Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

178

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 30. točke 2., članka 31. i članka 58. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09, 80/13 i 41/21), u upravnom postupku utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma, pokrenutom po službenoj dužnosti protiv poduzetnika Spinnaker distribucija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 24/6, zastupanog po opunomoćeniku I. M., odvjetniku iz Z., na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: dr. sc. Mirta Kapural, dipl.iur., predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Vesna Patrlj, dipl. iur., zamjenica predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, mr. sc. Ljiljana Pavlic i Denis Matić, dipl. iur., članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa sjednice 47/2021., održane 30. prosinca 2021., donosi

RJEŠENJE

I. Utvrđuje se da je poduzetnik Spinnaker distribucija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 24/6, narušio tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih sportskih point of view kamera na teritoriju Republike Hrvatske sklapanjem tipskog Ugovora o selektivnoj distribuciji na vrijeme trajanja od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. sa 10 (deset) ovlaštenih trgovaca na malo: […], […], […], […], […], […], […], […], […] i […], koji je zabranjeni sporazum u smislu članka 8. stavka 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09, 80/13 i 41/21), jer je navedeni Ugovor o selektivnoj distribuciji sadržavao odredbe koje predstavljaju teško ograničenje tržišnog natjecanja s obzirom na cilj (ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije), u smislu članka 9. stavka 1. točke d) Uredbe o skupnom izuzeću vertikalnih sporazuma između poduzetnika (»Narodne novine«, broj 37/11), koje glase:

a) odredba članka 5. točke a):

»[…]«

b) odredba članka 6. točke b):

»[…]«

II. Zabranjuje se poduzetniku Spinnaker distribucija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 24/6, svako daljnje postupanje opisano u točki I. izreke ovog rješenja, kako u odnosu na trgovce na malo navedene u točki I. izreke ovog rješenja tako i u odnosu na sve ostale ovlaštene trgovce na malo proizvoda robne marke GoPro.

III. Odredbe iz točke I. izreke ovog rješenja koje predstavljaju zabranjeni sporazum u smislu članka 8. stavka 1., ex lege su ništetne u smislu članka 8. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09, 80/13 i 41/21).

IV. Poduzetniku Spinnaker distribucija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija.

Rok izvršenja: 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, uračunavajući u iznos novčane kazne i zakonske zatezne kamate od dana pravomoćnosti rješenja do dana plaćanja.

V. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Obrazloženje

1. Pokretanje postupka

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) je zaključkom klasa: UP/I 034-03/20-01/019, urbroj: 580-10/76-2020-002, od 17. rujna 2020., po službenoj dužnosti, pokrenula postupak protiv poduzetnika Spinnaker distribucija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 24/6 (dalje u tekstu: Spinnaker i/ili stranka), kao ekskluzivnog uvoznika i distributera kamera za aktivne sportove te dodatne opreme robne marke GoPro®, vezano uz njegove poslovne odnose s poduzetnicima na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih sportskih point of view kamera na teritoriju Republike Hrvatske, zbog postojanja indicija da je u razdoblju od 2016. godine nadalje sklopio zabranjeni sporazum u smislu članka 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09, 80/13 i 41/21; dalje u tekstu: ZZTN) i/ili zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu u smislu članka 13. ZZTN-a.

Cilj predmetnog postupka bio je utvrditi je li Spinnaker ograničio svoje kupce/distributere u slobodnom određivanju prodajne cijene tih proizvoda na način da kroz preporučenu cijenu određuje cijenu po kojoj će ovlašteni distributeri prodavati njegove proizvode tj. je li riječ o fiksnim prodajnim cijenama na čije pridržavanje navedeni dobavljač obvezuje svoje distributere, kao i utvrditi ograničava li rečeni poduzetnik međusobnu opskrbu između distributera unutar sustava selektivne distribucije, što bi moglo predstavljati povredu članka 8. ZZTN-a. Također, u postupku je bilo potrebno utvrditi uskraćuje li Spinnaker, kao poduzetnik u vladajućem položaju, koristeći diskreciju odlučivanja o izboru poslovnog partnera, podnositelju inicijative i/ili drugim zainteresiranim poduzetnicima pristup distribucijskoj mreži proizvoda, što bi moglo predstavljati odbijanje suradnje i povredu članka 13. ZZTN-a.

Povod za pokretanje predmetnog postupka bila je inicijativu poduzetnika Sultan d.o.o., sa sjedištem Zagrebu, Dugi dol 46 (dalje u tekstu: Sultan i/ili podnositelj inicijative) u smislu članka 37. ZZTN-a, koju je AZTN zaprimio 30. srpnja 2020. Pritom valja naglasiti kako je AZTN došao do spoznaje da je nad podnositeljem inicijative rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu br. St-186/20-25 od 9. ožujka 2021. otvoren i zatvoren stečaj, te je naloženo njegovo brisanje iz sudskog registra, a koje rješenje je postalo pravomoćno 15. travnja 2021. Pravomoćnim okončanjem stečajnog postupka podnositelj inicijative prestao je postojati te je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu br. Tt-21/51495-1 od 15. studenog 2021. upisano brisanje rečenog poduzetnika iz sudskog registra. Stoga se, unatoč aktivnim radnjama od strane dotadašnjih opunomoćenika Sultana, a budući da AZTN ne raspolaže ovlaštenjem stečajnog upravitelja kao isključivog zakonskog zastupnika poduzetnika u stečaju, očitovanja podnositelja inicijative zaprimljena u AZTN-u nakon 9. ožujka 2021. nisu uzela u razmatranje.

1.1. Nenajavljena pretraga

Sukladno članku 42. stavku 1. ZZTN-a, AZTN je na temelju naloga Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem: UrII-218/20-2, od 7. listopada 2020., dana 14. i 15. listopada 2020. proveo nenajavljenu pretragu poslovnih prostorija poduzetnika Spinnaker, a kojom prilikom je istome uručen zaključak o pokretanju postupka od 17. rujna 2020., kao i, po provedenoj pretrazi, zapisnik o provođenju nenajavljene pretrage zajedno s 9 (devet) priloga koji čine sastavni dio tog zapisnika.

2. Stranka u postupku

Spinnaker distribucija d.o.o. za usluge, sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 24/6, upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta upisa: 081020308.

Osnovan je 2. ožujka 2016., a registriran u sudskom registru nadležnog suda 15. ožujka 2016. Jedini osnivač i imatelj 100 posto udjela u temeljnom kapitalu jest društvo Spinnaker NT distribucija d.o.o., sa sjedištem u Sloveniji, Ljubljana, Letališka cesta 29 B. Krajnje je matično društvo Comtrade Group B.V., registrirano u Nizozemskoj. Društvo zastupa pojedinačno i samostalno Velibor Vukosav, direktor. Stranka nema registrirane podružnice u Republici Hrvatskoj.

Spinnaker je registriran za obavljanje niza djelatnosti, pri čemu je u financijskom izvješću za 2019. godinu za tog poduzetnika naznačeno kako, prema NKD-u, obavlja trgovinu na veliko elektroničkim i telekomunikacijskim dijelovima i opremom.

3. Primijenjeni propisi i poredbena praksa

AZTN je u provedbi predmetnog upravnog postupka primijenio odredbe ZZTN-a, Uredbe o skupnom izuzeću vertikalnih sporazuma između poduzetnika (»Narodne novine«, br. 37/11.; dalje u tekstu: Uredba o vertikalnim sporazumima), Uredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, br. 9/11; dalje u tekstu: Uredba o mjerodavnom tržištu) te Uredbe o sporazumima male vrijednosti (»Narodne novine«, br. 9/11; dalje u tekstu: Uredba o sporazumima male vrijednosti).

AZTN je prilikom izricanja novčanih kazni strankama i određivanja njihove visine primijenio odredbe Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere (»Narodne novine«, br. 129/10. i 23/15., dalje u tekstu: Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere) zamijenivši riječi »upravno-kaznena mjera« u određenom broju i padežu s riječima »novčana kazna«.

U dijelu kojim se uređuju pitanja provedbe postupka pred AZTN-om koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, AZTN je primijenio odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak u smislu članka 35. stavka 1. ZZTN-a i članka 3. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj: 47/09; dalje u tekstu: ZUP).

Također, AZTN je u ovom postupku na odgovarajući način primjenjivao kriterije iz pravne stečevine Europske unije (dalje u tekstu: EU), koja služi kao interpretativni instrument za primjenu odredbi ZZTN-a, a osobito u slučaju pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, u skladu s člankom 1. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 2/12), a kako je to propisano člankom 74. ZZTN-a.

Sukladno navedenom, cjelokupna pravna stečevina Europske unije (acquis communautaire) koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo Europske unije, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa.

Stoga je AZTN, tijekom postupka i prilikom izrade pravne i ekonomske analize u ovom predmetu, izvršio uvid u kriterije iz pravne stečevine EU-a, i to u:

– Uredbu Komisije (EU) br. 330/2010 od 20. travnja 2010. o primjeni članka 101. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađena djelovanja (Službeni list L 102, 23. travnja 2010.; dalje u tekstu: Uredba Komisije),

– Obavijest Komisije – Smjernice o vertikalnim ograničenjima (Tekst od važnosti za EGP, Službeni list C 130, 19. svibnja 2010.; dalje u tekstu: Smjernice o vertikalnim ograničenjima),

– Priopćenje Komisije – Obavijest – Smjernice za primjenu članka 81. stavka 3. Ugovora (Službeni list C 101, 27. travnja 2004.; dalje u tekstu: Priopćenje Komisije).

Svi navedeni dokumenti dostupni su na mrežnim stranicama https://eur-lex.europa.eu/.

