Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                        Gž-71/2020-2

  

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

  

                            Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, kao predsjednika vijeća, Jagode Renje kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića kao člana vijeća,   u pravnoj stvari tužitelja  P. C. d.o.o. V. G. (OIB:…), koje zastupaju punomoćnici odvjetnici O. d. R. &. R. iz Z., protiv tuženika: 1.  N. G. (OIB:…) iz M. B. i 2. A. L. (OIB:…) iz Z. B., koje zastupaju punomoćnici M. S. i I. H. S., odvjetnici u Z., radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj P-463/2019 od 28. studenoga 2019. godine, u sjednici održanoj dana 14. ožujka 2022. godine

 

r i j e š i o   j e

  

                            Uvažava se žalba tužitelja te se ukida presuda Općinskog suda u Zlataru broj P-463/2019 od 28. studenoga 2019. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

  

Obrazloženje

  

1.                              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da ugovor o darovanju nekretnina kojeg su zaključili tuženici (N. G. kao darovatelj i A. L. kao obdarenica) dana 19. prosinca 2017. godine, predmet kojega je nekretnina označena kao čest. br. 1608/2 K.O. O. - etažno vlasništvo E-9 (spremište od 2,89 m²) i E-27 (stan od 73,84 m²), gubi pravni učinak prema tužitelju u dijelu u kojem je to potrebno za namirenje njegovog potraživanja prema tuženiku N. G. u iznosu od 777.789,09 kn s pripadajućim kamatama, kao i u dijelu kojim je zatraženo da su tuženici dužni trpjeti namirenje tražbine tužitelja iz opisane nekretnine (točka I. izreke),  te je obvezan tužitelj naknaditi tuženicima parnični trošak od 43.477,50 kn (točka II.).

 

2.                             Protiv ove presude žalbu je izjavio tužitelj, pobijajući je iz svih žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/14,70/19,  dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu navoda žalbe, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

3.                             Žalba je osnovana.

 

4.                             U ovoj pravnoj stvari tužitelj kao vjerovnik pobija ugovor o darovanju kojega su dana 19. prosinca 2017. godine  zaključili njegov dužnik - tuženik N. G., kao darovatelj  i tužena ad 2. A. L., kao obdarenica, u dijelu u kojem je to potrebno za namirenje tužiteljevog potraživanja prema N. G., odnosno do visine od 777.789,09 kn s pripadajućim kamatama, te traži pravo na namirenje svog potraživanja iz nekretnina koje su bile predmetnom toga ugovora.

 

5.1.                            Svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu, i bez obzira kad je nastalo, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika (članak 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 28/18, dalje: ZOO),  a smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraživanja (članak 66. stavak 2. ZOO). Opće pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, prema tome, jesu: 1. dospjelost tražbine vjerovnika prema dužniku, 2. pravna radnja dužnika, 3. insolventnost dužnika i 4. postojanje oštećenja vjerovnika, time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje.

5.2.                             Ove opće pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno, a zajedno s njima mora biti ispunjena i jedna od posebnih pretpostavki iz članka 67. ZOO. 

 

6.                            Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev nalazeći da je pravna radnja koja se pobija (ugovor o darovanju od 19. prosinca 2017. godine) poduzeta prije dospjelosti tražbine tužitelja (u lipnju 2018. godine i kasnije), zbog čega da nije ispunjena jedna od općih pretpostavki za pobijanje navedene radnje.

 

7.                             Međutim, prema zaključku donesenom na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog on line dana 5. studenoga 2020. godine – pravna radnja dužnika može se pobijati i u situacijama kada je tražbina dospjela nakon zaključenja pobijanog pravnog posla, kao što je slučaj u ovoj konkretnoj situaciji.

 

8.                            Kako zbog pogrešnog pravnog shvaćanja prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao da li je ispunjene ostale opće pretpostavke za pobijanje pravne radnje dužnika, odnosno nije utvrđeno da li je nastupila insolventnost dužnika odnosno oštećenje vjerovnika, kao i postoje li i posebne pretpostavke za traženo pobijanje, činjenično stanje ostalo je pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a time i materijalno pravo, za sada, pogrešno primijenjeno, pa je uvažavanjem žalbe tužitelja pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na  ponovno suđenje (članak 370. stavak 1. ZPP).

 

              9.                            U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi sve odlučne činjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva tužitelja za pobijanje spornog ugovora o darovanju i prava tužitelja za namirenje na nekretninama koje su predmetnom toga ugovora, u tom pravcu izvesti će sve do sada predložene dokaze, koje će sveobuhvatno analizirati i ocijeniti, nakon čega će biti u mogućnosti o zahtjevima tužitelja donijeti novu i na zakonu utemeljenu presudu.             

                           

 

                             Šibeniku, 14. ožujka 2022. godine