NN 57/2022 (20.5.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

HRVATSKI SABOR

806

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. svibnja 2022.

Klasa: 011-02/22-02/41 Urbroj: 71-10-01/1-22-2 Zagreb, 17. svibnja 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 1.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.) u članku 3. stavku 1. iza riječi: »proizvodnji« dodaju se riječi: »sukladno prostornom planu«.

U stavku 2. riječi: »tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa« zamjenjuju se riječima: »pedesetogodišnjeg iznosa dvostruke početne zakupnine«, a iza riječi: »šumarstva« dodaju se riječi: »sukladno prostornom planu«.

Stavak 3. briše se.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 3., iza riječi: »Zagreb« dodaju se riječi: »ili zainteresirana fizička ili pravna osoba«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 5., iza riječi: »šumarstva« dodaju se riječi: »sukladno prostornom planu«.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 2.

U članku 5. stavku 2. točki d) iza riječi: »hidroakumulacija« dodaju se riječi: »osim jednostavnih akumulacije za navodnjavanje i ostalih građevina kojima se poboljšavaju karakteristike zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje«.

U stavku 3. riječi: »na način protivan« zamjenjuju se riječima: »a što je regulirano«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Zabranjuje se primjena na poljoprivrednom zemljištu digestata dobivenog u bioplinskom postrojenju u kojem se koristi otpad osim biootpada sukladno propisu o gnojidbenim proizvodima.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 3.

U članku 6. stavku 2. iza riječi: »hranu« dodaju se riječi: »(u daljnjem tekstu: HAPIH)«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Za uspostavu i vođenje informacijskog sustava HAPIH je ovlašten bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu koji su u nadležnosti države, tijela državne uprave, sudova i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i iz drugih evidencija.

(4) HAPIH će informacijski sustav voditi tako da podaci budu cjeloviti, pouzdani, pravodobni i dosljedni, i uspostavljeni kao skupovi podataka s prostornom komponentom. HAPIH će osigurati funkcionalnu razmjenu podataka sukladno propisima o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.«.

Članak 4.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: »Upisnik poljoprivrednika« dodaju se riječi: »ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava«.

U stavku 6. riječi: »i zakupu za ribnjake« brišu se.

Članak 5.

U članku 8. stavku 1. riječi: »koji ovlašćuje ministar« brišu se.

U stavku 2. riječi: »Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu« zamjenjuju se riječju: »HAPIH-u«.

Članak 6.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta u svrhu zaštite od erozije vodom i vjetrom su: zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja.«.

Članak 7.

U članku 17. stavku 3. riječi: »36. i članka« brišu se.

Članak 8.

U članku 22. stavku 3. točke a) i c) mijenjaju se i glase:

»a) kada nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini, što ne uključuje izgradnju igrališta za golf i samostalnih građevina solarnih elektrana

c) pri gradnji poljoprivrednih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda uključivo sklopove obnovljivih izvora energije na tim građevinama«.

Članak 9.

U članku 24. stavku 1. riječ: »tog« briše se.

U stavku 2. riječ: »toga« briše se.

U stavcima 3. i 4. riječ: »tog« briše se.

U stavku 5. riječ: »toga« briše se.

Članak 10.

U članku 25. stavku 6. riječi: »državnog proračuna« zamjenjuju se riječima: »jedinica područne (regionalne) samouprave«.

Članak 11.

U članku 26. stavku 1. iza točke i) briše se točka i dodaje se točka j) koja glasi:

»j) pri gradnji objekata u poduzetničkoj zoni definiranoj prostornim planom i osnovanoj odlukom jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave.«.

Članak 12.

U članku 27. stavku 2. riječi: »privremeno korištenje,« brišu se.

Članak 13.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program) koji se donosi za područje jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u skladu s odredbama članaka 51., 58., 72., 73., 77. i 80. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na kojem je nezakonito izgrađena zgrada ozakonjena u postupku propisanom zakonom kojim je uređeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, raspolaže ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom.

(4) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i Ministarstvo ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu koji su u nadležnosti države, sudova, tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i iz drugih evidencija.

(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(7) Zainteresirane osobe mogu dati primjedbe na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Nakon razmatranja primjedbi jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom dostavljaju na prethodnu suglasnost Ministarstvu.

(9) Ministarstvo daje prethodnu suglasnost iz stavka 8. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije odnosno u istom roku odbija davanje prethodne suglasnosti s obrazloženjem.

(10) Nakon dobivanja prethodne suglasnosti Ministarstva Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje na prvoj sjednici općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba koja se održava nakon primitka prethodne suglasnosti.

(11) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.

(12) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovoga članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu potrebno je ishoditi mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš.

(13) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovoga članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu, koji može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(14) U Program ne može biti uključeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države unutar strogog rezervata proglašenog sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(15) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države unutar nacionalnog parka proglašenog sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode, na zahtjev javne ustanove osnovane za upravljanje nacionalnim parkom, mora se odrediti u Programu kao površina koju privremeno koristi ta javna ustanova.

(16) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.

(17) Programi moraju biti usklađeni s prostornim planovima.

(18) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 14.

U članku 30. stavku 1. uvodnoj rečenici iza riječi: »sadržavati« dodaju se riječi: »podatke s iskazanom prostornom komponentom«.

Stavci 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3. i 4.

