NN 21/2022 (18.2.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

HRVATSKI SABOR

222

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. veljače 2022.

Klasa: 011-02/22-02/12 Urbroj: 71-10-01/1-22-2 Zagreb, 16. veljače 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) u članku 1. stavku 1. iza riječi: »tumača« briše se zarez i dodaje riječ: »i«, a riječi: »i procjenitelja« brišu se.

Članak 2.

U članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Pravomoćan godišnji raspored poslova predsjednik suda dužan je dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda dostavlja se i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, a pravomoćan godišnji raspored poslova županijskog suda i predsjedniku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.«.

Članak 3.

Članak 26.a mijenja se i glasi:

»Visoki kazneni sud Republike Hrvatske:

1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima, osim ako je zakonom propisano drukčije,

2. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca županijskih sudova koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima,

3. rješava sukob nadležnosti između županijskih sudova u prvostupanjskim kaznenim predmetima,

4. obavlja druge poslove određene zakonom.«.

Članak 4.

U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima, a predsjednik Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca županijskih sudova koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske koje je odredio predsjednik tog suda.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može odrediti nadzor nad urednim obavljanjem poslova svih sudaca i svih sudova. Nadzor obavljaju suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odredi predsjednik tog suda.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 5.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»(1) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:

1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,

2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,

3. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,

4. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,

5. postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razum­nom roku,

6. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,

7. poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom,

8. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,

9. poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava,

10. poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda,

11. poslove praćenja naplate sudskih pristojbi,

12. stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti sudaca, službenika i namještenika u sudu,

13. skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu,

14. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,

15. poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,

16. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,

17. davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 7., 9., 10. i 15. ovoga članka.«.

Članak 6.

U članku 35. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Općinski, trgovački i upravni sudovi s 15 ili više sudaca te svi viši sudovi imaju ravnatelje sudske uprave.

(2) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.«.

Članak 7.

U članku 37. stavku 7. riječi: »suci i« brišu se.

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. do 11. koji glase:

»(8) U općinskim sudovima utvrđenima zakonom osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(9) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima iz stavka 8. ovoga članka. Pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke djece, vladati osnovnim znanjima iz područja socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovih područja.

(10) Suce iz stavka 9. ovoga članka, vodeći računa o utvrđenim kriterijima, na vrijeme od pet godina iz reda sudaca tih sudova postavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nakon isteka roka od pet godina sudac može biti ponovno postavljen za suca za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(11) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 9. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 8.

U članku 44.a stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 44. ovoga Zakona Državno sudbeno vijeće dostavlja Predsjedniku Republike Hrvatske koji će o svim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Ako Predsjednik Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja iz stavka 4. ovoga članka, niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno ako u Hrvatskom saboru predloženi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne bude izabran, Državno sudbeno vijeće poništit će javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavom javnog poziva.«.

Članak 9.

U članku 44.c stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane obnašati svoju dužnost, Državno sudbeno vijeće ovlastit će suca tog suda koji će do izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljati poslove sudske uprave.«.

Članak 10.

U članku 72. stavku 1. točka 7. briše se.

Dosadašnje točke 8. do 14. postaju točke 7. do 13.

Članak 11.

U članku 76. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Predsjednik suda donosi pravilnik o unutarnjem redu suda, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Pravilnikom o unutarnjem redu suda utvrđuju se radna mjesta državnih službenika i namještenika u sudu, potreban broj izvršitelja na svakom radnom mjestu, uvjeti za raspored na radno mjesto, opisi poslova radnog mjesta te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada pojedinog suda.«.

Članak 12.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»(1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.«.

Članak 13.

Iza članka 80. dodaje se članak 80.a koji glasi:

»Članak 80.a

(1) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista.

(2) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(3) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(4) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.

(5) Poslovi radnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada.

(6) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.«.

Članak 14.

U članku 86. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5., koji postaju stavci 3. i 4., mijenjaju se i glase:

»(3) Prilikom dodjele predmeta u rad na način propisan stavkom 2. ovoga članka vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta.

(4) Postupak dodjele predmeta u rad sucima uređuje se Sudskim poslovnikom te pravilnikom kojim se uređuje rad u informacijskom sustavu sudova.«.

