Broj: Ppž-5875/2022

 

                                

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D.B., zbog prekršaja iz čl. 53. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.) odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, PprP Split od 17. kolovoza 2021., broj 511-12-36/05-3-2406-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu prigovora okr. D.B., a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem prigovora, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. D.B., djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 53. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju čl. 53. st. 3. tog Zakona, uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izriče novčana kazna u iznosu 660,00 EUR (šesto šezdeset eura) / 4.972,77 HRK (četiritisuće devetsto sedamdeset dvije kune i sedamdeset sedam lipa)[1], koju je dužan platiti u roku 15 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti, te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o zaštitnoj mjeri na način da se, na temelju čl. 58. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju 2 (dva) mjeseca, u koju se, na temelju čl. 130. st. 9. Prekršajnog zakona, uračunava vrijeme za koje je vozačka dozvola bila privremeno oduzeta.

II. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, okr. D.B. se oslobađa obveze naknade troškove žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. D.B. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 53. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 10.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju tri mjeseca, u koje vrijeme se uračunava izrečena mjera opreza.

 

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne i zaštitne mjere. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4. Prigovor je osnovan.             

 

5. Prije svega, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja pobijanog prekršajnog naloga, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okrivljeniku prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma, blaži za ovog okrivljenika.

 

6. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.) po kojem je okrivljenik proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 53. st. 3. tog Zakona, osim kazne zatvora do 60 dana, propisivao i novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 53. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) sada je, osim kazne zatvora do 60 dana, propisana i novčana kazna od 1.320,00 do 2.650,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.

 

7. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

8. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 3. ožujka 2020., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okr. D.B. (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okrivljeniku prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

9. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu podnesenog prigovora. Okrivljenik u prigovoru priznaje počinjenje prekršaja, dao je obećanje da se isto neće ponoviti, ističe prekršajnu neosuđivanost te  da je zaposlen kao vozač motornog vozila – dostavljač, a radi u obrtu za prijevoz te kao dokaz dostavlja presliku ugovora o radu na neodređeno vrijeme iz kojeg je vidljivo da je okrivljenik po zanimanju vozač motornog vozila - dostavljač te obavlja terenski posao i da prima plaću u bruto iznosu 3.276,00 kn.

 

10. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj drugostupanjski sud smatra da je okrivljeniku, s obzirom da je relevantnim dokumentima dokazao da je lošeg imovnog stanja, odnosno da ima mala novčana primanja, izrečena previsoka novčana kazna. Po ocjeni ovog suda, navedena okolnost, uz okolnosti da je okrivljenik priznao počinjenje prekršaja, izrazio kajanje te da iz stanja spisa ne proizlazi da bi okrivljenik do sada bio prekršajno osuđivan, zajedno čine posebno izražene olakotne okolnosti, koje daju punu osnovu za primjenu instituta ublažavanja kazne i ovaj sud smatra da se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići i blažom novčanom kaznom od zakonom propisane.

 

11. Stoga je ovaj sud primijenio odredbe o ublažavanju kazne i za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u visini 660,00 eura, koja je, po ocjeni ovog suda, primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

 

12. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud je imao na umu da je okrivljenik proglašen krivim što se kretalo motornim vozilom brzinom koja je za 56 km/h veća od dopuštene, koje ponašanje, već zbog same svoje težine i stupnja ugrožavanja sudionika u prometu, upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa. Stoga je prvostupanjsko tijelo osnovano i u skladu sa zakonom izreklo zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

13. Međutim, cijeneći da u spisu nema podataka da bi okrivljenik do sada bio osuđivan za prekršaje iz oblasti sigurnosti prometa na cestama, a niti to izdavatelj prekršajnog naloga ističe u obrazloženju prekršajnog naloga kao i cijeneći da je okrivljenik, uz prigovor, dostavio potvrdu poslodavca iz koje proizlazi da je okrivljenik vozač motornog vozila – dostavljač po zanimanju, ovaj sud smatra da je zaštitna mjera po prvostupanjskom tijelu primijenjena u predugom trajanju te da će se svrha zaštitne mjere ostvariti i njezinom primjenom u kraćem trajanju.

14. Stoga je ovaj sud, uvažavajući sve navedeno, primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 2 mjeseca, dakle u trajanju vrlo blizu minimalno zakonom propisanog, smatrajući da će se i u naznačenoj duljini trajanja ove zaštitne mjere postići svrha zaštitnih mjera iz čl. 51. Prekršajnog zakona i da će dostatno preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

15. Stoga je pobijani prekršajni nalog trebalo preinačiti na način da se predmetna zaštitna mjera smanji trajanje izrečene zaštitne mjere, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove presude.

16. Odlučujući o troškovima prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, ovaj sud je okrivljenika oslobodio obveze naknade istih, jer prethodno navedena okolnost lošeg imovnog stanja okrivljenika upućuju na zaključak da bi plaćanjem troškova žalbenog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

17. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. (t. I. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

Zagreb, 14. lipnja 2023.

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, PprP Split u 2 ovjerena prijepisa: za spis i okrivljenika.