Članak 15.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od:

– 25 godina za trajne nasade s mogućnošću produljenja za isto razdoblje

– 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene, kao i poljoprivredno zemljište u izvanknjižnom vlasništvu države daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.

(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:

a) podizanje trajnih nasada

b) izgradnju građevina.

(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa, najkasnije šest mjeseci prije isteka roka iz ugovora, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio sve obveze s osnove javnih davanja.

(5) Javni natječaj za zakup raspisuje se za sve raspoloživo zemljište u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave na temelju odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup.

(6) Prijedlog odluke iz stavka 5. ovoga članka s popratnom dokumentacijom izrađuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu.

(7) Nakon dobivanja prethodne suglasnosti Ministarstva odluku iz stavka 5. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.

(8) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb u javnom natječaju može odrediti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama, pri čemu maksimalna površina koja se daje u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama ne može prelaziti 50% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području te jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb u javnom natječaju može odrediti više od 50% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama za površine u natječaju koje su pod trajnim nasadima.

(10) U maksimalnu površinu određenu sukladno stavku 8. ovog članka uračunavaju se sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina fizička ili pravna osoba i s njom povezane fizičke i pravne osobe koriste na području te jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih do dana raspisivanja javnog natječaja sukladno odredbama prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu i ovoga Zakona.

(11) Predmet javnog natječaja mogu biti pojedinačne katastarske čestice i/ili proizvodno-tehnološke cjeline.

(12) Proizvodno-tehnološka cjelina iz stavka 11. ovoga članka označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.

(13) Iznimno od stavka 12. ovoga članka, proizvodno-tehnološka cjelina iz stavka 11. ovoga članka može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ako se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ako je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove, pri čemu su prije donošenja odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni provesti parcelaciju ili izraditi geodetsku skicu/podlogu iz koje je vidljiv položaj proizvodno-tehnološke cjeline u odnosu na cijelu katastarsku česticu. Geodetska skica proizvodno-tehnološke cjeline sastavni je dio ugovora o zakupu.

(14) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili planirane sustave navodnjavanja, sustava podzemne odvodnje i trajne nasade na tome području.

(15) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje prema vrsti kulture koju zapisnikom utvrdi Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona.

(16) Poljoprivredno zemljište na kojem je Republika Hrvatska jedan od suvlasnika ne može biti predmet javnog natječaja za zakup.

(17) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, na temelju sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja.

(18) Javni natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i/ili uvjete zaštite prirode ako su propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu.

(19) Javni natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države.

(20) Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup koju utvrđuje Povjerenstvo za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) s popratnom dokumentacijom dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu.

(21) Nakon dobivanja prethodne suglasnosti Ministarstva odluku iz stavka 20. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prvoj sjednici općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba koja se održava nakon zaprimanja suglasnosti.

(22) Povjerenstvo za zakup imenuje općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, a čini ga sedam članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te dva predstavnika općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, jedan predstavnik upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede, na čijem se području zemljište nalazi te jedan predstavnik Ministarstva.

(23) Članovi Povjerenstva za zakup iz stavka 22. ovoga članka, članovi njihovih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili poljoprivrednih obrta, kao i pravne osobe čiji su zaposlenici/osnivači članovi Povjerenstva za zakup ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.

(24) Ministarstvo daje prethodnu suglasnost iz stavaka 6. i 20. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije odnosno u istom roku odbija davanje prethodne suglasnosti s obrazloženjem.

(25) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se odrediti jamčevina koju su sudionici natječaja dužni uplatiti.

(26) Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno.

(27) U slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su predložiti provedbu inspekcijskog nadzora u roku od 30 dana od dana saznanja za bespravno korištenje i u idućem roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate naknade za korištenje i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države slobodnog od osoba i stvari.

(28) Naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove utvrđuje se na temelju uredbe iz članka 37. ovoga Zakona u iznosu dvostruke početne cijene po hektaru za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području na kojem se zemljište nalazi.

(29) Način utvrđivanja jamčevine iz stavka 25. ovoga članka ministar će propisati pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

(30) Zakupnik može, u skladu sa važećim prostornim planom, uz suglasnost Ministarstva postaviti infrastrukturu za proizvodnju zelene energije na dijelu zakupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja profitabilnosti.

(31) Kod izgradnje infrastrukture iz stavka 30. ovoga članka zakupnik je dužan:

– zadržati namjenu poljoprivrednog zemljišta u skladu s prihvaćenim Gospodarskim programom iz ugovora.

– projektiranje, izgradnju i upravljanje infrastrukture provoditi u skladu sa zakonskim uvjetima, posebno u dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje, zaštitu okoliša i propise iz područja energetike.

(32) Po isteku ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta, zakupnik je dužan postojeću infrastrukturu iz stavka 30. ovoga članka prenijeti u vlasništvo Republike Hrvatske ili ukloniti u roku od 90 dana od isteka ugovora o zakupu.«.

Članak 16.

U članku 32. stavku 1. iza riječi: »zakup« dodaju se riječi: »i odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju provedenog javnog natječaja za zakup«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Na javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31. ovoga Zakona.«.

Članak 17.

U članku 35. stavku 2. iza riječi: »raspolagala« dodaju se riječi: »ili ne održava poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture na kopnu kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe.«.

