MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
Na temelju članka 7. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 56/10, 127/10) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se:
– područja unutar ribolovnog mora Republike Hrvatske;
– granice ribolovnih zona;
– granice ribolovnih podzona;
– granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more.
Članak 2.
Ribolovno more Republike Hrvatske obuhvaća vanjsko ribolovno more i unutarnje ribolovno more koje dijeli polazna crta.
Polaznu crtu iz stavka 1. ovoga članka čine ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i obali otoka:
a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet),
b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo dance (otok Korčula) – rt Proizd (otok Proizd) – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli– rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53’12” sjeverne geografske širine i 15°10’00” istočnegeografske dužine (na Besselovom elipsoidu 1841),
c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altijež – rt Kostanjija.
Članak 3.
Vanjsko ribolovno more obuhvaća teritorijalno more Republike Hrvatske (u tekstu koji slijedi: RH) i Zaštićeno ekološko – ribolovni pojas (u tekstu koji slijedi: ZERP) Republike Hrvatske.
Članak 4.
Unutarnje ribolovno more je morski pojas koji se nalazi unutar polazne crte navedene u članku 2. stavku 2. ovoga Pravilnika, u smjeru prema obali kopna.
Članak 5.
Ribolovno more Republike Hrvatske dijeli se na jedanaest (11) ribolovnih zona i to:
– Ribolovna zona A se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru i vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske, a omeđena je ravnom crtom koja polazi od točke A (LAT (φ) 45°28.70’ N; LONG (λ) 013°35.14’ E) na ušću Kanala sv. Odorika i proteže se Savudrijskom valom odnosno Piranskim zalivom crtom sredine/ekvidistancije (do okončanja procesa razgraničenja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije) do točke B (LAT (φ) 45°31.06’ N; LONG (λ) 013°32.22’ E), koja je na polovištu crte koja spaja rt Savudrija (Hrvatska) i rt Madona (Slovenija). Granica se dalje proteže okomicom iz točke B na spojnicu rta Savudrija (Hrvatska) i rta Madona (Slovenija), te presijeca granicu određenu Osimskim sporazumima (1975.) u točki C, koja je ujedno i tromeđna točka između teritorijalnih mora Italije, Slovenije i Hrvatske. Od točke C (Italija – Slovenija – Hrvatska) nastavlja se granicom određenom Osimskim sporazumima (1975.) na jugozapad do točke 4, te dalje do točke 5 teritorijalne granice na moru između Italije i Hrvatske (u duljini od 26 km) odnosno točke 1 epikontinetalne granice između Italije i Hrvatske. Od točke 5 granice određene Osimskim sporazumima (1975.) odnosno točke 1 epikontinentalne granice između Italije i Hrvatske, nastavlja se vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske do točke X2. U istočnom dijelu se granica Ribolovne zone A nastavlja od točke A (LAT (φ) 45°28.70’ N; LONG (λ) 013°35.14’ E) na ušću Kanala sv. Odorika crtom niske vode uzduž obale kopna sjevernog i zapadnog dijela poluotoka Istre do točke na rtu Kamenjak (jug poluotoka Istre) iz koje je povučena crta azimutom 221° i presijeca ravnu polaznu crtu u točki X1 (koja odvaja unutarnje ribolovno more od vanjskoga ribolovnog mora) i nastavlja se do vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske u točki X2 koja je ujedno i krajnja južna točka Ribolovne zone A;
– Ribolovna zona B se nalazi u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH koje je na sjeverozapadu omeđeno južnom granicom Ribolovne zone A tj. ravnom crtom koja spaja točke X1 i X2. Na sjeveroistoku omeđena je ravnom polaznom crtom koje spajaju sljedeće točke: X1 – pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) – hrid Masarine – rt Veli rat (Dugi otok), zatim ide crtom niske vode uzduž jugozapadne obale Dugog otoka do točke s koordinatama 43°53’12” sjeverne geografske širine i 15°10’00” istočne geografske dužine (Besselov elipsoid 1841) te se nastavlja polaznom crtom: od spomenute točke s koordinatama na obali Dugog otoka – otok Garmenjak veli – otok Mrtovac – otok Balun – otok Purara. Prema jugu se nastavlja ravnom crtom koja se od otoka Purara proteže do granice teritorijalnog mora RH azimutom 216° koju dotiče u točki X4, te se nastavlja prema sjeverozapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke X2;
– Ribolovna zona C se nalazi u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske odnosno teritorijalnom moru Republike Hrvatske koje je na sjeverozapadu omeđeno južnom granicom Ribolovne zone B tj. ravnom crtom koja spaja točke otok Purara i X4.. Na sjeveroistoku se nastavlja ravnom crtom koja spaja sljedeće točke na obali otoka: otok Purara – hrid Blitvenica – hrid Mulo – rt Rat (otok Drvenik mali) – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli – rt Proizd (otok Proizd) – rt Velo dance (otok Korčula) i jugozapadni rt otoka Kopište. Prema jugu se nastavlja ravnom crtom koja se od jugozapadnog rta otoka Kopište proteže do granice teritorijalnog mora azimutom 190° koju dotiče u točki X7, te se nastavlja prema jugu granicom teritorijalnog mora oko otoka Galijule i Palagruže i nastavlja se granicom teritorijalnog mora prema sjeveru prema točki X4 koja je krajnja južna točka Ribolovne zone B;
– Ribolovna zona D se nalazi u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske odnosno teritorijalnom moru Republike Hrvatske koje je na zapadu omeđeno istočnom granicom Ribolovne zone C, tj. ravnom crtom koja spaja točke jugozapadni rt otoka Kopište i točku X7, a na sjeveru polaznom crtom koja spaja sljedeće točke na obali otoka: jugozapadni rt otoka Kopište – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Struga (otok Lastovo) – otok Glavat – rt Korizmeni (otok Mljet) i nastavlja se crtom niske vode uzduž južne obale otoka Mljeta do rta Gruj (otok Mljet) – južni rt otoka Sv. Andrija – jugoistočni rt otoka Mrkan i rt Zarubača, te se nastavlja prema jugu crtom niske vode uzduž obale kopna do rta Konfin u Boki Kotorskoj. Od točke na rtu Konfin se nastavlja crtom na moru koja prikazuje privremeno razgraničenje teritorijalnog mora Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, koja je opisana u Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država potpisanog 10. prosinca 2002. godine (privremeno razgraničenje na crti koja se proteže od rta Konfin tj. točke T1 (LAT (φ) 42° 25.2’ N; LONG (λ) 018° 31.4’ E) do točke T2 (LAT (φ) 42° 23.4’ N; LONG (λ) 018° 32.4’ E) udaljene tri kabla od rta Oštro na spojnici rt Oštro (LAT (φ) 42°23.55’N; LONG (λ) 018°32,03’E) – rt Veslo (LAT (φ) 42°21.85’N; LONG (λ) 018°36.56’E), Datum WGS84, te se nastavlja od točke T2 ravnom crtom 12 nautičkih milja i azimutom 206° do točke X8 (LAT (φ) 42°12.6’ N; LONG (λ) 018°25.2’ E). Ribolovna zona D na jugu omeđena je granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske koja se proteže od točke X7 do točke X8;
