Objavljeno u NN 120/11 od 26.10.2011.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 12. stavka 5. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 56/10, 127/10 i 55/11) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

 

PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA PRIKUPLJANJA PODATAKA O MORSKOM RIBARSTVU I SADRŽAJU GODIŠNJIH IZVJEŠĆA O STANJU RIBARSTVA

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj Plana prikupljanja podataka o morskom ribarstvu (u daljnjem tekstu: Plan prikupljanja podataka), način njegove izrade i metodologija, način upravljanja podacima, način korištenja podataka o sektoru ribarstva u okviru politike ribarstva za potrebe znanstvenih analiza te sadržaj, način izrade i rokovi objave godišnjih izvješća o stanju ribarstva.

Usklađivanje s pravnom stečevinom

Članak 2.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka o sektoru ribarstva i potpori znanstvenim savjetima o Zajedničkoj ribarstvenoj politici (SL L 60, 5. 3. 2008.);

– Uredba Komisije (EZ) br. 665/2008 od 14. srpnja 2008. o detaljnim pravilima primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka o sektoru ribarstva i potpori znanstvenim savjetima o Zajedničkoj ribarstvenoj politici (SL L 186, 15. 7. 2008);

– Odluka Komisije 2010/93/EU od 18. prosinca 2009. kojom se usvaja višegodišnji program Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka o sektoru ribarstva za razdoblje 2011. – 2013. (SL L 41, 16. 2. 2010.).

Pojmovnik

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Pravilnika, sljedeći pojmovi imaju ova značenja:

a) agregirani podaci podrazumijevaju izlazni rezultat obrade primarnih ili detaljnih podataka u okviru specifičnih analiza;

b) aktivno plovilo podrazumijeva plovilo koje je bilo uključeno u bilo kakve ribolovne operacije (najmanje 1 dan) tijekom kalendarske godine. Plovilo koje nije bilo uključeno ni u kakve ribolovne operacije tijekom godine vodi se kao neaktivno;

c) akvakultura podrazumijeva uzgoj vodenih organizama korištenjem tehnologija usmjerenih ka povećanju proizvodnje uzgajanih organizama u količinama koje prelaze prirodni kapacitet okoliša, pri čemu uzgojeni organizam ostaje vlasništvo pravne ili fizičke osobe tijekom cijelog procesa uzgoja, te uključujući i fazu izlova;

d) dani na moru podrazumijevaju neprekidni period od 24 sata (ili dijela) tijekom kojeg je plovilo prisutno u nekom području ili odsutno iz luke;

e) detaljni podaci podrazumijevaju podatke zasnovane na primarnim podacima u obliku koji ne dozvoljava izravnu ili neizravnu identifikaciju pravne ili fizičke osobe;

f) izlazak u ribolov/ribolovno putovanje podrazumijeva plovidbu ribarskog plovila od lokacije na kopnu (polazišne luke) do mjesta iskrcaja (odredišne luke ili iskrcajnog mjesta), ne uključujući izlaske odnosno putovanja tijekom kojih nije obavljan ribolov (putovanja od jedne luke do druge tijekom kojih se ne obavlja ribolov i tijekom kojih je sav ribolovni alat i oprema na plovilu privezana ili skladištena i ne može se aktivno i trenutačno koristiti);

g) krajnji korisnik podrazumijeva tijela koja imaju znanstveni ili upravljački interes za znanstvene analize podataka o sektoru ribarstva;

h) meta-podaci podrazumijevaju podatke koji daju kvalitativne i kvantitativne informacije o prikupljanju primarnih podataka;

i) metier podrazumijeva grupu ribolovnih operacija koje ciljaju slične vrste ili skupine vrsta, koriste slične alate, tijekom istog razdoblja u godini i/ili u istom području i koje karakterizira slična dinamika i način iskorištavanja resursa;

j) odabrane vrste podrazumijevaju vrste od značaja za potrebe upravljanja resursima i za koje se tražila procjena od strane međunarodne organizacije za upravljanje u ribarstvu ili međunarodnog znanstvenog tijela;

k) podudarno/istodobno uzorkovanje podrazumijeva uzorkovanje svih ili unaprijed određenih vrsta istovremeno, bilo u ulovu ili u iskrcaju s pojedinog plovila;

l) pomorske regije podrazumijevaju zemljopisne regije navedene u Prilogu II. i III. ovoga Pravilnika;

m) populacija plovila podrazumijeva sva plovila upisana u Registru flote kako je on definiran u posebnom propisu kojim se uređuje Registar ribarske flote Republike Hrvatske;

n) primarni podaci podrazumijevaju podatke povezane s pojedinim plovilima, pravnim ili fizičkim osobama ili pojedinim uzorcima;

o) rekreacijski ribolov podrazumijeva negospodarski ribolov koji iskorištava živa vodena bogatstva za sport ili rekreaciju;

p) ribolovni dani podrazumijevaju obavljanje ribolova, a za pojedini dan dodjeljuju se području u kojemu je provedeno najviše vremena u ribolovu tijekom jednog dana na moru. Za pasivne alate, ukoliko se operacija nije vršila plovilom tijekom jednog dana a pritom je barem jedan pasivni alat ostao u moru, dan će se povezati s područjem u kojem je obavljeno posljednje polaganje alata tijekom tog izlaska u ribolov/ribolovnog putovanja;

q) segment flote podrazumijeva grupu plovila iste dužinske kategorije (dužina preko svega) s istim dominantnim ribolovnim alatom tijekom godine, sukladno Prilogu IV. ovoga Pravilnika. Plovila mogu imati različite ribolovne aktivnosti tijekom referentnog razdoblja, ali se mogu klasificirati samo u jedan segment flote;

r) sektor ribarstva podrazumijeva aktivnosti vezane uz gospodarski ribolov, rekreacijski ribolov, akvakulturu i riboprerađivačku industriju;

s) trajanje polaganja/uranjanja podrazumijeva vrijeme od trenutka kad je svaki pojedini alat postavljen u more do trenutka kad je isti taj alat izvađen iz mora;

t) uzorkovanje temeljeno na floti/obliku ribolova podrazumijeva prikupljanje bioloških, tehničkih i socio-ekonomskih podataka po segmentima flote i oblicima ribolova kako su oni definirani i dogovoreni u okviru regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu;

(2) Za pojmove anadromne vrste, katadromne vrste, glavonošci, rakovi, dubokomorske vrste, demerzalna riba, demerzalne vrste, način iskorištavanja resursa, bijela riba, slatkovodne vrste, alati i oprema, iskrcaj, ulovi, odbačeni ulov, krupna pelagička riba, mekušci, ostale aktivnosti koje nisu ribolov, pelagična riba, mala pelagična riba te ciljane vrste primjenjivat će se značenja kako su ona usvojena od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

(3) Ostali pojmovi imaju isto značenje kako je ono definirano Zakonom o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 56/10, 127/10 i 55/11).

Glava I OSNOVNE ODREDBE

Plan prikupljanja podataka

Članak 4.

(1) Plan prikupljanja podataka izrađuje se za višegodišnje razdoblje i obuhvaća prikupljanje, upravljanje i korištenje bioloških, tehničkih, okolišnih i socio-ekonomskih podataka o:

a) gospodarskom ribolovu koji obavlja ribarska flota

i) u ribolovnom moru Republike Hrvatske, uključujući ribolov jegulje i lososa u kopnenim vodama i

ii) izvan ribolovnog mora Republike Hrvatske;

b) rekreacijskom ribolovu u ribolovnom moru Republike Hrvatske, uključujući i ribolov jegulje i lososa u kopnenim vodama;

c) djelatnosti uzgoja koja se odnosi na uzgoj morskih vrsta, uključujući jegulju i lososa, pri čemu se djelatnost uzgoja odvija u ribolovnom moru ili na teritoriju Republike Hrvatske i

d) riboprerađivačkoj industriji.

(2) Plan prikupljanja podataka donosi se za razdoblje od dvije godine.

(3) Plan prikupljanja podataka revidira se u skladu s preporukama i odlukama Vijeća i Europske komisije.

Članak 5.

(1) Plan prikupljanja podataka sadrži:

a) višegodišnji program uzorkovanja;

b) određenje tijela odgovornih za njegovu provedbu i segmente njihove nadležnosti;

c) shemu praćenja na moru djelatnosti gospodarskog ribolova i rekreacijskog ribolova, gdje je to potrebno;

d) shemu znanstvenih istraživanja na moru;

e) shemu upravljanja i korištenja podataka za znanstvene svrhe;

f) procedure i metode koje se koriste u prikupljanju i analizi podataka te u procjeni točnosti i preciznosti;

g) planirane aktivnosti po modulima i sekcijama i to po pomorskim regijama kako su one definirane Prilogom II. i III. ovoga Pravilnika;

h) elemente analitičkih izračuna distribuiranih po modulima i sekcijama po područjima kako su ona definirana Prilogom II. i III. ovoga Pravilnika;

i) iscrpan opis strategija uzorkovanja potkrijepljen statističkim procjenama koje su korištene kako bi se procijenile razine preciznosti kao i odnos između cijene provedbe i postignute preciznosti te

j) nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, elemente koji pokazuju da je Plan prikupljanja podataka koordiniran u istoj regiji s drugim državama.

