NN 80/2022 (11.7.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

HRVATSKI SABOR

1170

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2022.

Klasa: 011-02/22-02/60

Urbroj: 71-10-01/1-22-2

Zagreb, 6. srpnja 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU

Članak 1.

U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19.) u članku 1.a podstavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

» – Uredba (EU) br. 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) (preinaka) (SL L 405, 2. 12. 2020.), u daljnjem tekstu: Uredba 2020/1784;

– Uredba (EU) br. 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka) (SL L 405, 2. 12. 2020.), u daljnjem tekstu: Uredba 2020/1783;«.

Članak 2.

U članku 5. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»U mjeri u kojoj je to potrebno, sud će omogućiti strankama da se izjasne o pravnim pitanjima spora.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Iza dosadašnjeg stavka 2., koji postaje stavak 3., dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj osnovi koja je bitno različita od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti.«.

Članak 3.

Naslov iznad članka 27. i članak 27. brišu se.

Članak 4.

U članku 34.b stavku 1. točki 1. riječi: »obrtnika, u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim« zamjenjuju se riječima: »fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, kao i između fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću,«.

U točki 5. riječi: »u povodu tog stečajnog postupka« zamjenjuju se riječima: »u povodu stečajnog i predstečajnog postupka«.

Članak 5.

U članku 34.d stavku 1. točki 2. riječ: »reviziji« zamjenjuje se riječima: »prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji«.

Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

»3. odlučuje u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava,«.

Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 4. i 5.

Članak 6.

U članku 41. stavku 3. riječi: »U povodu revizije sudovi odlučuju« zamjenjuju se riječima: »U oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava te u povodu prijedloga za dopuštenje revizije i revizije sud odlučuje«.

Članak 7.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»Kad odlučuje u drugom stupnju na sjednici vijeća, sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudaca, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. U tom sastavu viši sud odlučuje i u svim drugim slučajevima, ako zakonom nije drugačije određeno.

O žalbi protiv rješenja odlučuje sudac pojedinac višeg suda, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Kad odlučuje o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeću sastavljenom od pet sudaca, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.«.

Članak 8.

Naslov iznad članka 58. i članak 58. brišu se.

Članak 9.

U članku 91.a stavku 2. riječ: »položeni« zamjenjuje se riječju: »položen«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Stranka, odnosno njezin opunomoćenik iz stavka 2. ovoga članka dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju dokazati da imaju položen pravosudni ispit.«.

Članak 10.

U članku 106.a stavak 5. mijenja se i glasi:

»Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici, punomoćnici iz članka 434.a ovoga Zakona, povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo, pravne osobe te fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.«.

Članak 11.

U članku 115. stavku 3. iza riječi: »uređaja« dodaju se riječi: »i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»O održavanju ročišta ili izvođenju pojedinog dokaza na daljinu odlučuje sud nakon što o tome pribavi očitovanja stranaka i drugih sudionika koji trebaju sudjelovati na ročištu koje će se održati na daljinu.

Način održavanja ročišta na daljinu uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu ili izvođenje pojedinog dokaza na taj način uređuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 12.

Članak 123. mijenja se i glasi:

»Zapisnik se sastavlja o:

– radnjama i izjavama za koje je to izričito propisano zakonom,

– izjavama stranaka o priznanju tužbenog zahtjeva, odricanju od tužbenog zahtjeva, odricanju od prava na žalbu, preinaci ili povlačenju tužbe, priznanju ili osporavanju pojedinih činjenica te predloženim dokazima,

– odlukama suda donesenima na ročištu.

Sadržaj ostalih radnji na ročištu bit će sadržan u tonskoj snimci iz članka 126.a ovoga Zakona.

Zapisnik se nakon sastavljanja ulaže u spis kao posebna isprava ili se pohranjuje elektronički u informacijskom sustavu.

Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili priopćenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta. O manje važnim izjavama ili priopćenjima neće se sastavljati zapisnik, nego će se samo sastaviti službena bilješka.

O sklapanju sudske nagodbe i radnjama poduzetim izvan ročišta ili izvan zgrade suda, kad se navedena ročišta tonski ne snimaju, sastavlja se poseban zapisnik.«.

Članak 13.

Članak 124. mijenja se i glasi:

»U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka odnosno trećih osoba i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomoćnika te naznaka o tome da se ročište tonski snima.

U zapisnik o glavnoj raspravi unijet će se je li rasprava javna ili je javnost isključena.

Izjave stranaka i umješača te iskazi stranaka, svjedoka i vještaka naznačuju se u zapisniku tako da se navede ime i prezime osobe, njezino svojstvo te vremenski interval tonske snimke na kojem je sadržana izjava ili iskaz.«.

Članak 14.

Članak 125. mijenja se i glasi:

»Zapisnik se mora voditi uredno.

Sud će strankama omogućiti da bez odgode ostvare pristup zapisniku putem informacijskog sustava. Strankama koje nisu uključene u informacijski sustav zapisnik će se dostaviti.«.

Članak 15.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»Stranke imaju pravo izjaviti svoje prigovore na sadržaj zapisnika o radnjama poduzetim izvan ročišta ili izvan zgrade suda koje nisu tonski snimane, najkasnije u roku od tri dana od saznanja za sadržaj na koji žele izjaviti prigovor.«.

Članak 16.

Članak 126.a mijenja se i glasi:

»Ročišta pred sudom tonski se snimaju.