– Ribolovna zona E se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske koje je omeđeno na zapadu južnom granicom Ribolovne zone A tj. ravnom crtom koja spaja točku X1 s rtom Kamenjak, nastavlja se crtom niske vode uzduž obale kopna i sjevernog dijela otoka Vira do rta Vrulja, te ravnom crtom koja spaja točke: rt Vrulja (otok Vir) – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Borje (Dugi otok), te nastavlja crtom niske vode uzduž sjeverozapadne obale Dugog otoka do rta Veli rat (Dugi otok) i dalje prema sjeveru polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež i X1 (to je ujedno i sjeveroistočna granica Ribolovne zone B);
– Ribolovna zona F se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru RH koje je omeđeno na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone E tj. ravnom crtom koju spajaju točke: rt Borje (Dugi otok) – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Vrulja (otok Vir) te se nastavlja prema istoku crtom niske vode uzduž južne obale otoka Vira i dalje obalom kopna do točke rt od Križa (na obali kopna) zatim ravnom crtom do rta Širan (jugozapadni rt otoka Drvenik Veli) te se nastavlja azimutom 210° do točke gdje dotiče ravnu polaznu crtu u točki X6 koja je ujedno i krajnja južna točka Ribolovne zone F od koje se nastavlja prema sjeverozapadu polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Rat (otok Drvenik Mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara (to je ujedno dio sjeveroistočne granice Ribolovne zone C) – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak Veli i ide do točke na obalnoj crti Dugog otoka s koordinatama 43°53’12” sjeverne geografske širine i 15°10’00” istočne geografske dužine (Besselov elipsoid 1841) (to je ujedno dio sjeveroistočne granice Ribolovne zone B), granica se nastavlja prema jugu crtom niske vode uzduž južne i sjeveroistočne obale Dugog otoka do točke rt Borje;
– Ribolovna zona G se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske koje je omeđeno na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone F tj. ravnom crtom koju spajaju točke: rt od Križa (na obali kopna) – rt Širan (jugozapadni rt otoka Drvenik Veli) te se nastavlja azimutom 210° do točke gdje dotiče ravnu polaznu crtu u točki X6, nastavlja se prema jugoistoku dijelom sjeveroistočnom i istočnom granicom Ribolovne zone C i dijelom sjeverne granice Ribolovne zone D (to su točke na polaznoj crti: X6 – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli – rt Proizd (otok Proizd) – rt Velo dance (otok Korčula) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Struga (otok Lastovo) – otok Glavat –rt Korizmeni (otok Mljet), te nastavlja prema istoku crtom niske vode uzduž zapadne i sjeverne obale otoka Mljet do rta Gruj od kojeg dalje ide polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Gruj (otok Mljet) – južni rt otoka Sv. Andrija – jugoistočni rt otoka Mrkan – rt Zarubača (na obali kopna) i dalje prema sjeveru i sjeveroistoku crtom niske vode uzduž obale kopna do točke na obali kopna od koje ide razgraničenje na moru sukladno Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 30. srpnja 1999. koji se privremeno primjenjuje od dana potpisa, te slijedi crtu razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine utvrđene tim Ugovorom do točke na kopnu gdje počinje državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te se nastavlja crtom niske vode uzduž obale kopna i završava u točki rt od Križa;
– Ribolovna zona H nalazi se u vanjskom ribolovnom moru, epikontinentalnom moru i dijelu ZERP-a RH, a polazi od točke 5 (Osimski sporazumi, 1975.) teritorijalne granice na moru između Italije i Hrvatske odnosno točke 1 epikontinetalne granice između Italije i Hrvatske. Na istoku je omeđena dijelom granice teritorijalnog mora RH, tj. zapadnom granicom Ribolovne zone A (Ribolovne podzone A1, A2 i A3), a na jugoistoku ravnom crtom (koja se nastavlja na južnu granicu Ribolovne podzone A3) azimutom 221° iz točke X2, te dotiče epikontinentalnu granicu između Hrvatske i Italije u točki X3. Granica Ribolovne zone H na zapadu je omeđena dijelom epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije, ravnom crtom koja spaja točke: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12, do točke X3, koja se nalazi na epikontinentalnoj granici.
– Ribolovna zona I nalazi se u vanjskom ribolovnom moru, epikontinentalnom moru i dijelu ZERP-a RH, a omeđena je na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone H, koja se proteže ravnom crtom azimutom 221º između točaka X2 i X3. Granica Ribolovne zone I nastavlja se prema jugoistoku dijelom granice teritorijalnog mora RH, tj. jugozapadnom granicom Ribolovne zone B (Ribolovne podzone B1, B2 i B3) od točke X2 do točke X4. Zatim se proteže prema jugozapadu ravnom crtom koja se nastavlja na jugoistočnu granicu Ribolovne podzone B3 azimutom 216° iz točke X4 i dotiče epikontinentalnu granicu između Hrvatske i Italije u točki X5. Na jugozapadu je Ribolovna zona I omeđena dijelom epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije koja se proteže ravnom crtom između ovih točaka: X3, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27 i X5.
– Ribolovna zona J se nalazi u vanjskom ribolovnom moru RH i obuhvaća dio ZERP-a RH koja je na sjeverozapadu omeđena jugoistočnom granicom Ribolovne zone I (ravnom crtom između točaka X4 i X5), na sjeveroistoku i istoku dijelom granice teritorijalnog mora RH tj. jugozapadnom granicom Ribolovne zone C do točke 34 (epikontinentalne granice između R. Hrvatske i R. Italije), a na jugu je omeđena dijelom epikontinentalne granice (ravnom crtom koja spaja točke: X5, 28, 29, 30, 31, 32, 33, i 34);
– Ribolovna zona K nalazi se u vanjskom ribolovnom moru, epikontinentalnom moru i dijelu ZERP-a RH, a počinje od točke 36 na granici teritorijalnog mora RH odnosno epikontinentalnoj granici između Hrvatske i Italije. Na sjeverozapadu je omeđena dijelom granice teritorijalnog mora RH, tj. jugoistočnom granicom Ribolovne zone C (Ribolovne podzone C5 i C6), te se nastavlja na sjeveru dijelom granice teritorijalnog mora RH do točke X8, tj. južnom granicom Ribolovne zone D (Ribolovne podzone D1, D2 i D3). Iz točke X8, nastavlja se ravnom crtom azimutom 206° do točke X9, koja se nalazi na epikontinentalnoj granici između Hrvatske i Italije. Na jugu je Ribolovna zona K omeđena dijelom epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije koja se proteže ravnom crtom između ovih točaka: 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42 i X9.