(2) Plan prikupljanja podataka se podnosi na odobrenje Europskoj komisiji, elektroničkim putem najkasnije do 31. ožujka godine koja prethodi godini u kojoj je planirana provedba.

(3) Kod podnošenja Plana prikupljanja podataka koristit će se obrasci i smjernice usvojene od tehničkih i savjetodavnih tijela Europske komisije, prvenstveno Znanstvenog, tehničkog i ekonomskog odbora za ribarstvo (u daljnjem tekstu STECF).

(4) Ukoliko se pri podnošenju Plana prikupljanja podataka traži sufinanciranje njegove provedbe od strane Europske unije, podnose se i financijski obrasci koje dostavlja Europska komisija u dijelu financijskih aspekata Plana prikupljanja podataka.

(5) Sadržaj Plana prikupljanja podataka nalazi se u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

Suradnja i koordinacija

Članak 6.

(1) Provedba Plana prikupljanja podataka koordinirat će se s drugim državama u istom pomorskom području te će se poduzeti svi napori da se njegova provedba koordinira i sa trećim državama u istom području. Republika Hrvatska sudjelovat će na Regionalnim koordinacijskim sastancima koje organizira Europska komisija s ciljem koordinacije i provedbe planova prikupljanja podataka.

(2) Na temelju zaključaka usvojenih na Regionalnim koordinacijskim sastancima, tijekom provedbe Plana prikupljanja podataka mogu se izvršiti njegove izmjene. Izmjene će se dostaviti Europskoj komisiji najmanje dva mjeseca prije početka godine u kojoj će se početi primjenjivati.

Članak 7.

(1) Za potrebe suradnje i koordinacije iz članka 6. ovoga Pravilnika, u Planu prikupljanja podataka se određuje i nacionalni korespondent koji ima ulogu fokalne točke kod razmjene informacija s Europskom komisijom i drugim državama vezano uz pitanja provedbe Plana prikupljanja podataka.

(2) U slučaju da Plan prikupljanja podataka predviđa više tijela koja sudjeluju u provedbi, nacionalni korespondent bit će odgovoran i za nacionalnu koordinaciju. S tim će se ciljem nacionalni koordinacijski sastanak održati najmanje jednom godišnje, a Planom prikupljanja podataka se može predvidjeti i više koordinacijskih sastanaka. Sastanke organizira nacionalni korespondent, a na njima sudjeluju samo predstavnici tijela uključenih u provedbu Plana prikupljanja podataka.

(3) Iznimno od odredbi stavka 2. ovoga članka, Europska komisija može sudjelovati na nacionalnim koordinacijskim sastancima.

(4) Izvješća s nacionalnih koordinacijskih sastanaka bit će uključena u godišnje izvješće iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(5) Republika Hrvatska može koristiti mogućnost financiranja nacionalnih koordinacijskih sastanaka u okviru opće financijske pomoći Europske unije provedbi Plana prikupljanja podataka.

Članak 8.

(1) Regionalni koordinacijski sastanci iz članka 6. ovoga Pravilnika procjenjivat će elemente regionalne koordinacije u okviru Plana prikupljanja podataka i, gdje je to potrebno, dati preporuke za bolju integraciju Plana prikupljanja podataka i podjelu zadaća među državama koje surađuju na istom području.

(2) Regionalni koordinacijski sastanak može se sazvati jednom godišnje. Opis poslova i ciljeve koje sastanak mora polučiti predlaže Europska komisija u dogovoru s predsjedavajućim, a nacionalni korespondent Republike Hrvatske iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika o tome će biti obaviješten tri tjedna prije datuma održavanja Regionalnog koordinacijskog sastanka. Republika Hrvatska će Europskoj komisiji dostaviti listu svojih predstavnika na Regionalnom koordinacijskom sastanku najkasnije dva tjedna prije održavanja sastanka.

Ocjena i odobravanje Plana prikupljanja podataka

Članak 9.

Ukoliko ocjena STECF-a pokaže da Plan prikupljanja podataka ne zadovoljava osnovne uvjete po pitanju sadržaja, suradnje i koordinacije ili kvalitete metoda i procedura, Ministarstvo će, po zaprimanju obavijesti od strane Europske komisije revidirani Plan prikupljanja podataka dostaviti Europskoj komisiji.

Ocjena i odobravanje rezultata Plana prikupljanja podataka

Članak 10.

(1) Ministarstvo godišnje dostavlja Europskoj komisiji Izvješće o provedbi Plana prikupljanja podataka.

(2) Izvješće o provedbi Plana prikupljanja podataka dostavlja se Europskoj komisiji u elektroničkom obliku najkasnije do 31. svibnja svake godine za prethodnu godinu. Izvješće o provedbi bit će strukturirano po modulima i sekcijama i to po pomorskim regijama kako su one definirana Prilogom II. i III. ovoga Pravilnika i sadržavat će

a) prikaz godišnje provedbe Plana prikupljanja podataka uz navođenje rezultata po planiranim aktivnostima;

b) elemente godišnjih analitičkih obračuna.

(3) Kod dostave Izvješća o provedbi Plana prikupljanja podataka, Ministarstvo će koristiti:

a) obrasce i smjernice usvojene od strane STECF-a u pogledu tehničkih i znanstvenih aspekata Plana prikupljanja podataka te

b) financijske obrasce dostavljene od Europske komisije u pogledu financijskih aspekata Plana prikupljanja podataka.

Glava II ZAHTJEVI U OKVIRU PROCESA PRIKUPLJANJA PODATAKA

Programi uzorkovanja

Članak 11.

(1) Programi uzorkovanja sastavni su dio Plana prikupljanja podataka.

(2) Programi uzorkovanja sadržavaju:

a) strukturu uzorkovanja za biološke podatke koje slijedi uzorkovanje temeljeno na floti/obliku ribolova i, gdje je to primjenjivo, uzorkovanje iz rekreacijskog ribolova;

b) strukturu uzorkovanja za podatke o ekosustavu koji omogućuju procjenu učinka sektora ribarstva na morske ekosustave i koji doprinosi praćenju stanja morskih ekosustava i

c) strukturu uzorkovanja za socio-ekonomske podatke koja omogućava procjenu ekonomske situacije u sektoru ribarstva te analizu performansi sektora tijekom vremena, kao i procjenu učinka poduzetih ili predloženih mjera.

(3) Protokoli i metode korištene za uspostavu programa uzorkovanja će, koliko je god to moguće:

a) biti stabilni tijekom vremena;

b) biti standardizirani po pomorskim regijama i

c) biti u skladu sa standardima kvalitete utvrđenim od strane odgovarajućih regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu kojih je Republika Hrvatska članica ili promatrač te međunarodnih znanstvenih tijela.

(4) Točnost i preciznost prikupljenih podataka sustavno će se procjenjivati kad to bude potrebno.

Pristup mjestima uzorkovanja

Članak 12.

(1) Djelatnici ili ugovorni suradnici tijela koja provode Plan prikupljanja podataka imat će pristup:

a) svim iskrcajima, uključujući i gdje je to primjenjivo svim prekrcajima i prekrcajima na moru za potrebe uzgoja;

b) registrima plovila i poslovnih subjekata koje vode tijela javne i državne uprave, a koji su značajni za proces prikupljanja ekonomskih podataka i

c) ekonomskim podacima o ribarstvu.

(2) U korištenju podataka iz stavka 1. ovoga članka djelatnici i ugovorni suradnici tijela koja provode Plan prikupljanja odataka sklopit će ugovor o povjerljivosti podataka s Ministarstvom, ukoliko sami nisu djelatnici Ministarstva, u kojem slučaju će se na njih primjenjivati obveze poštivanja odredbe o povjerljivosti podataka prikupljanih u okviru obavljanja zadaća iz službe.

Praćenje aktivnosti gospodarskog i rekreacijskog ribolova na moru

Članak 13.

(1) U dijelovima u kojima je to potrebno, uspostavit će se i provesti praćenje aktivnosti gospodarskog i rekreacijskog ribolova na moru.