U skladu s navedenim, AZTN je izvršio uvid i u primjere iz pravne stečevine EU-a, i to u sljedeće presude Suda Europske unije i Općeg suda:

• Presuda Suda EU od 1. veljače 1978. u predmetu Miller International Schallplatten GmbH protiv Komisije Europskih zajednica, C-19/77, ECLI:EU:C:1978:19, paragrafi 6. i 7. (dalje u tekstu: Miller);

• Presuda Suda EU od 11. srpnja 1989. u predmetu SC Belasco i ostali protiv Komisije Europskih zajednica, C-246/86, ECLI:EU:C:1989:301, paragraf 41. (dalje u tekstu: Belasco);

• Presuda Suda EU od 23. travnja 1991., u predmetu Klaus Höfner and Fritz Elser protiv Macrotron GmbH, C-41/90, ECLI:EU:C:1991:161, paragraf 21.(dalje u tekstu: Höfner);

• Presuda Općeg suda od 10. ožujka 1992. u spojenim predmetima Societa Italiana Vetro SpA, Fabbrica Pisana SpA i PPG Vernante Pennitalia SpA protiv Komisije Europskih zajednica, T-68/89, T-77/89 i T-78/89, ECLI:EU:T:1992:38, paragraf 357. (dalje u tekstu: SIV);

• Presuda Općeg suda od 7. srpnja 1994. u predmetu Dunlop Slazenger protiv Komisije, T-43/92, EU:T:1994:79, paragraf 52. (dalje u tekstu: Dunlop Slazenger)

• Presuda Suda EU od 26. studenog 1998. u predmetu Oscar Bronner GmbH & Co. KG protiv Mediaprint Zeitungs-und Zeitschriftenverlag GmbH & co. KG, Mediaprint Zeitungsvertriebsgesellschaft mbH & Co. KG,C-7/97, ECLI.EU:C:1998:569, paragrafi 24., 25., 32., 33., 37., 38., 41. (dalje u tekstu: Oscar Bronner);

• Presuda Suda EU od 8. srpnja 1999. u predmetu Komisija Europskih zajednica protiv Anic Partecipazioni SpA, C-49/92 P, ECLI:EU:C:1999:356, paragraf 131. – 133. (dalje u tekstu: Anic);

• Presuda Suda EU od 11. rujna 2014. u predmetu Groupement des cartes bancaires (CB) protiv Europske komisije, C-67/13 P, ECLI:EU:C:2014:2204, paragrafi 48. – 51. (dalje u tekstu: Groupement des cartes bancaires);

• Presuda Suda EU od 11. rujna 2014. u predmetu CB protiv Komisije, C-67/13 P, EU:C:2014:2204, paragraf 49. (dalje u tekstu: CB);

• Presuda Suda EU od 19. ožujka 2015 u predmetu Dole Food i Dole Fresh Fruit Europe protiv Komisije, C-286/13 P, EU:C:2015:184, paragraf 113. (dalje u tekstu: Dole Food).

Navedene su presude dostupne na mrežnim stranicama http://eur-lex.europa.eu i http://curia.europa.eu.

Također, izvršen je uvid u odluku Europske komisije u predmetu COMP/37.975 PO/Yamaha od 16. srpnja 2003., paragraf 129. (dalje u tekstu: Yamaha). Predmetna odluka dostupna je na mrežnoj stranici http://ec.europa.eu/competition.

U konkretnom slučaju nije riječ o posebno reguliranoj djelatnosti, budući da mjerodavno tržište distribucije akcijskih sportskih POV kamera u Republici Hrvatskoj nije uređeno posebnim zakonima.

4. Mjerodavno tržište

Sukladno odredbi članka 7. ZZTN-a, mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.

Sukladno članku 3. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu, svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta određivanje je robe i/ili usluga s kojima se poduzetnici tržišno natječu te zemljopisnog područja na kojem se natječu.

Mjerodavno tržište, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđuje se na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu).

4.1. Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu

Sukladno članku 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača.

U konkretnom predmetu AZTN je promatrao dvije razine međusobno povezanih tržišta, i to:

a) Uzlazno tržište distribucije akcijskih sportskih kamera iz prvog plana (eng. point of view; dalje u tekstu: tržište distribucije akcijskih sportskih kamera), i

b) Silazno tržište maloprodaje šireg spektra informacijske tehnologije i elektroničke opreme, uređaja, sportske opreme i dodataka (dalje u tekstu: tržište maloprodaje IT i elektroničke opreme).

Pojam akcijske sportske kamere iz prvog plana označava digitalne kamere koje se koriste za snimanje primarno raznih sportskih, a zatim i rekreativnih aktivnosti na otvorenom. Predmetne kamere su primarno namijenjene sportašima i avanturistima koji žele snimiti svoje aktivnosti, te su dizajnirane upravo za takve aktivnosti, zbog čega moraju ispunjavati neke osnovne zahtjeve. Dakle, osnovna svrha takvih kamera je da korisnik snimi sve aktivnosti u kojima osobno sudjeluje (skijanje, vožnja bicikla, motocikla, surfanje i slično) iz vlastite perspektive, tj. iz prvog plana (point of view), s tim da može snimati i sebe (tzv. selfie) tijekom određene aktivnosti.

Dakle, razvidno je da takve kamere ne smiju biti prevelike niti preteške kako bi se mogle montirati na spomenuti način. Naime, predmetne kamere se moraju moći montirati direktno na korisnika (na glavu, na prsa i slično) ili na prijevozno sredstvo koje koristi prilikom takve aktivnosti (npr. bicikl, automobil, motor itd.). Iz tog razloga su akcijske sportske kamere male i lagane, te su jednostavne za montažu, za što koriste razne dodatke dizajnirane za takve kamere koji osiguravaju kvalitetnu i sigurnu montažu.

Interakcija korisnika s akcijskim sportskim kamerama prilikom uporabe mora biti minimalna, jer je korisnik tijekom sportskih aktivnosti u pravilu u pokretu cijelo vrijeme, pri čemu mu pozornost ne može biti usmjerena na upravljanje samom kamerom tijekom tih aktivnosti. Nastavno, akcijske sportske kamere, s obzirom da se koriste u pokretu i raznim vremenskim uvjetima, moraju biti otporne na vlagu, vodu, udarce i slično, te se moraju moći koristiti i ispod vode, za ronilačke aktivnosti.

No najvažnije značajke akcijskih sportskih kamera su stabilizacija slike tijekom snimanja i broj snimljenih sličica u sekundi (eng. frame rate per second ili fps; dalje u tekstu: fps). Stabilnost slike, odnosno videa tijekom snimanja je bitna iz razloga što je korisnik akcijske sportske kamere u kontinuiranom pokretu te je stoga važno da snimljena slika bude stabilna. Na taj se način izbjegava dobivanje videa koji se prilikom pregleda konstantno »trese« zbog kretanja korisnika kamere. Primjerice, jedna od značajki kojom se najnovija GoPro Hero 9 kamera ističe je vrhunska tehnologija stabilizacije slike, tzv. Hypersmooth 3.0 (https://www.mall.hr/sportske-kamere/gopro-hero-9-black-sportska-kamera). Korisnicima akcijskih sportskih kamera je neophodno da im je snimka određene aktivnosti stabilna prilikom kasnijeg pregledavanja, objavljivanja ili za druge svrhe, u suprotnom bi mogli koristiti bilo koji uređaj za snimanje videa.

Druga najvažnija značajka akcijskih sportskih kamera je broj snimljenih sličica u sekundi, tzv fps. Naime, korisnici koji žele snimiti neke sportske aktivnosti u kojima sudjeluju su u pravilu u brzom kretanju (vožnja bicikla, skijanje, skok s padobranom i slično). Visoki fps omogućava da se snimanjem neke aktivnosti snimi što više slika u sekundi kako bi se omogućilo naknadno pregledavanjem usporene snimke. Što je veći fps video reprodukcija će biti glađa. U suštini, kako bi se uopće snimile scene brze akcije, čemu primarno i služe akcijske sportske kamere, poželjno je imati što veći fps, odnosno broj sličica u sekundi. Najnovija GoPro Hero 9 kamera primjerice omogućava snimanje i do 240 fps (https://gopro.com/en/us/shop/hero9-black/tech-specs?pid=CHDHX-901-master), tj. sličica po sekundi što je zaista veliki broj fps.

Poduzetnik Spinnaker u svom odgovoru na Zaključak o pokretanju postupka od 16. prosinca 2020., u bitnome, navodi kako bi AZTN u uzlaznom mjerodavnom tržištu trebao uključiti i kompaktne fotoaparate te pametne mobilne uređaje. Vezano uz navedeno, AZTN je od poduzetnika koji djeluju na silaznom mjerodavnom tržištu između ostalog zatražio i očitovanje o tome koji proizvodi, sukladno njihovom mišljenju i iskustvu, po svojim bitnim karakteristikama mogu predstavljati supstitute akcijskim sportskim kamerama iz perspektive krajnjeg potrošača. U tu svrhu AZTN je zatražio očitovanje od ukupno 24 poduzetnika ([…], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […]).

Sedam (7) poduzetnika navodi kako nemaju nikakvih saznanja o mogućim supstitutima, sedam (7) poduzetnika smatra kako ne postoje supstituti za akcijske sportske kamere radi njihovih specifičnih obilježja, devet (9) poduzetnika smatra kako su pametni mobilni telefoni, u pravilu moderniji, supstitut akcijskim sportskim kamerama. Jedan od njih, […], smatra kako su to samo pametni mobilni telefoni s kvalitetnom stabilizacijom slike. I konačno, samo jedan poduzetnik smatra kako su, uz pametne mobilne telefone, i kompaktni fotoaparati supstitut akcijskim sportskim kamerama.

Prilikom analize zamjenjivosti ostalih proizvoda s akcijskim sportskim kamera, istu je potrebno razmatrati iz perspektive krajnjeg korisnika čija je osnovna namjena kupnja kamere primarno za snimanje, te fotografiranje sportskih i rekreativnih aktivnosti, a koja će im naknadno omogućiti kasnije objavljivanje videa/fotografija, te prijenos uživo, što je u današnje digitalno doba blogera, youtubera i influencera bitna značajka. Preciznije, potrebno je analizirati koji su potencijalni supstituti akcijskim sportskim kamerama iz perspektive krajnjeg korisnika, uzevši u obzir njihove bitne značajke.

Naime, Spinnaker u odgovoru na Zaključak o pokretanju postupka citira dvije analize, History and evolution of action cameras (dalje u tekstu: History analiza) i Ride the Wave Series 12 Going Pro: Gopro Case Study (dostupna na https://www.planmarketsell.com/ride-the wave-series-12/; dalje u tekstu: Ride the Wave analiza), koje se odnose na akcijske sportske kamere, te između ostalog smatra kako je tržište akcijskih sportskih kamera za sportaše umjetno kreirana niša.