Članak 6.
Ribolovno more Republike Hrvatske dijeli se na tridest i sedam (37) ribolovnih podzona i to:
– Ribolovna podzona A1 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je ravnom crtom koja polazi od točke A (LAT (φ) 45°28.70’ N; LONG (λ) 013°35.14’ E) na ušću Kanala sv. Odorika i proteže se Savudrijskom valom odnosno Piranskim zalivom crtom sredine/ekvidistancije (do okončanja procesa razgraničenja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije) do točke B (LAT (φ) 45°31.06’ N; LONG (λ) 013°32.22’ E), koja je na polovištu crte koja spaja rt Savudrija (Hrvatska) i rt Madona (Slovenija). Granica se dalje proteže okomicom iz točke B na spojnicu rta Savudrija (Hrvatska) i rta Madona (Slovenija), te presijeca granicu određenu Osimskim sporazumima (1975.) u točki C, koja je ujedno i tromeđna točka između teritorijalnih mora Italije, Slovenije i Hrvatske. Od točke C (Italija – Slovenija – Hrvatska) nastavlja se granicom određenom Osimskim sporazumima (1975.) na jugozapad do točke 4, te dalje do točke 5 teritorijalne granice na moru između Italije i Hrvatske (u duljini od 26 km) odnosno točke 1 epikontinetalne granice između Italije i Hrvatske. Od točke 5 granice određene Osimskim sporazumima (1975.) odnosno točke 1 epikontinentalne granice između Italije i Hrvatske, nastavlja se vanjskom granicom teritorijalnog mora Hrvatske do točke R1. Iz te točke granica se nastavlja azimutom 73° u duljini od 12 M (12 nautičkih milja = 22,2 km) do rta Kostanjija. Dalje se granica ribolovne podzone A1 nastavlja prema sjeveru obalom poluotoka Istre do polazne točke A na ušću Kanala sv. Odorika.
– Ribolovna podzona A2 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je crtom koja polazi od rta Kostanjija (kopno) i nastavlja se južno ravnom polaznom crtom koja spaja najisturenije točke prema pučini mora: otok Altijež – pličina Mramori – hrid Sv. Ivan na pučini. Dalje se granica ribolovne podzone A2 nastavlja ravnom crtom koja se proteže azimutom 247° od hridi Sv. Ivan na pučini prema točki R2, koja se nalazi na vanjskoj granici teritorijalnog mora RH. Od točke R2 granica slijedi vanjsku granicu teritorijalnog mora RH prema sjeveru do točke R1, te se nastavlja ravnom crtom koja se proteže azimutom 73° do početne točke na rtu Kostanjija (kopno).
– Ribolovna podzona A3 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je crtom koja polazi od hridi Sv. Ivan na pučini i nastavlja se južno ravnom polaznom crtom koja spaja najisturenije točke prema pučini mora: zapadni rt otoka Grunj – X1 (pličina Albanež). Dalje se granica ribolovne podzone A3 nastavlja ravnom crtom iz točke X1 azimutom 221° u duljini od 12 nautičkih milja prema točki X2, koja se nalazi na vanjskoj granici teritorijalnog mora RH. Od točke X2 granica slijedi vanjsku granicu teritorijalnog mora RH prema sjeveru do točke R2, te se nastavlja ravnom crtom koja se proteže azimutom 67° u duljini od 12 nautičkih milja do početne točke na hridi Sv. Ivan na pučini.
– Ribolovna podzona A4 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je crtom koja polazi od rta Kostanjija (kopno) i nastavlja se južno ravnom polaznom crtom koja spaja najisturenije točke prema pučini mora: otok Altijež – pličina Mramori – hrid Sv. Ivan na pučini – zapadni rt otoka Grunj – X1 (pličina Albanež). Dalje se granica ribolovne podzone A4 nastavlja ravnom crtom iz točke X1 azimutom 41° do točke na rtu Kamenjak (jug poluotoka Istre), te od te točke prema sjeveru jugozapadnom i zapadnom obalom poluotoka Istre do ušća rijeke Mirne, i jedan kilometar korita rijeke od mosta Antenal obuhvaćajući cijelu površinu močvare na lijevoj i desnoj strani korita rijeke, pa nastavlja do početne točke na rtu Kostanjija.
– Ribolovna podzona B1 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke X1 (pličina Albanež) i proteže se prema jugoistoku ravnom polaznom crtom do rta Margarina (otok Susak). Od te točke, nastavlja se ravnom crtom azimutom 205º do točke R3, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Dalje se nastavlja prema sjeverozapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke X2, a zatim se ravnom crtom azimutom 41° spaja s polaznom točkom X1 (pličina Albanež).
– Ribolovna podzona B2 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od rta Margarina (otok Susak) i proteže se prema jugoistoku ravnom polaznom crtom do hridi Masarine i dalje do rta Veli rat (Dugi otok). Od te točke, nastavlja se ravnom crtom azimutom 207° do točke R4, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Dalje se nastavlja prema sjeverozapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke R3, a zatim se ravnom crtom azimutom 25º spaja s polaznom točkom na rtu Margarina (otok Susak).
– Ribolovna podzona B3 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od rta Veli rat (Dugi otok) i proteže se prema jugoistoku južnom obalom Dugog otoka do točke R5. Dalje se nastavlja prema jugoistoku ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: R5 – otok Garmenjak veli – otok Mrtovac – otok Balun – otok Purara. Dalje se granica ribolovne podzone B3 proteže ravnom crtom azimutom 216° do točke X4, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Od te točke, nastavlja se prema sjeverozapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke R4, a zatim se ravnom crtom azimutom 27º spaja s polaznom točkom na rtu Veli rat (Dugi otok).
– Ribolovna podzona C1 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na otoku Purari koja se nalazi na ravnoj polaznoj crti, te se proteže prema jugoistoku ravnom polaznom crtom do otoka Blitvenice i dalje do hridi Mulo. Zatim se nastavlja ravnom crtom azimutom 216° do točke R8, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Od te točke, nastavlja se prema sjeverozapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke X4, a zatim se ravnom crtom azimutom 36° spaja s polaznom točkom na otoku Purari.
– Ribolovna podzona C2 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na hridi Mulo i proteže se prema jugoistoku ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: hrid Mulo – rt Rat (otok Drvenik mali) – jugozapadni rt otoka Vodnjaka velog. Zatim se proteže prema sjeverozapadu ravnom crtom do točke R9, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Od te točke, nastavlja se granicom teritorijalnog mora RH prema sjeverozapadu do točke R8, a zatim se ravnom crtom azimutom 36° spaja s polaznom točkom na hridi Mulo.