(2) Ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru ili kapetani ribarskih plovila dužni su primiti na plovilo osobe koje su imenovane za provedbu Plana prikupljanja podataka od strane institucija koje ga provode, te surađivati s njima kako bi im omogućili obavljanje njihovih dužnosti.

(3) Ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov na moru ili kapetan ribarskog plovila može onemogućiti dolazak na plovilo osobe imenovane za provedbu Plana prikupljanja podataka samo pod uvjetom da na plovilu ne postoje dovoljni tehnički i prostorni uvjeti za ukrcaj još jedne osobe, a sukladno nacionalnim propisima o sigurnosti plovidbe. U tom slučaju, ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov na moru ili kapetan ribarskog plovila dužan je sam sakupiti i dostaviti iste podatke koje bi na plovilu sakupila osoba imenovana za provedbu Plana prikupljanja podataka.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov dužan je od Ministarstva zatražiti potvrdu o mogućnosti uzorkovanja. Ministarstvo zadržava pravo redovne provjere kvalitete podataka sakupljenih u okviru ovakve sheme uzorkovanja.

Istraživanja na moru

Članak 14.

Istraživanja na moru provode se kako bi se procijenila abundanca i distribucija stokova, nevezano uz podatke koji dolaze iz gospodarskog ribolova, te kako bi se procijenio utjecaj ribolovnih aktivnosti na okoliš.

Članak 15.

(1) Popis istraživanja na moru za koja je moguća financijska pomoć Europske unije daje se u višegodišnjem planu prikupljanja podataka Europske unije.

(2) Republika Hrvatska će modificirati programe uzorkovanja i istraživanja na moru kad to, na temelju savjeta STECF-a, odobri Europska komisija.

Glava III PROCES UPRAVLJANJA PODACIMA

Pohrana podataka

Članak 16.

U provedbi Plana prikupljanja podataka osigurava se da:

a) se primarni podaci prikupljeni tijekom provedbe sigurno pohranjuju u bazi podataka koja se vodi u elektroničkom obliku te da se s njima postupa sukladno procedurama za postupanje povjerljivim podacima;

b) se meta-podaci koji se odnose na primarne socio-ekonomske podatke sigurno pohranjuju u bazi podataka koja se vodi u elektroničkom obliku te da

c) se poduzimaju sve tehničke mjere kako bi se zaštitili takvi podaci od slučajnog ili namjernog uništenja, slučajnog gubitka, gubitka kvalitete, distribucije ili neovlaštenog korištenja.

Članak 17.

(1) Baza podataka iz članka 16. ovoga Pravilnika povezuje se s ostalim bazama podataka koje vode tijela državne uprave na odgovarajući način kako bi se osigurao učinkovit način komunikacije i razmjene podataka između različitih tijela.

(2) Ministarstvo će uspostaviti centralnu internetsku stranicu koja će služiti za pohranu svih podataka navedenih u ovom Pravilniku i kojoj će moći pristupiti sva tijela uključena u provedbu Plana prikupljanja podataka.

(3) Ministarstvo će centralnu stranicu i bazu podataka za pohranu podataka prikupljenih na temelju ovoga Pravilnika uspostaviti najkasnije do 1. srpnja 2012. godine.

(4) Baza podataka sadržavat će segmente potrebne za provedbu Plana prikupljanja podataka.

Kontrola kvalitete i potvrđivanje podataka

Članak 18.

(1) Tijela uključena u provedbu Plana prikupljanja podataka odgovorna su za kvalitetu i cjelovitost primarnih podataka prikupljenih u okviru Plana prikupljanja podataka, te za detaljne i agregirane podatke dobivene na temelju primarnih podataka, a koji se šalju krajnjim korisnicima.

(2) U procesu unosa prikupljenih podataka tijela uključena u provedbu Plana prikupljanja podataka dužna su, u okviru područja prikupljanja podataka za koje su nadležna:

a) uspostaviti procedure provjere podataka kojima se utvrđuju pogreške u unosu ili u primarnim podacima;

b) uspostaviti procedure te provesti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo i jamčilo da su detaljni i agregirani podaci dobiveni iz primarnih podataka potvrđeni prije slanja krajnjim korisnicima te

c) razviti procedure osiguranja kvalitete koje će se primjenjivati na primarne, detaljne i agregirane podatke iz točaka a) i b) ovoga stavka, a u skladu s procedurama koje su usvojila međunarodna znanstvena tijela, regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu i STECF.

(3) Procedure iz stavka 2. ovoga članka tijela su dužna dostaviti na mišljenje Ministarstvu, te ih izmijeniti i dopuniti u skladu s dobivenim mišljenjem.

(4) Ministarstvo zadržava pravo povremenih i slučajnih kontrola rada tijela uključenih u provedbu Plana prikupljanja podataka isključivo u dijelu procesa prikupljanja i unosa podataka u okviru ovoga Pravilnika.

Glava IV KORIŠTENJE PRIKUPLJENIH PODATAKA

Članak 19.

(1) Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju na podatke prikupljene na temelju posebnih propisa kojima se uređuju pitanja oblika, sadržaja i načina vođenja dostave očevidnika, iskrcajnih deklaracija, izvješća o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru, pitanja Registra ribarske flote Republike Hrvatske, pitanja izdavanja i vođenja registra o izdanim povlasticama za gospodarski ribolov na moru te pitanja uvjeta i načina stavljanja u promet riba i drugih morskih organizama.

(2) Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju na podatke sakupljene na temelju odredbi ovoga Pravilnika i to u dijelu:

i. podataka o aktivnostima plovila na temelju podataka iz VMS-a ili drugih sustava praćenja aktivnosti

ii. podataka koji omogućuju procjenu ukupne količine ulova po pojedinom stoku prema regionalno definiranim oblicima ribolova i segmentima flote, zemljopisnim područjima i vremenu, uključujući odbačeni ulov i, gdje je to primjenjivo, podatke o ulovu iz rekreacijskog ribolova

iii. svih bioloških podataka potrebnih za procjenu stanja iskorištavanih stokova

iv. podataka o ekosustavu potrebnih za procjenu utjecaja ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav

v. socio-ekonomskih podataka o sektoru ribarstva.

(3) U prikupljanju podataka iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka Ministarstvo će osigurati izbjegavanje dupliciranja.

Pristup primarnim podacima i njihov prijenos

Članak 20.

(1) Kako bi se omogućila potvrda da su podaci iz članka 4. ovoga Pravilnika, s izuzetkom socio-ekonomskih podataka, prikupljeni, Ministarstvo će omogućiti Europskoj komisiji pristup bazi iz članka 16. točke a) ovoga Pravilnika.

(2) Kako bi se omogućila potvrda da su socio-ekonomski podaci prikupljeni u skladu s člankom 4., Ministarstvo će omogućiti Europskoj komisiji pristup bazi iz članka 16. točke b) ovoga Pravilnika

(3) Ministarstvo će sklopiti odgovarajuće provedbene sporazume sa stručnim službama Europske komisije kako bi se Europskoj komisiji osigurao učinkovit i neometan pristup bazama podataka.

(4) Primarni podaci prikupljeni tijekom istraživanja na moru bit će proslijeđeni međunarodnim znanstvenim organizacijama i odgovarajućim znanstvenim tijelima u okviru regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu kojih je Republika Hrvatska članica sukladno dogovorenim i usvojenim procedurama komunikacije.

Obrada primarnih podataka

Članak 21.

(1) Tijela uključena u provedbu Plana prikupljanja podataka obradit će primarne podatke u setove detaljnih ili agregiranih podataka u skladu s:

a) relevantnim međunarodnim standardima, gdje god postoje te

b) protokolima regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu, ako postoje.

(2) Ministarstvo će Europskoj komisiji i krajnjim korisnicima dostaviti, kad god je to potrebno, opis metoda primijenjenih u obradi zatraženih podataka i njihova statistička svojstva.

Dostava detaljnih i agregiranih podataka

Članak 22.

(1) Ministarstvo će krajnjim korisnicima omogućiti korištenje detaljnih i agregiranih podataka kao potporu znanstvenim analizama isključivo u sljedeće svrhe:

a) kao osnovu za dobivanje znanstvenog savjeta po pitanju mjera upravljanja;

b) u svrhu javnih rasprava i sudjelovanja dionika u razvoju politike te

c) u svrhu objave znanstvenih radova.

(2) Gdje je to potrebno, Ministarstvo može krajnjim korisnicima i za svrhe navedene u stavku 1. točki b) ovoga članka odbiti davanje podataka o aktivnosti plovila temeljene na podacima iz sustava VMS-a.

Prijenos detaljnih i agregiranih podataka

Članak 23.

Tijela uključena u provedbu Plana prikupljanja podataka detaljne i agregirane podatke prenosit će u sigurnom elektroničkom formatu.