Ročište na kojem se sklapa sudska nagodba te radnje suda izvan ročišta ili izvan zgrade suda tonski se ne snimaju.

Tonska snimka ročišta bit će dostupna strankama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Ako stranka nije uključena u informacijski sustav, elektronički zapis tonske snimke učinit će se dostupnim na odgovarajući način.«.

Članak 17.

Članak 126.b mijenja se i glasi:

»Tonska snimka ročišta dio je spisa sudskog predmeta.

Tehničke uvjete i način snimanja, način pohrane i pristupa tonskoj snimci, kao i druga pitanja vezana za tonsko snimanje ročišta uređuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.«.

Članak 18.

Članak 126.c mijenja se i glasi:

»Tonska snimka ročišta i zapisnik čine jedinstvenu cjelinu.

Kad se sadržaj zapisnika i tonske snimke razlikuje, mjerodavan je sadržaj tonske snimke.

Pri pozivanju na sadržaj tonske snimke stranke su dužne u svojim podnescima određeno se pozvati na odgovarajući dio tonske snimke, u pravilu navođenjem identifikacije tonske snimke i vremenskog intervala sadržaja tonske snimke na koji se pozivaju.

Odredbe članaka 126.a do 126.c na odgovarajući se način primjenjuju i na korištenje audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu.«.

Članak 19.

Članak 127. mijenja se i glasi:

»Zapisnik potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća.«.

Članak 20.

U članku 133. stavak 5. mijenja se i glasi:

»Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pismena se dostavljaju državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, punomoćnicima iz članka 434.a ovoga Zakona, povjerenicima u postupku stečaja potrošača, likvidatorima, posebnim skrbnicima zaposlenim u Centru za posebno skrbništvo, pravnim osobama te fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način.«.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»Osobama iz stavka 5. ovoga članka koje nisu zatražile ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima sud će dostavu prvog pismena obaviti poštom uz obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova.

Dostava prvog pismena poštom iz stavka 6. ovoga članka obavlja se na adresu navedenu u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisane u upisniku, ako je ta adresa različita od adrese navedene u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi odnosno na adresu sjedišta ne uspije, obavit će se stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova.«.

Članak 21.

U članku 133.c stavak 2. briše se.

Članak 22.

Članak 134.a mijenja se i glasi:

»Dostava pravnoj osobi nad kojom je otvoren stečajni postupak obavlja se elektroničkim putem stečajnom upravitelju u skladu s člankom 133. stavkom 5., 6. i 7. ovoga Zakona.«.

Članak 23.

U članku 142. stavak 3. briše se.

Članak 24.

U članku 143.a stavku 1. riječi: »Svaka fizička osoba, neovisno o tome obavlja li ili ne obavlja registriranu djelatnost,« zamjenjuju se riječima: »Fizička osoba«.

U stavku 4. druga rečenica briše se.

U stavku 5. riječi: »iz stavka 5. ovoga članka« zamjenjuju se riječima: »ovlaštena za preuzimanje pismena«.

Članak 25.

U članku 143.b stavku 1. iza riječi: »boravištu« dodaje se zarez i riječi: »odnosno izjavi iz članka 143.a ovoga Zakona«.

Članak 26.

U članku 149. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Dostavnica može biti i u digitalnom obliku izrađena na odgovarajućem tehničkom uređaju.«.

Članak 27.

U članku 151. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke.«.

Članak 28.

U članku 185. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Parnični postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od tri godine od dana podnošenja tužbe, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.«.

Članak 29.

Članci 186.f i 186.g brišu se.

Članak 30.

U članku 213. stavku 4. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez te se dodaju riječi: »uz dostavu sadržaja navedenog zahtjeva.«.

Članak 31.

Članak 213.a briše se.

Članak 32.

Iza članka 220. dodaje se članak 220.a koji glasi:

»Članak 220.a

Sudska odluka ne može se temeljiti na dokazu pribavljenom na nezakonit način (nezakonit dokaz).

Sud može rješenjem dopustiti izvođenje nezakonitog dokaza i uzeti u obzir njegov sadržaj ako ocijeni da je to potrebno kako bi se utvrdila odlučna činjenica. Prilikom odlučivanja o dopuštenosti dokaza sud će uzeti u obzir razmjer težine povrede prava zbog izvođenja nezakonitog dokaza te interesa da se u postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.«.

Članak 33.

Članak 223.a briše se.

Članak 34.

U članku 224. stavku 1. iza riječi: »zapisnici« dodaju se riječi: »i tonske snimke« te se iza riječi: »pročitat će se« dodaju riječi: »i preslušati«.

Članak 35.

U članku 244. stavku 3. u drugoj rečenici iza riječi: »saslušati« dodaje se točka, a riječi: »i njihov odgovor unijet će se u zapisnik.« brišu se.

Članak 36.

U članku 276. stavcima 1. i 2. iza riječi: »zapisnik« dodaju se riječi: »odnosno tonska snimka«.

Članak 37.

U članku 277. stavak 4. briše se.

Članak 38.

U članku 284. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»Pri zakazivanju pripremnog ročišta sud će voditi računa da pripremno ročište treba održati najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka odgovora na tužbu, odnosno isteka roka za odgovor na tužbu.«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 39.

U članku 291. stavku 2. iza riječi: »može« dodaje se riječ: »jednom«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»Ako s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke ili ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.«.