– Ribolovna podzona C3 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke R10, koja se nalazi na granici teritorijanog mora RH, i proteže se kružno prema zapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke R11. Dalje se nastavlja kružno prema sjeveroistoku do polazne točke R10. Cijela ribolovna podzona C3 nalazi se u kružnom području unutar 12 nautičkih milja udaljenosti od otoka Jabuke
– Ribolovna podzona C4 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na jugozapadnom rtu otoka Vodnjaka velog i proteže se prema jugoistoku ravnom polaznom crtom do rta Proizd (otok Proizd), a zatim prema jugozapadu ravnom crtom do točke R12, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Dalje se nastavlja prema zapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke R11, pa prema sjeveru do točke R10 (po kružnom luku na udaljenosti 12 nautičkih milja od otoka Jabuke). Od te točke, nastavlja se prema istoku granicom teritorijalnog mora RH do točke R9, a zatim se ravnom crtom spaja s polaznom točkom na jugozapadnom rtu otoka Vodnjaka velog.
– Ribolovna podzona C5 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Proizd (otok Proizd) i proteže se prema jugoistoku ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: rt Proizd – rt Velo dance – rt Kaleb (jugozapadni rt otoka Kopišta). Granica ribolovne podzone C5 nastavlja se prema jugu ravnom crtom azimutom 190° do točke X7, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Zatim se proteže prema zapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke R14 i dalje kružnim lukom (12 nautičkih milja od otoka Galijule) do točke R13. Od te točke, nastavlja se prema sjeveru granicom teritorijalnog mora RH po kružnom luku (12 nautičkih milja od rta Kanula – otok Sušac) do točke R12, a zatim se ravnom crtom spaja s polaznom točkom na rtu Proizd (otok Proizd).
– Ribolovna podzona C6 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke 34 (na udaljenosti 12 nautičkih milja u azimutu 103° na svjetionik Palagruža), koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH (ujedno je i na granici epikontinentalnog pojasa između Hrvatske i Italije), te se proteže prema jugoistoku granicom teritorijalnog mora RH, ujedno i granicom epikontinentalnog pojasa između Hrvatske i Italije, do točke 35 (na udaljenosti 12 nautičkih milja od svjetionika Palagruža). Dalje se nastavlja prema istoku kružnim lukom na udaljenosti 12 nautičkih milja od otoka Galijule do točke 36. Granica ribolovne podzone C6 nastavlja se prema sjeveru kružnim lukom na udaljenosti 12 nautičkih milja od otoka Galijule granicom teritorijalnog mora RH do točke R14, pa kružnim lukom na udaljenosti 12 nautičkih milja od otoka Galijule do točke R13, te prema zapadu kružnim lukom na udaljenosti 12 nautičkih milja od otoka Palagruže granicom teritorijalnog mora RH do polazne točke 34. Cijela ribolovna podzona C6 nalazi se u kružnom području unutar 12 nautičkih milja udaljenosti od otoka Palagruže sa zapadne i otoka Galijule s istočne strane.
– Ribolovna podzona D1 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Kaleb (jugozapadni rt otoka Kopišta) i proteže se prema istoku ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: rt Kaleb – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Struga (otok Lastovo) – otok Glavat – rt Korizmeni (otok Mljet). Granica ribolovne podzone D1 nastavlja se prema jugozapadu ravnom crtom azimutom 202º do točke R15, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Dalje se proteže prema zapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke X7, a zatim se ravnom crtom azimutom 10º spaja s polaznom točkom na rtu Kaleb (otok Kopište).
– Ribolovna podzona D2 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Korizmeni (otok Mljet) i proteže se južnom obalom otoka Mljeta do rta Gruj i dalje ravnom polaznom crtom do južnog rta otoka Sv. Andrije. Granica ribolovne podzone D2 nastavlja se prema jugu ravnom crtom azimutom 192º do točke R16, koja se nalazi na granici teritorijalnog mora RH. Dalje se proteže prema zapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke R15, a zatim se ravnom crtom azimutom 22° spaja s polaznom točkom na rtu Korizmeni (otok Mljet).
– Ribolovna podzona D3 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na južnom rtu otoka Sv. Andrije, koja se nalazi na ravnoj polaznoj crti, te se nastavlja prema jugoistoku ravnom polaznom crtom do jugoistočnog rta otoka Mrkana. Dalje se nastavlja ravnom crtom prema jugozapadu 4,2 nautičke milje (7,7 km) azimutom 192° do točke R18. Od te točke, proteže se ravnom crtom prema jugoistoku azimutom 121° do točke R19, koja se nalazi na privremenoj granici na moru između Hrvatske i Crne Gore (prema Protokolu iz 2002.). Dalje se nastavlja ravnom crtom azimutom 206° do točke X8 (LAT (φ) 42°12.6’ N; LONG (λ) 018°25.2’ E), koja se nalazi na teritorijalnoj granici RH, a ujedno je i najjužnija točka privremene granice RH. Granica Ribolovne podzone D3 dalje se nastavlja prema sjeverozapadu vanjskom granicom teritorijalnog mora RH do točke R16, a zatim se ravnom crtom azimutom 12º spaja s početnom točkom na južnom rtu otoka Sv. Andrije.
– Ribolovna podzona nalazi se u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na jugoistočnom rtu otoka Mrkana i proteže se ravnom polaznom crtom do rta Zarubača (kopno), te se nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do rta Oštra. Granica ribolovne podzone D4 nastavlja se od rta Oštra do točke T2 (LAT (φ) 42°23.4’ N; LONG (λ) 018°32.4’ E), od koje započinje privremeno razgraničenje teritorijalnih mora Hrvatske i Crne Gore prema članku 6. Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država potpisanog 10. prosinca 2002. godine. Točka T2 udaljena je tri kabela (555,6 m) od rta Oštra na spojnici rt Oštra – rt Veslo (prema čl. 6.; vidi tablicu s popisom koordinata). Od točke T2, granica ove Ribolovne podzone D4 nastavlja se privremenom granicom na moru između Hrvatske i Crne Gore prema jugozapadu azimutom 206° 2,5 nautičke milje (4,7 km) do točke R19. Od te točke, nastavlja se prema sjeverozapadu azimutom 301° 17,6 nautičkih milja (32,6 km) do točke R18, a zatim se proteže prema sjeveroistoku ravnom crtom azimutom 12° do početne točke na jugoistočnom rtu otoka Mrkana.