Čak i da je zaista riječ o umjetno kreiranom tržištu, ne znači kako tržište akcijskih kamera ne postoji. Naime, i iz predmetnih analiza, pa i samog naslova History analize proizlazi kako akcijske kamere nisu izmišljen već upravo stvaran i od korisnika globalno prepoznat proizvod, različit od drugih vrsta kamera. Navedeno je razvidno i iz History analize, gdje je između ostalog navedeno, cit.: »Danas tržište akcijskih kamera cvjeta. Postoje stotine marki koje se natječu....GoPro je još uvijek vodeći u industriji, ali veliki igrači, Sony i Polaroid, također su ušli u natjecateljsku utrku.« Dakle neosporno je kako postoji zasebno tržište akcijskih sportskih kamera prepoznato kako od potrošača tako i od proizvođača, gdje je GoPro i dalje tržišni lider i najprepoznatljiviji brand.

Analizirajući mrežne stranice poduzetnika u Hrvatskoj koji djeluju na silaznom tržištu (poput poduzetnika Links, Sancta domenica, Instar informatika, Harvey Norman) razvidno je kako u izborniku proizvoda koje nude imaju zasebnu kategoriju proizvoda pod nazivom »akcijske kamere« ili »sportske kamere«, gdje se upravo prodaju akcijske sportske kamere kako ih promatra AZTN. Naravno, to ne znači kako drugi uređaji ne mogu po svojim bitnim značajkama biti supstitut akcijskim sportskim kamerama, ali jasno ukazuje da postoji tržište akcijskih sportskih kamera.

Što se tiče Ride the Wave analize primarno treba istaknuti kako je predmetna analiza evolucije GoPro kamere rađena iz perspektive surfera, te je naglasak navedene analize, iz perspektive autora, na širenju tržišta GoPro proizvoda iz tzv. sportske niše tržišta, što i je primarno tržište i namjena GoPro i drugih akcijskih kamera, na tržište »običnih« korisnika za svakodnevne aktivnosti. Ponovno treba naglasiti kako ni navedena analiza ne negira postojanje posebne ponude i potražnje akcijskih sportskih kamera. Akcijske sportske kamere su prepoznate kao takve i primarna namjena im zaista i jest snimanje sportskih i rekreativnih aktivnosti zbog čega trebaju posjedovati određene, prethodno navedene karakteristike.

U prilog navedenome govori i istraživanje KBV Research (dostupno na https://www.kbvresearch.com/action-camera-market/) koji navodi Spinnaker u odgovoru na zaključak o pokretanju postupka od 16. prosinca 2020.., gdje je između ostalog navedeno i sljedeće, cit.:

»Akcijska kamera je prjenosnija od point and shoot modela ili DSLR. Mogu se postaviti bilo gdje, od kontrolne ploče do podvodne, a također se mogu koristiti za snimanje video zapisa i fotografija visoke kvalitete. Mnoge akcijske kamere sposobne su snimati visokokvalitetne 4k videozapise bez ikakvih poteškoća. Također mogu snimiti izvrsne fotografije, zbog svojih velikih senzora, koje se mogu trenutno prenijeti na pametni telefon putem WiFi-ja. Akcijske kamere sve se više koriste za snimanje radnji i avantura surfanja, skateboardinga, skijanja, penjanja, padobranstva, biciklističkih utrka, biciklizma i drugih sportova, čime se podupire rast sportskog segmenta.«

Dakle, iz navedenog sažetka istraživanja KBV Research razvidno je, ne samo kako postoji zasebno tržište akcijskih sportskih kamera, već i kako se očekuje rast predmetnog tržišta u nadolazećem razdoblju (sa oko 3 milijarde USD vrijednosti prodaje akcijskih sportskih kamera u 2019. godini na oko 8,9 milijardi USD u 2025. godini). Iz istraživanja KBV Research proizlazi kako je glavni uzrok predviđenog rasta predmetnog tržišta povećana upotreba akcijskih sportskih kamera u snimanju aktivnih sportova i aktivnosti, jer akcijske sportske kamere lakše podnose teže klimatske uvjete tijekom aktivnosti poput penjanja, bicikliranja, snowboardinga, trekkinga i skijanja. I kao što istraživanje KBV Research zaključuje, akcijske sportske kamere se u sve većoj mjeri koriste radi snimanja akcije i avantura tijekom surfanja, skateboardinga, skijanja, penjanja, ronjenja, utrkivanja biciklima i drugih sportova, potičući time rast sportskog segmenta.

Uzevši sve navedeno u obzir trebalo bi biti nesporno kako je tržište akcijskih sportskih kamera stvarno, a ne umjetno kreirano tržište, te tržište koje je prepoznato od strane potrošača i što je još važnije od strane proizvođača, te čiji se daljnji rast i značajan utjecaj u sportskom i rekreativnom segmentu može i nadalje očekivati.

Stoga je AZTN i analizirao moguću zamjenjivost kompaktnih digitalnih fotoaparata i pametnih mobilnih uređaja s akcijskim sportskim kamerama u odnosu na određene ključne značajke akcijskih sportskih kamera, te općenito značajke koje su bitne potrošačima prilikom izbora (primjerice cijena).

Što se tiče kompaktnih digitalnih fotoaparata, riječ je o fotoaparatima koji su svojom veličinom, jednostavnošću i mogućnošću snimanja videa pogodniji za korištenje od standardnih fotoaparata. Primarno je potrebno istaknuti kako samo jedan od poduzetnika koji djeluju na silaznom maloprodajnom tržištu, i koji prodaju akcijske sportske kamere, kao i kompaktne fotoaparate i pametne mobitele, smatra kako su kompaktni digitalni fotoaparati zamjenjivi akcijskim sportskim kamerama.

Pored navedenog, Spinnaker je dostavio AZTN-u mišljenje glavnog urednika tehnološke izdavačke kuće VIDI, [...](dalje u tekstu: glavni urednik), koji, vezano uz tri modela kompaktnih digitalnih fotoaparata, zaključuje kako, cit:: »GoPro ili neka druga akcijska kamera može biti supstitut navedenim modelima kao što je to i obrnuto slučaj u smislu snimanja fotografije ili videa, no akcijska kamera će ponuditi bolju stabilizaciju, a navedene kamere pak bolju kvalitetu snimke u tamnijim scenama ili bolje izoštravanje. Tako da je pitanje što korisnik u stvari želi.«

Dakle, i glavni urednik navodi kako akcijske sportske kamere nude bolju stabilizaciju, što AZTN ističe kao jednu od najvažnijih značajki akcijskih kamera jer primarno služe za snimanje sportskih i rekreativnih radnji u pokretu (trčanje, skijanje, surfanje, vožnja biciklom i slično) pri čemu je stabilizacija slike jako važna. I sam glavni urednik zaključuje kako je pitanje što u stvari korisnik želi, a korisniku akcijske sportske kamere je upravo stabilizacija slike jedna od najvažniji značajki prilikom snimanja.

Samo određeni napredniji vodootporni kompaktni fotoaparati posjeduju karakteristike koje se mogu uspoređivati s akcijskim sportskim kamerama. Poduzetnik Spinnaker je u svom odgovoru na Zaključak o pokretanju postupka dostavio popis kompaktnih fotoaparata i pametnih mobilnih telefona koje je po svojim karakteristikama usporedio s GoPro Hero 8 kamerom kako bi ukazao na njihovu zamjenjivost.

AZTN je, s obzirom da je u međuvremenu na tržište došao novi model GoPro Hero kamere kao i novi modeli pojedinih pametnih mobilnih telefona, napravio okvirnu usporedbu najnovijih naprijed navedenih uređaja s GoPro Hero 9 akcijskom kamerom, u odnosu na određene ključne značajke akcijskih sportskih kamera, te općenito značajke koje su bitne potrošačima prilikom izbora (cijena). S tim u vezi, uređaji koje Spinnaker navodi, Panasonic AG-CX10 Camcorder i Panasonic HC-X2000 Camcorder nisu uspoređivani jer predmetni uređaji nikako ne mogu biti usporedivi zbog veličine, težine (oko 1,5 kg), cijene (oko 17.400 kuna) i slično, te ne mogu nikako predstavljati supstitut akcijskim sportskim kamerama.

Za razliku od većine akcijskih sportskih kamera, kompaktni digitalni fotoaparati ne omogućavaju prijenos uživo korisniku, izuzev Canon powershot G7 X Mark III fotoaparata, te akcijske sportske kamere imaju bolju stabilizaciju slike, što u svom mišljenju potvrđuje i glavni urednik. Vodootporni digitalni kompaktni fotoaparati su u određenoj mjeri usporedivi temeljem kriterija fps, posebno u odnosu na druge akcijske sportske kamere. Dodatno, vodootporni kompaktni fotoaparati ne posjeduju sve dodatke (montiranje na glavu, prsa i slično) koje posjeduje akcijska sportska kamera. Predmetni dodaci se primjerice za GoPro i DJI kamere posebno izrađuju što značajno olakšava montažu i upotrebu u različite svrhe.

Što se tiče pametnih mobilnih telefona, samo napredniji i kvalitetniji pametni mobilni telefoni se mogu uspoređivati s akcijskim sportskim kamerama. Navedeno potvrđuje i glavni urednik u svom mišljenju gdje zaključno navodi, cit.: »Svaki smartphone više kategorije može kvalitetno zamijeniti akcijsku kameru odnosno biti sam u ulozi akcijske kamere jer ključ je u sigurnom fiksiranju uređaja i stabilizaciji snimke što današnji smartphone uređaji već nude na prihvatljivoj razini…«. Dakle, kako je prethodno navedeno, samo napredniji i kvalitetniji pametni mobilni telefoni mogu u ograničenoj mjeri predstavljati supstitut akcijskim sportskim kamerama, jer iz perspektive krajnjeg potrošača postoje određena ograničenja pametnih mobilnih telefona u usporedbi s akcijskim sportskim kamerama.