Stavak 5. briše se.

Članak 40.

U članku 292. stavak 7. mijenja se i glasi:

»Ako sud donosi plan upravljanja postupkom iz članka 292.a stavka 3. ovoga Zakona, rješenje o izvođenju dokaza sastavni je dio plana upravljanja postupkom.«.

Stavak 8. briše se.

Članak 41.

Iza članka 292. dodaju se članci 292.a i 292.b koji glase:

»Članak 292.a

Po okončanju pripremnog ročišta sud će rješenjem zaključiti prethodni postupak.

Ako ocijeni da je to moguće s obzirom na okolnosti slučaja, sud će na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati i zaključiti glavnu raspravu.

Ako sud ocijeni da nije moguće na istom ročištu zaključiti prethodni postupak te održati i zaključiti glavnu raspravu, izradit će plan upravljanja postupkom.

Plan upravljanja postupkom treba sadržavati:

– sažetak spornih činjeničnih i pravnih pitanja,

– dokazna sredstva za utvrđivanje spornih činjenica,

– rok za pribavljanje dokaznih sredstava koja je tek potrebno pribaviti,

– rok za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke te nalaz i mišljenje vještaka,

– datum i vrijeme održavanja ročišta za glavnu raspravu.

Ako se glavna rasprava treba održati na više ročišta, sud će nakon izjašnjavanja stranaka utvrditi datum i vrijeme održavanja svih sljedećih ročišta za glavnu raspravu vodeći računa o razumnom trajanju postupka.

Članak 292.b

Plan upravljanja postupkom sud određuje rješenjem u pravilu na prvom ročištu u postupku. Prije donošenja rješenja o planu upravljanja postupkom sud će strankama omogućiti da se na ročištu o njemu izjasne.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako koja od stranaka izostane s ročišta na kojem se raspravlja o planu upravljanja postupkom, sud može odrediti plan upravljanja postupkom bez prethodnog izjašnjavanja stranke koja je izostala s ročišta.

Sud u daljnjem tijeku parnice može promijeniti plan upravljanja postupkom ako je strankama dao mogućnost da se o tome izjasne. Ako promjene plana ne utječu na rokove koje se odnose na radnje stranaka, sud plan može izmijeniti i bez prethodnog izjašnjavanja stranaka.«.

Članak 42.

U članku 293. stavku 1. riječi: »zaključenju prethodnog postupka« zamjenjuju se riječima: »planu upravljanja postupkom.«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Ročište za glavnu raspravu iz stavka 1. ovoga članka treba se održati najkasnije u roku od šest mjeseci od zaključenja prethodnog postupka.«.

Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.

Članak 43.

U članku 295. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, sud može, ocjenjujući sve okolnosti:

– zaključiti glavnu raspravu i odlučiti o tužbi odnosno tužbenom zahtjevu na temelju već izvedenih dokaza te stanja spisa ako smatra da je predmet dovoljno raspravljen ili

– zbog važnih razloga odgoditi ročište za glavnu raspravu, no najviše jednom tijekom cjelokupne glavne rasprave.«.

Članak 44.

Članak 299.a mijenja se i glasi:

»Nakon što primi tužbu i odgovor na tužbu, a prije održavanja prvog ročišta, sud može pozvati stranke da se u roku koji odredi, ali ne duljem od 30 dana, pisano očituju na navode protivne stranke.

Ako se koja od stranaka bez poziva suda iz stavka 1. ovoga članka želi dodatno pisano očitovati na navode protivne stranke, ona će prethodno od suda zatražiti odobrenje podnošenja tog očitovanja i rok u kojem se ono mora podnijeti. Sud će odobriti dodatno pisano očitovanje ako smatra da je ono potrebno i da ne dovodi do odugovlačenja postupka. O tome može zatražiti i pisano očitovanje protivne stranke. Odobrenje suda nije potrebno za pisana očitovanja stranaka na nalaz i mišljenje vještaka.

Pisana očitovanja stranaka moraju biti dostavljena sudu i protivnoj stranci najkasnije osam dana prije ročišta na kojem se trebaju raspraviti.

Sud neće uzeti u obzir pisana očitovanja stranaka koja nisu predviđena planom upravljanja postupkom ili nisu podnesena u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, na zahtjev stranke sud može uzeti u obzir pisana očitovanja iz stavka 4. ovoga članka ako to smatra svrsishodnim.«.

Članak 45.

U članku 302. stavak 5. briše se.

Članak 46.

U članku 307. stavku 1. iza riječi: »radi zaštite privatnog života stranaka« dodaju se riječi: »ili zaštite života i zdravlja ljudi«.

Članak 47.

U članku 312. stavku 2. iza riječi: »zapisnik« dodaju se riječi: »odnosno tonsku snimku«.

Članak 48.

U članku 315. stavku 3. iza riječi: »tih dokaza« dodaju se riječi: »odnosno preslušaju tonske snimke«.

Članak 49.

Članak 332.a mijenja se i glasi:

»Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 331.b stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga Zakona, a nije udovoljeno uvjetima iz članka 331.b stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, sud može donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne činjenice, neovisno o tome što je osporio tužbeni zahtjev ili ako tuženik nije izričito osporio tužbeni zahtjev, sud može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu (članci 325. i 329.), ako ne postoje druge smetnje za njezino donošenje.«.

Članak 50.