Članak 15.

Iza članka 86. dodaje se članak 86.a koji glasi:

»Članak 86.a

(1) Predsjednik suda dužan je za svakog suca podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost. Zahtjev se podnosi nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Obnavljanje temeljne sigurnosne provjere provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

(3) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi posebno vijeće koje čini pet sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Postupak izbora članova i način rada ovoga vijeća utvrđuju se Poslovnikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(5) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavještava predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednika neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje temeljne sigurnosne provjere pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 16.

U članku 87. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 17.

U članku 93. stavku 3. riječi: »najmanje jednom godišnje« brišu se.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja sudaca pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 18.

U članku 108. stavku 2. riječ: »stručnog« briše se.

Iza stavka 4. dodaju se novi stavak 5. i stavci 6. do 9. koji glase:

»(5) Državni službenik zaposlen u sudu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita. Poseban stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.

(6) Poseban stručni ispit iz stavka 5. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(7) Državnom službeniku zaposlenom u sudu prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi poseban stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti stručni ispit.

(8) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(9) Zahtjev za produženje roka za polaganje posebnog stručnog ispita iz stavka 8. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.«.

Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 10., mijenja se i glasi:

»(10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored službenika i namještenika zaposlenih u sudovima te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.«.

Članak 19.

U članku 112. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Kriterije za utvrđivanje broja stručnih suradnika koji se raspoređuju u odjele iz članka 37. stavka 8. ovoga Zakona određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 20.

U članku 113. stavku 10. iza riječi: »osobe« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od napada ili otklanjanje opasnosti«.

Iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:

»(11) Poslovi osiguranja osoba, imovine i objekata koje obavljaju službenici pravosudne policije u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju i osiguranje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.«.

Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 12.

Članak 21.

Članak 115. mijenja se i glasi:

»(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu službenici pravosudne policije moraju imati:

1. posebnu zdravstvenu sposobnost,

2. najviše 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema.

(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije prima se u svojstvu vježbenika, neovisno o prethodno ostvarenom radnom stažu.

(3) Za vrijeme vježbeničkog staža službenik pravosudne policije mora završiti osposobljavanje i položiti ispit za zvanje. Službeniku pravosudne policije koji ne završi program osposobljavanja i ne položi ispit za zvanje prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

(4) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje ispita za zvanje produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(5) Zahtjev za produženje roka za polaganje ispita iz stavka 4. ovoga članka podnosi se ministru nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije do isteka toga roka.

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka vježbenik zadržava vježbenički status.

(7) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem, a za vrijeme službe nose posebnu odoru, službenu iskaznicu i značku.

(8) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je na poslovima osiguranja pravosudnih tijela proveo najmanje tri godine.

(9) Osim teških povreda službene dužnosti propisanih zakonom kojim se utvrđuju prava i obveze državnih službenika, teškom povredom službene dužnosti za službenike pravosudne policije smatra se dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu, pri čemu se smatra da je službenik pravosudne policije pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(10) Službenici pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja sudova podliježu temeljnoj sigurnosnoj provjeri.

(11) U slučaju utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka ili nepristajanja na provođenje sigurnosne provjere službenik pravosudne policije rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ako nema odgovarajućeg slobodnog radnog mjesta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje radnopravni odnos državnih službenika o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.

(12) Ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnim pravilnikom propisuje zvanja, znakovlje, odoru i službenu iskaznicu te obuku službenika pravosudne policije.«.

Članak 22.

Članak 116. mijenja se i glasi:

»(1) Posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova službenika pravosudne policije utvrđuje povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Službeniku pravosudne policije koji odbije postupiti po obavijesti o upućivanju na utvrđivanje posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije državna služba prestaje u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti, što se utvrđuje rješenjem o prestanku državne službe.

(3) Službenik pravosudne policije kojem je nadležno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova službenika pravosudne policije upućuje se u roku od 30 dana na ocjenu preostale radne sposobnosti.

(4) Ako se službeniku pravosudne policije iz stavka 3. ovoga članka utvrdi preostala radna sposobnost, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete.