Članak 18.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup ima fizička i pravna osoba koja je sudjelovala u javnom natječaju i ostvarila najveći zbroj od ukupno mogućih 100 bodova prema kriterijima:

a) Dosadašnji posjednik:

– koji je u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora sklopljenog nakon provedenog javnog natječaja pod uvjetom da provodi sve obveze po isteklom ugovoru – 20 bodova

– koji je u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora sklopljenog po odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu pod uvjetom da provodi sve obveze po isteklom ugovoru – 15 bodova

b) Vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi:

– mliječnim govedarstvom i isporučuje mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili je upisan u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili je upisan u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat i kojem od ukupnog broja krava na gospodarstvu, na dan objave javnog natječaja više od 50% krava pripada mliječnim i/ili kombiniranim pasminama i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih osoba i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 30 bodova

– stočarstvom pri čemu na dan objave javnog natječaja više od 30% uvjetnih grla ponuditelja na javni natječaj i svih povezanih osoba ponuditelja čine ženska rasplodna grla i ženski rasplodni podmladak goveda, ovaca, koza i kopitara ili pri čemu na dan objave javnog natječaja više od 10% uvjetnih grla ponuditelja na javni natječaj i svih povezanih osoba ponuditelja čine ženska rasplodna grla i ženski rasplodni podmladak svinja uz uvjet da ponuditelj i sve njegove povezane osobe do objave javnog natječaja ne ispunjavaju uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih osoba i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu odnosno najmanje 2 ha pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 25 bodova

– trajnim nasadima i/ili proizvodnjom povrća i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarstvom i rasadničarstvom na najmanje 20% ukupnih oraničnih i/ili površina pod trajnim nasadima ponuditelja i svih njegovih povezanih osoba upisanih u ARKOD ili se bavi poljoprivrednom proizvodnjom s preradom pri čemu je udio prerađenog primarnog proizvoda u godini koja prethodi godini objave javnog natječaja najmanje 30% – 25 bodova

– kombiniranom ratarskom i stočarskom proizvodnjom uz uvjet da ponuditelj i sve njegove povezane osobe do objave javnog natječaja ne ispunjavaju uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih osoba i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu odnosno najmanje 2 ha pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 25 bodova

– tovnim stočarstvom pri čemu je minimalno 30% ukupnog uzgoja u godini koja prethodi objavi javnog natječaja iz domaćeg uzgoja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethodi objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih osoba i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 20 bodova

– ostalim vrstama poljoprivredne proizvodnje – 15 bodova

c) Prebivalište i sjedište ponuditelja:

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta kojem je poljoprivreda primarna djelatnost s prebivalištem na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji raspisuju javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 20 bodova

– fizička ili pravna osoba kojoj je poljoprivreda primarna djelatnost i vlasnik je proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji raspisuju javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 10 bodova

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta s prebivalištem na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji raspisuju javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 12 bodova

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta s prebivalištem na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji graniče s jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom koji raspisuju javni natječaj i pravna osoba koja ima sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji raspisuju javni natječaj ili jedinice lokalne samouprave koja graniči s jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom koji raspisuju javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 5 bodova

– fizička ili pravna osoba u rangu mikro ili malih poduzeća koja je vlasnik proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 8 bodova

d) Mladi poljoprivrednik i žene poljoprivrednice:

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku objave javnog natječaja nije napunio 41 godinu života – 8 bodova

– većinski vlasnik pravne osobe u rangu mikro i malih poduzeća, s 50% i više vlasničkih prava u pravnoj osobi, kojoj je poljoprivreda primarna djelatnost koji u trenutku objave javnog natječaja nije napunio 41 godinu života – 3 boda

– žena nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnica poljoprivrednog obrta koja ne pripada kategoriji »mladog poljoprivrednika« – 5 bodova

e) Obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi:

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima visoku ili višu stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera – 4 boda

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima najmanje srednju stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera ili najmanje deset godina radnog iskustva u poljoprivredi – 3 boda

– pravna osoba koja ima najmanje jednog zaposlenog na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima visoku stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera – 3 boda

f) Ekološki uzgoj i autohtone pasmine:

– ekološki proizvođač na najmanje 25% površina poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD – 5 bodova

– uzgaja hrvatske izvorne zaštićene (autohtone) pasmine najmanje tri godine do objave natječaja – 5 bodova

g) Sudjelovanje u Domovinskom ratu:

– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja – 5 bodova

– većinski vlasnik pravne osobe, s 50% i više vlasničkih prava u pravnoj osobi, kojoj je poljoprivreda primarna djelatnost koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja – 5 bodova

h) Udruživanje i zapošljavanje:

– poljoprivredni proizvođač član proizvođačke organizacije priznate od strane Ministarstva – 3 boda

– pravna osoba koja ima najmanje jednog zaposlenog na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom na poslovima poljoprivrede najmanje tri godine prije objave javnog natječaja na svakih 25 ha poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD i ima sklopljen kolektivni ugovor za zaposlenike odnosno fizička osoba koja ima najmanje jednog zaposlenog na puno i neodređeno radno vrijeme na poslovima poljoprivrede najmanje tri godine prije objave javnog natječaja na svakih 25 ha poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD – 3 boda

– pravna ili fizička osoba koja ima najmanje jednog zaposlenog na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom na poslovima poljoprivrede najmanje tri godine prije objave javnog natječaja na svakih 50 ha poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD – 2 boda

i) Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede:

– prosjek udjela prihoda/primitaka fizičke osobe odnosno pravne osobe po osnovi izravnih plaćanja u njihovim ukupnim prihodima odnosno primicima od poljoprivredne djelatnosti za tri godine koje prethode godini objave javnog natječaja nije veći od 30% – 5 bodova.

