.

U članku 145. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Troškovi iz stavka 2. točaka 1. do 5. ovoga članka, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz državnog proračuna, te nužni izdaci i nagrada postavljenog branitelja, postavljenog opunomoćenika oštećenika kao tužitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i postavljenog opunomoćenika djeteta žrtve kaznenog djela isplaćuju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplaćuju poslije od osoba koje su ih dužne naknaditi prema odredbama ovoga Zakona. Postavljeni branitelj i postavljeni opunomoćenik mogu i tijekom postupka podnijeti zahtjev za podmirenje troškova na ime nagrade i nužnih izdataka, o čemu će tijelo koje vodi postupak donijeti posebno rješenje u roku od tri mjeseca od postavljenog zahtjeva.«.

Članak 17.

U članku 169. stavku 1. točke 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»4) telekomunikacijskog sredstva,

5) informacijskog sustava.«.

Članak 18.

Članak 170. mijenja se i glasi:

»(1) Tijelo koje je sastavilo odluku i dopis šalje ga osobi kojoj je upućen (primatelj) na adresu njezina prebivališta ili boravišta ili adresu zaposlenja, a može se poslati i na drugu adresu na kojoj se primatelj može zateći. Državnom tijelu, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, sudskim vještacima, sudskim tumačima i pravnim osobama odluke i dopisi dostavljaju se putem informacijskog sustava, osim u slučaju iz članka 176. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Dostava će se obaviti putem informacijskog sustava ako stranka ili drugi sudionik postupka izjavi da je suglasan s takvim načinom dostave. Izjavu stranka ili drugi sudionik postupka daje pisano ili usmeno na zapisnik te je može povući u svakom trenutku tijekom postupka.

(3) Ako tijelu koje vodi postupak stranka ili drugi sudionik postupka podnesak podnese putem informacijskog sustava, tijelo koje vodi postupak pozvat će stranku ili drugog sudionika da se očituje pisano ili usmeno na zapisnik je li suglasan da mu se dostava obavlja putem informacijskog sustava.

(4) Ako dostava putem informacijskog sustava nije moguća ili ako okolnosti slučaja to opravdavaju, tijelo koje vodi postupak dostavu će obaviti na drugi način.

(5) Na dostavu dopisa telekomunikacijskim sredstvom primjenjuju se odredbe članka 79. ovoga Zakona.

(6) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pravosudne policije dopis se može dostaviti i preko njihova zapovjedništva ili voditelja ustrojstvene jedinice.

(7) Osobama kojima je oduzeta sloboda odluka i dopis dostavljaju se u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smještene.

(8) Osobama koje u Republici Hrvatskoj imaju pravo imuniteta po međunarodnom pravu odluka i dopis dostavljaju se preko ministarstva nadležnog za vanjske poslove, ako međunarodnim ugovorima nije što drugo predviđeno.

(9) Odluka i dopis državljanima Republike Hrvatske u stranoj državi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o međunarodnoj pravnoj pomoći, dostavljaju se posredovanjem diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj državi, uz uvjet da se strana država ne protivi takvu načinu dostave. Ovlašteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavljač ako je dopis uručen u samom poslanstvu, a ako je dopis dostavljen poštom, to potvrđuje na dostavnici.

(10) Osobama uključenima u program zaštite svjedoka prema ovom Zakonu i drugim propisima odluka i dopis dostavljaju se preko tijela koje provodi zaštitu.«.

Članak 19.

Iza članka 172. dodaje se članak 172.a koji glasi:

»Članak 172.a

(1) Dostava putem informacijskog sustava obavlja se slanjem odluke ili dopisa u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja.

(2) Informacijski sustav istodobno sa slanjem odluke ili dopisa iz stavka 1. ovoga članka šalje primatelju na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi. U poruci se primatelja upozorava na pravnu posljedicu iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Kada se dostava obavlja putem informacijskog sustava, smatrat će se da su odluka ili dopis dostavljeni istekom osmog dana od dana kada su zaprimljeni u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja.