Ribolovnoj podzoni D4 pripada morski prostor pod nazivom Zona u Bokokotorskim vratima u zaljevu Boka kotorska, čija je granica opisana u članku 4. i 5. Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država (2002.), a polazi od točke na rtu Konfin (krajnja granična točka na kopnu između Hrvatske i Crne gore) odnosno točke T1 (LAT (φ) 42°25.2’ N; LONG (λ) 018°31.4’ E) i proteže se prema jugoistoku ravnom crtom do točke T2 (LAT (φ) 42°23.4’ N; LONG (λ) 018°32.4’ E), koja je udaljena tri kabela (555,6 m) od rta Oštra na spojnici rt Oštra – rt Veslo (prema čl. 6.; vidi tablicu s popisom koordinata). Zatim se nastavlja prema sjeverozapadu do rta Oštra i dalje obalom kopna (u Bokokotorskim vratima u zaljevu Boka kotorska) do točke na rtu Konfin odnosno početne točke T1 (LAT (φ) 42°25.2’ N; LONG (λ) 018°31.4’ E).
– Ribolovna podzona E1 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Šip (kopno) i proteže se prema sjeveru zapadnom i sjevernom obalom Riječkog zaljeva (preko ušća rijeke Rječine u more), te se nastavlja obalom Bakarskog zaljeva i dalje sve do rta Lipica (posljednja točka na obali kopna). Od te točke, granica ide ravnom crtom do rta Kijac (otok Krk), te prema jugu zapadnom obalom otoka Krka do rta Sv. Mikula. Dalje se nastavlja ravnom crtom do rta Mali Pin (otok Plavnik), te sjevernom obalom otoka Plavnika do rta Veli Pin pa ravnom crtom do rta Selzine (otok Cres). Od te točke, granica ribolovne podzone E1 proteže se prema sjeveru istočnom i sjevernom obalom otoka Cresa do rta Starganac, te se nastavlja ravnom crtom do početne točke na rtu Šip (kopno).
– Ribolovna podzona E2 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Šip (kopno) i proteže se ravnom crtom do rta Starganac (otok Cres), te se nastavlja prema jugu zapadnom obalom otoka Cresa sve do mjesta Osor, a zatim ravnom crtom koja prolazi mostom između otoka Cresa i Lošinja. Dalje se nastavlja sjevernom obalom otoka Lošinja do rta Osor, a zatim ravnom crtom do rta Lakunji (otok Unije), te se nastavlja zapadnom obalom otoka Unije do rta Vnetak. Od rta Vnetak, granica se proteže ravnom crtom do rta Kurilca (otok Susak), te dalje sjeverozapadnom i zapadnom obalom otoka Suska sve do rta Margarina. Iz te točke, granica ribolovne podzone E2 nastavlja se ravnom polaznom crtom prema sjeverozapadu do pličine Albanež odnosno točke X1, od koje se ravnom crtom azimutom 41° proteže do rta Kamenjak (najjužnija točka poluotoka Istre). Od rta Kamenjak nastavlja se jugoistočnom obalom poluotoka Istre do ušća rijeke Raše i rijeka Raša do izvora vodovoda Rakovnik, te sabirnog kanala Sv. Foška do Rokovnika, sabirnog kanala Donišnica – Fonte Gaju i sabirnog kanala Vlaška Raša. Granica se dalje nastavlja od ušća rijeke Raše jugoistočno obalom kopna do početne točke na rtu Šip.
– Ribolovna podzona E3 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Lipica (kopno) i proteže se prema jugu obalom kopna sve do rta Baljenica, a zatim ravnom crtom do rta Korotanja. Dalje se granica proteže obalom kopna prema zapadu do rta Oštrljak (Paški most), a zatim se nastavlja ravnom crtom koja prolazi mostom do obale otoka Paga, te dalje prema sjeveru istočnom obalom otoka Paga do rta Lun. Od rta Lun, granica se proteže ravnom crtom do rta Kristofor (otok Rab), te dalje južnom i istočnom obalom otoka Raba do rta Stojan. Zatim se nastavlja ravnom crtom prema sjeveru do rta Plitvac (otok Sv. Grgur), te južnom i istočnom obalom otoka Sv. Grgur do rta Kosača. Od te točke, granica se proteže ravnom crtom do rta Samotorac (otok Prvić), te se južnom i istočnom obalom otoka Prvića nastavlja prema sjeveru do rta Stražica, a zatim ravnom crtom do rta Škuljica (otok Krk). Od te točke, granica ribolovne podzone E3 nastavlja se prema sjeveru istočnom i sjevernom obalom otoka Krka do rta Kijac, te se ravnom crtom spaja s početnom točkom na rtu Lipica (kopno).
– Ribolovna podzona E4 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Baljenica i proteže se prema jugu istočnom obalom Novskog ždrila, te se nastavlja sjeveroistočnom obalom Novigradskog mora do ušća rijeke Zrmanje. Dalje se nastavlja uzvodno desnom obalom rijeke Zrmanje do Janković buka, pa se vraća nizvodno lijevom obalom rijeke do njenog ušća u Novigradsko more. Granica se nastavlja prema jugu istočnom obalom Novigradskog mora i Karinskog ždrila, zatim obalom Karinskog mora, pa prema sjeveru zapadnom obalom Karinskog ždrila. Dalje se nastavlja južnom, jugozapadnom i sjevernom obalom Novigradskog mora, te zapadnom obalom Novskog ždrila do rta Korotanja. Od te točke, granica ribolovne podzone E4 proteže se ravnom crtom do početne točke na rtu Baljenica.
– Ribolovna podzona E5 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Osor (otok Lošinj) i proteže se prema jugu zapadnom obalom otoka Lošinja do rta Kornu. Zatim se ravnom crtom spaja s rtom Široki na otoku Iloviku, te se proteže zapadnom i južnom obalom otoka sve do rta Radovan. Nastavlja se ravnom crtom do otoka Kamenjak i dalje ravnom crtom do rta Zubić (otok Premuda). Zatim se proteže prema jugu zapadnom obalom otoka Premude do mjesta Krijal, te se nastavlja ravnom crtom do hridi Masarine. Iz te točke, granica ribolovne podzone E5 nastavlja se ravnom polaznom crtom do rta Margarina na otoku Susku, te se jugoistočnom i istočnom obalom otoka proteže prema sjeveru do rta Kurilca. Od te točke nastavlja se prema sjeveru ravnom crtom do rta Vnetak na otoku Unijama, a zatim se južnom i istočnom obalom otoka proteže prema sjeveru do rta Lakunji, te se ravnom crtom spaja s početnom točkom na rtu Osor (otok Lošinj).