(2) Fizička ili pravna osoba može ostvariti bodove samo po jednom podstavku iz stavka 1. točke b) ovoga članka.

(3) Način konverzije izračuna uvjetnih grla za ostvarivanje bodova iz stavka 1. točke b) podstavaka 1., 2. i 4. ovoga članka propisan je pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Ponuditelj ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) podstavaka 1., 2. i 4. ovoga članka po ovom kriteriju na proizvodno-tehnološkim cjelinama za koje se natječe, a koje su do 10% veće od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru.

(5) Ponuditelj iz stavka 4. ovoga članka se u Gospodarskom programu dužan obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od uvođenja u posjed.

(6) Ponuditelj ne ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) podstavaka 1., 2. i 4. ovoga članka po ovom kriteriju na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. ovoga Zakona.

(7) Ako je u javnom natječaju određena vrsta poljoprivredne proizvodnje, razmatraju se samo ponude onih ponuditelja koji su priložili Gospodarski program za tu određenu vrstu poljoprivredne proizvodnje.

(8) Ponuditeljima iz stavka 1. točke b) i točke f) podstavka 1. ovoga članka boduju se podaci za godinu koja prethodi objavi javnog natječaja.

(9) Ponuditeljima iz stavka 1. točaka d), e) i g) ovoga članka boduju se podaci u trenutku objave javnog natječaja.

(10) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova za istu katastarsku česticu i/ili proizvodno-tehnološku cjelinu, pravo prvenstva ima onaj ponuditelj koji je veći broj bodova ostvario po više rangiranom kriteriju iz stavka 1. točaka a) do d) ovoga članka.

(11) Ako je više ponuditelja u istom redoslijedu prava prvenstva iz stavka 10. ovoga članka, najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji je za tu katastarsku česticu i/ili proizvodno-tehnološku cjelinu ponudio najvišu zakupninu.

(12) Ako je više ponuditelja iz stavka 11. ovoga članka ponudilo istu zakupninu za istu katastarsku česticu i/ili proizvodno-tehnološku cjelinu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najvišu zakupninu.

(13) Površine poljoprivrednog zemljišta veće od 50 ha na javnom natječaju mogu se dodijeliti samo ponuditelju koji se u Gospodarskom programu obvezao da će se baviti stočarstvom i koji će zadovoljiti odnos od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno ponuditelju koji se u Gospodarskom programu obvezao baviti proizvodnjom povrća ili proizvodnom šećerne repe ili planira podizanje trajnih nasada na najmanje 25% ukupnih površina ponuditelja i svih njegovih povezanih osoba upisanih u ARKOD.

(14) Iznimno od stavka 13. ovoga članka, ponuditelj koji ostvaruje bodove za dosadašnji posjed iz stavka 1. točke a) ovoga članka obvezu ispunjavanja odnosa od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu mora u cijelosti izvršiti u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed.

(15) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 12. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.«.

Članak 19.

U članku 37. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti ili su podignuti trajni nasadi uvećava se za iznos zakupnine za te objekte odnosno trajne nasade, a iznos zakupnine za objekte i trajne nasade utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno propisima iz područja procjene vrijednosti nekretnina.«.

Članak 20.

U članku 38. stavku 8. iza riječi: »godinu« dodaju se riječi: »na obrascu koji je propisan pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.«.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

»(9) Ministarstvo sklapa dodatak ugovoru iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene podataka u katastru ili zemljišnim knjigama za poljoprivredno zemljište koje je predmet zakupa, kao i u slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu.«.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

U dosadašnjem stavku 10., koji postaje stavak 11., riječi: »Jedinica lokalne samouprave dužna je« zamjenjuju se riječima: »Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su«, a iza riječi: »Hrvatskim vodama« zarez i riječi: »ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo« brišu se.

Članak 21.

Članak 41. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.

(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na treću osobu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na treću osobu u sljedećim slučajevima:

a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz prethodnu suglasnost Ministarstva

b) ostvarivanjem prava na mirovnu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz prethodnu suglasnost Ministarstva

c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva

d) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na drugu pravnu osobu nastalu pripajanjem, spajanjem ili podjelom razdvajanjem prema zakonima kojima se uređuju trgovačka društva i zadruge.

(4) Ugovor o prijenosu prava i obveza iz stavka 3. ovoga članka sklapaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s novim zakupnikom, a na ugovor se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 38. ovoga Zakona.

(5) U slučaju promjene vlasničke strukture zakupnika koji je pravna osoba za vrijeme trajanja ugovora zakupnik je dužan zadržati sve uvjete koji su utjecali na ostvarivanje prava prvenstva na javnom natječaju na temelju kojeg je ugovor sklopljen.

(6) Zahtjev za prijenos prava i obveza iz stavka 3. ovoga članka zakupnik je dužan podnijeti Ministarstvu najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zemljište dano u zakup.

Članak 22.

U članku 43. stavku 4. točka c) mijenja se i glasi:

»c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile«.

Iza točke h) briše se točka i dodaje se točka i) koja glasi:

»i) ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.«.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

»(7) Ako jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne postupi u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, ugovor o zakupu u ime zakupodavca raskida Ministarstvo.«.