Procedure prijenosa detaljnih i agregiranih podataka

Članak 24.

(1) Ministarstvo dostavlja relevantne detaljne i agregirane podatke regionalnim organizacijama za upravljanje u ribarstvu u rokovima i sukladno procedurama koje usvoje navedene regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu, a kojih je Republika Hrvatska članica.

(2) Ukoliko se detaljni i agregirani podaci traže za potrebe specifičnih znanstvenih analiza, Ministarstvo krajnjim korisnicima podatke može dostaviti:

a) za potrebe navedene u članku 22. stavku 1. točki a) ovoga Pravilnika, u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva za podacima

b) za potrebe navedene u članku 22. stavku 1. točki b) ovoga Pravilnika, u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva za podacima.

(3) Ukoliko se detaljni i agregirani podaci traže u svrhu objave znanstvenih radova, Ministarstvo može, s ciljem zaštite profesionalnog interesa osoba koje prikupljaju podatke, odbiti prijenos podataka krajnjim korisnicima na razdoblje od tri godine računajući od dana kad su podaci prikupljeni.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo će obavijestiti krajnje korisnike i Europsku komisiju o takvoj odluci.

(5) Ministarstvo može, u opravdanim slučajevima, produljiti razdoblje tijekom kojeg se podaci neće prenijeti krajnjim korisnicima, ukoliko to produljenje odobri Europska komisija.

(6) Ukoliko je razdoblje od tri godine, ili razdoblje odobreno od Europske komisije, isteklo, Ministarstvo će podatke za svrhe iz članka 22. stavka 1. točke c) ovoga Pravilnika dostaviti krajnjim korisnicima u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.

(7) Zahtjevi za podacima iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvu se dostavljaju u pisanom obliku i moraju sadržavati naziv krajnjeg korisnika, OIB, opis svrhe za koju se traže podaci te potpis odgovorne osobe.

(8) Ministarstvo može odbiti prijenos relevantnih detaljnih i agregiranih podataka ukoliko:

a) postoji rizik da će fizičke i pravne osobe biti identificirane, u kojem slučaju Ministarstvo može predložiti alternativne načine kako bi se izašlo ususret zahtjevima krajnjih korisnika, a s ciljem osiguranja anonimnosti;

b) postoje uvjeti iz članka 27. stavka 3. ovoga Pravilnika ili

c) isti podaci su već raspoloživi krajnjem korisniku u drugom obliku ili formatu.

(9) U slučajevima kada podatke traže krajnji korisnici koji nisu sudionici u provedbi Plana prikupljanja podataka ili odgovarajuće regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu kojih je Republika Hrvatska članica ili međunarodna znanstvena tijela, za zatražene detaljne ili agregirane podatke naplaćuje se upravna pristojba koja mora biti sastavni dio zahtjeva za podacima.

Članak 25.

(1) Ministarstvo će uspostaviti bazu podataka u elektroničkom obliku u kojoj će pratiti zahtjeve za agregiranim i detaljnim podacima.

(2) Ministarstvo će na zahtjev Europske komisije dostaviti podatke o broju zahtjeva za detaljnim i agregiranim podacima te odgovore koje je dalo krajnjim korisnicima.

(3) Baza podataka sadržavat će:

a) zahtjev, datum zahtjeva, tip i svrhu zahtijevanih podataka i detaljne podatke o krajnjem korisniku

b) odgovor, datum odgovora i tip podataka koji su poslani krajnjem korisniku.

Revizija odluke o odbijanju zahtjeva za podacima

Članak 26.

Ukoliko Ministarstvo odbije dostaviti podatke na temelju zahtjeva krajnjeg korisnika, krajnji korisnik može zatražiti od Europske komisije reviziju odluke. Ministarstvo je dužno u roku od mjesec dana dostaviti podatke krajnjem korisniku ukoliko Europska komisija utvrdi da odluka o odbijanju zahtjeva nije opravdana.

Obveze krajnjeg korisnika

Članak 27.

(1) Krajnji korisnik podataka će

a) koristiti podatke isključivo kako je navedeno u zahtjevu sukladno odredbama članka 22. ovoga Pravilnika;

b) navesti izvor podataka;

c) biti odgovoran za točno i odgovarajuće korištenje podataka u smislu znanstvene etike;

d) obavijestiti Europsku komisiju i Ministarstvo o sumnji na probleme povezane s podacima;

e) dostaviti Europskoj komisiji i Ministarstvu reference na rezultate korištenja podataka;

f) neće prosljeđivati podatke trećim stranama bez suglasnosti Ministarstva;

g) neće prodavati podatke trećoj strani.

(2) Ministarstvo će obavijestiti Europsku komisiju o nepridržavanju ovih odredbi od strane krajnjih korisnika.

(3) Ukoliko krajnji korisnik prekrši odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može, na temelju dozvole Europske komisije, ograničiti ili trajno zabrani pristup podacima takvom krajnjem korisniku.

GLAVA V PODRŠKA ZNANSTVENIM PODLOGAMA I SAVJETIMA

Sudjelovanje na sastancima međunarodnih tijela

Članak 28.

Tijela uključena u provedbu Plana prikupljanja podataka sudjelovat će na relevantnim sastancima regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu kojih je Republika Hrvatska članica i njihovih relevantnih znanstvenih tijela.

Članak 29.

(1) Republika Hrvatska moći će koristiti financijsku podršku Europske unije sudjelovanju predstavnika tijela uključenih u provedbu Plana prikupljanja podataka na relevantnim sastancima regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu.

(2) Listu sastanaka za koje Europska komisija smatra da bi mogli biti prihvatljivi u smislu odobrenja financijske pomoći za sljedeću godinu Ministarstvo zaprima do 15. prosinca svake godine.

(3) Republika Hrvatska moći će koristiti financijsku podrška Europske unije za maksimalno dva svoja predstavnika.

Koordinacija i suradnja

Članak 30.

Ministarstvo će surađivati s Europskom komisijom s ciljem usklađivanja napora i suradnje kako bi se poboljšala kvaliteta i pouzdanost znanstvenih podloga i savjeta, kvaliteta Plana prikupljanja podataka i metode rada regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu.

Godišnja izvješća

Članak 31.

(1) Na temelju podataka prikupljenih u okviru provedbe ovoga Pravilnika i Plana prikupljanja podataka, Ministarstvo izrađuje godišnje izvješće o stanju ribarstva Republike Hrvatske.

(2) Godišnje izvješće za prethodnu godinu objavljuje se 1. srpnja tekuće godine.

(3) Godišnje izvješće sadrži:

a) podatke o ribolovnoj floti, agregirane po segmentima flote i županijama, uključujući snagu i tonažu plovila

b) podatke o ulovu, agregirane po segmentima flote, županijama, dominantnom ribolovnom alatu i vrstama

c) podatke o ribolovnom naporu, agregirane po segmentima flote i županijama, te po glavnom ribolovnom alatu te

d) ostale podatke od interesa za ocjenu stanja morskog ribarstva Republike Hrvatske.

(4) Godišnje izvješće objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva.

Članak 32.

Prilozi I. – XIV. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 33.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 5. stavaka 2., 3. i 4., članka 6., članka 7. stavaka 3., 4. i 5., članaka 8., 9., 10. i 15., članka 20. stavaka 1., 2. i 3., članka 21. stavka 2., članka 24. stavaka 4., 5. i 6., članka 25. stavka 2., članka 26., članka 27. stavka 1. točaka d) i e) i stavka 2. i članka 29. ovoga Pravilnika, koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 011-02/11-01/147

Urbroj: 525-08-1-0514/11-5

Zagreb, 29. rujna 2011.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, v. r.

PRILOG I.

SADRŽAJ PLANA PRIKUPLJANJA PODATAKA

A. SADRŽAJ PLANA PRIKUPLJANJA PODATAKA

Plan prikupljanja podataka sadrži sljedeće module:

1. Modul procjene sektora ribarstva

Plan prikupljanja podataka u ovom modulu sadrži sljedeće sekcije:

a) sekcija o prikupljanju ekonomskih varijabli

b) sekcija o prikupljanju bioloških varijabli

c) sekcija o prikupljanju transverzalnih varijabli

d) sekcija o istraživanjima na moru.