(4) Na način određen u ovom članku putem informacijskog sustava mogu se dostaviti i odluke i dopisi koji imaju izvornike u fizičkom obliku ako je elektronički (skenirani) prijepis koji je izrađen na temelju izvornika u fizičkom obliku ovjeren kvalificiranim elektroničkim pečatom suda.

(5) Dostava obavljena putem informacijskog sustava smatra se neposrednom dostavom.«.

Članak 20.

U članku 175. stavku 7. iza riječi: »telekomunikacijskog sredstva« dodaju se riječi: »ili kada se dostava obavlja putem informacijskog sustava, danom isteka roka iz članka 172.a stavka 3. ovoga Zakona«.

Članak 21.

U članku 199. riječ: »potvrđivanja« zamjenjuje se riječju: »podizanja«.

Članak 22.

U članku 208.a stavku 4. riječi: »policijski službenik dužan ga je upoznati« zamjenjuju se riječima: »policija je dužna upoznati ga«.

Članak 23.

U članku 208.b stavku 1. riječi: »policijskih službenika« zamjenjuju se riječju: »policije«.

Članak 24.

U članku 286. stavku 2. točki 1. riječi: »pranja novca (članak 265. stavak 4.)« zamjenjuju se riječima: »pranja novca (članak 265. stavak 5.)«.

Članak 25.

U članku 310. stavku 2. treća rečenica briše se.

Članak 26.

U članku 334. točki 1. riječi: »pranja novca (članak 265. stavak 4.)« zamjenjuju se riječima: »pranja novca (članak 265. stavak 5.)«.

Članak 27.

U članku 335. stavku 2. treća rečenica briše se.

Članak 28.

U članku 348. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Prisutnost stranaka na sjednici optužnog vijeća može se osigurati i uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. Činjenica da su stranke bile prisutne na sjednici optužnog vijeća uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala unijet će se u zapisnik o sjednici optužnog vijeća. U tom slučaju ne može se donijeti presuda na temelju sporazuma stranaka.«.

Članak 29.

U članku 372. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Prisutnost stranaka na pripremnom ročištu može se osigurati i uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. Činjenica da su stranke bile prisutne na pripremnom ročištu uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala unijet će se u zapisnik o pripremnom ročištu. U tom slučaju ne može se donijeti presuda na temelju sporazuma stranaka.«.

Članak 30.

Naslov iznad članka 409. mijenja se i glasi: »5. Zapisnik o raspravi i snimanje rasprave«.

Članak 31.

U članku 409. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Predsjednik vijeća može odrediti da se rasprava ili pojedini njezini dijelovi (iskazi optuženika, svjedoka, vještaka i važne izjave stranaka) snime uređajem za audio ili audio-video snimanje. U tom slučaju zapisnik tvore audio ili audio-video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Predsjednik vijeća može odlučiti da se izradi prijepis audio snimke rasprave kada za to postoje opravdani razlozi, primjerice u slučaju iz članka 407. ovoga Zakona, a uvijek kada to zatraži okrivljenik koji nema branitelja. Prijepis se izrađuje u roku od pet radnih dana te ga pregledava i ovjerava predsjednik vijeća i prilaže zapisniku o raspravi, a iz opravdanih razloga taj rok može se produljiti za daljnjih deset radnih dana.«.

Članak 32.

Iza članka 409. dodaje se članak 409.a koji glasi:

»Članak 409.a

(1) Rasprava se snima. Snimanje se provodi uređajem za audio snimanje rasprave. O postupanju na raspravi vodi se zapisnik.

(2) Zapisnik tvore audio snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Strankama će se odmah omogućiti preuzimanje audio snimke. Zapisniku se prilaže transkript rasprave učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju, koji služi kao pomoćno sredstvo uz audio snimku.