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 8. i 9.

Dosadašnji stavak 9., koji postaje stavak 10., mijenja se i glasi:

»(9) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi odnosno Ministarstvo dužni su o prestanku i raskidu ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana prestanka odnosno raskida ugovora obavijestiti tijela iz članka 38. stavka 11. ovoga Zakona i Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.«.

Članak 23.

U članku 48. stavci 6., 7. i 8. brišu se.

Dosadašnji stavci 9. do 12. postaju stavci 6. do 9.

U dosadašnjem stavku 13., koji postaje stavak 10., riječi: »stavka 9.« zamjenjuju se riječima: »stavka 6.«.

U dosadašnjem stavku 14., koji postaje stavak 11., riječi: »stavaka 6. i 9.« zamjenjuju se riječima: »stavka 6.«.

Članak 24.

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako Ministarstvo umjesto jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i/ili umjesto jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 65% prihoda proračuna jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka postaje prihod državnog proračuna.«.

Članak 25.

U članku 50. stavku 1. iza riječi: »visine zakupnine« dodaju se riječi: »na više«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Odredba o revalorizaciji zakupnine obvezni je sadržaj svakog ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Iza dosadašnjeg stavka 3., koji postaje stavak 4., dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti izvješće o dospjelom dugovanju za sve oblike raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države s naznakom imena i prezimena, adrese i osobnog identifikacijskog broja za dužnika i iznosa dugovanja radi naplate cjelokupnog dugovanja svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.«.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 6., 7. i 8.

Članak 26.

U članku 51. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kojom su obuhvaćeni i putovi i dvorišta te kanali i nasipi, ako nisu zaštitne vodne građevine sukladno propisu o vodama, a namijenjena je obavljanju djelatnosti akvakulture sukladno propisu kojim se propisuje djelatnost akvakulture.

(2) Na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka iznimno dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s propisima iz područja poljoprivrede, te njegovo korištenje kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.«.

Članak 27.

U članku 52. stavku 5. riječi: »uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za akvakulturu« brišu se.

U stavku 6. iza riječi: »područja ekološke mreže« dodaju se riječi: »i/ili uvjete zaštite prirode«.

Članak 28.

U članku 53. stavku 2. točka b) briše se.

Dosadašnja točka c) postaje točka b).

U stavku 5. riječi: »predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba« zamjenjuju se riječju: »Ministarstvo«.

U stavku 7. iza riječi: »cjelinu« dodaju se riječi: »i u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti«.

Članak 29.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»(1) Na temelju ugovora o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture za sve vrijeme trajanja zakupa.

(2) Za ribnjake čija se tehnološka cjelina sastoji od dijela u državnom vlasništvu i dijela u privatnom vlasništvu fizičke ili pravne osobe, ugovorom o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture i za privatni dio ribnjaka, odnosno za cjelokupnu tehnološku cjelinu ribnjaka za ukupno vrijeme trajanja zakupa.

(3) Sastavni dio ugovora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su vodopravni uvjeti koje u postupku raspisivanja javnog natječaja za zakup ribnjaka na zahtjev Ministarstva izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže i/ili uvjeti zaštite prirode ako su propisani aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu.

(4) Za ribnjake i druga uzgajališta vodenih organizama koji su u cijelosti u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba, pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture stječe se na temelju vodopravnih uvjeta koje na zahtjev fizičke ili pravne osobe izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama.

(5) Za stečeno pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture plaća se naknada za korištenje voda, koja se obračunava i naplaćuje u skladu s uredbom iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona, a prihod je Hrvatskih voda.

(6) Za ribnjake u zakupu naknada za korištenje voda sastavni je dio zakupnine te se prihod od zakupnine umanjuje za naknadu za korištenje voda, a kada je prihod od zakupnine manji od naknade za korištenje voda, obračunavaju se zakupnina i naknada.

(7) Odredbe članaka 34. do 42. i članaka 44. do 50. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup ribnjaka.

(8) Sadržaj zahtjeva i dokumentaciju za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 30.

U članku 56. stavku 3. na oba mjesta iza riječi: »Upisnik poljoprivrednika« dodaju se riječi: »ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava«.

U stavku 4. riječ: »početne« briše se.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.«.

U stavku 6. iza riječi: »sjedištem« dodaju se riječi: »ili proizvodnim objektom u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj«.

U stavku 7. točki a) podstavku 2. iza riječi: »Upisnik poljoprivrednika« briše se zarez i dodaju se riječi: »ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava«.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) Odluku o zakupu zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup.«.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

»(9) Prijedlog odluke iz stavaka 5. i 8. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu.«.

U stavku 10. riječi: »stavaka 5. i 8. » zamjenjuju se riječima: »stavka 9.«.

U stavku 13. iza riječi: »područja ekološke mreže« dodaju se riječi: »i/ili uvjete zaštite prirode«.

U stavku 17. riječi: »Sadržaj zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za raspisivanje« zamjenjuju se riječima: »Dokumentaciju i postupak za provođenje«.

Članak 31.

Članak 57. briše se.

Članak 32.

U članku 58. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje se nalazi izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje i koje ne graniči s građevinskim područjem može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba ako se okrupnjava i poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba i poljoprivredno zemljište u vlasništvu države u svrhu poljoprivredne proizvodnje i radi provedbe postupka komasacije.«.

