VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

631

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, mr. sc. Inge Vezmar Barlek, Dijane Vidović i Ante Galića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, povodom prijedloga S. P., u postupku ocjene zakonitosti općeg akta Općinskog vijeća Općine Sali, na sjednici održanoj 21. ožujka 2022.

presudio je

Ukida se Odluka o popisu nerazvrstanih cesta na području Općine Sali (Službeni glasnik Općine Sali broj 6/20), u točki 105. tablice koja sadrži popis nerazvrstanih cesta na području naselja S. i naselja Z. koja glasi:

»

«

Obrazloženje

1. Zemljišnoknjižna vlasnica z.k.č. 7238 iz z.k.ul 1593 k.o. S., nakon što je rješenjem ovog Suda bio obustavljen postupak ocjene zakonitosti Odluke o utvrđenju nerazvrstanih cesta na području katastarske općine Sali (Službeni glasnik Općine Sali, broj 4/16), u dijelu pod točkom 104. tablice s popisom čestica, podnijela je novi prijedlog kojim osporava Odluku o popisu nerazvrstanih cesta na području Općine Sali (Službeni glasnik Općine Sali broj 6/20, dalje: Odluka) i to stavku 105. na stranici 18. ove Odluke, jer tvrdi da se radi o zemljištu koje je u naravi dvorište njezine kuće na kojem se nalazi septička jama i zid.

1. Zemljišnoknjižna vlasnica z.k.č. 7238 iz z.k.ul 1593 k.o. S., nakon što je rješenjem ovog Suda bio obustavljen postupak ocjene zakonitosti Odluke o utvrđenju nerazvrstanih cesta na području katastarske općine Sali (Službeni glasnik Općine Sali, broj 4/16), u dijelu pod točkom 104. tablice s popisom čestica, podnijela je novi prijedlog kojim osporava Odluku o popisu nerazvrstanih cesta na području Općine Sali (Službeni glasnik Općine Sali broj 6/20, dalje: Odluka) i to stavku 105. na stranici 18. ove Odluke, jer tvrdi da se radi o zemljištu koje je u naravi dvorište njezine kuće na kojem se nalazi septička jama i zid.

2. U prijedlogu navodi da je u tijeku postupak obnove zemljišne knjige, da je Općina S. dio njezine uknjižene z.k.č. 7238 (stara izmjera) upisane u z.k.ul. 1593 k.o. S., u postupku nove izmjere pripojila pomorskom dobru, tako povećala površinu pomorskog dobra te potom pobijanom Odlukom izvlastila dio njezine parcele na kojoj parkira vozilo, na kojoj je njezina septička jama i ogradni zid, a koji dio nije nerazvrstana cesta, već bijeli put koji se koristi za prolaz pješaka i to po dozvoli podnositeljice. Ističe i to da njezina parcela graniči s pomorskim dobrom pa je ona stranka postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra te zaključuje da na pomorskom dobru nitko ne može steći vlasništvo. Pojašnjava da je njezin otac, kada je gradio kuću, koja je sada legalizirana, pristup gradilištu osigurao preko susjednih parcela jer javnog pristupa nije bilo te da je njezin suprug od ostatka građevnog materijala (kamena) formirao ogradni zid i uredio prilaz kući. Navodi i to da je tek 2004. Općina S. počela uređivati šetnicu uz more i da bijeli put na dijelu njezine nekretnine nema nikakve signalizacije i po svojim tehničkim karakteristikama ne predstavlja građevinu koja omogućuje prometovanje po njoj. Predlaže ukinuti Odluku u dijelu koja se odnosi na dio čestice zemljišta u njezinom vlasništvu, konkretno stavku 105. tablice koja sadrži popis čestica na kojima se prostire nerazvrstana cesta, koja je proglašena osporenom Odlukom.