Iza članka 333. dodaje se članak 333.a koji glasi:

»Članak 333.a

Potvrdu o pravomoćnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut će rješenjem, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, sud koji je donio potvrdu o pravomoćnosti.«.

Članak 51.

U članku 348. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»Drugostupanjski sud dužan je odlučiti o žalbi u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od godine dana od primitka žalbe na drugostupanjskom sudu, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 52.

U članku 354. stavku 2. točki 11. iza riječi: »u postupku« dodaju se riječi: »odnosno tonskih snimki« te se iza riječi: »zapisnika« dodaju riječi: »odnosno tonskih snimki«.

Članak 53.

U članku 363. stavku 3. iza riječi: »prvostupanjskim sudom« dodaju se riječi: »odnosno preslušati tonske snimke«.

Članak 54.

U članku 365. stavku 2. riječ: »navedenih« zamjenjuje se riječju: »određenih«.

Članak 55.

Iza članka 367. dodaje se članak 367.a koji glasi:

»Članak 367.a

Ako drugostupanjski sud smatra da bi odluku trebalo donijeti na temelju pravne osnove koja se bitno razlikuje od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti, pozvat će stranke da se izjasne o takvoj pravnoj osnovi.

Stranke se mogu o toj pravnoj osnovi izjasniti na sjednici vijeća, raspravi ili u podnesku u roku koji odredi sud, a koji ne može biti kraći od 15 dana.

U mjeri u kojoj takva pravna osnova traži utvrđivanje novih činjenica i izvođenje novih dokaza, stranke se u svome očitovanju mogu na njih pozvati.«.

Članak 56.

U članku 373.c stavku 4. iza riječi: »prvostupanjskim sudom« dodaju se riječi: »odnosno preslušati tonske snimke«.

Članak 57.

U članku 381. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Odredbe članka 366.a stavaka 1. do 3. ovoga članka ne odnose se na rješenja kojima se postupak završava, osim rješenja o smetanju posjeda.«.

Članak 58.

U članku 382. stavku 1. iza riječi: »protiv« dodaju se riječi: »drugostupanjske«, a riječi: »donesene u drugom stupnju« brišu se.

U stavku 2. riječi: »revizijskog suda« zamjenjuju se riječima: »Vrhovnog suda Republike Hrvatske«.

Članak 59.

Članak 382.a briše se.

Članak 60.

Članak 384. mijenja se i glasi:

»Prijedlog za dopuštenje revizije i revizija ne zadržavaju ovrhu presude protiv koje su podneseni.«.

Članak 61.

Članak 385. briše se.

Članak 62.

Članak 385.a mijenja se i glasi:

»Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito

– ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

– ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili

– ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili

– ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.«.

Članak 63.

Članak 386. briše se.

Članak 64.

Članak 387. mijenja se i glasi:

»Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije.

Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati:

1) oznaku presude protiv koje se podnosi,

2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put,

3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.

Prijedlogu za dopuštenje revizije, osim dokaza iz članka 91.a ovoga Zakona, treba priložiti prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku protiv kojih se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi, žalbu i prema potrebi druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije stranka poziva. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.

U prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu se iznositi nove činjenice ni predlagati novi dokazi, osim onih koji se odnose na razloge važnosti pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojih se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi.«.

Članak 65.

Članak 388. mijenja se i glasi:

»Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske presude.

Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća prvostupanjskog suda odbacit će nepravodoban i nepotpun prijedlog za dopuštenje revizije bez održavanja ročišta i ne pozivajući stranku da ga izmijeni ili dopuni.

Prijedlog za dopuštenje revizije je nepravodoban ako nije podnesen u roku iz stavka 1. ovoga članka koji je određen za njegovo podnošenje.

Prijedlog za dopuštenje revizije je nepotpun ako se iz njega ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije potpisan.

Ako je prijedlog za dopuštenje revizije pravodoban i potpun, njegov će primjerak sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostaviti protivnoj stranci i umješaču, koji mogu u roku od 30 dana od dostave prijedloga za dopuštenje revizije podnijeti tom sudu odgovor na taj prijedlog.

Nakon primitka odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, odnosno nakon isteka roka za odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će prijedlog za dopuštenje revizije i odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije, ako je podnesen, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Nepravodobno podnesen odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije neće se odbaciti, već će se dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće.«.

Članak 66.

Članak 389. mijenja se i glasi:

»O prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje na sjednici vijeća na kojoj je javnost isključena.

Kad ocijeni da je to u interesu javnosti, vijeće može sjednicu održati javno te na nju pozvati stranke i njihove zastupnike. Nakon javne sjednice Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.«.

Članak 67.

Iza članka 389. dodaju se članci 389.a do 389.e koji glase:

»Članak 389.a

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će nedopušten prijedlog za dopuštenje revizije, a i nepravodoban i nepotpun ako je to propustio učiniti prvostupanjski sud, bez održavanja ročišta i ne pozivajući stranku da ga izmijeni ili dopuni.

Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten ako ga je podnijela osoba koja nije ovlaštena za njegovo podnošenje ili ako osoba koja ga je podnijela nema pravni interes za podnošenje revizije.«.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će i prijedlog za dopuštenje revizije koji uopće ne sadržava pravno pitanje ili određeno naznačenu povredu temeljnog ljudskog prava ili jasno naznačene razloge važnosti pravnog pitanja u smislu članka 385.a ovoga Zakona.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će i prijedlog za dopuštenje revizije ako ocijeni da stranka nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona ili da stranka u vezi s povredom temeljnog ljudskog prava na koju se u prijedlogu poziva nije prethodno iscrpila dopušteni pravni put.