Naime, primarna svrha mobilnih telefona nije snimanje videa i fotografija, već su to njihove druge funkcionalnosti (pozivi, poruke, pristup internetu i slično), te je malo vjerojatno da će korisnik koji ima namjeru kupiti kameru za snimanje i fotografiranje primarno sportskih ili rekreativnih aktivnosti u startu razmatrati pametne mobilne telefone. Posebno iz razloga što će morati izdvojiti znatno više novaca (dva ili tri puta više) za kupnju pametnog telefona koji posjeduje ključne značajke usporedive s akcijskim sportskim kamerama. U slučaju bilo kojeg proizvoda i/ili usluge cijena je jedan od bitnih faktora prilikom donošenja konačne odluke o kupnji. Nadalje, tanki dizajn i u nekim slučajevima velike dimenzije pametnih mobilnih telefona ih čini nezgodnijim za rukovanje u odnosu na akcijske kamere.

Dodatno, iako i napredniji pametni mobiteli mogu biti montirani na različita mjesta, bilo na korisnika (ruka, glava, prsa i slično) ili na neko vozilo (bicikl, motocikl) dodaci potrebni za takvu montažu su u pravilu univerzalni za mobitele, dok se u slučaju GoPro i DJI Osmo kamera oni namjenski proizvode te su očito praktičniji, jednostavniji i sigurniji.

Zaključno, sportaši kao i zaljubljenici u ekstremne rekreativne sportove (slobodno penjanje, brdski biciklizam, surfanje, snowboarding, i slično) će prilikom odabira kamere za snimanje svojih aktivnosti zasigurno birati između neke od akcijskih sportskih kamera, za koju svrhu su takve kamere primarno i dizajnirane.

S druge strane, uzevši u obzir ključne karakteristike akcijskih kamera te sve prethodno navedeno, moguće je kako određeni manji broj modela naprednih vodootpornih kompaktnih fotoaparata, te samo manji broj naprednijih pametnih mobilnih telefona s kvalitetnom stabilizacijom slike i visokim fps-om može predstavljati supstitut akcijskim kamerama iz perspektive običnog korisnika. Međutim, kao što je prethodno detaljno navedeno, predmetni uređaji, svaki u nekoj mjeri, posjeduju bitna ograničenja (stabilizacija slike, prijenos uživo, broj fps-a, cijena itd.) te gledajući iz perspektive korisnika koji kupuje kameru za snimanje sportskih i rekreativnih aktivnosti teško mogu predstavljati supstitut.

Što se tiče zabranjenog sporazuma, kako je u konkretnom postupku riječ o teškim ograničenjima tržišnog natjecanja koja su sama po sebi zabranjena, tržišni udjeli poduzetnika nisu relevantni za ocjenu predmetnog postupanja.

4.2. Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu

Sukladno odredbi članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi proizvoda.

Poduzetnik Spinnaker je ovlašteni distributer akcijskih sportskih kamera GoPro za područje Republike Hrvatske, te kao takav je jedini ovlašten distribuirati GoPro akcijske sportske kamere na području Republike Hrvatske. Iz očitovanja poduzetnika koji djeluju na maloprodajnom mjerodavnom tržištu proizlazi kako je većina njih proizvode nabavljala isključivo od Spinnakera, četiri poduzetnika su nabavljala od više poduzetnika na području Republike Hrvatske, dodatno četiri ih navodi kako GoPro akcijske kamere mogu nabavljati i od drugih poduzetnika na području Republike Hrvatske iako nabavljaju isključivo od Spinnakera, dok četiri poduzetnika navode kako mogu nabavljati i iz Europske unije, pri čemu je jedan do njih to i činio u 2017. godini.

Mimo navedenih poduzetnika, Spinnaker je dostavio podatke i o poduzetnicima koji u svom asortimanu imaju u ponudi GoPro kamere koje nisu nabavili od njega što upućuje na zaključak kako je predmetne proizvode moguće nabaviti i iz drugih izvora.

S obzirom na navedeno može se zaključiti kako mjerodavno tržište distribucije akcijskih kamera u zemljopisnom smislu obuhvaća šire zemljopisno područje od područja Republike Hrvatske, najmanje teritorij Europske unije, a moguće i šire.

Što se tiče silaznog mjerodavnog tržišta, preciznije maloprodajnog tržišta IT i elektroničke opreme AZTN je kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu promatrao teritorij Republike Hrvatske.

5. Postupak utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja

Kako bi se utvrdilo činjenično stanje u ovoj upravnoj stvari te ocijenilo je li Spinnaker, kao uvoznik i distributer kamera za aktivne sportove te dodatne opreme robne marke GoPro, vezano uz njegove poslovne odnose s poduzetnicima na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih sportskih POV kamera na teritoriju Republike Hrvatske, u razdoblju od 2016. godine nadalje sklopio zabranjeni sporazum u smislu članka 8. ZZTN-a i/ili zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu u smislu članka 13. ZZTN-a, AZTN je zaključkom o pokretanju postupka od 17. rujna 2020. naložio Spinnakeru dostavu očitovanja, podataka i dokumentacije.

AZTN je, također, dopisima od 4. veljače 2021., 30. travnja 2021., 21. svibnja 2021., 8. srpnja 2021., 12. kolovoza 2021. i 30. kolovoza 2021., osim od Spinnakera, zatražio očitovanje, podatke i relevantnu dokumentaciju od 24 poduzetnika sudionika na predmetnom mjerodavnom tržištu.

U razdoblju od 16. prosinca 2020. do 7. rujna 2021. AZTN je zaprimio naprijed zatražena očitovanja.

Pored navedenog, AZTN je, sukladno odredbi članka 35. stavka 1. i članka 50. ZZTN-a, a vezano uz članak 54. stavak 1. točku 3. ZUP-a, zaključkom klase: UP/I 034-03/20-01/019, urbroja: 580-10/76-2021-120 od 18. lipnja 2021. odredio provođenje usmene rasprave u predmetnom upravnom postupku na dan 8. srpnja 2021. Navedeno stoga što je, u konkretnom slučaju, riječ o složenoj upravnoj stvari u kojoj je održavanje usmene rasprave prije preliminarnih utvrđenja AZTN-a korisno za rješavanje iste. Pored navedenog, održana je i druga usmena rasprava 6. prosinca 2021. u smislu članka 52. ZZTN-a, a nakon dostave stranci Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku u smislu članka 48. ZZTN-a.

5.1. Očitovanja Spinnakera

Tijekom nenajavljene pretrage, sukladno članku 42. stavku 4. točki 6. ZZTN-a, zatražena su očitovanja zaposlenika poduzetnika, i to: […] i […] o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na cilj pretrage.

. […] u svom iskazu navodi kako će joj u […] godina od kako radi za rečenog poduzetnika i da od početka radi na istoj poziciji tzv. [...]. U odnosu na elektroničku korespondenciju s poduzetnikom […] od 13. srpnja 2017. u kojima Spinnaker traži da se navedeni poduzetnik drži preporučenih cijena i da iste odmah digne, […] navodi kako se točno sjeća tih mail-ova i da je iste ona napisala po nalogu tadašnjeg GoPro managera […]. Ujedno odgovara kako je […], kao brand manager, analizirao cijene kupaca te da su na taj način saznali da se […] ne pridržava preporučenih cijena. Vezano na navedeno dodaje kako joj nije poznata politika firme po pitanju preporučenih cijena, već je to isključivo posao brand managera. U tom smislu naglašava kako je to, u trenutku davanja iskaza, posao […].

[…] u svom iskazu, u bitnome, navodi da je zaposlenik Spinnakera od […] i da je od početka na poziciji brand managera za GoPro proizvode. Što se tiče distributivne mreže, isti navodi kako od mjeseca rujna 2020. ima [...] partnera. Po pitanju preporučenih cijena predmetnih proizvoda navodi kako iste služe [...]. U prilog navedenom, […] priložio je rabatnu skalu u tabelarnom prikazu na dvije A4 stranice te je naglasio kako kupci mogu samostalno formirati maloprodajne cijene. Glede komunikacije s podnositeljem inicijative odgovara kako je s istim komunicirao svega jedanput.

Podneskom zaprimljenim u AZTN-u dana 16. prosinca 2020. Spinnaker se očitovao na zaključak o pokretanju postupka te, u bitnome, navodi kako slijedi.

Spinnaker ističe kako, u konkretnom slučaju, nisu ispunjeni uvjeti definirani u praksi EU sudova i tijela za utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja odbijanjem poslovanja. Pritom, pozivajući se na praksu Suda EU u predmetu Oscar Bronner (paragrafi 24., 25., 32., 33., 37., 38., 41.) navodi kako niti jedan od nižih uvjeta u konkretnom slučaju nije ispunjen u skladu s tzv. doktrinom nužnih sredstava (eng. essential facility):

– vladajući poduzetnika mora imati vladajući položaj na uzlaznom tržištu sirovine odnosno inputa,

– ta sirovina/input mora biti objektivno nužna (eng. indispensable) za obavljanje poslovanja na silaznom tržištu, drugim riječima za nju ne smije dugoročno postojati nikakav stvarni ni potencijalni supstitut za poduzetnike koji djeluju na silaznim tržištima,

– odbijanje isporuke te sirovine/inputa će očekivano dovesti do uklanjanja bilo kakve učinkovite konkurencije na silaznom tržištu,

– odbijanje će vjerojatno rezultirati štetom za potrošače,

– odbijanje isporuke nije opravdano objektivnim okolnostima.

S tim u vezi, nadalje dodaje i objašnjava kako je preliminarno definirano mjerodavno tržište distribucije akcijskih sportskih POV kamera u Republici Hrvatskoj preusko i to u proizvodnom, a moguće i u geografskom smislu. U prilog navedenome ističe kako nema osnove da se mjerodavno tržište u proizvodnom smislu ograniči samo na »akcijske kamere« i time iz tog tržišta neopravdano isključe ostali usporedivi uređaji za stvaranje digitalnih slika (eng. digital imaging device), a posebno tzv. kompaktni fotoaparati i pametni mobilni telefoni (eng. smartphone). Smatra da je nepotpuno i dijelom pogrešno definiran pojam akcijske kamere jer se iste razlikuju od ostalih kamera tek po dvije odrednice: i) po tome što se »može montirati na kape, kacige, prsa, vozila i slično«, te ii) po tome što »omogućuje snimanje raznih u pravilu sportskih aktivnosti na otvorenom iz perspektive korisnika, pri čemu zahtjeva minimalnu interakciju prilikom korištenja«.