3. U svojem očitovanju donositelj akta, po svojem pročelniku, osporava navode podnositeljice, ističe da je Odluka važeća te pojašnjava da je, još 1960-ih, tadašnja Poljoprivredna zadruga izgradila put koji prati obalnu crtu oko rta B. u S. na k.č. 7184/2, koja čestica se vodi kao pomorsko dobro i upisana je u z,k,ul. br. 1582 k.o. S.. Podnositelja je vlasnica z.k.č. 7238 (stara izmjera) upisane u z.k.ul. 1593 k.o. S., ali je nasipavanjem proširila postojeći put na svoje zemljište pa je novom katastarskom izmjerom samo evidentirano stvarno stanje puta, sada označen kao k.č. 20844 k.o. S., s čim u vezi je u tijeku postupak određivanja nove granice pomorskog dobra. Bespravnom gradnjom kuće i nasipavanjem bila je ugrožena obalna crta pa je na intervenciju lučke kapetanije izgrađen nasip koji je podnositeljica iskoristila za izgradnju spusta u more i uređenje privatne plaže. Donositelj Odluke se poziva na odredbe Zakona o cestama te Ustavne i Konvencijske mogućnosti ograničavanja vlasničkih prava u svrhu zaštite javnog interesa. Smatra da je prijedlog nepravovremen i u svakom slučaju neosnovan. Predlaže ga odbiti.

4. Prijedlog je osnovan.

4.a Osporeni dio Odluke glasi:

»

 

 

 

«

5. Povodom prijedloga, a ne zahtjeva, sud je po službenoj dužnosti proveo ovaj postupak. Stoga prigovori donositelja o nepravovremenosti zahtjeva nisu relevantni, a valja napomenuti da se pri postupanju po zahtjevu stranke rok za pokretanje postupka računa od dostave pojedinačne odluke utemeljene na općem aktu, a ne od objave općeg akta koji se osporava.

6. Predmetna Odluka je donesena po Općinskom vijeću Općine Sali na temelju odredbe članka 107. stavka 3. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 dalje: ZoC) i članka 30. Statuta Općine Sali (»Službeni glasnik Općine Sali«, broj 2/16) dana 23. listopada 2020. i na snazi je.

7. Navedena, odredba ZoC-a obvezuje jedinicu lokalne samouprave da vodi evidenciju nerazvrstanih cesta na svojem području pa ova odredba čini valjanu pravnu osnovu za donošenje Odluke kojom se utvrđuje popis nerazvrstanih cesta.

8. Da bi se neka površina mogla utvrditi nerazvrstanom cestom mora zadovoljiti kriterije iz ZoC-a, koji definiraju pojam nerazvrstane ceste, dakle, mora biti izgrađena kao cesta koja služi za promet vozilima i koju svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koja nije razvrstana kao javna cesta u smislu ovoga Zakona. Nerazvrstane ceste udovoljavaju zakonskom određenju ako povezuju naselja i gradove, područja unutar naselja, ako čine terminale i okretišta vozila javnog prijevoza, ako su pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina. Uz svrhu koja određuje pojam, zakon određuje da nerazvrstanu cestu čini cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), zatim, građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo). Nerazvrstana cesta obuhvaća i zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, prometnu signalizaciju (okomita, vodoravna i svjetlosna) i opremu za upravljanje i nadzor prometa, kao i javnu rasvjetu i opremu ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

9. Međutim, s obzirom na to da se, prema članku 131. ZoC-a, nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.), koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, za ocjenu je li jedinica lokalne samouprave, udovoljavajući svojoj obvezi evidentiranja nerazvrstanih cesta mogla ranije izgrađeni put uvrstiti u popis nerazvrstanih cesta, relevantna je definicija pojma nerazvrstane ceste iz prethodnih zakona o cestama.

10. Predmetni put koji se nesporno prostire dužinom k.č. 7184/2, sada k.č. 20844 k.o. S., a izgrađen je, kako to proizlazi i iz podnesaka podnositeljice, 60-godina prošlog stoljeća i u naravi je zatečen kao put – javno dobro u općoj uporabi na pomorskom dobru na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.). Površina puta u dijelu kojim, po novoj izmjeri, ulazi u parcelu podnositeljice nastao je nasipavanjem pomorskog dobra pa je u tijeku i postupak utvrđenja granice pomorskog dobra.