U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje sud će određeno navesti razlog odbacivanja.

Članak 389.b

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbit će prijedlog za dopuštenje revizije ako na temelju onoga što mu je dostavljeno ocijeni da u prijedlogu nije riječ o važnom pravnom pitanju u smislu članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona.

U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbija sud će određeno navesti razlog odbijanja upućujući, ako je to moguće, na svoju prijašnju praksu. Iznimno, ako ocijeni da je to u interesu javnosti, sud rješenje može i iscrpnije obrazložiti.

U rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.

Članak 389.c

Pravni lijek protiv rješenja u povodu prijedloga za dopuštenje revizije nije dopušten.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od šest mjeseci od primitka prijedloga za dopuštenje revizije na Vrhovnom sud Republike Hrvatske.

Članak 389.d

Revizija, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati:

1) oznaku presude protiv koje se podnosi,

2) određeno naznačeno važno pravno pitanje ili temeljno ljudsko pravo zbog kojeg je dopuštena uz oznaku rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojim je revizija dopuštena,

3) jasno određene razloge zbog kojih stranka smatra da je revizija osnovana uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.

U reviziji se ne mogu iznositi nove činjenice ni predlagati novi dokazi, osim onih koji se odnose na pravna pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojih se revizija podnosi.

Članak 389.e

Revizija se podnosi sudu koji je donio prvostupanjsku presudu.

Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća prvostupanjskog suda odbacit će nepravodobnu i nepotpunu reviziju bez održavanja ročišta i ne pozivajući stranku da je izmijeni ili dopuni.

Revizija je nepravodobna ako nije podnesena u roku iz članka 382. stavka 2. ovoga Zakona.

Revizija je nepotpuna ako se iz nje ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije potpisana.

Ako je revizija pravodobna i potpuna, njezin će primjerak sudac pojedinac ili predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostaviti protivnoj stranci i umješaču koji mogu u roku od 30 dana od dostave revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju.

Primjerak odgovora na reviziju prvostupanjski će sud dostaviti podnositelju revizije.

Nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon isteka roka za odgovor na reviziju, prvostupanjski će sud dostaviti reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zajedno sa spisom.

Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju neće se odbaciti, već će se dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće.«.

Članak 68.

Članak 390. mijenja se i glasi:

»O reviziji Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u skladu s člankom 389. ovoga Zakona.

Ako vijeće ocijeni da bi svojom odlukom odstupilo od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, odluku će prepustiti proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o reviziji podnesenoj protiv odluke drugostupanjskog suda u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od dvije godine od dana primitka revizije.«.

Članak 69.

Članak 391. mijenja se i glasi:

»Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će nedopuštenu reviziju, a i nepravodobnu i nepotpunu ako je to propustio učiniti prvostupanjski sud, bez održavanja ročišta i ne pozivajući stranku da je izmijeni ili dopuni.

Revizija je nedopuštena ako ju je podnijela osoba koja nije ovlaštena za njezino podnošenje, ako osoba koja ju je podnijela nema pravni interes za njezino podnošenje ili ako se odrekla prava na njezino podnošenje nakon što je dopuštena, ako prethodno nije doneseno rješenje kojim je dopuštena ili ako revizija nije podnesena zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

U povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdi da stranka nije prethodno iscrpila dopušteni pravni put (članak 385.a stavak 2.), odbacit će podnesenu reviziju.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će i reviziju koja uopće ne sadrži razloge podnošenja (članak 389.d stavak 1. točka 3.).

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbit će reviziju ako je smatra neosnovanom.

Ako reviziju smatra osnovanom, Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačit će pobijanu presudu ili, ovisno o razlogu osnovanosti revizije, ukinuti drugostupanjsku, odnosno drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu te predmet vratiti na ponovno suđenje ili ukinuti drugostupanjsku, odnosno drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu te odbaciti tužbu.«.

Članak 70.

Članci od 392. do 396. brišu se.

Članak 71.

Članak 398. mijenja se i glasi:

»Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostavlja se i drugostupanjskom sudu.«.

Članak 72.

Članak 399. mijenja se i glasi:

»Ako odredbama članaka 382. do 398. ovoga Zakona nije što drugo određeno, u postupku u povodu prijedloga za dopuštenje revizije i revizije na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv presude iz članka 349. stavka 2., članka 352., članka 361. stavaka 1. i 2., članka 363., članaka 368. do 371., članaka 373. i 373.a, članaka 374. do 377.a ovoga Zakona.

Ako stranka odustane od prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno revizije, to će rješenjem utvrditi sudac pojedinac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno sudac pojedinac ili predsjednik vijeća prvostupanjskog suda.«.

Članak 73.

Članak 400. mijenja se i glasi:

»Stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.

U postupku u povodu prijedloga za dopuštenje revizije i revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude.«.

Članak 74.

U članku 428.a iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5 koji glase:

»Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i ako je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava okončan prijateljskim rješenjem spora u skladu s člankom 39. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno jednostranim priznanjem povrede u skladu s člankom 62.A Poslovnika Europskog suda za ljudska prava.

