Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Republika Hrvatska Županijski sud u Rijeci Žrtava fašizma 7 51000 Rijeka |
Poslovni broj Gž Ovr-86/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja V. P. d.o.o. S., OIB: ..., kojeg zastupa direktor N. I., te punomoćnik M. P., odvjetnik iz S., protiv ovršenika K. d.o.o. u stečaju, K. S., OIB: ..., zastupanog po stečajnom upravitelju Z. M. iz S., OIB: ..., te po punomoćniku N. B., odvjetniku iz S., radi ovrhe na nekretninama, rješavajući žalbu ovrhovoditelja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-1367/19 (prije Ovr-5448/16), od 9. studenog 2021., 2. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-1367/19 (prije Ovr-5448/16), od 9. studenog 2021.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja, u točki I. izreke, obustavljena je ovrha određena rješenjem o ovrsi, pod poslovnim brojem Ovr-5448/16 (novi broj Ovr-1367/19), od 18. studenog 2016., te su ukinute sve provedene ovršne radnje. Točkom II. izreke određeno je brisanje zabilježbe ovrhe pod poslovnim brojem Z-30462/2016, na nekretnini upisanoj u zk.ul broj ..., poduložak broj ..., na čest.zem. ..., k.o. S., i to 164. udio prava građenja: 46/26946 Etažno vlasništvo (E-164), dijela zgrade sagrađene na pravu građenja na čest.zem. ... „F. – L.“, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom uredskog prostora br. 20, na I. katu, ukupne površine 45,39 m2.
2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih zakonom dopuštenih žalbenih razloga.
3. U žalbi u bitnom navodi da na mrežnim stranicama FINA-e nije nikada bio objavljen poziv za plaćanje predujma, slijedom čega da nije bilo osnove za donošenje rješenja o obustavi ovrhe. Smatra da je sud prvog stupnja bio dužan pozvati ovrhovoditelja da u smislu čl. 14. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda, dalje OZ) uplati predujam, te da bi tek u toj situaciji, ukoliko ovrhovoditelj ne bi platio predujam, bilo elemenata za primjenu odredbe čl. 72. st. 2. OZ-a. U tom pravcu nadodaje da sve i da predujam nije plaćen, da to nije razlog za obustavu ovrhe, jer da se prodaja nekretnine ne mora nužno provesti putem Agencije, budući da odredbe OZ-a poznaju i druge načine prodaje (neposrednu pogodbu, dražbu pred sudom). Predlaže žalbu usvojiti i pobijano rješenje ukinuti.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja, te sadržaja stanja u spisu proizlazi da je rješenjem o ovrsi, poslovni broj Ovr-5448/16, od 18. studenog 2016., određena ovrha na nekretnini ovršenika (iz točke II izreke pobijanog rješenja) radi naplate novčanog potraživanja ovrhovoditelja. Sud je zaključkom od 26. siječnja 2021. odredio prodaju predmetne nekretnine i uvjete prodaje, te je zaključak o prodaji, zajedno sa prijedlogom i rješenjem o ovrsi, zahtjevom za prodaju, te zemljišnoknjižnim izvatkom, dostavljen FINI na provedbu elektroničke dražbe. Dana 4. veljače 2021. FINA je obavijestila sud da je postupila po zaprimljenom zahtjevu, te da je 2. veljače 2021. na svojim mrežnim stranicama objavila poziv za uplatu predujma za pokriće troškova provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom, ostavljajući ovrhovoditelju rok od osam (8) dana izvrši uplatu predujma. Dana 3. ožujka 2021. FINA je obavijestila sud da na računu Agencije nije evidentirana uplata ovrhovoditelja na ime predujma za pokriće troškova prodaje, te je predložila da je sud izvijesti o daljnjem postupanju. Navedeni dopis FINA je ponovila 7. travnja 2021., te ponovno predložila sudu da je izvijesti o daljnjem postupanju u predmetnom postupku. Po primitku navedenih dopisa prvostupanjski sud je obustavio predmetnu ovrhu pozivom na čl. 72. st. 2. OZ-a, uz obrazloženje da je zbog neuplate predujma za pokriće troškova prodaje onemogućeno provođenje elektroničke javne dražbe.
7. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je obustavio predmetnu ovrhu, budući da osnovanost te odluke proizlazi iz odredbe čl. 94.a st. 5. OZ-a i čl. 9. st. 4. Pravilnika o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (Narodne novine broj 156/14, dalje Pravilnik).