Stavak 11. mijenja se i glasi:

»(11) Vrijednost zemljišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se iz podataka u informacijskom sustavu tržišta nekretnina (eNekretnine) sukladno propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.«.

Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

»(12) Ako se na poljoprivrednom zemljištu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima iz područja procjene vrijednosti nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.«.

Članak 33.

U članku 59. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 20% ako su na zemljištu podignuti trajni nasadi.

(5) Prije raspisivanja javnog natječaja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti način uporabe katastarske čestice evidentirane u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi.«.

Članak 34.

U članku 60. stavku 1. iza riječi: »natječajem« dodaju se riječi: »ako su prostornim planom planirane kao površine poljoprivredne namjene«.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

(5) Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište izvan granica građevinskog područja koje je predmet prodaje na temelju ovoga članka ne može se prenamijeniti prostornim planom u drugu namjenu.«.

Dosadašnji stavci 5. do 8. brišu se.

Članak 35.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»(1) Javni natječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države raspisuje se na temelju odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju.

(2) Prijedlog odluke iz stavka 1. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu.

(3) Nakon dobivanja prethodne suglasnosti Ministarstva odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

(4) U javnom natječaju iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti jamčevina koju su sudionici natječaja dužni uplatiti.

(5) Način utvrđivanja jamčevine iz stavka 4. ovoga članka ministar će propisati pravilnikom iz članka 62. ovoga Zakona.

Članak 36.

U članku 63. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Stavci 5., 6. i 7. brišu se.

Članak 37.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom natječaju sljedećim redoslijedom:

a) u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po prije provedenom javnom natječaju ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po prije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz isteklog ugovora i Gospodarskog programa

b) vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države pri čemu je površina katastarske čestice ili više neposredno povezanih katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu te fizičke ili pravne osobe jednaka ili veća od površine katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i postupkom prodaje se okrupnjava poljoprivredno zemljište u vlasništvu te fizičke ili pravne osobe.

(2) Fizička ili pravna osoba ostvaruje pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je za to poljoprivredno zemljište ponudio bilo koji od ponuditelja iz istog redoslijeda prava prvenstva.

(3) Ako nema ponuditelja iz stavka 1. ovoga članka, najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ispunjava uvjete za sudjelovanje u javnom natječaju, a ponudio je najvišu kupoprodajnu cijenu.

(4) Ako je više ponuditelja iz stavka 3. ovoga članka ponudilo istu kupoprodajnu cijenu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najvišu kupoprodajnu cijenu.

(5) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 4. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 36. stavka 15. ovoga Zakona.«.

Članak 38.

U članku 65. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase.

»(1) Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za prodaju koju predlaže Povjerenstvo za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za prodaju) s popratnom dokumentacijom dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu.

(2) Povjerenstvo za prodaju imenuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga sedam članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te dva predstavnika općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, jedan predstavnik upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede, na čijem se području zemljište nalazi te jedan predstavnik Ministarstva.

(3) Nakon dobivanja prethodne suglasnosti Ministarstva odluku o izboru najpovoljnije ponude za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.«.

Članak 39.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»(1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni, ako se radi o površinama koje su veće od površina određenih člankom 60. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Vlasnik poljoprivrednog zemljišta dužan je u slučaju prodaje ponuditi Ministarstvu na prodaju poljoprivredno zemljište, a Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od zaprimanja pisane ponude obavijestiti prodavatelja o prihvaćanju ponude. Ako se Ministarstvo u navedenom roku ne očituje na ponudu, smatra se da je suglasno s prodajom, odnosno ako Ministarstvo ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, prodavatelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu.

(3) Kupljeno poljoprivredno zemljište iz članka 59. ovoga Zakona ne može se otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.

(4) Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka Republika Hrvatska ima pravo prvokupa prodanog poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni, a Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od zaprimanja pisane ponude obavijestiti ponuditelja o prihvaćanju ponude. Ako Ministarstvo ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, ponuditelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu.

(5) Zabrana otuđenja iz stavka 3. ovoga članka i pravo prvokupa iz stavka 4. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.

(6) Ministarstvo izdaje brisovno očitovanje radi brisanja uknjiženih tereta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(7) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka ništetni su.«.

Članak 40.

U članku 72. stavku 1. riječi: »tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, u sljedećim slučajevima« zamjenjuju se riječima: »cijeni koja se utvrđuje iz podataka u informacijskom sustavu tržišta nekretnina (eNekretnine) sukladno propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina«.

Iza točke c) briše se točka i dodaju se točke d) i e) koje glase:

»d) za katastarsku česticu do koje se može pristupiti samo preko poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta podnositelja zahtjeva, pri čemu je površina katastarske čestice koja se prodaje manja od katastarske čestice u vlasništvu podnositelja zahtjeva

e) za katastarsku česticu koja je u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a ukupna površina čestice nije veća od jednog hektara.«.

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Odredba stavka 1. točke a) ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore o privremenom korištenju.

(3) Ako je podnositelj zahtjeva iz stavka 1. točke a) ovoga članka na temelju ugovora podigao trajni nasad, u kupoprodajnu cijenu ne uračunava se vrijednost podignutog trajnog nasada.«.

Dosadašnji stavci 2. do 8. postaju stavci 4. do 10.

Dosadašnji stavak 9., koji postaje stavak 11., mijenja se i glasi:

»(11) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 6. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona.«.