Rok za ponavljanje postupka iz stavka 1. ovoga članka u slučaju iz stavka 4. ovoga članka počinje teći od objave odluke o brisanju predmeta s liste Europskog suda za ljudska prava.«.

Članak 75.

Članak 429. mijenja se i glasi:

»Ako stranka podnese prijedlog za dopuštenje revizije, odnosno reviziju i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, Vrhovni sud Republike Hrvatske može prekinuti postupak u povodu prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno revizije do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka.«.

Članak 76.

Članci 430. i 431. brišu se.

Članak 77.

U članku 443. stavak 4. briše se.

Članak 78.

U članku 450. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Tužitelj može nakon podnošenja prigovora tuženika preinačiti tužbu samo tako da na temelju iste činjenične i pravne osnove poveća tužbeni zahtjev iznad iznosa određenog platnim nalogom.«.

Članak 79.

U članku 451. stavku 1. iza riječi: »pobija« zarez se briše i dodaje riječ: »i« te se brišu riječi: »ili ako u njemu nisu navedeni razlozi pobijanja«.

U stavku 3. iza riječi: »ukida« dodaju se riječi: »te će u slučaju ukidanja odbiti tužbeni zahtjev«.

Članak 80.

Članak 461. mijenja se i glasi:

»U postupku u sporovima male vrijednosti postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od godine dana od podnošenja tužbe.«.

Članak 81.

Članak 461.a mijenja se i glasi:

»U postupku u sporovima male vrijednosti tužba se uvijek dostavlja tuženiku na odgovor.

U postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

Postupak u sporovima male vrijednosti pisani je postupak.

Sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog. Sud će rješenjem odbiti prijedlog stranke za održavanje ročišta ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta. Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog stranke za održavanje ročišta nije dopuštena posebna žalba.

Na presude donesene u pisanom postupku ne primjenjuju se odredbe o ročištu za objavu presude iz članka 335. stavaka 6. do 12. ovoga Zakona. Sud će presudu u pisanim postupcima dostaviti strankama i umješačima prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena.

U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga odnosno prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tužitelj je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od dostave prigovora protiv platnog naloga odnosno rješenja kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave.

U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga odnosno prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tuženik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska iz stavka 6. ovoga članka iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave.

Sud će upozoriti stranke na sadržaj odredbi stavaka 2. do 7. ovoga članka u rješenju za podnošenje pisanog odgovora na tužbu iz članka 284. stavka 1. ovoga Zakona, rješenju koje se dostavlja tuženiku uz prigovor protiv platnog naloga, odnosno u rješenju kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha.

Stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.

Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 9. ovoga članka sud neće uzeti u obzir.

U postupku u sporovima male vrijednosti sud će na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu, osim ako zbog okolnosti slučaja iz stavka 9. ovoga članka to nije moguće.«.

Članak 82.

Članak 461.b briše se.

Članak 83.

Članak 463. briše se.

Članak 84.

U članku 464. stavku 1. riječi: »tužbeni zahtjev« zamjenjuju se riječju: »tužbu«.

Članak 85.

Iza članka 464. dodaje se članak 464.a koji glasi:

»Članak 464.a

U sporovima male vrijednosti sud može, ako ocijeni da bi utvrđivanje činjenica važnih za rješenje spora moglo biti povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, o postojanju tih činjenica zaključiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile te njihove iskaze ako je sud izveo dokaz saslušanjem stranaka.«.

Članak 86.

U članku 465. stavak 1. briše se.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 1., riječi: »ne dođe na pripremno ročište« zamjenjuju se riječima: »se ispune uvjeti iz članka 291. stavka 4. ovoga Zakona«, a broj: »6« zamjenjuje se brojem: »12«.

Članak 87.

U članku 467. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»U postupku u sporovima male vrijednosti drugostupanjski sud dužan je odlučiti o žalbi u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od šest mjeseci od primitka žalbe na drugostupanjskom sudu.«.

Članak 88.

Članak 495. mijenja se i glasi:

»U hitnim slučajevima ročište se može zakazati telefonom, elektroničkim putem ili na drugi odgovarajući način. O tome će se sastaviti službena bilješka ako o zakazivanju ročišta, s obzirom na to kako je obavljeno, nema drugog pisanog dokaza.

Odluke iz članaka 212. i 215. te članka 215.b stavka 2. ovoga Zakona sudski savjetnici ovlašteni su donijeti tijekom cijelog postupka.«.

Članak 89.

U članku 502.b stavku 1. iza točke 4. umjesto točke stavlja se zarez te se dodaje točka 5. koja glasi:

»5. da se dosude mjere popravljanja štete u skladu s posebnim propisom o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.«.

Članak 90.

Članak 502.k mijenja se i glasi:

»Ako sazna za postojanje postupaka iz članka 502.j ovoga Zakona, sud će, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka ili umješača, zatražiti od predsjednika suda zakazivanje sjednice sudskog odjela kako bi se raspravilo o pretpostavkama za podnošenje prijedloga za pokretanje oglednog postupka za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. Prije podnošenja zahtjeva za održavanje sjednice odjela sud će sa strankama na ročištu raspraviti o potrebi pokretanja oglednog postupka.

Obavijest o podnošenju zahtjeva za održavanje sjednice odjela iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na e-oglasnoj ploči sudova uz poziv da se stranke i umješači iz postupaka iz članka 502.j ovoga Zakona u roku od 30 dana pisano očituju o potrebi pokretanja oglednog postupka. O mogućnosti podnošenja prijedloga za pokretanje oglednog postupka obavještava se i Vrhovni sud Republike Hrvatske koji će podnijeti očitovanje o postupcima iz članka 502.j ovoga Zakona.