– Ribolovna podzona E6 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Sv. Mikula (otok Krk) i proteže se južnom obalom otoka Krka do rta Škuljica, a zatim se ravnom crtom spaja s rtom Stražica (otok Prvić), te se nastavlja zapadnom obalom otoka Prvića do rta Samotorac. Dalje se nastavlja ravnom crtom do rta Kosača (otok Sv. Grgur), a zatim zapadnom obalom otoka Sv. Grgur do rta Plitvac, te ravnom crtom do rta Stojan (otok Rab). Granica se dalje proteže prema jugu zapadnom obalom otoka Raba do rta Kristofor, te se ravnom crtom nastavlja do rta Lun (otok Pag), a zatim se zapadnom obalom otoka Paga proteže do rta Mišnjak. Od te točke, granica se nastavlja ravnom crtom do rta Sadina (otok Škrda), zatim se ravnom crtom spaja s rtom Samotvorac (otok Silba), te se proteže sjeverozapadnom obalom otoka Silbe do rta Borci. Dalje se nastavlja ravnom crtom do rta Medvijak (otok Premuda), zatim sjevernom obalom otoka Premude do rta Zubić, te se nastavlja ravnom crtom do otoka Kamenjaka, pa ravnom crtom do rta Radovan (otok Ilovik). Potom ide sjevernom obalom otoka Ilovika do rta Široki i nastavlja se ravnom crtom do rta Kornu (otok Lošinj). Granica ribolovne podzone E6 nastavlja se južnom i istočnom obalom otoka Lošinja do mjesta Osor, a zatim ravnom crtom koja prolazi mostom između otoka Lošinja i Cresa, te južnom i istočnom obalom otoka Cresa do rta Selzine. Dalje se nastavlja ravnom crtom do rta Veli Pin (otok Plavnik), pa južnom i istočnom obalom otoka Plavnika do rta Mali Pin i potom ravnom crtom do polazne točke na rtu Sv. Mikula (otok Krk).
– Ribolovna podzona E7 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Mišnjak (otok Pag) i proteže se prema jugu jugozapadnom i južnom obalom otoka Paga do rta Oštrljak (Paški most). Nastavlja se ravnom crtom koja prolazi mostom do obale kopna (spojnica otok Pag – kopno). Potom se nastavlja prema jugu obalom kopna sve do rta Soline. Dalje se nastavlja ravnom crtom koja prolazi mostom između kopna i otoka Vira do rta Stinice (otok Vir). Od te točke, granica se proteže prema sjeveru sjeveroistočnom obalom otoka Vira do rta Vrulja, te se nastavlja ravnom crtom do sjevernog rta na otoku Tunu velom. Dalje se nastavlja prema jugozapadu ravnom crtom do rta Borje (Dugi otok), a zatim se proteže sjeverozapadnom obalom Dugog otoka do rta Veli rat. Od te točke, nastavlja se ravnom polaznom crtom prema sjeverozapadu do hridi Masarine, te se ravnom crtom spaja s obalom u mjestu Krijal (otok Premuda). Dalje se proteže prema jugu jugozapadnom i sjeveroistočnom obalom otoka Premude do rta Medvijak. Potom se nastavlja ravnom crtom do rta Borci (otok Silba), pa jugozapadnom i istočnom obalom otoka Silbe do rta Samotvorac. Dalje se nastavlja ravnom crtom do rta Sadina (otok Škrda), a zatim ravnom crtom do početne točke na rtu Mišnjak (otok Pag).
– Ribolovna podzona F1 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Vrulja (otok Vir) i proteže se prema jugu zapadnom i južnom obalom otoka Vira do rta Stinice i mosta koji spaja otok Vir s kopnom. Nastavlja se ravnom crtom koja prolazi mostom do obale kopna (spojnica otok Vir – kopno na rtu Soline). Potom se proteže prema jugu obalom kopna sve do južnog rta uvale Crvena luka. Od te točke, granica se nastavlja ravnom crtom do rta Gnalić na otoku Pašmanu i dalje sjeveroistočnom i zapadnom obalom otoka do rta Borovnjak, a zatim se spaja ravnom crtom sa sjeveroistočnim rtom otoka Gangara. Dalje se nastavlja ravnom crtom do jugoistočnog rta otoka Žuta, a zatim ravnom crtom do jugoistočnog rta uvale Stiniva na otoku Kornatu. Dalje se granica proteže prema sjeverozapadu obalom otoka Kornata do točke R7 (rt na otoku Kornatu), a zatim se ravnom crtom azimutom 237° proteže do točke R6 na ravnoj polaznoj crti. Dalje se nastavlja prema sjeverozapadu ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – R5 (obala Dugog otoka). Od točke R5, granica se proteže prema jugu jugozapadnom obalom Dugog otoka do rta Vidilica, a zatim se jugoistočnom i sjeveroistočnom obalom Dugog otoka proteže prema sjeveru do rta Borje. Dalje se ravnom crtom spaja sa sjeverozapadnim rtom otoka Tuna velog, te se nastavlja prema sjeveroistoku ravnom crtom do početne točke na rtu Vrulja (otok Vir).
– Ribolovna podzona F2 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na južnom rtu uvale Crvena luka (kopno) i proteže se prema jugoistoku obalom kopna i desnom obalom rijeke Krke do Skradinskog mosta na rijeci Krki, te se nastavlja ravnom crtom koja prolazi mostom do južne obale kopna. Dalje se nastavlja lijevom obalom rijeke Krke nizvodno, a zatim obalom kopna prema jugu do Rta od križa. Potom se nastavlja prema jugu ravnom crtom do rta Širan (otok Drvenik veli), te prema jugozapadu ravnom crtom azimutom 210° do točke X6 na ravnoj polaznoj crti (najjužnija točka podzone F2). Granica se zatim proteže prema sjeverozapadu ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: X6, rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – otok Blitvenica – otok Purara – R6. Od te točke, granica se proteže ravnom crtom azimutom 57° do točke R7 (rt na otoku Kornatu), te se nastavlja prema jugoistoku obalom otoka Kornata do jugoistočnog rta uvale Stiniva. Dalje se nastavlja ravnom crtom do jugoistočnog rta otoka Žuta, te se od te točke ravnom crtom spaja sa sjeveroistočnim rtom otoka Gangara. Potom se nastavlja prema sjeveroistoku ravnom crtom do rta Borovnjak (otok Pašman), te jugoistočnom obalom otoka Pašmana do rta Gnalić, a zatim se ravnom crtom spaja s početnom točkom na južnom rtu uvale Crvena luka (kopno).
– Ribolovna podzona G1 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu južno od mjesta Vranjice (kopno), te se nastavlja prema istoku obalom kopna do ušća rijeke Pantana (obuhvaćajući ušće rijeke Pantana), zatim se nastavlja prema istoku obalom kopna do rijeke Jadro (obuhvaćajući rijeku Jadro 150 metara uzvodno od željezničkog mosta na rijeci), i dalje obalom kopna prema zapadu do rta Marjan. Zatim se granica nastavlja ravnom crtom do rta Čiova (otok Čiovo), pa se proteže sjevernom obalom otoka Čiova do rta Okruk. Od te točke, granica ribolovne podzone G1 ravnom se crtom spaja s početnom točkom na rtu južno od mjesta Vranjice (kopno).