11. Prema podacima predmetnog spisa, fotografija terena, prerisa katastarskog plana i uvida u podatke o namjeni i kulturi zemljišta proizlazi da se radi o pošljunčanom putu koji se prostire uz obalnu liniju na k.č.7184/2 k.o. Sali, a koji put udovoljava kriterijima za evidentiranje nerazvrstane ceste prema odredbi članka 14. Zakona o cestama (»Narodne novine« br. 29/84., 47/86., 24/87., 47/89., 20/90., 42/90.), koji je prethodio Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.). Iz navedene odredbe Zakona iz 1984., proizlazi da se nerazvrstanom cestom smatra površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava i sl.).

12. Prijedlogom je ukazano na nezakonitost Odluke u dijelu tablice koja sadrži popis nerazvrstanih cesta na području Općine S. i naselja Z., konkretno točke 105. tablice, jer zahvaća i dio čestice koja je u vlasništvu podnositeljice. Pod točkom 105 evidentirana je, kao nerazvrstana cesta, čestica zemljišta označena kao k.č. 20844 k.o. S. (nova oznaka čestice), a formirana je od dijela pomorskog dobra (k.č. 7184/2), kojim se prostire predmetni put i dijela podnositeljičine k.č. 7238, koja je upisana u posjedovnom listu broj 456, u površini od 749 m², od čega je 608 m² upisano kao pašnjak, a 141 m² kao kuća (legalizirana rješenjem od 28. veljače 2014).

13. Iz dokumentacije navedene u točki 9. ove presude, proizlazi da dio k.č. 7238 k.o. S., u javnim knjigama nije evidentiran ni kao put ni kao cesta, a donositelj nije dokazao da je do proširenja postojećeg puta na zemljište u vlasništvu podnositeljice došlo prije stupanja na snagu Zakona o cestama iz 2011.

14. Osim toga, iz dokumentacije koju je u spis dostavio i donositelj predmetnog općeg akta proizlazi da je u tijeku obnova zemljišne knjige, da je pri izlaganju katastarskog operata u tu svrhu, podnositeljica osporila među između svoje parcele i novoformirane k.č. 20844 – pomorskog dobra čije granice još nisu utvrđene pa je, povodom njezinog prigovora, u katastarskom operatu ta međa označena spornom. Prigovor kojim je tražila ucrtavanje međe po staroj granici k.č. 7238 i k.č. 7184/2 k.o. S., je odbijen jer udovoljenje takvom zahtjevu nije predmet postupka tehničke reambulacije, a međa je označena spornom.

15. Iz svega navedenog proizlazi da je predstavničko tijelo Općine S. prekoračilo svoje ovlasti iz članka 107. stavka 3. u vezi s člankom 131. ZoC-a, jer nije imao zakonske osnove dio k.č. 7238 k.o. Sali, uvrstiti u popis nerazvrstanih cesta na svojem području, prije nego li se utvrdi granica pomorskog dobra, uredi pitanje sporne međe i namjene dijela zemljišta podnositeljice.

16. Radi toga je točka 105. tablice iz Odluke o popisu nerazvrstanih cesta na području Općine Sali (Službeni glasnik Općine Sali broj 6/20), koja se odnosi na novoformiranu česticu k.č. 20844 k.o. S., površinu koje čini čestica pomorskog dobra uvećana za dio neutvrđene površine čestice k.č. 7238 k.o. S. u vlasništvu podnositeljice, ocjenjena nezakonitim pa je predmetnu Odluku u tom dijelu valjalo ukinuti.

17. Slijedom navedenog je, na temelju odredbe članka 86. stavka 3. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

Poslovni broj: Usoz-158/20-13
Zagreb, 21. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović, v. r.