Na sjednici sudskog odjela raspravlja se o primljenim očitovanjima i drugim činjenicama važnima za odlučivanje o podnošenju prijedloga te se daje savjetodavno mišljenje o potrebi podnošenja prijedloga.

Ako odluči podnijeti prijedlog za pokretanje oglednog postupka, sud će taj prijedlog sa spisom predmeta dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Prijedlog će se odmah objaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

Nakon objave prijedloga za pokretanje oglednog postupka, radnje stranaka kojima se raspolaže predmetom spora ne utječu na mogućnost nastavka i okončanja oglednog postupka.

Od objave prijedloga iz stavka 1. ovoga članka do objave okončanja oglednog postupka zastaje zastarijevanje prava na podnošenje zahtjeva u odnosu na koji je podnesen prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, u pravnim stvarima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja.«.

Članak 91.

Članak 502.l mijenja se i glasi:

»Nakon primitka prijedloga Vrhovni sud Republike Hrvatske može od predsjednika sudova zatražiti da bez odgode dostave dopunske obavijesti o okolnostima relevantnima za odlučivanje o prijedlogu.

Sve zainteresirane osobe mogu u roku od 45 dana od objave obavijesti o prijedlogu uputiti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske svoja očitovanja o potrebi pokretanja oglednog postupka.«.

Članak 92.

U članku 502.lj iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»Odluka o dopuštenosti donijet će se vodeći računa o:

– broju pokrenutih postupaka te predvidivom roku u kojem bi oni redovitim putem mogli biti pravomoćno okončani,

– vjerojatnosti da dođe do nejedinstvene primjene prava te mogućim štetnim posljedicama koje bi mogle uslijediti zbog dugotrajnosti redovitog postupka ujednačavanja pravnih shvaćanja sudova,

– potrebi da se radi što kvalitetnijeg rješavanja pitanje važno za jedinstvenu primjenu prava raspravi pred većim brojem prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova.

Sud neće pokrenuti ogledni postupak ako je o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava već doneseno rješenje kojim se revizija dopušta.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 6., iza riječi: »odmah« dodaju se riječi: »dostaviti strankama i umješačima te«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.

Članak 93.

Članak 502.m mijenja se i glasi:

»O pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava odlučuje prošireno vijeće od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske presudom u roku od 90 dana od dana objave rješenja kojim je dopušten prijedlog. Presuda će se odmah objaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

U presudi u oglednom postupku sud će zauzeti pravno shvaćanje o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava uz obrazloženje u kojem će se uzeti u obzir primljena očitovanja stranaka i druge okolnosti važne za odlučivanje.«.

Članak 94.

Naslov iznad članka 507.a mijenja se i glasi:

»Posebne odredbe o dostavi prema Uredbi (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) (preinaka) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 2020/1784)«.

Članak 95.

Članak 507.a mijenja se i glasi:

»U smislu ovoga odjeljka:

1. izraz »otpremno tijelo« podrazumijeva javne službenike, tijela ili druge osobe odgovorne za slanje sudskih ili izvansudskih pismena koja treba dostaviti u drugu državu članicu,

2. izraz »prijamno tijelo« podrazumijeva javne službenike, tijela ili druge osobe odgovorne za zaprimanje sudskih ili izvansudskih pismena iz druge države članice.«.

Članak 96.

Članak 507.b mijenja se i glasi:

»Dostava pismena prema odredbi članka 17. stavka 1. Uredbe br. 2020/1784 koju treba obaviti u Republici Hrvatskoj dopuštena je samo ako se pismena trebaju dostaviti državljanima države članice iz koje pismena potječu.

Prijedlog za povrat u prijašnje stanje iz članka 22. stavka 4. Uredbe br. 2020/1784 ne može se podnijeti nakon isteka roka od godine dana od dana donošenja odluke.«.

Članak 97.

Članak 507.c mijenja se i glasi:

»Dostava pismena prema odredbi članka 18. Uredbe br. 2020/1784 dokazuje se povratnicom ili jednakovrijednom ispravom.

Ispravu koju prijamno tijelo u Republici Hrvatskoj treba dostaviti ili predati radi dostave u smislu odredbe članka 11. stavka 1. Uredbe br. 2020/1784 može se dostaviti i preporučenom pošiljkom s povratnicom.«.

Članak 98.

Članak 507.ć mijenja se i glasi:

»Za dostavu u inozemstvo kao hrvatska otpremna tijela, u smislu odredbe članka 3. stavka 1. Uredbe br. 2020/1784, nadležni su:

1. za sudska pismena sud koji treba obaviti dostavu,

2. za izvansudska pismena općinski sud na čijem području ima prebivalište ili uobičajeno boravište, odnosno sjedište tijelo ili osoba koja traži dostavu u inozemstvo,

3. za pismena koja su potvrdili ili izdali javni bilježnici općinski sud na čijem području je njihovo sjedište.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može za obavljanje poslova iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka ovlastiti samo jedan ili samo neki od općinskih sudova s područja jednog ili više županijskih sudova.