Navedeno objašnjava na način da se akcijske kamere ne mogu same po sebi montirati na kape, kacige, prsa, vozila i slično već je za isto potreban dodatak u vidu trake za glavu, pojasa za tijelo, trake za kacigu, trake za zapešće, prenosive palice, tronošca, štipaljke i sl., te da svi ti dodaci postoje i koriste se i za obične kamere, kompaktne fotoaparate i za smartphone. Pored navedenog, ističe kako od 2015. do danas gotovo svaki uređaj za stvaranje digitalnih slika omogućava snimanje svih (pa i velike većine sportskih) aktivnosti na otvorenom iz perspektive korisnika uz minimalnu interakciju prilikom korištenja.

Također, dodaje kako pregled razvoja tržišta ukazuje na nepostojanje zasebnog proizvodnog tržišta »akcijskih kamera«. U tom smislu daje prikaz povijesnog razvoja koncepta snimanja pogledom iz perspektive korisnika (eng. first person view ili point of view) te koncepta i pojma »akcijske kamere«. Iz Ride the Wave analize zaključuje da je GoPro izložen konkurenciji i to ne samo u vidu jakih tržišnih igrača koji proizvode druge akcijske kamere tj. kamere najsličnije GoPro kamerama, nego i tradicionalnih proizvođača kamera i fotoaparata koji nude u bitnome slične uređaje koje ne oglašavaju kao akcijske kamere, te od strane proizvođača smartphone uređaja koji se često ističu i oglašavaju kvalitetom svoje kamere. Ujedno dodaje kako navedene zaključke potvrđuju i podaci o povijesnom kretanju cijena dionice GoProa tj. snažan i trajan pad cijena dionica GoProa pokazuje da su investitori prepoznali brz, jak i kontinuiran konkurentski pritisak značajnih tržišnih igrača u području fotografske opreme, kamera i mobilnih uređaja. Izloženost konkurentskom pritisku potkrjepljuje podacima o prihodima i operativnoj dobiti GoProa u razdoblju od 2016. – 2019. godine iz kojih proizlazi da [...].

Osim na Ride the Wave analizu, Spinnaker ukazuje i na istraživanje Global Market Insights i KBV Research te zaključuje kako postoji čitav niz vrlo jakih međunarodnih korporacija koji djeluju na navedenom mjerodavnom tržištu i da, pored ostalih kamera koje se oglašavaju kao akcijske kamere, postoje još barem dva tipa uređaja koji vrše snažan konkurentski pritisak na GoPro.

Vezano na navedeno, pozivajući se na praksu Općeg suda, AZTN-a, kao i na posebna istraživanja »imaging related« uređaja međunarodnog udruženja poduzetnika u sektoru razvoja, proizvodnje i prodaje (Camera & Imaging Products Association; CIPA) te mišljenja dvojice stručnjaka u ovom području djelatnosti u regiji, Spinnaker tvrdi da su kompaktni fotoaparati i smartphone uređaji supstituti GoPro kamerama sa stajališta zamjenjivosti potražnje i zamjenjivosti ponude.

Također, što se tiče mjerodavnog tržišta smatra kako bi se mjerodavno uzlazno tržište u zemljopisnom smislu trebalo definirati na razini široj od Republike Hrvatske, npr. na razini Europskog gospodarskog prostora (dalje u tekstu: EGP) ili možda čak i čitavog svijeta. U prilog takvom stajalištu navodi kako: a) ne postoje regulatorne prepreke koje bi izdvajale Republiku Hrvatsku u zasebno zemljopisno tržište, b) zabrana ograničavanja paralelne trgovine u EGP-u omogućava snabdijevanje hrvatskih maloprodavatelja i/ili potrošača i od drugih dobavljača širom EGP-a, c) proizvodi su zbog svoje minimalne mase pogodni za prodaju putem globalnih ili regionalnih online platformi (npr. Amazon) ili putem online platformi samog proizvođača (webshopa).

Slijedom navedenog, Spinnaker navodi kako svoju veleprodajnu konkurenciju u Republici Hrvatskoj smatra kako distributere akcijskih kamera tako i distributere ostalih kamera, smartphone uređaj i kompaktnih fotoaparata. Stoga u tabelarnom prikazu dostavlja popis 31 poduzetnika (naziv, sjedište i OIB) koje smatra svojim konkurentima na veleprodajnoj razini. Pritom ističe da, pored navedenih poduzetnika, i drugi poduzetnici predstavljaju Spinnakerove konkurente na mjerodavnom uzlaznom tržištu.

U odnosu na silazno tržište, Spinnaker smatra kako je isto trebalo definirati kao tržište maloprodaje na kojem djeluju njegovi kupci GoPro kamera, pri čemu treba obuhvatiti sav njihov uobičajeni maloprodajni asortiman koji imaju u ponudi. Pritom, isti ukazuje na zaključke do kojih je došao analizom javno dostupnih podataka o predmetu poslovanja svojih najznačajnijih kupaca u 2020.-oj: i) većina njih obavlja maloprodaju najšireg asortimana IT i elektroničke opreme i uređaja velikog broja različitih proizvođača (Sancta Domenica, Elipso, Svijet medija, Chipoteka, Links), ii) jedan od njih obavlja maloprodaju vrlo širokog asortimana sportske i borilačke opreme i sprava, sportske odjeće i obuće, sportske prehrane, pametnih satova i gadgeta velikog broja različitih proizvođača (Polleo sport). Stoga zaključuje da GoPro kamere ni za jednog poduzetnika ne predstavljaju nužni i nezamjenjivi input za poslovanje na silaznom maloprodajnom tržištu.

Nadalje, Spinnaker ističe kako izostanak poslovne suradnje sa Sultanom u odnosu na GoPro kamere ne ispunjava niti jedan od uvjeta koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi se moglo raditi o zlouporabnom odbijanju poslovanja (eng. refusal to deal). U prilog navedenom naglašava kako, neovisno o preciznoj definiciji mjerodavnog tržišta, niti GoPro pa automatski ni Spinnaker ne mogu imati vladajući položaj na tržištu. S tim u vezi dodaje kako je Spinnaker još dodatno izložen konkurenciji budući da kupci u Republici Hrvatskoj mogu GoPro kamere kupiti i putem kanala prodaje i od samog GoProa i od ostatka globalne GoPro distributivne mreže.

Pored navedenog, Spinnaker navodi […].

Također, Spinnaker dodaje kako GoPro kamere ne predstavljaju nužni i nezamjenjivi input za obavljanje poslovanja na silaznom maloprodajnom tržištu. Pritom naglašava kako bi Spinnaker morao biti superdominantan tako da poduzetnici na silaznom maloprodajnom tržištu uopće ne mogu poslovati bez GoPro kamera, a da analiza maloprodajne ponude njegovih kupaca pokazuje da oni u ponudi drže širok maloprodajni asortiman različitih tipova proizvoda da različitih proizvođača.

Spinnaker naglašava kako je, glede izostanka poslovne suradnje sa Sultanom, riječ o jednom jedinstvenom tj. izoliranom slučaju, a koji izostanak ne bi mogao dovesti do uklanjanja učinkovite konkurencije na silaznom maloprodajnom tržištu. Pritom ističe kako Spinnaker uopće ne posluje na silaznom maloprodajnom tržištu. Stoga smatra kako izostanak predmetne suradnje ne može rezultirati niti štetom za potrošače budući oni mogu GoPro kamere nabaviti putem ostalih Spinnakerovih kupaca ili ostalih dostupnih kanala (online e-commerce platformi, webshop GoProa).

Što se tiče podnositelja inicijative Spinnaker navodi kako je riječ o multibrand trgovini, a ne o poduzetniku koji bi bio isključivo (ili barem primarno ili u većoj mjeri) fokusiran na prodaju GoPro akcijskih kamera, te stoga Spinnakerova isporuka predmetnih proizvoda za Sultan ne može predstavljati nužan i nezamjenjiv input za njegovo maloprodajno poslovanje, a u smislu nužnih kriterija za dokazivanje zlouporabnog odbijanja poslovanja. Vezano na navedeno, dodaje kako Sultan u svojoj maloprodajnoj ponudi ima GoPro proizvode koje nabavlja iz drugih izvora.

Pored navedenog, Spinnaker navodi kako su postojale dodatne objektivne okolnosti protiv zasnivanja poslovne suradnje sa Sultanom. U tom smislu, Spinnaker detaljno prenosi iskustvo s uvodnog sastanka s podnositeljem inicijative prilikom preuzimanja distribucije GoProa te […].

Što se tiče zabranjenog sporazuma u vidu ograničavanja međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije Spinnaker naglašava kako je […].

U odnosu na zabranjeni sporazum u vidu određivanja fiksnih prodajnih cijena svojim kupcima Spinnaker navodi […].

Spinnaker objašnjava kako nije neuobičajeno na bilo kojem tržištu da […].

Također, Spinnaker uviđa da su pojedini e-mailovi nekih njegovih djelatnika […].

S tim u vezi dodaje kako je, […].

Spinnaker navodi kako ima sklopljene ugovore o selektivnoj distribuciji sa […]. U prilog navedenom Spinnaker je dostavio preslike navedenih ugovora.

Također, Spinnaker je dostavio preslike sljedećih ugovora: Ugovor o komisijskoj prodaji robe od […] sklopljen s poduzetnikom […], Ugovor o poslovnoj suradnji i kupoprodaji od […] sklopljen s poduzetnikom […], Ugovor o poslovnoj suradnji od […] sklopljen s poduzetnikom […] i Ugovor o kupoprodaji robe br. […] sklopljen s poduzetnikom […].

Pored navedenog, Spinnaker je naveo [...] poduzetnika (naziv i sjedište, OIB) koji su u 2020.-oj sporadično odnosno u manjim količinama od njega kupovali GoPro asortiman bez sklapanja posebnog pisanog ugovora.

Na zahtjev AZTN-a o tome da se Spinnaker očituje koje kriterije kupac mora ispuniti da bi postao ovlašteni distributer proizvoda GoPro na teritoriju Republike Hrvatske, Spinnaker pojašnjava da je u 2017. godini razlikovao kupce prema […].

U odnosu na trenutne ključne kupce Spinnaker navodi kako primjenjuje […]. Što se tiče manjih kupaca s kojima nema zaključene ugovore o selektivnoj distribuciji isti primjenjuje […].