(5) Ako se utvrdi da službenik pravosudne policije nema preostalu radnu sposobnost ili raspored iz stavka 4. ovoga članka nije moguć, a službenik je do izvršnosti rješenja o utvrđivanju preostale radne sposobnosti stekao uvjete za mirovinu, državna služba prestaje mu s danom stjecanja uvjeta za mirovinu.

(6) Službeniku pravosudne policije koji ima preostalu radnu sposobnost, ali ga nije moguće rasporediti na odgovarajuće radno mjesto ili koji nema preostalu radnu sposobnost, a nije stekao uvjete za mirovinu državna služba prestaje danom izvršnosti odluke o preostaloj radnoj sposobnosti.

(7) Pravilnik o mjerilima posebne zdravstvene sposobnosti, postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 23.

Iza članka 116. dodaje se članak 116.a koji glasi:

»Članak 116.a

(1) Službenicima pravosudne policije zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada (povećane opasnosti za život i zdravlje zbog nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenskog rada, rada na državne blagdane i neradne dane i potrebe pripravnosti te izloženosti stresu) svakih 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske.

(2) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne netoplaće koje su ostvarili u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(3) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne netoplaće koje su ostvarili u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(4) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih netoplaća koje su ostvarili u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(5) Obitelj službenika pravosudne policije koji izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih netoplaća službenika.

(6) Ostvarivanje prava iz stavka 5. ovoga članka isključuje ostvarivanje prava obitelji službenika i namještenika na pomoć od tri proračunske osnovice te podmirivanje troškova pogreba iz kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

(7) Službenici pravosudne policije prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom zakonu.«.

Članak 24.

Naziv glave XIV. iznad naslova članka 123. mijenja se i glasi: »STALNI SUDSKI TUMAČI I VJEŠTACI«.

Članak 25.

Članak 123. mijenja se i glasi:

»Stalni sudski tumači tumače odnosno prevode na zahtjev pravosudnih tijela ili stranaka za potrebe postupaka izgovoreni ili pisani tekst s hrvatskog jezika na strani jezik, sa stranog jezika na hrvatski jezik ili sa stranog jezika na drugi strani jezik.«.

Članak 26.

Članak 124. mijenja se i glasi:

»(1) Za stalnog sudskog tumača može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij,

3. vlada odgovarajućim stranim jezikom razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike odnosno druge najviše razine za koju postoji priznat ispit i hrvatskim jezikom,

4. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

5. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja,

6. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 5. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te osoba koja je već imenovana za stalnog sudskog tumača za neki drugi jezik nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

(3) Za stalnog sudskog tumača ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja.

(4) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske tumače dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih tumača.«.

Članak 27.

Iza članka 124. dodaju se članci 124.a, 124.b. i 124.c koji glase:

»Članak 124.a

(1) Stalnom sudskom tumaču privremeno će se zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog tumača:

– ako bez opravdanog razloga ne preuzima dodijeljene poslove,

– ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereni posao po nalogu pravosudnog tijela,

– ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama,

– ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim zbog kaznenog djela počinjenog iz nehaja.

(2) Privremena zabrana izriče se u trajanju od tri mjeseca do godinu dana, osim u slučaju iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka kada se izriče do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.

Članak 124.b

Stalni sudski tumač razriješit će se:

– ako to sam zatraži,

– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,

– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti,

– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,

– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo počinjeno iz nehaja,

– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove,

– ako ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

– ako povrijedi odredbe članka 130. ovoga Zakona,

– ako obavlja poslove stalnog sudskog tumača i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog tumača.

Članak 124.c

(1) Stalne sudske tumače imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. U postupku imenovanja zatražit će se prethodno mišljenje predsjednika nadležnog županijskog suda.

(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih tumača i objavljuje ga na svojoj mrežnoj stranici.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih tumača, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.«.

Članak 28.

Članak 125. mijenja se i glasi:

»Stalni sudski vještaci na temelju svoga stručnog znanja na zahtjev pravosudnih tijela ili za potrebe postupaka pred pravosudnim tijelima izrađuju vještački nalaz i mišljenje (vještačenje) odnosno procjenu kada je to potrebno radi utvrđivanja ili razjašnjenja činjenica koje se utvrđuju u postupku.«.

Članak 29.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»(1) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje,

3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina,

4. vlada hrvatskim jezikom,

5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,

6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja,

7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,

8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti.