Članak 41.

U članku 75. stavku 3. riječ: »Iznimno,« briše se, a riječ: »suvlasnička« zamjenjuje se riječju: »Suvlasnička«.

Članak 42.

U članku 76. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vrijednost zemljišta utvrđuje se iz podataka u informacijskom sustavu tržišta nekretnina (eNekretnine) sukladno propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.«.

U stavku 4. riječ: »isplatom« briše se.

Članak 43.

Iza članka 82. dodaje se članak 82.a koji glasi:

»Članak 82.a

(1) Iznimno od članka 77. i članka 80. ovoga Zakona, kada se ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine ne može postići osnivanjem prava služnosti i/ili osnivanjem prava građenja, Ministarstvo može bez naknade sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva s jedinicom lokalne samouprave, jedinicom područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, u skladu s propisom kojim je regulirano uređivanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.

(2) Odluku o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države donosi Ministarstvo.

(3) Na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva sklapaju ugovor o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države.

(4) Odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prijenosu prava vlasništva.«.

Članak 44.

U članku 83. stavku 1. riječi: »Ministarstvo je dužno« zamjenjuju se riječima: »Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su«.

U stavku 2. riječi: »Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno« zamjenjuju se riječima: »Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja.«.

Članak 45.

U članku 89. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, a o žalbi rješava nadležna ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak Središnjeg ureda Državnog inspektorata.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.«.

Članak 46.

U članku 90. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja službenik jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba kojem je u opisu posla obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: službenik).«.

Stavci 3. i 4. brišu se.

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 3., riječi: »Poljoprivredni redar« zamjenjuju se riječju: »Službenik«.

U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 4., riječi: »poljoprivrednog redara iz stavka 5.« zamjenjuju se riječima: »službenika iz stavka 3.«.

U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 5., riječi: »iz stavka 5.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 3.«.

Članak 47.

U članku 91. stavku 1. riječi: »(članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga Zakona)« zamjenjuju se riječima: »(članak 4. stavci 1.. i 6. ovoga Zakona)«.

Članak 48.

U članu 93. stavku 1. iza riječi: »koja« dodaju se riječi: »na poljoprivrednom zemljištu primjenjuje digestat dobiven u bioplinskom postrojenju u kojem se koristi otpad osim biootpada sukladno propisu o gnojidbenim proizvodima i«, a riječi: »(članak 9. stavak 1. ovoga Zakona)« zamjenjuju se riječima: »(članak 5. stavci 2., 3. i 4. i članak 9. stavak 1. ovoga Zakona)«.

Članak 49.

U članku 95. stavku 1. riječi: »i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 26. stavak 4. ovoga Zakona)« brišu se.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 9. koji glase:

»(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kada koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez valjane pravne osnove (članak 31. stavak 26. ovoga Zakona).

(5) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(6) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne dostavi izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu (članak 38. stavak 8. ovoga Zakona).

(8) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 2000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(9) Novčanom kaznom od 500,00 do 1000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka.«.

Članak 50.

U članku 96. stavku 1. točki a) riječi: »(članak 4. stavak 5. ovoga Zakona)« zamjenjuju se riječima: »(članak 4. stavci 4. i 5. ovoga Zakona)«.

Članak 51.

U članku 98. stavku 2. iza riječi: »obustavljaju se« umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: »osim zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.« brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište i ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i ugovora koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, osim izmjene ugovora o zakupu za ribnjake i ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake koje provodi Ministarstvo.«.

Stavci 5. i 6. brišu se.

Dosadašnji stavci 7. do 11. postaju stavci 5. do 9.

U dosadašnjem stavku 12., koji postaje stavak 10., iza riječi: »(»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)« dodaju se riječi: »i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.), a iza broja: »54.« riječi: »stavaka 3., 4., 5. i 7.« brišu se.

Dosadašnji stavci 13. i 14. postaju stavci 11. i 12.

U dosadašnjem stavku 15., koji postaje stavak 13., iza riječi: »Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)« dodaju se riječi: »i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.).«.

Članak 52.

U članku 100. stavku 1. ispred riječi: »Ugovori o zakupu,« briše se oznaka stavka koja glasi: »(1)«, a iza riječi: »dugogodišnjem zakupu,« dodaju se riječi: »zakupu za ribnjake i«.

Stavak 2. briše se.

Članak 53.

U članku 104. iza riječi: »odredbe« dodaju se riječi: »članka 38. stavka 8.,«, a riječi: »stavaka 5. i 6.« zamjenjuju se riječima »stavka 5.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

(1) Započeti postupci iz članaka 31. i 59. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(2) Započeti postupci iz stavka 1. ovoga članka su postupci za koje je donesena odluka o raspisivanju javnog natječaja za zakup/prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Članak 55.

(1) Programi iz članka 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.) koji su doneseni do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.

(2) Odredbe o maksimalnoj površini koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi definirane u programima iz stavka 1. ovoga članka stavljaju se izvan snage danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu donijeli Program iz članka 29. ovoga Zakona dužni su Program donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dužne su u roku iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvu dostaviti obavijest da na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.

(5) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koji su dobili suglasnost na Program do stupanja na snagu ovoga Zakona dužni su donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koji su dobili suglasnost na Program nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dužni su donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju u roku od šest mjeseci od dobivanja suglasnosti na Program.