Osim toga, Spinnaker je udovoljio zahtjevu AZTN-a te je dostavio podatke o poduzetnicima s kojima više ne posluje u prodaji GoPro asortimana uz pojašnjenje razloga prekida suradnje. Riječ je o [...] poduzetnika za koje Spinnaker navodi kako su razlozi prestanka suradnje: gubitak kupčevog interesa za trgovanjem predmetnih proizvoda, sporazumni dogovor Spinnakera i kupca ili prestanak daljnje kupnje tih proizvoda od strane kupca.

Također, Spinnaker je dostavio preslike cjenika GoPro kamera za razdoblje od 2016. do 2020. te ukupne prihode (bez PDV-a) ostvarene na tržištu distribucije akcijskih kamera robne marke GoPro na teritoriju Republike Hrvatske u 2016., 2017., 2018., 2019. i za prva tri kvartala 2020. godine.

5.2. Namjera preuzimanja obveze izvršenja mjera i uvjeta u smislu članka 49. ZZTN-a

U okviru očitovanja na zaključak o pokretanju postupka Spinnaker predlaže, kako bi se u budućnosti izbjegle bilo kakve komunikacijske nejasnoće u praksi i osigurala potpuna Spinnakerova usklađenost sa svim propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, preuzimanje određenih obveza vezano za svoj GoPro asortiman sukladno članku 49. ZZTN-a. U tom smislu, prijedlog obveza preliminarno vidi kako slijedi:

– […]

Spremnost Spinnakera na preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta u smislu članka 49. ZZTN-a, opunomoćenik rečenog poduzetnika ponovio je u podnescima zaprimljenim u AZTN-u 11. siječnja 2021., 30. srpnja 2021. i 8. studenog 2021., te na usmenim raspravama.

5.3. Ocjena Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja o predloženim mjerama

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: Vijeće) je na sjednici 54/2020., održanoj 22. prosinca 2020., raspravljalo o predloženim mjerama poduzetnika Spinnaker te je, u smislu članka 49. stavka 2. ZZTN-a, ocijenilo kako one nisu dostatne za otklanjanje negativnih učinaka i ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja, budući da je u konkretnom slučaju riječ o mogućim povredama članka 8. ZZTN-a i/ili članka 13. ZZTN-a koje po svojoj prirodi predstavljaju teško ograničenje tržišnog natjecanja, a njihovo se moguće trajanje proteže kroz duže vremensko razdoblje, čime nisu ispunjeni uvjeti iz članka 49. stavka 4. ZZTN-a.

AZTN, s obzirom na preliminarno utvrđeno trajanje i težinu predmetne povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, nije prihvatio iskazanu namjeru i spremnost Spinnakera na preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta u smislu članka 49. ­ZZTN-a, a o čemu je obavijestio stranku dopisom klasa: UP/I 034-03/20-01/019, urbroj: 580-10/76-2020-015, od 29. prosinca 2020.

5.4. Očitovanja poduzetnika koji djeluju na predmetnom mjerodavnom tržištu

AZTN je zatražio očitovanja i relevantne podatke od poduzetnika koje je Spinnaker naznačio, bilo kao ovlaštene distributere proizvoda GoPro asortimana, bilo kao kupce predmetnih proizvoda, odnosno poduzetnike s kojima je došlo do prekida poslovne suradnje. Također, isto je zatraženo i od poduzetnika za koje je AZTN utvrdio da sudjeluju na predmetnom mjerodavnom tržištu, odnosno od poduzetnika koji su u svojoj ponudi imali akcijske sportske POV kamere. Riječ je o ukupno 24 poduzetnika ([…], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […] i […]). Navedena očitovanja zatražena su kako bi se utvrdilo koji od tih poduzetnika pruža uslugu distribucije akcijskih sportskih POV kamera na veleprodajnoj razini, njihov položaj na tom tržištu, zatim postoje li proizvodi koji bi bili međusobno zamjenjivi (supstituti) s akcijskim sportskim POV kamerama, te kako ocjenjuju suradnju sa Spinnakerom u smislu jesu li samostalni u formiranju cijena i odobravanju popusta za te proizvode ili su dužni pridržavati se preporučene maloprodajne cijene, a u kojem slučaju koje su bile sankcije, mjere prisile za nepridržavanje.

U odnosu na upit o tome postoje li proizvodi koji bi, s obzirom na svoje bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača, bili međusobno zamjenjivi s akcijskim sportskim POV kamerama, mišljenja poduzetnika su podijeljena. Uz 7 (sedam) poduzetnika koji nemaju saznanja o tome, većina poduzetnika, njih 9 (devet) navodi pametne telefone i kompaktne fotoaparate kao supstitute predmetnim kamerama, dok 7 (sedam) poduzetnika smatra kako predmetni proizvodi nemaju supstitut. Navedeno objašnjavaju na način da zbog tehničkih karakteristika i cijena niti jedan proizvod ne bi mogao zamijeniti akcijske sportske POV kamere, odnosno navode kako jednoj akcijskoj kameri može konkurirati isključivo druga akcijska kamera, jer ističu kako niti jedan drugi proizvod nema istovremeno stabilizaciju slike, mogućnosti montiranja i postavljanja na razna mjesta/vozila, malene dimenzije akcijske kamere, otpornost na atmosferske utjecaje ili udarce, mogućnost uparivanja više uređaja iste vrste za bolje snimke, izuzetno visoki »frame rate«, tj. mogućnost snimanja velike količine slika u sekundi što omogućava prikazivanje usporene snimke kod scena brzih akcija, ultra širokih kutova snimanja.

Nadalje, velika većina poduzetnika navela je kako su zadovoljni suradnjom sa Spinnakerom, zatim da proizvode iz GoPro asortimana nabavljaju isključivo od njega, međutim da mogu nabaviti i od drugih distributera, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na ostatku tržišta Europske unije, te kako su slobodni prilikom formiranja cijena i odobravanju popusta, bez obveze usklađivanja cijena u odnosu na njegov preporučeni cjenik.

Međutim, pored navedenog, postoje i oni poduzetnici koji suradnju sa Spinnakerom ocjenjuju kompliciranom. Naime, poduzetnik […] objašnjava da je, prije nego li je Spinnaker preuzeo GoPro distribuciju, bio jedan od tri najveća prodavatelja predmetnih kamera u Republici Hrvatskoj. U prve dvije godine od kada je Spinnaker postao distributer GoPro kamera, […] navodi kako je imao velike probleme iz razloga što im rečeni distributer nije htio isporučivati kamere jer je […] imao niže cijene od preporučenih i zbog toga što su kamere prodavali drugim tvrtkama u veleprodaji. Stoga je pokušavao nabaviti GoPro kamere od drugih poduzetnika koji su, također, nabavljali te kamere od Spinnakera, ali je to kratko trajalo jer je Spinnaker prema serijskim brojevima to kontrolirao te je tim poduzetnicima zabranio da mu prodaju rečene proizvode, odnosno uvjetovao im je da će njima prestati isporučivati proizvode ako GoPro kamere dalje nastave prodavati […]. S tim u svezi, […] dodaje kako je Spinnaker počeo isporučivati kamere nakon što su sve njegove prodajne cijene podignute na razinu preporučenih cijena. Međutim, navodi da je, s obzirom na protek vremena, izgubio prijašnji status na tržištu, a uz to je imao dosta problema s kupcima i reputacijom zbog nemogućnosti isporuke kamera. Nadalje, isti tvrdi kako nakon toga pošto bi izašao novi model kamere, prvih mjesec dana od izlaska novog modela Spinnaker nije htio isporučivati te kamere govoreći kako ih nama, da bi po prigovoru njihov odgovor bio da su oni na temelju rezultata poslovanja u prethodnom razdoblju odredili dva partnera kojima će ekskluzivno isporučivati kamere prvih mjesec dana. Pritom, […] ističe kako nije imao dobre rezultate iz razloga što mu je bila blokirana prodaja, tako da nije ni mogao ostvariti takve rezultate. Tek po proteku »udarnih« mjesec dana, predmetne kamere bile bi mu isporučene. U odnosu na preporučene cijene, […] ističe da su u cjeniku cijene označene »RRP« (eng. recomended retail prices), ali u praksi su to bile obvezne cijene kojih se bio dužan pridržavati. U slučaju nepridržavanja preporučenih prodajnih cijena, sankcija je bila neisporučivanje robe i zabrana drugim poduzetnicima prodaju tih proizvoda […]. Ujedno, […] navodi kako trenutno može sam formirati cijene, ali da to nema nikakvog smisla iz razloga što GoPro proizvođač ima monopol na tržištu i prodaje kupcima direktno po cijenama znatno nižim od njegove nabavne cijene.

Pored navedenog, svi naprijed navedeni poduzetnici dostavili su zatražene podatke koji se tiču ostvarenih ukupnih prihoda od distribucije i maloprodaje akcijskih sportskih POV kamera na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 2017. do 2020.

5.5. Usmena rasprava od 8. srpnja 2021.

AZTN je, sukladno odredbi članka 35. stavka 1. i članka 50. ZZTN-a, a vezano uz članak 54. stavak 1. točku 3. ZUP-a, dana 8. srpnja 2021. održao usmenu raspravu. Usmena rasprava određena je s obzirom na činjenicu da je riječ o složenoj upravnoj stvari u kojoj je održavanje usmene rasprave prije preliminarnih utvrđenja AZTN-a korisno za rješavanje iste.

Na usmenoj raspravi prisustvovali su opunomoćenici stranke, koji su iskoristili svoje pravo da se očituju o činjenicama i okolnostima koje smatraju važnim za donošenje rješenja u ovoj upravnoj stvari, a posebno o onima o kojima im do sada, po njihovom mišljenju, nije bila dana mogućnost da se izjasne.

Slijedom navedenog, opunomoćenik stranke dostavio je na zapisnik podnesak o dodatnim informacijama o stanju na tržištu. Riječ je o Rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: St-186/20, od 16. studenog 2020. i 9. ožujka 2021. te Rješenju Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-1888/2021, od 15. travnja 2021., a sve u stečajnom postupku nad podnositeljem inicijative Sultan. Vezano na navedeno, opunomoćenik stranke navodi kako je iz navedenih rješenja vidljivo da je nad Sultanom otvoren i zatvoren stečajni postupak, te će se isti brisati iz sudskog registra. Također dodaje kako je vidljivo da je jednu od žalbi u tom postupku podnijelo društvo […], što dodatno potvrđuje navode iz podneska od 16. prosinca 2020. o […].

