NN 21/2022 (18.2.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti

HRVATSKI SABOR

226

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. veljače 2022.

Klasa: 011-02/22-02/16 Urbroj: 71-10-01/1-22-2 Zagreb, 16. veljače 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Članak 1.

U Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13., 39/15., 130/17. i 118/18.) u članku 4. točka 6. mijenja se i glasi:

»6. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a uključuje postrojenja za predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje, dugoročno skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske, uključujući i središnje skladište te radioaktivnog otpada koji nije nastao na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona«.

Točka 23. mijenja se i glasi:

»23. izloženi radnik jest osoba, samozaposlena ili koja radi za poslodavca, za koju postoji vjerojatnost da tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearne djelatnosti, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili radne aktivnosti bude ozračena iznad granica ozračenja propisanih za pojedinog stanovnika«.

Članak 2.

U članku 16. stavku 9. zarez i riječi: »kao odvojeni i tajni dokument u skladu s propisima o tajnosti podataka« brišu se.

Članak 3.

Iza članka 50. dodaju se naslov iznad članka i članak 50.a koji glase:

»Upravljanje, dugoročni nadzor i održavanje zatvorenog odlagališta

Članak 50.a

(1) Za zatvaranje odlagališta obvezna je prethodna suglasnost Ministarstva.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje se odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

(3) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško obavlja upravljanje, dugotrajnu kontrolu i održavanje zatvorenog odlagališta u skladu s uvjetima utvrđenima u izvješću sigurnosne studije za zatvoreno odlagalište.

(4) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško osigurava provedbu programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu nakon zatvaranja odlagališta te izvješćuje Ministarstvo.

(5) Obvezni sadržaj programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu nakon zatvaranja odlagališta propisuje ministar pravilnikom o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(6) Izvještaj o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta dostavlja se Ministarstvu jednom godišnje u pisanom i elektroničkom obliku.

(7) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško neodgodivo izvješćuje inspekciju Ministarstva ako su tijekom provedbe praćenja stanja radioaktivnosti okoliša izmjerene vrijednosti iznad uobičajenih fluktuacija, odnosno ako brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta prelazi 300 nSv/h.

(8) Obvezni sadržaj izvješća iz stavaka 6. i 7. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

Članak 4.

Naslov iznad članka 51. briše se.

Članak 5.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško smije započeti sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nakon ishođenja odobrenja iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Članak 6.

Iza članka 51. dodaju se naslov iznad članka i članak 51.a koji glase:

»Krajnja odgovornost za financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva

Članak 51.a

(1) Republika Hrvatska ima krajnju odgovornost za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva te iskorištenih izvora koji su nastali na njezinu teritoriju.

(2) Odgovornost za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske, a čiji prouzročitelji i/ili vlasnici nisu poznati ili ako su poznati, ali ne plaćaju naknadu zbrinjavanja, propisana je zakonom kojim se uređuje rad Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

(3) Ako prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i istrošenog goriva nastalog na teritoriju Republike Hrvatske zbog stečaja, likvidacije ili drugog razloga ne može osigurati sredstva za njegovo zbrinjavanje, sredstva će se osigurati iz državnog proračuna u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(4) Ako nositelj odobrenja, vlasnik i/ili posjednik iskorištenog izvora postane nesolventan ili prestane poslovati, sredstva za zbrinjavanje iskorištenog izvora osigurat će se u državnom proračunu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(5) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih troškova izvršenog zbrinjavanja, a radi osiguranja naplate troškova zbrinjavanja te na temelju ovoga Zakona stječe zakonsko založno pravo nad nekretninama i pokretninama prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, odnosno nositelja odobrenja, vlasnika i/ili posjednika iskorištenog izvora.

(6) Nadležan zemljišnoknjižni sud provest će uknjižbu založnog prava iz stavka 5. ovoga članka u korist Republike Hrvatske.

(7) Odredbe ovoga članka odnose se i na pravne osobe nad kojima se provodi stečajni postupak, kao i na nekretnine u vlasništvu tih pravnih osoba, pri čemu se troškovi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva nastalog na teritoriju Republike Hrvatske te iskorištenih izvora smatraju troškovima stečajnog postupka.

(8) Za zbrinjavanje izvora bez posjednika odgovorna je Republika Hrvatska.

(9) Ako se vlasnik izvora iz stavka 8. ovoga članka utvrdi naknadno, Republika Hrvatska ima pravo na povrat troškova zbrinjavanja u skladu sa zakonom.«.

Članak 7.

Naslov iznad članka 52. i članak 52. brišu se.

Članak 8.

Članak 66. mijenja se i glasi:

»(1) Nositelji odobrenja snose primarnu odgovornost za provedbu nuklearnog osiguranja radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala, nuklearnih postrojenja i postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te snose troškove njihove provedbe.