(3) Predsjednik vijeća može odlučiti da se izradi prijepis audio snimke rasprave kada za to postoje opravdani razlozi, primjerice u slučaju iz članka 407. ovoga Zakona, a uvijek kada to zatraži okrivljenik koji nema branitelja. Prijepis se izrađuje u roku od pet radnih dana te ga pregledava i ovjerava predsjednik vijeća i prilaže zapisniku o raspravi, a iz opravdanih razloga taj se rok može produljiti za daljnjih deset radnih dana.

(4) Predsjednik vijeća može odrediti da se rasprava ili pojedini njezini dijelovi (iskazi optuženika, svjedoka, vještaka i važne izjave stranaka) snime uređajem za audio-video snimanje. U tom slučaju zapisnik tvore audio-video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave, a strankama će se odmah omogućiti preuzimanje kopije audio-video snimke.

(5) Na audio i audio-video snimanje tijeka rasprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 87. stavka 3., članka 330. stavka 2. i članka 395. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 33.

Iza članka 411. dodaje se članak 411.a koji glasi:

»Članak 411.a

(1) U uvodu zapisnika mora se naznačiti sud pred kojim se održava rasprava, mjesto i vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijeća, članova vijeća i zapisničara, prisutnih tužitelja, optuženika i branitelja, oštećenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoćenika, tumača, vještaka, svjedoka i drugih osoba koje sudjeluju na raspravi, kazneno djelo koje je predmet raspravljanja te je li rasprava javna ili je javnost isključena.

(2) Zapisnik mora sadržavati broj i oznaku optužnice na temelju koje se vodi postupak, dokaze koji su izvedeni na raspravi, važne odluke koje je donosio predsjednik vijeća ili vijeće o prijedlozima stranaka te upravljanju raspravom, kao i popis drugih bitnih radnji koje su poduzete na raspravi bez navođenja njihova sadržaja. U zapisnik će se unijeti i izreka presude.

(3) Ako je svjedok ili vještak ranije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom u smislu članka 234. i 235. ovoga Zakona, u slučaju odstupanja ili dopune takva njegova ranijeg iskaza i vještačenja, prema potrebi, reproducirat će se snimka njegova prijašnjeg iskaza ili dijela iskaza danog pred sudom ili državnim odvjetnikom u smislu članka 234. i 235. ovoga Zakona, odnosno taj dio njegova iskaza će se pročitati.

(4) Ako svjedok ili vještak nije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom na način propisan člankom 234. i 235. ovoga Zakona, na raspravi se može reproducirati snimka ranijeg iskaza ili dijela iskaza tako ispitanog svjedoka ili vještaka, i to u dijelu koji sadrži odstupanja u iskazima, odnosno taj dio njegova iskaza će se pročitati. Na takvom iskazu ne može se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda.«.

Članak 34.

U članku 426. iza riječi: »prema potrebi,« dodaju se riječi: »reproducirat će se snimka njegova prijašnjeg iskaza ili dijela tog iskaza, odnosno«.

Članak 35.

U članku 464. stavku 8. riječ: »nepotpuno« zamjenjuje se riječju: »pogrešno«.

Članak 36.

Članak 473. mijenja se i glasi:

»Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu u roku od osam dana. Prvostupanjski sud će odgovor državnog odvjetnika na žalbu okrivljenika dostaviti okrivljeniku koji je podnio žalbu. Žalbu će sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.«.

Članak 37.

Iza članka 474. dodaje se članak 474.a koji glasi:

»Članak 474.a

(1) Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave.

(2) Drugostupanjski sud na sjednici vijeća donosi odluku o održavanju rasprave.«.

Članak 38.

U članku 475. stavak 1. briše se.

Dosadašnji stavci 2. do 8. postaju stavci 1. do 7.

Članak 39.

Iza članka 475. dodaju se članci 475.a, 475.b i 475.c koji glase:

»Članak 475.a

(1) Rasprava pred drugostupanjskim sudom održat će se u slučaju iz članka 484.a ovoga Zakona.