Pored toga, opunomoćenik stranke ostaje pri svim navodima iz podneska od 16. prosinca 2020. te naglašava kako slijedi. Spinnaker nikako ne može biti u vladajućem položaju na uzlaznom tržištu, budući da isto mora obuhvaćati u najmanju ruku i kompaktne aparate te pametne mobilne telefone, budući da su svi oni međusobno zamjenjivi.

Nadalje naglašava da GoPro kamere ne mogu predstavljati nužni input ni za kojeg poduzetnika na silaznom maloprodajnom tržištu, budući da svi oni prodaju vrlo širok asortiman elektroničkih uređaja ili sportske opreme i prehrane. Samim time isključena su dva nužna elementa koji bi trebali biti ispunjeni za zlouporabno odbijanje poslovanja koje se Spinnakeru stavlja na teret. Osim toga navodi da su postojali značajni objektivni razlozi za Spinnakerovo ne poslovanje sa Sultanom, a kako je Spinnaker detaljno obrazložio u podnesku od 16. prosinca 2020.

Vezano za RPM (eng. resale price maintenance), što znači pridržavanje za preporučenu maloprodajnu cijenu, koji se Spinnakeru stavlja na teret, navodi se da usprkos možda nespretnim formulacijama pojedinih e-mailova Spinnakerovih djelatnika, Spinnaker ni na koji način nije primoravao svoje kupce da se pridržavaju preporučenih cijena. Pored analize cijena koju je Spinnaker već dao u podnesku od 16. prosinca 2020., predanim podneskom na zapisnik Spinnaker dodatno dokazuje da za GoPro i danas postoje značajne razlike u maloprodajnim cijenama web shopova na hrvatskom tržištu, i to kako onih kojima Spinnaker isporučuje robu, tako i onih koji robu nabavljaju iz drugih izvora. Istim podneskom Spinnaker je dostavio i podatke za konkurentske kamere proizvođača Nikon i Olympus koje pokazuju sličan trend.

Konačno ističe da je krajnje znakovito da poduzetnik […], koji se u inicijativi navodi kao glavna žrtva Spinnakerovog navodnog postupanja, i dan danas uredno posluje sa Spinnakerom, ima u ponudi vrlo širok GoPro asortiman, te potpuno samostalno formira svoje cijene.

Stoga Spinnaker smatra da ovdje ne može biti govora o zabranjenom RPM-u, a u cilju osiguravanja maksimalnog pridržavanja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, te izbjegavanja bilo kakvih nejasnoća u komunikaciji, Spinnaker je i dalje voljan ponuditi preuzimanje obveza predloženih u podnesku od 16. prosinca 2020.

Vezano za zabranu subdistribucije unutar lanca ovlaštenih distributera koja se Spinnakeru stavlja na teret, Spinnaker ističe da se uvijek radilo o zabrani subdistribucije neovlaštenim distributerima, a ne ovlaštenim distributerima, a takva zabrana distribucije neovlaštenim distributerima nije sporna u pravu tržišnog natjecanja.

S obzirom na možda nespretnu formulaciju nekih e-mailova Spinnakerovih djelatnika koja bi se mogla krivo protumačiti, Spinnaker i ovdje ustraje na prijedlogu mjera iz podneska od 16. prosinca 2020.

Budući da na posebno pitanje voditeljice postupka vezano za ugovore o selektivnoj distribuciji o tome je li sklopljen kakav novi ugovor od 16. prosinca 2020. do danas, te je li podnositelj inicijative Sultan, nakon 2018. kontaktirao Spinnaker, opunomoćenik stranke nije imao odgovor, Spinnakeru je dodijeljen dodatni rok od 30 dana od dana održavanja usmene rasprave za dostavu:

– očitovanja o tome jesu li ugovori od 2018. do 2020. godine primjenjivali [...] modela kakva su se primjenjivala u 2017. godini za razlikovanje kupaca, a sukladno objašnjenju Spinnakera iz podneska od 16. prosinca 2020., odnosno jesu li primjenjivali [...] ili neku [...] te je potrebno dostaviti preslike ugovora (ukoliko je riječ o tipskom ugovoru samo 1 primjerak) za predmetno razdoblje,

– očitovanja o tome je li sklopljen novi ugovor o selektivnoj distribuciji nakon 16. prosinca 2020. te ukoliko je odgovor potvrdan, potrebno je dostaviti presliku tog ugovora te naznake poduzetnika (naziv i sjedište) s kojima je ugovor sklopljen ukoliko je riječ o tipskom ugovoru,

– podataka o ukupnim prihodima (bez PDV-a) ostvarenih na tržištu distribucije akcijskih kamera robne marke GoPro na teritoriju Republike Hrvatske u zadnjem kvartalu 2020. godine,

– očitovanje o tome je li podnositelj inicijative Sultan, nakon 2018., kontaktirao Spinnaker.

5.6. Očitovanja Spinnakera od 30. srpnja 2021., 27. kolovoza 2021. i 7. rujna 2021.

Podneskom od 30. srpnja 2021. Spinnaker je udovoljio naprijed navedenom traženju AZTN-a sa usmene rasprave, te je, uz podatke o ukupnom prihodu ostvarenom na predmetnom mjerodavnom tržištu u razdoblju od 2016. do 2020. za svaku godinu posebno, dostavio očitovanje u kojemu, u bitnome, navodi kako slijedi.

Od 2018. GoPro je […]. Navedeno objašnjava na način kako GoPro […]. Nadalje navodi kako se […].

Međutim, Spinnaker je umjesto […]. Kao razlog tomu opunomoćenik stranke navodi da je ugovor […]. Takav ugovor potpisan je sa sljedećim poduzetnicima: […], […], […], […], […], […], […], […], […] i […].

Vezano za naprijed navedene zaključene ugovore ističe da je […].

Osim toga, Spinnaker posebno naglašava kako […].

Što se tiče 2019. godine, Spinnaker obavještava kako […].

Pozivajući se na praksu AZTN-a (rješenje klasa: UP/I 034-03/17-01/022, urbroj: 580-10/70-2020-019, od 15. lipnja 2020., rješenje klasa: UP/I 034-03/20-01/004, urbroj: 580-09/63-2020-004, od 10. rujna 2020., rješenje klasa: UP/I 034-03/15-01/037, urbroj: 580-10/65-2017-106, od 5. svibnja 2017., rješenje klasa: UP/I 034-03/14-01/026, urbroj: 580-10/63-2016-127, od 14. srpnja 2016., rješenje klasa: UP/I 034-03/15-01/036, urbroj: 580-10/65-2017-091, od 5. svibnja 2017., rješenje klasa: UP/I 034-03/17-01/007, urbroj: 580-10/65-2018-062, od 4. svibnja 2018., rješenje klasa: UP/I 034-03/15-01/029, urbroj: 580-10/63-2016-015, od 15. rujna 2016., rješenje klasa: UP/I 034-03/17-01/008, urbroj: 580-10/65-2017-011, od 8. studenog 2017.) te s obzirom da […], […].

U odnosu na upit AZTN-a o tome je li Spinnaker sklopio neki novi ugovor o distribuciji GoPro proizvoda nakon 16. prosinca 2020., navodi [...].

Također navodi kako podnositelj inicijative nakon slanja poziva na suradnju od 6. prosinca 2018. nije kontaktirao Spinnaker.

U odnosu na predmetni podnesak, budući da su bila potrebna određena razjašnjenja, dopisom od 12. kolovoza 2021. AZTN je pozvao stranku da dostavi: […].

Podneskom od 27. kolovoza 2021. Spinnaker je udovoljio naprijed navedenom zahtjevu AZTN te je dostavio […]. S tim u vezi navodi kako je iz […].

Pored navedenog, analizom cjelokupno zaprimljene dokumentacije utvrđeno je kako, u segmentu poslovanja Spinnakera s ovlaštenim distributerima, u promatranom razdoblju od 2017. do danas, […]. Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice, AZTN je, dopisom od 30. kolovoza 2021. zatražio dodatno očitovanje Spinnakera, konkretno: objašnjenje o tome koji Ugovor o selektivnoj distribuciji je trenutno na snazi i s kojim sve poduzetnicima (naziv i sjedište) budući je uvidom u Ugovor o selektivnoj distribuciji za 2020.-u razvidno kako je isti zaključen za razdoblje [...], a dokaza o produljenju trajanja istog nema, te podatak o tome koliko je ugovora o selektivnoj distribuciji Spinnaker sklopio u 2017.-oj godini, osim onih sklopljenih s poduzetnicima […], […] i […].

Podneskom zaprimljenim u AZTN-u dana 7. rujna 2021. Spinnaker je udovoljio naprijed navedenom zahtjevu, te se, u bitnom, očitovao kako slijedi.

Iako su ugovori o selektivnoj distribuciji […].

U odnosu na ugovore o selektivnoj distribuciji za 2017. Spinnaker objašnjava kako je […].

Spinnaker navodi kako recentni trend poslovanja GoPro-a pokazuje da se nikad nije radilo o poduzetniku u vladajućem položaju, već o poduzetniku čije poslovanje je u svakom trenutku itekako bilo izloženo konkurenciji, te koji uslijed pritiska konkurentskih proizvoda [...]. U prilog navedenom, iznosi podatke o globalnom poslovanju GoPro-a tijekom 2020. s NASDAQ mrežne stranice koji se tiču: vrijednosti dionica, ukupnom prihodu i neto gubitku, a sve u usporedbi s ranijom 2019. te 2014. i 2015. godinom.

Pored navedenog, Spinnaker dodaje kako je GoPro poduzeo dodatan zaokret u svojoj prodajnoj strategiji na način da je u okviru tzv. »direct-to-consumer« modela, otpustio gotovo 20% djelatnika te dodatno prebacio težište s distribucije putem nezavisnih distributera (poput Spinnakera) na svoju vlastitu online prodaju. Slijedom navedenog, stranka ističe kako ima puno slabiji položaj od GoPro-a, budući je pored inter-brand konkurencije (u vidu drugih akcijskih kamera, kompaktnih fotoaparata i mobilnih uređaja) izložen i snažnoj intra-brand konkurenciji od strane online prodaje samog ­GoPro-a i ostatka GoPro distributivne mreže.