– Ribolovna podzona G2 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke Rt od križa (kopno) i proteže se prema istoku obalom kopna do rta južno od mjesta Vranjice. Nastavlja se prema jugu ravnom crtom do rta Okruk (otok Čiovo), te južnom obalom otoka Čiova do rta Čiova. Dalje se granica proteže prema sjeveru ravnom crtom do rta Marjan (kopno) i nastavlja se prema istoku obalom kopna do ušća rijeke Žrnovnice (obuhvaćajući rijeku Žrnovnicu 100 m uzvodno od mosta na ušću rijeke). Zatim se granica nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do ušća rijeke Cetine (uključujući i dio rijeke do crte koja spaja predjel Planovo sa predjelom Priko pravcem staroga porušenog mosta preko rijeke), i nastavlja obalom kopna jugoistočno do rta Svitna. Od te točke, granica ide ravnom crtom do rta Lašćatna (otok Brač), te se proteže prema zapadu sjevernom i zapadnom obalom otoka Brača do rta Ražanj. Zatim se ravnom crtom spaja s rtom Livka (otok Šolta) i nastavlja se prema sjeverozapadu sjevernom obalom otoka Šolte do rta Obinuški bok. Od te točke, granica ribolovne podzone G2 nastavlja se ravnom crtom do jugoistočnog rta uvale Solinska (otok Drvenik veli), te se proteže prema sjeveru istočnom i sjevernom obalom otoka Drvenika velog do rta Širan, a zatim se ravnom crtom spaja s početnom točkom Rt od križa (kopno).
– Ribolovna podzona G3 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Širan (otok Drvenik veli) i proteže se prema istoku obalom otoka Drvenika velog do jugoistočnog rta uvale Solinska. Nastavlja se prema jugoistoku ravnom crtom do rta Obinuški bok (otok Šolta), a zatim prema jugu zapadnom i južnom obalom otoka Šolte do rta Livka. Od te točke, granica ide ravnom crtom do rta Ražanj (otok Brač) i proteže se prema istoku južnom obalom otoka Brača do rta Lašćatna. Zatim se ravnom crtom spaja s rtom Svitna (kopno), te se nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do sjevernog rta uvale Vira donja. Od te točke, granica ribolovne podzone G3 nastavlja se ravnom crtom do rta Sućuraj (otok Hvar), te se proteže prema zapadu sjevernom obalom otoka Hvara do rta Pelegrin, a zatim se ravnom crtom spaja s točkom na jugozapadnom rtu otoka Vodnjaka velog, koji se nalazi na ravnoj polaznoj crti. Od te točke, granica se nastavlja prema sjeverozapadu ravnom polaznom crtom do točke X6, a zatim se ravnom crtom azimutom 30° spaja s početnom točkom na rtu Širan (otok Drvenik veli).
– Ribolovna podzona G4 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Pelegrin (otok Hvar) i proteže se prema istoku južnom obalom otoka Hvara do istočnog rta uvale Veprinova. Nastavlja se prema jugoistoku ravnom crtom do rta Lovišće (poluotok Pelješac), a zatim prema jugu zapadnom obalom poluotoka Pelješca do rta Osičac. Od te točke, granica se nastavlja prema jugozapadu ravnom crtom do zapadnog rta uvale Trstena (otok Korčula), a zatim se proteže sjevernom i zapadnom obalom otoka Korčule do točke na rtu Velo dance, koja se nalazi na ravnoj polaznoj crti. Dalje se nastavlja prema sjeverozapadu ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: rt Velo dance (otok Korčula) – rt Proizd (otok Proizd) – jugozapadni rt otoka Vodnjaka velog, a zatim se ravnom crtom spaja s početnom točkom na rtu Pelegrin (otok Hvar).
– Ribolovna podzona G5 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Sućuraj (otok Hvar) i ide sjeveroistočno ravnom crtom do sjevernog rta uvale Vira donja (kopno). Dalje se nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do rta Višnjica, pa ravnom crtom do istočnog rta uvale Crkvice (poluotok Pelješac). Zatim se proteže prema zapadu sjevernom obalom poluotoka Pelješca do rta Lovišće, te se nastavlja ravnom crtom do istočnog rta uvale Veprinova (otok Hvar). Od te točke, granica ribolovne podzone G5 proteže se prema istoku južnom obalom otoka Hvara do početne točke na rtu Sućuraj.
– Ribolovna podzona G6 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Višnjica (kopno) i proteže se prema sjeveru obalom kopna do ušća rijeke Neretve, a zatim ide desnom obalom rijeke Neretve do mosta u Metkoviću. Nastavlja se prema jugu ravnom crtom koja prolazi mostom do lijeve obale rijeke Neretve, te se proteže lijevom obalom rijeke Neretve do ušća u more. Zatim se nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do točke K1 (granična točka na kopnu između RH i BiH). Dalje se proteže crtom sredine/ekvidistancije (privremena granica u razgraničenju morskih prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine prema Ugovoru iz 1999.) do točke K2 (granična točka na kopnu između RH i BiH). Od te točke, granica se nastavlja obalom kopna prema jugoistoku, te sjevernom obalom poluotoka Pelješca do istočnog rta uvale Crkvice, a zatim se ravnom crtom spaja s polaznom točkom na rtu Višnjica (kopno).
– Ribolovna podzona G7 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Velo dance (otok Korčula) i proteže se prema istoku južnom obalom otoka Korčule do rta Ražnjić. Zatim se nastavlja ravnom crtom do rta Goli (otok Mljet), pa zapadnom obalom otoka Mljeta do rta Korizmeni. Dalje se nastavlja prema zapadu ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Kaleb (jugozapadni rt otoka Kopište), a zatim se ravnom polaznom crtom spaja s početnom točkom na rtu Velo dance (otok Korčula).
– Ribolovna podzona G8 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Goli (otok Mljet) i proteže se ravnom crtom prema sjeverozapadu do rta Ražnjić (otok Korčula), a zatim zapadnom obalom otoka Korčule do zapadnog rta uvale Trstena. Nastavlja se ravnom crtom do rta Osičac (poluotok Pelješac), te se proteže prema istoku južnom obalom poluotoka Pelješca do rta Vratnik. Granica se dalje proteže ravnom crtom do zapadnog rta otoka Olipe, te se nastavlja južnom obalom otoka Olipe do svjetionika na njegovom južnom rtu, a zatim ravnom crtom do rta Seka (otok Jakljan). Dalje se nastavlja južnom obalom otoka Jakljana do rta Sokolić, pa ravnom crtom preko prolaza Harpoti do rta Pod Gospom (otok Šipan), a zatim južnom obalom otoka Šipana do rta Prtuša. Dalje se nastavlja ravnom crtom azimutom 193º do točke R17, koja se nalazi na ravnoj polaznoj crti. Od te točke, granica se proteže ravnom polaznom crtom do rta Gruj (otok Mljet) i nastavlja se prema sjeverozapadu sjevernom obalom otoka Mljeta do polazne točke na rtu Goli.