2. Modul procjene ekonomske situacije sektora uzgoja i prerade

Plan prikupljanja podataka u ovom modulu sadrži sljedeće sekcije:

a) sekcija o prikupljanju ekonomskih podataka o sektoru uzgoja

b) sekcija o prikupljanju ekonomskih podataka o sektoru prerade ribe

3. Modul procjene učinaka ribolova na morski eko-sustav

4. Modul upravljanja i korištenja podataka obuhvaćenih Planom prikupljanja podataka

B. Razine preciznosti i intenzitet uzorkovanja

1. Gdje nije moguće odrediti kvantitativne ciljeve za programe uzorkovanja, ni u smislu razina preciznosti ni u smislu veličine uzorka, potrebno je uspostaviti početna pilot-istraživanja u statističkom smislu. Takva pilot-istraživanja procijenit će značaj problema i razmotriti korisnost budućih detaljnijih istraživanja kao i odnos troškova i učinaka takvih detaljnih istraživanja.

2. Gdje se mogu odrediti kvantitativni ciljevi, mogu se odrediti izravno ili po veličini uzorka ili po dinamici uzorkovanja ili definiranjem razina preciznosti i razina pouzdanosti koje će se postići.

3. Gdje se referira na veličinu uzorka ili dinamiku uzorkovanja u populaciji koja je određena statističkim terminima, strategije uzorkovanja bit će najmanje toliko učinkovite kao i metoda jednostavnog slučajnog uzorkovanja. Takve strategije uzorkovanja bit će opisane u Planu prikupljanja podataka.

4. Gdje se referira na razine preciznosti/pouzdanosti primjenjivat će se sljedeće kategorije:

a) Razina 1.: razina koja omogućava procjenu parametra takvu da je preciznost plus ili minus 40% uz 95% razine pouzdanosti ili se za procjenu koristi koeficijent varijacije (KV) od 20%

b) Razina 2.: razina koja omogućava procjenu parametra takvu da je preciznost plus ili minus 25% uz 95% razine pouzdanosti ili se za procjenu koristi koeficijent varijacije (KV) od 12.5%

c) Razina 3.: razina koja omogućava procjenu parametra takvu da je preciznost plus ili minus 5% uz 95% razine pouzdanosti ili se za procjenu koristi koeficijent varijacije (KV) od 2.5%

Modul procjene sektora ribarstva

1. Varijable

1. Varijable koje se moraju prikupljati navedene su u Prilogu VII. ovoga Pravilnika. Sve ekonomske varijable moraju se prikupljati na godišnjoj razini s izuzetom onih koje su identificirane kao transverzalne varijable sukladno Prilogu IX. ovoga pravilnika i onih koje su identificirane s ciljem mjerenja učinka ribolova na morski ekosustav sukladno Prilogu XIV. ovoga Pravilnika koje se moraju prikupljati s višim razinama disagregacije. Populacija su sva plovila u Registru ribarske flote upisana u Registar 1. siječnja. Sve ekonomske varijable moraju se prikupljati za sva aktivna plovila. Za svako plovilo za koje se prikupljaju ekonomske varijable definirane u Prilogu VII. ovoga Pravilnika, moraju se prikupljati i odgovarajuće transverzalne varijable definirane u Prilogu IX. ovoga Pravilnika.

2. Za neaktivna plovila prikupljaju se samo podaci o kapitalnoj vrijednosti (Prilog VII. ovoga Pravilnika), floti (Prilog VII. ovoga Pravilnika) i kapacitetu (Prilog IX. ovoga Pravilnika).

3. Nacionalna valuta konvertira se u Euro koristeći prosječni godišnji tečaj kako se isti vodi u Europskoj Centralnoj Banci (ECB).

2. Razine disagregacije

1. Ekonomske varijable dat će se za svaki segment flote (Prilog IV. ovoga Pravilnika) i supra-regiju (Prilog III. ovoga Pravilnika). Definirano je šest kategorija duljine plovila (koristeći duljinu preko svega, LOA, kao jedinicu mjere). Ukoliko je potrebno, podaci se mogu disagregirati i na više kategorija duljine plovila.

2. Kriteriji dominantnosti koristit će se kako bi se svako plovilo pripisalo segmentu i to na temelju broja ribolovnih dana tijekom kojih je korišten pojedini alat. Ako se jedan ribolovni alat koristi više od sume svih ostalih (plovilo koristi jedan alat u više od 50% ribolovnog vremena), plovilo će se pripisati tom segmentu. Ukoliko to nije slučaj, plovilo će se pripisat segmentu flote kako slijedi:

a) »plovila koja koriste polivalentne aktivne alate« ukoliko koristi samo aktivne alate;

b) »plovila koja koriste polivalentne pasivne alate« ukoliko koristi samo pasivne alate,

c) »plovila koja koriste aktivne i pasivne alate«.

3. U slučaju da je plovilo aktivno u više od jedne supraregije kako je ona definirana u Prilogu III. ovoga Pravilnika, Plan prikupljanja podataka mora sadržavati opis i obrazloženje kojoj je supraregiji plovilo pripisano.

4. U slučajevima kada segment flote ima manje od 10 plovila:

a) može biti potrebno klasteriranje kako bi se odredio plan uzorkovanja i iznijele ekonomske varijable;

b) Plan prikupljanja podataka mora sadržavati opis i obrazloženje koji segmenti flote su združeni odnosno klasterirani što mora biti opravdano statističkom analizom;

c) godišnja izvješća o provedbi Plana prikupljanja podataka moraju sadržavati i izvještaj o broju uzorkovanih plovila za svaki segment flote bez obzira je li izvršeno klasteriranje kako bi se prikupili podaci;

d) Regionalni koordinacijski sastanak definirat će metodologiju homogenog klasteriranja na razini supraregija tako da se ekonomske varijable mogu uspoređivati.

3. Strategija uzorkovanja

1. Plan prikupljanja podataka mora sadržavati opis metodologije korištene za procjenu svake ekonomske varijable, uključujući i elemente kvalitete.

2. Mora se osigurati konzistentnost i usporedivost svih ekonomskih varijabli koje potječu iz različitih izvora (npr. istraživanja, registar flote, očevidnici, prodajni listovi).

4. Razine preciznosti

1. Godišnja izvješća o provedbi Plana prikupljanja podataka moraju sadržavati podatke o kvaliteti (točnosti i preciznosti) procjena.

B. PRIKUPLJANJE BIOLOŠKIH VARIJABLI

B1. Varijable koje se odnose na metiere

1. Varijable

1. Uzorkovanje mora biti obavljeno s ciljem kvartalne procjene dužinske distribucije vrsta u ulovu, te kvartalne procjene količine odbačenog ulova. Podaci se prikupljaju po metierima navedenim kao razina 6. u matrici definiranoj u Prilogu V. (1. do 5.) ovoga Pravilnika i za stokove navedene u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika.

2. Ukoliko je potrebno provesti dodatne programe biološkog uzorkovanja na nesortiranim iskrcajima s ciljem procjene:

a) udjela različitih stokova u ovim iskcajima za haringu u Skagerraku IIIA-N, Kattegatu IIIa-S i Istočnom sjevernom moru zasebno te lososa u Baltičkom moru;

b) udjela različitih vrsta za one grupe vrsta koje se procjenjuju na međunarodnoj razini, npr. elazmobranhi i grdobine.

2. Razine disagregacije

1. S ciljem optimizacije programa uzorkovanja, metieri definirani u Prilogu V. (1. do 5.) ovoga Pravilnika mogu se spojiti. Ukoliko se metieri spajaju (vertikalno spajanje), dat će se statistički dokazi o homogenosti kombiniranih metiera. Spajanje susjednih stanica koje odgovaraju segmentima flote plovila (horizontalno spajanje) potkrijepit će se statističkim dokazima. Takvo horizontalno spajanje izvršit će se prvenstveno klasteriranjem susjednih klasa duljine LOA plovila, bez obzira na dominantnu tehniku ribolova, kad je prikladno razlikovati različite načine iskorištavanja. Pokušat će se postići regionalni sporazumi koji se odnose na spajanje metiera kroz Regionalni Koordinacijski Sastanak te će se isti potvrditi od strane STECF-a.

2. Na nacionalnoj razini, jedan metier definiran na razini 6 matrice u Prilogu V. (1. do 5.) ovoga Pravilnika može se dalje disagregirati u nekoliko preciznijih stratuma, npr. razlikujući različite ciljane vrste. Takva daljnja stratifikacija izvršit će se poštujući sljedeće principe:

a) stratumi definirani na nacionalnoj razini ne preklapaju se s metierima definiranim u Prilogu IV. (1. do 5.) ovoga Pravilnika;

b) stratumi definirani na nacionalnoj razini moraju se u cijelosti sastojati od svih izlazaka u ribolov/ribolovnih putovanja metiera definiranog na razini 6.

3. Prostorne jedinice uzorkovanja metiera definirane su razinom 3. Priloga II. za sve pomorske regije sa sljedećim izuzecima:

a) Baltičko more (ICES područja III b-d), Mediteran i Crno more gdje rezolucija mora biti razina 4.;

b) jedinice regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu, pod uvjetom da su temeljene na metierima (u nedostatku takve definicije, regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu koristit će se odgovarajućim spajanjima).