8. Naime, odredbom čl. 95.a st. 1. OZ-a propisano je da prodaju nekretnine provodi Agencija. Zahtjev za prodaju Agenciji dostavlja sud, s tim da oblik i sadržaj zahtjeva za prodaju propisuje pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.
9. U odredbi čl. 95.a st. 4. OZ-a nadalje stoji da Agencija ima pravo tražiti predujam za pokriće troškova koje će imati u vezi s prodajom nekretnine. Predujam je Agenciji dužan platiti ovrhovoditelj u roku od osam dana od dana dostave poziva na uplatu. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne predujmi troškove, Agencija neće provesti prodaju nekretnine, nego će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.
10. Prema članku 9. st. 1. Pravilnika, ako Agencija utvrdi da je moguće postupiti po zahtjevu za prodaju objavit će na svojim mrežnim stranicama poziv na uplatu predujma za pokriće troškova provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom, a prema st. 4. toga članka, ako ovrhovoditelj u propisanom roku ne izvrši u cijelosti uplatu predujma iz stavka 1. toga članka Agencija neće provesti prodaju te će o tome u roku od 8 dana obavijestiti sud.
11. Budući da iz sadržaja stanja spisa proizlazi da je poziv za uplatu predujma objavljen na mrežnim stranicama Agencije 2. veljače 2021., to je zaključak ovog suda da je Agencija kao javnopravno tijelo u cijelosti postupila u skladu s navedenim podzakonskim propisom, te da je stoga neosnovana tvrdnja ovrhovoditelja da poziv za plaćanje predujam ne bi bio objavljen.
12. Međutim, pravilno ovrhovoditelj tvrdi da sankcija u vidu obustave ovrhe nije propisana Pravilnikom. Naime, Pravilnik je provedbeni propis, pa stoga njegove odredbe niti ne mogu propisivati takve sankcije, već tu materiju reguliraju odredbe OZ-a, i to u konkretnom slučaju odredba čl. 95.a st. 4. OZ-a, u kojoj izričito stoji da ako ovrhovoditelj u ostavljenom roku ne predujmi troškove prodaje, da Agencija neće provesti prodaju nekretnine, nego da će o tome obavijestiti sud, a da će sud u tom slučaju obustaviti ovrhu.
13. S obzirom da je Agencija u konkretnom slučaju obavijestila sud prvog stupnja da ovrhovoditelj nije izvršio uplatu predujma za pokriće troškova prodaje elektroničkom dražbom, što ovrhovoditelj svojim žalbenim tvrdnjama nije s uspjehom osporio, to je valjano prvostupanjski sud postupio kada je obustavio ovrhu, jer se bez uplate predujma daljnja provedba ovrhe (prodaja nekretnina ovršenice) ne može provesti.
14. Okolnost što se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju pozvao na odredbu čl. 72. st. 2. OZ-a, umjesto na odredbu čl. 95.a st. 4. OZ-a, ne dovodi do drugačije odluke ovog suda, jer bi pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo na jednak način odlučiti o obustavi predmetne ovrhe.
15. Naime, nije u pravu ovrhovoditelj kada tvrdi da ga je sud prije donošenja pobijanog rješenja trebao pozvati da u smislu čl. 14. st. 2. OZ-a uplati predujam za pokriće troškova prodaje predmetne nekretnine pred Agencijom, budući da odredba čl. 95.a st. 4. OZ-a, kao „lex specialis“, derogira primjenu odredbe čl. 14. st. 2. OZ-a kada je riječ o prodaji nekretnine elektroničkom javnom dražbom.
16. Žalbeni navodi ovrhovoditelja da se prodaja predmetne nekretnine ovršenika može provesti neposrednom pogodbom ili putem dražbe pred sudom nisu osnovani, jer donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine broj 93/14, ZIDOZ 93/14), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015., prodaja nekretnina u ovršnom postupku obavlja se isključivo elektroničkom javnom dražbom (čl. 97. OZ-a – čl. 45. ZIDOZ 93/14), dakle napušten je institut prodaje usmenom javnom dražbom pred sudom, dok je prodaja neposrednom pogodom i dalje dopuštena, ali za njezinu realizaciju potrebno je da se ispune uvjeti iz čl. 97. st. 6. i 7. OZ-a, što u konkretnom slučaju nije ostvareno.
17. Slijedom navedenog, žalba ovrhovoditelja nije utjecala na drugačiju odluku ovog suda, pa je istu valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijano rješenje potvrditi pozivom na čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ.a, na način kako je odlučeno u izreci ovog rješenja.
U Rijeci 2. ožujka 2022.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.