(7) Iznimno od stavaka 5. i 6. ovoga članka, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu donijeti Program odnosno donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju i nakon isteka roka iz stavaka 3. i 6. ovoga članka u slučaju opravdanih razloga ili više sile uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(8) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su za istekle ugovore o privremenom korištenju sklopljene na temelju članaka 57. i 100. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.) donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup u roku od tri mjeseca od isteka ugovora.

(9) Ministarstvo odlukom ministra preuzima raspolaganje i poslove raspolaganja iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba ako jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne postupaju u skladu s odredbama stavaka 3. i 5. ovoga članka ili ne provode odredbe ovoga Zakona odnosno ne obavljaju raspolaganje i poslove iz svoje nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 56.

(1) U postupcima za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) za predlaganje zamjenskog zemljišta u skladu s Programom, nadležne su jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području nalazi zemljište koje je predmet postupka naknade.

(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka predmet zamjenskog poljoprivrednog zemljišta mogu biti komasirane i arondirane površine poljoprivrednog zemljišta, osim ako bi se njihovom dodjelom narušavala proizvodno-tehnološka cjelina.

(3) Vrijednost oduzetog i zamjenskog poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se iz podataka u informacijskom sustavu tržišta nekretnina (eNekretnine) sukladno propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.

(4) Troškove parcelacije u postupku povrata iz stavka 1. ovoga članka plaćaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi iz sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, u skladu s člankom 49. stavcima 1. i 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.).

(5) Ako Ministarstvo preuzme raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države od jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, troškove iz stavka 4. ovoga članka snosi Republika Hrvatska.

(6) Za zamjensko poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka ugovor u ime Republike Hrvatske sklapaju jedince lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s ovlaštenicima naknade, a na temelju rješenja o pravu na naknadu zamjenskim poljoprivrednim zemljištem koje je donijelo nadležno upravno tijelo u jedinici područne (regionalne) samouprave.

Članak 57.

(1) Za ugovore o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu i dugogodišnjem zakupu koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) koji sadrže odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a isti nije priložen uz ugovor, koncesionari odnosno zakupnici dužni su u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona izraditi novi Gospodarski program sukladno odredbama važećeg ugovora i članka 17. ovoga Zakona i isti dostaviti jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu.

(2) Za ugovore o zakupu ribnjaka i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a isti nije priložen uz ugovor, zakupnici su dužni u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona izraditi prijedlog novog Gospodarskog programa sukladno odredbama važećeg ugovora i članka 17. ovoga Zakona i isti dostaviti Ministarstvu.

(3) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb odnosno Ministarstvo dužni su izraditi dodatak ugovoru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Svi koncesionari i zakupnici koji raspolažu poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka koji imaju Gospodarski program kao sastavni dio ugovora, a nisu u cijelosti proveli odnosno djelomično su proveli Gospodarski programa, dužni su Gospodarski program provesti u cijelosti u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Ovim se Zakonom za sve korisnike koji raspolažu poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države površine veće od 50 ha i koji nisu bili u obvezi izraditi Gospodarski program odnosno Gospodarski program nije sastavni dio ugovora ili uz ugovor nije priložen Gospodarski program, bez obzira na oblik raspolaganja, propisuje obveza zadovoljenja odnosa od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za trajne nasade i/ili poljoprivrednog zemljišta obuhvaćenog izgrađenom javnom infrastrukturom navodnjavanja ili višegodišnjim planom navodnjavanja.

(6) Za poljoprivredno zemljište za koje su ugovori sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.) za koje ne postoji mogućnost produljenja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su objaviti javni natječaj za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je obuhvaćeno ugovorom šest mjeseci prije isteka ugovora.

(7) Ministar će uskladiti pravilnike iz članka 4. stavka 7., članka 5. stavka 4., članka 7. stavka 8., članka 8. stavka 3., članka 22. stavka 5., članka 23. stavka 4., članka 29. stavka 15., članka 34. stavka 4., članka 35. stavka 7., članka 50. stavaka 5. i 6., članka 51. stavka 4., članka 54. stavka 7., članka 55. stavka 3., članka 56. stavka 17., članka 62., članka 72. stavka 9. i članka 82. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18., 115/18. i 98/19.) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 58.

Postupci revalorizacije započeti u skladu s Pravilnikom o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 65/19.) dovršit će se po odredbama članka 25. ovoga Zakona.

Članak 59.

Do uspostave sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja iz članka 15. stavka 15. ovoga Zakona, podaci o pogodnosti tla za pojedine vrste poljoprivredne proizvodnje utvrđuju se na temelju prethodne analize tla i preporuke ovlaštenog laboratorija.

Članak 60.

(1) Za ugovore o služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja trajnih nasada na šumskom zemljištu, a koje je u skladu s odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 94/14.) postalo poljoprivredno zemljište, može se Ministarstvu podnijeti zahtjev za smanjenje površine u skladu sa stanjem na terenu, odnosno površini koja je privedena namjeni, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ako ovlaštenik služnosti zatraži smanjenje površine iz stavka 1. ovoga članka, nema prava na povrat uplaćene naknade za služnost u skladu s ugovorima o služnosti na šumi i šumskom zemljištu.

(3) Izmjene ugovora iz stavka 1. ovoga članka sklapa Ministarstvo.

Članak 61.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/21-01/92 Zagreb, 13. svibnja 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.