4. Za potrebe objedinjavanja i agregiranja podataka, prostorne jedinice uzorkovanja mogu biti klasterirane po regijama kako je navedeno u članku 1. Uredbe Komisije (EC) 665/2008 nakon dogovora na relevantnom Regionalnom koordinacijskom sastanku.

5. Za parametre navedene u Poglavlju II. sekciji B/B1.1.(2), podaci će se dostavljati kvartalno i biti konzistentni s matricom ribolovnih aktivnosti opisanom u Prilogu V. ovoga Pravilnika (1. do 5.).

3. Strategija uzorkovanja

1. Za iskrcaj:

a) država članica na čijem se teritoriju obavlja prva prodaja bit će odgovorna da osigura da se biološko uzorkovanje obavlja sukladno standardima definiranim ovim Planom. Ukoliko je potrebno, država članica može surađivati s nadležnim tijelima trećih država u procesu biološkog uzorkovanja za plovila trećih država koja u lukama dotične države članice obavljaju iskrcaj;

b) za potrebe uzorkovanja, moraju se u obzir uzeti samo najznačajniji metieri. Kako bi se odredili metieri za koje će se obaviti uzorkovanje, primijenit će se sljedeći sustav rangiranja na razini 6 matrice iz Priloga V. (1. do 5.) ovoga Pravilnika koristeći kao referencu prosječne vrijednosti iz prethodne 2 godine i

– stanice metiera će se najprije rangirati prema njihovom udjelu u ukupnom iskrcaju. Udjeli će se onda kumulirati, počevši s najvećim, do dostizanja razine od 90% ukupnog iskrcaja. Svi metieri koji pripadaju u gornjih 90% iskrcaja bit će određeni za uzorkovanje,

– proces će se onda ponoviti po ukupnoj vrijednosti iskrcaja i ponovljen treći put po ukupnom naporu u danima na moru. Metieri u gornjih 90% a nisu u prvom popisu dodat će se popisu metiera koji će se uzorkovati.

– STECF može odrediti da se odabiru metiera za uzorkovanje dodaju i drugi metieri koji se ne nalaze u gornjih 90% ni po kojem ključu, ali su od iznimnog značaja za upravljanje resursima;

c) jedinice uzorkovanja bit će ribolovno putovanje/izlazak u ribolov i broj putovanja/izlazaka koji će se uzorkovati osigurati će dobru pokrivenost metiera;

d) razine preciznosti i sustav rangiranja referenciraju se na istim razinama kao i programi uzorkovanja, što znači na nacionalnoj razini metiera za podatke koji su prikupljeni kroz nacionalne planove prikupljanja podataka i na regionalnoj razini metiera za podatke koji su prikupljeni kroz regionalno koordinirane programe uzorkovanja;

e) intenzitet uzorkovanja bit će proporcionalan relativno naporu i variabilnosti u ulovu tog metiera. Najmanji broj ribolovnih putovanja/izlazaka u ribolov koji će se uzorkovati neće biti manji od 1 izlazak/putovanje mjesečno tijekom ribolovne sezone za putovanja/izlaske koji traju manje od 2 tjedna i 1 putovanje/izlazak kvartalno u drugim slučajevima;

f) kod uzorkovanja po izlasku/ribolovnom putovanju, vrste će se uzorkovati istodobno kako slijedi:

– Grupa 1.: Vrste koje pokreću proces međunarodnih mjera upravljanja uključujući vrste obuhvaćene planovima upravljanja na razini EU ili planovima oporavka na razini EU ili dugogodišnjim planovima na razini EU ili akcijskim planovima zaštite i upravljanja na razini EU na temelju Uredbe Vijeća (EC) br. 2371/2002,

– Grupa 2.: Ostale vrste koje su regulirane na međunarodnoj razini i glavne vrste usputnog ulova koje nisu regulirane na međunarodnoj razini,

– Grupa 3.: Sve ostale vrste usputnog ulova (ribe i školjkaši). Lista vrsta iz Grupe 3. utvrdit će se na regionalnoj razini na regionalnim koordinacijskim sastancima i potvrditi od strane STECF-a

g) svrstavanje vrsta u Grupu 1. i 2. određeno je u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika. Izbor shema uzorkovanja ovisit će o broju (diverzitetu) vrsta koje se uzorkuju i uvjetima pod kojima se obavlja uzorkovanje. Izgled uzorkovanja po metieru mora u obzir uzeti i periodičnost uzorkovanja kao i shemu uzorkovanja koja će se primijeniti. Moguće sheme uzorkovanja, kako su opisane u sljedećoj tablici, uključuju:

– Shema 1.: sveobuhvatno uzorkovanje svih vrsta,

– Shema 2.:u okviru svakog vremenskog stratuma, pojedino uzorkovanje se dijeli na dva dijela. Jedan dio uzorkovanja (x%) razmatra uzorkovanje svih vrsta na obali dok drugi dio uzorkovanja (100-x%) razmatra samo uzorkovanje vrsta iz Grupe 1.,

– Shema 3.: u okviru svakog vremenskog stratuma, pojedino uzorkovanje se dijeli na dva dijela. Jedan dio uzorkovanja (x%) razmatra uzorkovanje svih vrsta iz Grupe 1. i Grupe 2. na obali dok drugi dio uzorkovanja (100-x%) razmatra samo uzorkovanje vrsta iz Grupe 1. U ovoj shemi, vrste iz Grupe 3. moraju se uzorkovati na moru;

Tablica 1. Sažetak shema koje se mogu koristiti kod istodobnog uzorkovanja

h) za svaki uzorak, navest će se shema uzorkovanja (Tablica 1.) zajedno s informacijama o tome koliko je potpuno uzorkovanje;

Kod uzorkovanja pojedine vrste, broj jedinki koje se izmjere mora osigurati kvalitetu i točnost rezultirajuće dužinske frekvencije. Broj dužinskih klasa u uzorku može se procijeniti iz približnog raspona dužina u uzorku i, slijedom toga, broj riba koje će se izmjeriti bit će između 3x broja dužinskih klasa i 5x broja dužinskih klasa kao prve aproksimacije, u nedostatku statističke optimizacije uzorkovanja.

i) druge procedure uzorkovanja mogu se koristiti pod uvjetom da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju da će ove procedure postići iste ciljeve kao i one opisane u točki 3(1)(g);

j) sažetak protokola uzorkovanja dostavit će se STECF-u kroz Plan prikupljanja podataka za svaki uzorkovani metier.

2. Za odbačeni ulov:

a) sustav rangiranja naveden u Poglavlju II sekciji B/B1 3(1) koristit će se za odabir metiera kako bi se procijenio odbačeni ulov. U svakom slučaju, kad se procjenjuje da odbačen ulov u pojedinom metieru prelazi 10% ukupne količine ulova, a ovaj metier nije u skupini onih koji se moraju uzorkovati, taj će se metier dodati skupini koju je potrebno uzorkovati

b) jedinice uzorkovanja bit će ribolovno putovanje/izlazak u ribolov i broj putovanja/izlazaka koji će se uzorkovati osigurati će dobru pokrivenost metiera;

c) razine preciznosti i sustav rangiranja referenciraju se na istim razinama kao i programi uzorkovanja, što znači na nacionalnoj razini metiera za podatke koji su prikupljeni kroz nacionalne planove prikupljanja podataka i na regionalnih razini metiera za podatke koji su prikupljeni kroz regionalno koordinirane programe uzorkovanja;

d) intenzitet uzorkovanja bit će proporcionalan relativnom naporu i/ili varijabilnosti u ulovu tog metiera. Najmanji broj ribolovnih putovanja/izlazaka u ribolov koji će se uzorkovati neće biti manji od 2 putovanja/izlaska po kvartalu;

e) odbačeni ulov pratit će se za vrste Grupe 1., 2. i 3., kako su definirane u Poglavlju III., sekciji B/B1/3(f), kako bi se procijenila kvartalna prosječna težina odbačenog ulova. Nadalje;

– odbačeni ulov mora se kvartalno procijeniti u pogledu dužinske distribucije u slučajevima kada na godišnjoj razini on predstavlja bilo 10% ukupnog ulova po težini ili 15% ukupnog ulova po broju za vrste iz Grupe 1. i Grupe 2.

– kad se odbacuju vrste čije dužinske kategorije nisu zastupljene u iskrcaju, potrebno je odrediti starost u skladu s pravilima iz Priloga VIII.,

f) gdje je to relevantno, potrebno je provesti pilot istraživanja iz Poglavlja II. B(1)

g) sažetak protokola uzorkovanja dostavit će se STECF-u kroz Plan prikupljanja podataka za svaki uzorkovani metier.