Za dostavu u Republici Hrvatskoj, hrvatsko prijamno tijelo u smislu odredbe članka 3. stavka 2. Uredbe br. 2020/1784 je općinski sud na čijem području se pismena trebaju dostaviti.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka ovlastiti samo jedan ili samo neki od općinskih sudova s područja jednog ili više županijskih sudova.

Središnje tijelo u Republici Hrvatskoj, u smislu odredaba članka 4. Uredbe br. 2020/1784, je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Pomoć pri utvrđivanju adrese osoba kojima treba dostaviti pismeno, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe br. 2020/1784, pruža se objavom detaljnih informacija na europskom portalu e-pravosuđe. Prijamno tijelo podnosi na vlastitu inicijativu zahtjeve registrima osoba ili drugim bazama podataka za informacije o adresama u slučajevima kad adresa navedena u zahtjevu za dostavu nije ispravna.«.

Članak 99.

U članku 507.č stavak 1. mijenja se i glasi:

»Na zahtjev osobe koja ima interes u određenom sudskom postupku, u smislu odredbe članka 20. stavka 1. Uredbe br. 2020/1784, dopuštena je dostava u Republici Hrvatskoj izravno putem nadležnog javnog bilježnika.«.

Članak 100.

Naslov iznad članka 507.d mijenja se i glasi:

»Posebne odredbe o izvođenju dokaza prema Uredbi (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 2020/1783)«.

Članak 101.

Članak 507.d mijenja se i glasi:

»Kad se izvođenje dokaza treba obaviti prema Uredbi br. 2020/1783, sud može:

1. zatražiti izvođenje dokaza od nadležnog suda u drugoj državi članici ili

2. zatražiti neposredno izvođenje dokaza u drugoj državi članici u skladu s pretpostavkama iz članaka 19. i 20. Uredbe br. 2020/1783.«.

Članak 102.

U članku 507.e stavak 1. mijenja se i glasi:

»Sudac pojedinac ili ovlašteni član vijeća hrvatskog suda koji zahtijeva izvođenje dokaza može, u slučajevima na koje se primjenjuje Uredba br. 2020/1783 i u skladu s tom Uredbom, biti nazočan i sudjelovati u izvođenju dokaza putem suda države članice primateljice zahtjeva. Stranke, njihovi zastupnici, kao i vještaci mogu pri tome sudjelovati u opsegu u kojem bi u postupku pred hrvatskim sudom mogli sudjelovati u izvođenju dokaza.«.

U stavku 2. riječi: »17. stavka 2. Uredbe br. 1206/2001.« zamjenjuju se riječima: »19. stavka 3. Uredbe br. 2020/1783.«.

Članak 103.

U članku 507.f stavku 1. riječi: »zamoljeni sud u smislu odredbe članka 2. stavka 1. Uredbe br. 1206/2001« zamjenjuju se riječima: »sud primatelj zahtjeva u smislu odredbe članka 3. stavka 1. Uredbe br. 2020/1783«.

Članak 104.

U članku 507.g riječi: »Uredbi br. 1206/2001« zamjenjuju se riječima: »Uredbi br. 2020/1783«.

Članak 105.

U članku 507.h riječi: »3. Uredbe 1206/2001.« zamjenjuju se riječima: »4. Uredbe br. 2020/1783«.

Članak 106.

U članku 507.k riječi: »1393/2007.« zamjenjuju se riječima: »2020/1784«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 107.

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19.).

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 2., 5. do 7., 10., 11., 17., 20. do 27., 31., 33., 46., 49., 50., 54., 55., 57., 74. do 76., 78., 79., 84., 85. i 88. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredba članka 29. ovoga Zakona primjenjuje se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona u kojima, u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, ne postoji pravomoćno rješenje o zastoju postupka zbog razloga navedenog u člancima 186.f i 186.g Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19.).

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nakon donošenja odluke iz članka 17. ovoga Zakona, odredbe članaka 12. do 16., 18., 19., 34. do 36., 45., 47., 48., 52., 53., 56. i 83. ovoga Zakona primjenjivat će se na postupke u tijeku.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivat će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka.

Od stupanja na snagu ovoga Zakona na reviziju propisanu posebnim zakonima primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 90. do 93. ovoga Zakona o oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava primjenjivat će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena odluka kojom se dopušta prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Članak 108.

U svim parničnim postupcima koji su započeti prije 1. travnja 2013., u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka te nije zaključen prethodni postupak, sud će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona održati pripremno ročište na kojem će zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu.

U slučaju ukidanja prvostupanjske odluke i vraćanja predmeta na ponovno suđenje rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana dostave drugostupanjske odluke prvostupanjskom sudu.

Članak 109.

Sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici, liječnici i dr.) u sporovima koji se tiču te djelatnosti dužne su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Dok se ne ispune uvjeti za elektroničku komunikaciju s obveznim sudionicima elektroničke komunikacije iz stavka 1. ovoga članka, dostava tim osobama obavlja se po pravilima Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19.).

Članak 110.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članaka 11. i 17. ovoga Zakona.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 17. ovoga Zakona do 1. listopada 2024.

Članak 111.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članaka 12. do 16., 18., 19., 34. do 36., 45., 47., 48., 52., 53., 56. i 83. ovoga Zakona koje stupaju na snagu donošenjem odluke iz članka 17. ovoga Zakona te odredbe članka 89. ovoga Zakona koja stupa na snagu donošenjem posebnog propisa o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.

Klasa: 022-02/22-01/18

Zagreb, 1. srpnja 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.