– Ribolovna podzona G9 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Vratnik (kopno) i proteže se obalom kopna prema sjeveru do Stona, a zatim obalom kopna prema jugoistoku do rta Zarubača. Dalje se nastavlja ravnom polaznom crtom koja spaja ove točke: rt Zarubača (kopno) –otok Mrkan (jugoistočni rt) – otok Sv. Andrija (južni rt) – R17. Od te točke, granica se nastavlja ravnom crtom azimutom 13º do rta Prtuša (otok Šipan), a zatim se proteže prema sjeveru istočnom, sjevernom i zapadnom obalom otoka Šipana do rta Pod Gospom (prolaz Harpoti). Dalje se nastavlja ravnom crtom preko prolaza Harpoti do rta Sokolić (otok Jakljan), te se proteže prema sjeveru istočnom i sjevernom obalom otoka Jakljana do rta Seka. Od te točke, granica ide ravnom crtom do svjetionika na južnom rtu otoka Olipe, pa sjevernom obalom otoka Olipe do zapadnog rta otoka, a zatim se ravnom crtom spaja s početnom točkom na rtu Vratnik (kopno).
– Ribolovna podzona J1 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru, epikontinentalnom moru i dijelu ZERP-a RH, a omeđena je na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone I, koja se proteže ravnom crtom između točaka X4 i X5, na sjeveroistoku i istoku dijelom granice teritorijalnog mora RH, tj. zapadnom granicom Ribolovne zone C (Ribolovne podzone C1, C2, C3 i C4) do točke R11. Nastavlja se ravnom crtom do točke 32 epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije, a na jugu je omeđena dijelom epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije koja se proteže ravnom crtom između ovih točaka: X5, 28, 29, 30, 31 i 32.
– Ribolovna podzona J2 nalazi se u vanjskom ribolovnom moru, epikontinentalnom moru i dijelu ZERP-a RH, a omeđena je na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne podzone J1, koja se proteže ravnom crtom između točaka 32 i R11, na sjeveroistoku i istoku dijelom granice teritorijalnog mora RH, tj. jugozapadnom granicom Ribolovne zone C (Ribolovne podzone C4, C5 i C6) do točke 34 epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije. Na jugu je Ribolovna podzona J2 omeđena dijelom epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije koja se proteže ravnom crtom između točaka 32, 33 i 34.
Članak 7.
Sastavni dio ovog Pravilnika su posebne karte koje prikazuju:
– KARTA 1. – Podjela ribolovnog mora Republike Hrvatske,
– KARTA 2. – Granice ribolovnih zona A i H,
– KARTA 3. – Granice ribolovnih zona B i I,
– KARTA 4. – Granice ribolovnih zona C i J,
– KARTA 5. – Granice ribolovnih zona D i K,
– KARTA 6. – Granica ribolovne zone E,
– KARTA 7. – Granica ribolovne zone F,
– KARTA 8. – Granica ribolovne zone G.
– KARTA 9. – Granica ribolovne podzone A1
– KARTA 10. – Granica ribolovne podzone A2
– KARTA 11. – Granica ribolovne podzone A3
– KARTA 12. – Granica ribolovne podzone A4
– KARTA 13. – Granica ribolovne podzone B1
– KARTA 14. – Granica ribolovne podzone B2
– KARTA 15. – Granica ribolovne podzone B3
– KARTA 16. – Granica ribolovne podzone C1
– KARTA 17. – Granica ribolovne podzone C2
– KARTA 18. – Granica ribolovne podzone C3
– KARTA 19. – Granica ribolovne podzone C4
– KARTA 20. – Granica ribolovne podzone C5
– KARTA 21. – Granica ribolovne podzone C6
– KARTA 22. – Granica ribolovne podzone D1
– KARTA 23. – Granica ribolovne podzone D2
– KARTA 24. – Granica ribolovne podzone D3
– KARTA 25. – Granica ribolovne podzone D4
– KARTA 26. – Granica ribolovne podzone E1
– KARTA 27. – Granica ribolovne podzone E2
– KARTA 28 – Granica ribolovne podzone E3
– KARTA 29. – Granica ribolovne podzone E4
– KARTA 30. – Granica ribolovne podzone E5
– KARTA 31. – Granica ribolovne podzone E6
– KARTA 32. – Granica ribolovne podzone E7
– KARTA 33. – Granica ribolovne podzone F1
– KARTA 34. – Granica ribolovne podzone F2
– KARTA 35. – Granica ribolovne podzone G1
– KARTA 36. – Granica ribolovne podzone G2
– KARTA 37. – Granica ribolovne podzone G3
– KARTA 38. – Granica ribolovne podzone G4
– KARTA 39. – Granica ribolovne podzone G5
– KARTA 40. – Granica ribolovne podzone G6
– KARTA 41. – Granica ribolovne podzone G7
– KARTA 42. – Granica ribolovne podzone G8
– KARTA 43. – Granica ribolovne podzone G9
– KARTA 44. – Granica ribolovne podzone J1
– KARTA 45. – Granica ribolovne podzone J2
Članak 8.
Granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more su sljedeće:
– na rijeci NERETVI, državna granica s Bosnom i Hercegovinom;
– na rijeci CETINI, crta koja spaja predjel »Planovo« sa predjelom »Priko« pravcem starog porušenog mosta preko rijeke;
– na rijeci ŽRNOVNICI, 100 metara uzvodno od mosta na ušću rijeke;
– na rijeci JADRO, 150 metara uzvodno od željezničkog mosta;
– na rijeci PANTANU, ušće rijeke u more;
– na rijeci KRKI, do Skradinskog mosta;
– na rijeci ZRMANJI, do Jankovića buka;
– na rijeci RJEČINI, ušće rijeke u more;
– na rijeci RAŠI, do izvora vodovoda Rakovnik, sabirni kanal Sv. Foške do Rakovnika, sabirni kanal Donišnica-Fonte Gaju i sabirni kanal Vlaška Raša;
– na rijeci MIRNI, 1 kilometar korita rijeke od mosta Antenal kao i cijela površina močvare na lijevoj i desnoj strani korita rijeke;
– na rijeci DRAGONJI, ušće rijeke u more.
Članak 9.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 144/05).
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/10-01/259
Urbroj: 525-08-1-0314/11-4
Zagreb, 4. siječnja 2011.
Ministar Petar Čobanković, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_01_5_86.html