3. Za rekreacijski ribolov

a) za rekreacijski ribolov koji cilja vrste navedene u Prilogu V. (1. do 5.) ovoga Pravilnika, kvartalno će se procjenjivati težina ulova

b) gdje je to relevantno, potrebno je provesti pilot istraživanja iz Poglavlja II. B(1) kako bi se procijenio značaj rekreacijskog ribolova navedenog u točci 3(3)(a).

4. Razine preciznosti

1. Za iskrcaj:

a) razina preciznosti 2 mora biti ciljana na razini stoka za vrste iz Grupe 1. i Grupe 2. Ukoliko je potrebno, specifični uzorci temeljeni na stoku dodat će se ukoliko uzorci temeljeni na metieru ne daju dovoljnu preciznost dužinske distribucije na razini stoka.

2. Za odbačeni ulov:

a) podaci o kvartalnim procjenama dužinske i starosne strukture odbačenog ulova za vrste iz Grupe 1. i Grupe 2. moraju dovesti do razine preciznosti 1;

b) procjene težine vrsta Grupe 1., 2. i 3. mora dovesti do razine preciznosti 1.

3. Za rekreacijski ribolov

a) podaci o godišnjim procjenama ulova moraju dovesti do razine preciznosti 1.

5. Pravila za izuzeća

1. Ukoliko se ne mogu doseći razine preciznosti navedene u Poglavlju III. sekciji B/B1/4 2 (a) i (b) i 3(a) i (b), ili se one mogu doseći samo uz prekomjerno visoke troškove, moguće je na temelju preporuke STECF-a dobiti izuzeća od strane Europske komisije kako bi se smanjile razine preciznosti, frekvencija uzorkovanja ili provodila pilot istraživanja pod uvjetom da je ovaj zahtjev potpuno dokumentiran i znanstveno potvrđen.

B2. Varijable koje se odnose na stok

1. Varijable

1. Za stokove navedene u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika, moraju se prikupljati sljedeće varijable:

a) individualne informacije o starosti;

b) individualne informacije o duljini;

c) individualne informacije o težini;

d) individualne informacije o spolu;

e) individualne informacije o spolnoj zrelosti;

f) individualne informacije o fekunditetu

g) korištenjem shema uzorkovanja navedenih u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika

2. Prikupljanje individualnih informacija navedenih u paragrafu (1) bit će povezano s ogovarajućim informacijama o prostornom i vremenskom stratumu.

3. Za divljeg lososa u rijekama koje su definirane od strane ICES-a i utječu u Baltičko more III b-d, moraju se prikupljati sljedeće varijable:

a) podaci o abundanci mlađi;

b) podaci o abundanci mladog lososa;

c) podaci o broju jedinki koji putuju uzvodno.

2. Razine disagregacije

1. Nužne razine disagregacije i periodnost uzorkovanja za sve varijable i intenzitete uzorkovanja za starost definirani su u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika Za strategije uzorkovanja i intenzitete uzorkovanja primjenjuju se pravila utvrđena u Poglavlju II. sekciji B (Razine preciznosti i intenzitet uzorkovanja).

3. Strategija uzorkovanja

1. Gdje je to moguće, obavit će se očitavanja starosti na gospodarskim ulovima s ciljem procjene starosne strukture po vrstama i, gdje je to relevantno, parametrima rasta. Gdje to nije moguće, odgovarajuća obrazloženja moraju biti navedena u Planu prikupljanja podataka.

2. Ukoliko se razine preciznosti navedene u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika mogu postići suradnjom između država, svaka država osigurat će da njezin doprinos zajedničkim podacima osigura postizanje te razine preciznosti.

4. Razine preciznosti

1. Za stokove vrsta kojima se može odrediti starost, prosječna težina i dužina za svaki starosni razred procijenit će se s razinom preciznosti 3, do one starosti kod koje kumulativna količina iskrcaja za tu starost čini barem 90% nacionalnog iskrcaja stoka.

2. Za stokove kod kojih nije moguće odrediti starost, ali kod kojih krivulja rasta može biti procijenjena, prosječna težina i dužina za svaku pseudo-dob (što znači izvedenu iz krivulje rasta) procijenit će se s razinom preciznosti 2, do one starosti kod koje kumulativna količina iskrcaja za tu starost čini barem 90% nacionalnog iskrcaja stoka.

3. Za stupanj zrelosti, fekunditet i omjer spolova, može se izabrati između reference na starost ili dužinu, pod uvjetom da su se države koje moraju provesti biološko uzorkovanje dogovorile sljedeće:

a) za stupanj zrelosti i fekunditet, izračunate kao postotak zrelih riba, mora se postići razina preciznosti 3 unutar starosnog i(ili dužinskog raspona, čije granice odgovaraju 20% i 90% zrelih riba.

b) za omjer spolova, izračunat kao postotak ženki, mora se postići razina preciznosti 3, do one starosti ili dužine kod koje kumulativna količina iskrcaja koja odgovara toj starosti ili dužini čini barem 90% nacionalnog iskrcaja stoka.

5. Pravila za izuzeća

Planom prikupljanja podataka se može isključiti procjena varijabli koje se odnose na stok za stokove za koje su određene kvote pod sljedećim uvjetima:

a) kvota mora činiti manje od 10% ukupne kvote Zajednice ili biti manja od 200 tona tijekom prethodne tri godine

b) zbroj kvota država čije kvote su manje od 10% mora biti manji od 25% ukupne kvote Zajednice.

2. Ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz točke 1(a), ali ne i iz točke 1(b), države mogu uspostaviti zajednički program kako bi postigle za ukupne iskrcaje zajedničku shemu uzorkovanja, ili država može sama uspostaviti dodatne nacionalne sheme uzorkovanja kako bi postigla istu razinu preciznosti.

3. Ukoliko je primjenjivo, Plan prikupljanja podataka se mora prilagoditi do 1. veljače svake godine kako bi se uzeo u obzir proces razmjene kvota među državama.

4. Za stokove kod kojih nisu definirane kvote i koji su izvan Mediterana, primjenjuju se ista pravila kao u točci 5(1) na osnovi prosječnog iskrcaja u protekle tri godine i u odnosu na ukupan iskrcaj Zajednice za taj stok.

5. Za stokove u Mediteranu, iskrcaj pojedine države po vrstama po težini mora činiti manje od 10% ukupnog iskrcaja Zajednice u Mediteranu, ili manje od 200 tona, osim za tunu (Thunnus thynnus).

C. PRIKUPLJANJE TRANSVERZALNIH VARIJABLI

1. Varijable

1. Varijable koje je potrebno prikupljati navedene su u Prilogu IX. ovoga Pravilnika. Podaci će se davati prema periodu navedenom u tom Prilogu.

2. Mogu se pojaviti kašnjenja između podataka o degmentima flote i podataka o ribolovnom naporu.

2. Razine disagregacije

1. Razine disagregacije dane su u Prilogu IX. ovoga Pravilnika sukladno kriterijima definiranim u Prilogu VI. ovoga Pravilnika.

2. Razna agregacije odgovarat će najnižoj razini disagregacije koja se traži. Grupiranje stanica u ovoj shemi može se obaviti pod uvjetom da odgovarajuća statistička analiza pokaže da je moguće. Takva spajanja moraju biti odobrena na odgovarajućim Regionalnim Koordinacijskim Sastancima.

3. Strategija uzorkovanja

1. Kad god je to moguće, transverzalne varijable prikupljati će se na cjelovit način. Gdje to nije moguće, Plan prikupljanja podataka mora sadržavati opis i detalje procedura uzorkovanja.

4. Razine preciznosti

1. Godišnje izvješće o provedbi Plana prikupljanja podataka mora sadržavati informacije o kvaliteti (točnost i preciznost).

D. ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA NA MORU

1. Bit će obuhvaćena sva istraživanja navedena u Prilogu X. ovoga Pravilnika.

2. Planovi prikupljanja podataka će osigurati kontinuitet s ranije provedenim istraživanjima na moru.

3. Bez obzira na točke 1. i 2., mogu se predložiti modifikacije u obavljanju istraživanja ili načinu uzorkovanja, pod uvjetom da to ne utječe negativno na kvalitetu rezultata. Europska komisija će prihvatiti modifikacije uz uvjet potvrde STECF-a.

Poglavlje IV MODUL PROCJENE EKONOMSKE SITUACIJE U SEKTORU UZGOJA I RIBOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

A. PRIKUPLJANJE PODATAKA O SEKTORU UZGOJA

1. Varijable

1. Sve varijable navedene u Prilogu XI. ovoga Pravilnika prikupljat će se na godišnjoj razini po segmentu sukladno segmentaciji kako je navedena u Prilogu XII. ovoga Pravilnika.