(2) Na raspravu pred drugostupanjskim sudom pozivaju se optuženik i njegov branitelj, tužitelj, oštećenik, zakonski zastupnici i opunomoćenici oštećenika, oštećenik kao tužitelj, privatni tužitelj te svjedoci i vještaci za koje sud odluči da se ispitaju.

(3) Ako je optuženik u istražnom zatvoru, predsjednik vijeća drugostupanjskog suda poduzet će sve što je potrebno da se optuženik dovede na raspravu.

(4) Ako oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj ne dođe na raspravu pred drugostupanjskim sudom, postupak se neće obustaviti nego će se rasprava okončati u njegovoj odsutnosti.

Članak 475.b

(1) Rasprava pred drugostupanjskim sudom počinje čitanjem presude ili dijela presude na koji se odnosi žalba, a po potrebi i zapisnika o raspravi.

(2) Nakon toga žalitelj će obrazložiti žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu. Optuženik i njegov branitelj uvijek imaju posljednju riječ.

(3) Stranke ne mogu na raspravi iznositi nove dokaze i činjenice osim onih koji su nastali nakon izricanja prvostupanjske presude u ponovljenom postupku ili za koje su nakon toga saznale.

Članak 475.c

Ako u člancima 473. do 475.b ovoga Zakona nije što drugo propisano, odredbe o raspravi pred prvostupanjskim sudom na odgovarajući će se način primjenjivati i u postupku pred drugostupanjskim sudom.«.

Članak 40.

U članku 480. stavku 1. iza riječi: »Drugostupanjski sud može« dodaju se riječi: »u sjednici vijeća ili na temelju provedene rasprave«.

Članak 41.

Iza članka 484. dodaje se članak 484.a koji glasi:

»Članak 484.a

(1) Prvostupanjska se presuda u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput.

(2) Ako drugostupanjski sud smatra da bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i nakon što je ona bila već jedanput ukinuta u povodu žalbe i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, drugostupanjski će sud sam provesti raspravu i donijeti presudu.«.

Članak 42.

U članku 490. stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:

»2) drugostupanjski sud na temelju održane rasprave utvrdio činjenično stanje drukčije nego prvostupanjski sud i na tako utvrđenom činjeničnom stanju utemeljio svoju presudu;«.

Dosadašnja točka 2. postaje točka 3.

Članak 43.

U članku 502. stavku 2. prva rečenica mijenja se i glasi:

»Kazneni postupak obnovit će se i kada je zahtjev za obnovu podnesen na temelju konačne presude ili odluke Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena povreda prava i sloboda iz Konvencije ako je povreda Konvencije utjecala na ishod postupka, a povreda ili njezina posljedica može se ispraviti u obnovljenom postupku.«

Članak 44.

U članku 554. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi:

»U presudi će se izreći da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovoga Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.«.

U stavku 2. na kraju rečenice briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »neovisno o najduljem trajanju istražnog zatvora propisanog u članku 133. ovoga Zakona.«.

Članak 45.

U članku 557.e stavku 2. riječ: »potvrđivanja« zamjenjuje se riječju: »podizanja«.

U stavku 3. iza riječi: »tri mjeseca« dodaju se riječi: »od određivanja privremene mjere«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

U kaznenim postupcima u kojima je prvostupanjska presuda već bila jedanput ili više puta ukinuta prije stupanja na snagu ovoga Zakona, na ta ranija ukidanja ne primjenjuje se članak 41. ovoga Zakona.

Članak 47.

Ministar nadležan za pravosuđe donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 8. ovoga Zakona.

Članak 48.

Stupanjem na snagu članaka 32. i 33. ovoga Zakona prestaju važiti članci 409. i 411. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. ‒ pročišćeni tekst, 91/12. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.).

Članak 49.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 32. i 33. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. listopada 2024.

Klasa: 022-02/22-01/19

Zagreb, 1. srpnja 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.