(2) Nositelji odobrenja koji djelatnost obavljaju sa zatvorenim radioaktivnim izvorima 1., 2. i 3. kategorije, nuklearnim materijalima I., II. i III. kategorije i djelatnost sa nisko, srednje i visoko radioaktivnim otpadom dužni su izraditi Plan nuklearnog osiguranja i provoditi mjere nuklearnog osiguranja za postrojenja i djelatnosti u skladu s Planom.

(3) Plan nuklearnog osiguranja i sve njegove izmjene rješenjem odobrava Ministarstvo.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

(5) Vrsta i opseg mjera nuklearnog osiguranja određuju se u Planu nuklearnog osiguranja na temelju kategorija nuklearnih materijala i radioaktivnih izvora koji su potencijalna meta neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže te mogućih učinaka i posljedica zlouporabe, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na informiranosti o rizicima kao što su stupnjevit pristup i obrana po dubini u nuklearnom osiguranju, a osim navedenog, vrsta i opseg mjera nuklearnog osiguranja u Planu nuklearnog osiguranja za nuklearna postrojenja temelje se i na dokumentu Prijetnja predviđena projektnom osnovom.

(6) Sastavni dio Plana nuklearnog osiguranja je Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja, a sastavni dio Plana nuklearnog osiguranja za nuklearna postrojenja je i Plan kibernetičke sigurnosti.

(7) Ministarstvo je dužno na temelju procjene prijetnje izraditi dokument Prijetnja predviđena projektnom osnovom te je povremeno ili u slučaju iznenadne promjene sigurnosne situacije ažurirati.

(8) Ministarstvo je dužno izraditi dokument Prijetnja predviđena projektnom osnovom za prijevoz nuklearnog materijala koji se koristi u radu nuklearnih postrojenja.

(9) Dokumente iz stavaka 7. i 8. ovoga članka Ministarstvo dostavlja nositeljima odobrenja za nuklearne djelatnosti.

(10) Ako dođe do promjene dokumenta Prijetnja predviđena projektnom osnovom, nositelji odobrenja za nuklearne djelatnosti moraju ažurirati Plan nuklearnog osiguranja, a svaka promjena ili dodatak Planu nuklearnog osiguranja dostavlja se na suglasnost i odobrenje Ministarstvu.

(11) Na određenim radnim mjestima u nuklearnim postrojenjima mogu raditi samo osobe koje ispunjavaju opće uvjete propisane ovim Zakonom i za koje ne postoje sigurnosne zapreke, čije se nepostojanje utvrđuje provedbom temeljne sigurnosne provjere u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju sigurnosne provjere.

(12) Nositelj odobrenja dužan je o vanjskim izvođačima, koji moraju ishoditi certifikat poslovne sigurnosti te odgovarajuće sigurnosne provjere za pristup klasificiranim podacima za fizičke osobe, izvijestiti nadležno Ministarstvo.

(13) U postupku s klasificiranim podacima i podacima označenim oznakom NEKLASIFICIRANO primjenjuju se mjere i standardi informacijske sigurnosti sukladno propisima kojima se uređuje informacijska sigurnost.

(14) Ministar pravilnikom koji se donosi sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka propisuje vrstu podataka iz ovoga Zakona koji podliježu klasifikaciji u skladu s mjerama i standardima informacijske sigurnosti te kriterije za određivanje stupnjeva tajnosti za sve podatke koji podliježu klasifikaciji.

(15) Ministar pravilnikom o nuklearnom osiguranju propisuje radna mjesta u nuklearnim postrojenjima na kojima mogu raditi samo osobe za koje ne postoje sigurnosne zapreke.

(16) Zahtjev za provođenje temeljne sigurnosne provjere nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji te zahtjev za ishođenje certifikata poslovne sigurnosti podnosi Ministarstvo.«.

Članak 9.

U članku 66.a podstavak 3. mijenja se i glasi:

»− sadržaj Plana nuklearnog osiguranja, uključujući Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja, a u slučaju nuklearnih postrojenja i Plan kibernetičke sigurnosti«.

Članak 10.

U članku 92. stavku 1. iza točke 19. dodaju se točke 19.a i 19.b koje glase:

»19.a zatvori odlagalište bez suglasnosti Ministarstva (članak 50.a stavak 1.)

19.b ne osigura provedbu programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu nakon zatvaranja odlagališta, odnosno ne izvješćuje Ministarstvo o rezultatima ispitivanja praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta na način i u rokovima koje je u postupku izdavanja suglasnosti za zatvaranje odlagališta propisalo Ministarstvo (članak 50.a stavak 4.)«.

Iza točke 22. dodaje se točka 22.a koja glasi:

»22.a obavlja djelatnosti iz članka 66. stavka 2. bez odobrenog Plana nuklearnog osiguranja i svih njegovih izmjena (članak 66. stavak 3.)«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Ministar unutarnjih poslova uskladit će Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (»Narodne novine«, br. 12/18.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a Pravilnik o nuklearnom osiguranju (»Narodne novine«, br. 38/18.) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/21-01/89

Zagreb, 11. veljače 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.