2. Statistička jedinica će biti poduzeće definirano kao najniža pravna osnova za potrebe računovodstva.

3. Populacija će se odnositi na poduzeća čija je primarna aktivnost definirana sukladno EUROSTAT-ovoj definiciji pod NACE kodom 05.02. »Uzgoj ribe«.

4. Nacionalna valuta konvertira se u Euro koristeći prosječni godišnji tečaj kako se isti vodi u Europskoj Centralnoj Banci (ECB).

2. Razine disagregacije

1. Podaci će biti segmentirani po vrstama i tehnikama uzgoja, kako je navedeno u Prilogu XII. ovoga Pravilnika. Ukoliko je potrebno, moguće je dalje segmentirati po veličini poduzeća ili drugim kriterijima.

2. Prikupljanje podataka o slatkovodnim vrstama nije obvezno. No, ukoliko se ovi podaci prikupljaju, mora se slijediti segmentacija definirana u Prilogu XII. ovoga Pravilnika.

3. Strategija uzorkovanja

1. Plan prikupljanja podataka mora sadržavati opis metodologije za procjenu svake ekonomske varijable, uključujući i aspekt kvalitete.

2. Mora se osigurati konzistentnost i usporedivost svih ekonomskih varijabli koje potječu iz različitih izvora (npr. upitnici, financijska izvješća).

4. Razine preciznosti

1. Godišnje izvješće o provedbi Plana prikupljanja podataka mora sadržavati informacije o kvaliteti procjena (točnost i preciznost).

B. PRIKUPLJANJE EKONOMSKIH PODATAKA O RIBOPRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI

1. Varijable

1. Sve varijable navedene u Prilogu XIII. ovoga Pravilnika prikupljat će se na godišnjoj razini za cijelu populaciju.

2. Populacija se odnosi na poduzeća čija je glavna aktivnost definirana sukladno EUROSTAT-ovoj definiciji pod NACE kodom 15.20 »Prerada ribe i proizvoda ribarstva«.

3. Kao smjernice, nacionalna kodifikacija koja se primjenjuje na temelju Uredbi 852/2004, 853/2004 i 854/2004 dodatno će se koristiti kao način unakrsne provjere i identifikacije poduzeća pod NACE kodom 15.20.

4. Nacionalna valuta konvertira se u Euro koristeći prosječni godišnji tečaj kako se isti vodi u Europskoj Centralnoj Banci (ECB).

2. Razine disagregacije

1. Statistička jedinica će biti poduzeće definirano kao najniža pravna osnova za potrebe računovodstva.

2. Za poduzeća koja obavljaju preradu ribe kao sekundarnu aktivnost, obavezno je prikupljanje sljedećih podataka u prvoj godini svakog programskog razdoblja:

a) broj poduzeća

b) prihod od prerade ribe

3. Strategije uzorkovanja

1. Plan prikupljanja podataka mora sadržavati opis metodologije procjene svake ekonomske varijable, uključujući i aspekt kvalitete.

2. Mora se osigurati konzistentnost i usporedivost svih ekonomskih varijabli koje potječu iz različitih izvora (npr. upitnici, financijska izvješća).

4. Razine preciznosti

1. Godišnje izvješće o provedbi Plana prikupljanja podataka mora sadržavati informacije o kvaliteti procjena (točnost i preciznost).

Poglavlje V MODUL PROCJENE UČINAKA RIBOLOVNOG SEKTORA NA MORSKI EKOSUSTAV

1. Varijable

1. Da bi se omogućio izračun indikatora navedenih u Prilogu XIII. ovoga Pravilnika, podaci koji su navedeni u ovom Prilogu prikupljat će se na godišnjoj razini s izuzetkom onih koje se moraju prikupljati na višoj razini disagregacije.

2. Podaci navedeni u Prilogu XIV. ovoga Pravilnika prikupljat će se na nacionalnoj razini kako bi omogućili izračun indikatora na odgovarajućoj zemljopisnoj skali, kako je navedeno u Prilogu III. ovoga Pravilnika.

2. Razina disagregacije

1. Primjenjivat će se razina disagregacije kako je navedeno u Prilogu XIV. ovoga Pravilnika.

3. Strategija uzorkovanja

1. Primijenit će se preporuke navedene u specifikacijama iz Priloga XIV. ovoga Pravilnika.

4. Razine preciznosti

1. Primijenit će se preporuke navedene u specifikacijama iz Priloga XIV. ovoga Pravilnika.

Poglavlje VI MODUL UPRAVLJANJA I KORIŠTENJA PODATAKA OBUHVAĆENIM OKVIROM PRIKUPLJANJA PODATAKA

A. UPRAVLJANJE PODACIMA

1. U pogledu podataka obuhvaćenih ovim Pravilnikom, ova sekcija pokriva razvoj baze podataka, unos podataka i pohranu, kontrolu kvalitete podataka i njihovu validaciju te obradu podataka od primarnih podataka do detaljnih ili agregiranih podataka kako je to navedeno u članku 21. stavku 1. ovoga Pravilnika.

2. Uključit će proces obrade primarnih socio-ekonomskih podataka u meta-podatke kako je to navedeno u. članku 16. točki b) ovoga Pravilnika.

3. Na zahtjev Europske komisije, dostavit će se podaci o procesu obrade iz točke 2.

B. KORIŠTENJE PODATAKA

1. Ova sekcija obuhvaća proizvodnju setova podataka i njihovo korištenje kako bi se podržao proces znanstvenih analiza kao temelj za donošenje znanstvenih savjeta u upravljanju ribarstvom, kako je to navedeno u članku 22. stavku 1. točki a) ovoga Pravilnika.

2. Uključit će procjene bioloških parametara (starost, težina, spol, spolna zrelost i fekunditet) za stokove navedene u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika, pripremu setova podataka za procjenu stokova i bio-ekonomsko modeliranje i odgovarajuće znanstvene analize.

PRILOG II.

ZEMLJOPISNA STRATIFIKACIJA PO REGIONALNIM ORGANIZACIJAMA ZA UPRAVLJANJE U RIBARSTVU

PRILOG III.

ZEMLJOPISNA STRATIFIKACIJA PO REGIJAMA

PRILOG IV.

SEGMENTACIJA FLOTE PO REGIJAMA

PRILOG V.

RIBOLOVNA AKTIVNOST (METIER) PO REGIJAMA

(1) Baltičko more (ICES poddivizija 22-32)

Napomena:

U slučaju potrebe, provest će se pilot-studije da se uspostave monitoring protokoli za ribolov slatkovodne jegulje.

(2) Sjeverno more (ICES područja IIIa, IV i VIId) i Istočni Arktik (ICES područja I i II)

Napomena:

U slučaju potrebe, provesti će se pilot-studije da se uspostave monitoring protokoli za ribolov slatkovodne jegulje.

(3) Sjeverni Atlantik (ICES područja V-XIV i NAFO područja)

Napomena:

U slučaju potrebe, provesti će se pilot-studije da se uspostave monitoring protokoli za ribolov slatkovodne jegulje.

(4) Sredozemno more i Crno more

Napomena:

U slučaju potrebe, provest će se pilot studije da se uspostave monitoring protokoli za ribolov slatkovodne jegulje.

(5) Ostale regije u kojima djeluju ribarska plovila Europske unije te su pod nadležnošću Regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu (RFMO) kojima je Zajednica ugovorna stranka ili promatrač (npr. ICCAT, IOTC, CECAF itd)

PRILOG VI.

RAZINE DISAGREGACIJE KOJE SE KORISTE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA

PRILOG VII.

LISTA EKONOMSKIH VARIJABLI

PRILOG VIII.

LISTA BIOLOŠKIH VARIJABLI SA SPECIFIKACIJOM UZORKOVANJA VRSTA

(N = godišnje; T = svake tri godine)

PRILOG IX.

LISTA TRANSVERZALNIH VARIJABLI SA SPECIFIKACIJOM UZORKOVANJA

PRILOG X.

LISTA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA NA MORU

PRILOG XI.

LISTA EKONOMSKIH VARIJABLI ZA SEKTOR UZGOJA

PRILOG XII.

SEGMENTACIJA SEKTORA KOJA SE IMA PRIMJENJIVATI KOD PRIKUPLJANJA PODATAKA O UZGOJU

PRILOG XIII.

LISTA EKONOMSKIH VARIJABLI ZA SEKTOR RIBOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

PRILOG XIV.

DEFINICIJA OKOLIŠNIH INDIKATORA ZA MJERENJE UTJECAJA RIBOLOVA NA MORSKI EKOSUSTAV

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_120_2361.html