(2) Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

(6) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka.«.

Članak 30.

Članak 127. mijenja se i glasi:

»(1) Stalnom sudskom vještaku privremeno će se zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka:

– ako bez opravdanog razloga ne preuzima dodijeljene predmete,

– ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereno mu vještačenje,

– ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama,

– ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela, osim zbog kaznenog djela počinjenog iz nehaja.

(2) Privremena zabrana izriče se u trajanju od tri mjeseca do godinu dana, osim u slučaju iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka kada se izriče do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.«.

Članak 31.

Iza članka 127. dodaju se članci 127.a i 127.b koji glase:

»Članak 127.a

Stalni sudski vještak razriješit će se:

– ako to sam zatraži,

– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,

– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti iz područja za koje je imenovan,

– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,

– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo počinjeno iz nehaja,

– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja,

– ako ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,

– ako povrijedi odredbe članka 130. ovoga Zakona,

– ako obavlja poslove stalnog sudskog vještaka i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka.

Članak 127.b

(1) Stalne sudske vještake imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. U postupku imenovanja zatražit će se prethodno mišljenje predsjednika nadležnog županijskog suda.

(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.«.

Članak 32.

Naslov iznad članka 128. i članci 128. i 129. brišu se.

Članak 33.

(1) U cijelom tekstu Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) riječi: »ministar pravosuđa« i riječi: »Ministarstvo pravosuđa« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »ministar nadležan za poslove pravosuđa« i riječima: »ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa« u odgovarajućem padežu.

(2) U cijelom tekstu Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) riječi: »sudski službenik« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »državni službenik« u odgovarajućem broju i padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34. (NN 16/23)

(1) Za sve suce koji su imenovani i koji obnašaju sudačku dužnost na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a u odnosu na koje nije provedena sigurnosna provjera ili u odnosu na koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina predsjednici sudova dužni su putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 15. ovoga Zakona.

(2) Na postupak podnošenja zahtjeva za provedbu temeljne sigurnosne provjere, dostavu izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka te obavijest o utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka primjenjuju se odredbe članka 15. ovoga Zakona.

Članak 35.

(1) Stalni sudski tumači, stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove do isteka vremena na koje su imenovani odnosno na koje im je dano odobrenje.

(2) Na pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja, vještačenja odnosno procjenjivanja te na stalne sudske procjenitelje imenovane sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje ovaj Zakon te pravilnici iz članaka 27. i 31. ovoga Zakona.

(3) Stalne sudske tumače, stalne sudske vještake i stalne sudske procjenitelje iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za poslove pravosuđa po službenoj će dužnosti uvrstiti u jedinstveni popis stalnih sudskih tumača, stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja koji će se objaviti na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Postupci imenovanja stalnih sudskih tumača, stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.).

(5) Stalni sudski vještaci i stalni sudski tumači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. U postupku imenovanja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ispituje postojanje uvjeta propisanih ovim Zakonom, a osobe u odnosu na koje se utvrdi ispunjenost propisanih uvjeta nisu dužne polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, obaviti stručnu obuku niti položiti prisegu.

Članak 36.

(1) Pravilnik iz članka 15. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnike iz članaka 7., 12., 17., 18., 21., 22., 27. i 31. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske uskladit će s odredbama ovoga Zakona Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članaka 21., 22., 27. i 31. ovoga Zakona ostaju na snazi:

– Pravilnik o zvanjima, znakovlju i uvjetima postavljanja u zvanja službenika pravosudne policije (»Narodne novine«, br. 31/15.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački službenika pravosudne policije (»Narodne novine«, br. 31/15. i 130/20.)

– Pravilnik o postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada zdravstvene komisije (»Narodne novine«, br. 123/15.)

– Pravilnik o stalnim sudskim tumačima (»Narodne novine«, br. 88/08. i 119/08.)

– Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (»Narodne novine«, br. 38/14., 123/15., 29/16. – ispravak i 61/19.)

– Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima (»Narodne novine«, br. 64/98. i 88/08.).

Članak 38.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. ožujka 2022., osim članka 5. i članaka 24. do 32. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023.

Klasa: 022-03/21-01/124

Zagreb, 11. veljače 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.