Također, Spinnaker ističe kako u cijelosti ostaje kod svojih ranije iznesenih navoda osporavajući u cijelosti da bi počinio povredu prava tržišnog natjecanja koje mu se stavlja na teret u ovom postupku.

5.7. Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku

Sukladno odredbi članka 48. stavka 1. ZZTN-a, AZTN je stranci u postupku dostavio Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku klasa: UP/I 034-03/20-01/019, urbroj: 580-10/76-2021-131, od 4. listopada 2021.(dalje u tekstu: Obavijest) koju je ista zaprimila 7. listopada 2021., kako bi joj se osigurala mogućnost izjašnjavanja o svim preliminarno utvrđenim činjenicama i okolnostima u predmetnom postupku.

Vezano na navedeno, AZTN je na temelju do tada provedenog postupka preliminarno utvrdio kako utvrđene činjenice predstavljaju snažnu indiciju da je Spinnaker, u smislu članka 8. ZZTN-a, narušio tržišno natjecanje nedopuštenom primjenom selektivnog distribucijskog sustava i to izravnim utjecajem na ovlaštene distributere GoPro proizvoda u cilju prihvaćanja fiksnih ili minimalnih prodajnih cijena proizvoda iz njegova asortimana koji su bili predmet sporazuma između Spinnakera i ovlaštenih distributera u razdoblju od 3. srpnja 2017. do 4. prosinca 2020. te ograničavanjem međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije u razdoblju od 3. srpnja 2017. do 31. ožujka 2019.

Također, u postupku se utvrđivalo uskraćuje li Spinnaker, kao poduzetnik u vladajućem položaju, koristeći diskreciju odlučivanja o izboru poslovnog partnera, podnositelju inicijative i/ili drugim zainteresiranim poduzetnicima pristup distribucijskoj mreži proizvoda, što bi moglo predstavljati odbijanje suradnje i povredu članka 13. stavka 2. ZZTN-a. U tom smislu prvenstveno je bilo potrebno ispitati je li Spinnakerova isporuka akcijskih GoPro kamera za podnositelja inicijative objektivno neophodna odnosno predstavlja li nužan i nezamjenjiv input za njegovo maloprodajno poslovanje. Iz očitovanja velike većine adresata razvidno je kako predmetna isporuka nije objektivno nužna za prodavatelje GoPro proizvoda budući da postoje alternativni načini (drugi ovlašteni distributeri u Republici Hrvatskoj, sam proizvođač GoPro, ostatak globalne GoPro distributivne mreže, online e-commerce platforme) putem kojih podnositelj inicijative i ostali poduzetnici, mogu doći do predmetnih proizvoda, čime nije ispunjen jedan od kumulativnih uvjeta potrebnih za utvrđenje predmetne zlouporabe. Stoga, iako su podaci prikupljeni u prethodnom istraživanju tržišta predstavljali dostatne indicije za pokretanje predmetnog postupka i po osnovi članka 13. stavka 2. ZZTN-a, podaci i činjenice utvrđeni nakon pokretanja postupka ne predstavljaju dokaze dovoljne za utvrđenje narušavanja tržišnog natjecanja tako da postupak po kvalifikaciji zlouporabe vladajućeg položaja odbijanjem poslovanja dalje nije vođen.

Slijedom navedenog, AZTN je nastavio voditi postupak kako bi se utvrdilo je li Spinnaker, u smislu članka 8. stavka 1. ­ZZTN-a, narušio tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih kamera na teritoriju Republike Hrvatske od ožujka 2016. nadalje strategijom poslovanja koja se sastoji od određivanja fiksnih prodajnih cijena i drugih trgovinskih uvjeta te ograničavanja međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije.

Stoga je AZTN u navedenoj Obavijesti pozvao stranku da, u roku od mjesec dana od primitka iste, u pisanom obliku dostavi svoje primjedbe, kao i da predloži eventualno saslušanje dodatnih svjedoka i izvođenje dodatnih dokaza.

5.8. Uvid u spis

Na temelju odobrenja AZTN-a, sukladno članku 47. stavku 5. ZZTN-a, stranka je 14. listopada 2021. izvršila uvid u spis predmeta klase: UP/I 034-03/20-01/019.

5.9. Očitovanje Spinnakera na Obavijest

Spinnaker je, podneskom zaprimljenim u Agenciji 8. studenog 2021., dostavio očitovanje na Obavijest, te je, uz ponavljanje navoda iz ranijih očitovanja, u bitnome naveo kako slijedi.

Prvenstveno, Spinnaker opetovano iznosi prijedlog za preuzimanje određenih mjera i obveza u smislu članka 49. ZZTN-a u cilju budućeg izbjegavanja bilo kakvih nejasnih situacija do kojih može doći u praksi i osiguravanja maksimalnog pridržavanja svih primjenjivih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Nadalje, stranka tvrdi kako Spinnakerovo postupanje koje je AZTN preliminarno ocijenio spornim uopće ne predstavlja sporazum te detaljno obrazlaže razloge na kojima temelji tu tvrdnju, a koji su u ovom Rješenju izneseni u njihovoj suštini.

Tako Spinnaker tvrdi da nisu ispunjeni uvjeti sukladno relevantnim kriterijima iz EU prakse kao što je npr. izražena zajednička namjera stranaka, pristanak druge strane na određenu jednostranu politiku prve strane ili prešutni pristanak.

Ujedno naglašava kako Spinnaker nije vršio nikakav nedopušten pritisak na svoje kupce da se pridržavaju preporučenih cijena ni ograničavaju subdistribuciju drugim ovlaštenim distributerima, te nije uspostavio sustav nadzora i kažnjavanja kupaca koji bi mu omogućio da svoju politiku provodi u praksi.

U prilog tvrdnji kako u konkretnom slučaju nema niti jednog dokaza postojanja sporazuma odnosno prešutnog pristanka kupaca na Spinnakerovu jednostranu politiku navodi kako […].

Također, Spinnaker navodi kako usporedna analiza cijena njegovih kupaca potvrđuje da se oni u velikoj mjeri ne pridržavaju preporučenih cijena, što je dokaz da nema prešutnog pristanka ni sporazuma. U tom smislu apostrofira točku 25. Smjernica o vertikalnim ograničenjima prema kojoj se ne može zaključiti da postoji prešutni pristanak ako distributeri nastave s aktivnostima protivnim jednostranoj politici dobavljača ili nastoje naći nove načine kako bi se nastavili baviti aktivnostima koje im dobavljač jednostrano brani.

Osim toga, Spinnaker ističe kako ima značajno slabiju ugovornu poziciju u odnosu na svoje kupce odnosno njegovi kupci imaju neusporedivo jaču tržišnu i financijsku poziciju, tako da tim kupcima ne može išta nametati.

Pored navedenog, Spinnaker navodi kako je […]. Pritom ističe kako […]. Stoga Spinnaker tvrdi da AZTN treba dokazati da su […].

Nadalje, Spinnaker navodi kako se e-mail korespondencija pogrešno smatra dokazom zabranjenog sporazuma jer […].

Također, Spinnaker smatra kako trajanje eventualne povrede nikako ne može biti utvrđeno izvan vremenskih okvira prvog i posljednjeg e-maila s ograničavajućim sadržajem. U tom smislu, […].

Slijedom navedenog, Spinnaker smatra kako bi AZTN na temelju dosadašnje prakse u ovom predmetu mogao ili obustaviti postupak zbog nepostojanja povrede u skladu sa stajalištima iz predmeta TM Zagreb (u kojemu je AZTN zaključio da se ne radi o zabranjenom sporazumu unatoč postojanju izričite odredbe o pridržavanju prodajnih cijena u pisanom ugovoru kojeg je TM Zagreb sklapao sa svim svojim distributerima jer je utvrđeno da se nisu svi pridržavali preporučenih cijena) ili prihvatiti mjere i uvjete koje je Spinnaker ponudio u skladu s praksom iz predmeta Budo sport, Pivovara Daruvar, Duing, Drezga, Fred Bobek, Motonavis, Navela i Webasto.

5.10. Usmena rasprava od 6. prosinca 2021.

Kako bi se stranci dala mogućnost za iznošenje obrane, te u svrhu izvođenja dokaza radi utvrđivanja predmetne povrede ZZTN-a i utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, odnosno olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine novčane kazne propisane odredbama ZZTN-a, AZTN je sukladno odredbi članka 52. stavka 1. ZZTN-a, nakon isteka roka za dostavu pisane obrane stranke na Obavijest, dostavio stranci poziv za usmenu raspravu.

Navedena usmena rasprava održana je i zaključena 6. prosinca 2021. godine s prisutnim opunomoćenicima stranke, koji su iskoristili pravo na obranu te su se, sukladno članku 52. stavku 1. ZZTN-a te člancima 52. i 54. stavku 3. ZUP-a, izjasnili o činjenicama i okolnostima o kojima im u dosadašnjem tijeku predmetnog postupka, prema njihovom mišljenju, nije bila dana mogućnost izjašnjavanja, odnosno o činjenicama i okolnostima za koje smatraju da su bitni za rješavanje predmetne upravne stvari i utvrđivanje postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, odnosno olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine novčane kazne.

Slijedom navedenog, opunomoćenik stranke navodi kako ostaje pri svim dosadašnjim navodima te naglašava kako je zaprimio podnesak odvjetnica iz društva […] od 8. 11. 2021. kojim se iste očituju na skraćenu obavijest koju im je AZTN dostavio u ovom predmetu. Vezano na navedeno smatra kako se predmetni podnesak ne može smatrati podneskom podnositelja inicijative, budući da je nad podnositeljem inicijative značajno prije podnošenja ovog podneska, pravomoćno okončan stečajni postupak, uslijed čega punomoći i nalozi izdani od strane njegove ranije uprave prestaju. U podnesku od 6. 12. 2021. predanom neposredno na zapisnik Spinnaker detaljnije pojašnjava zašto je podnesak naprijed navedenog odvjetničkog društva neosnovan te iz kojeg razloga se uopće ne smije uzeti u obzir.

Nadalje, što se tiče poziva Spinnakeru da se očituje na one okolnosti o kojima mu do sada nije bila dana mogućnost očitovanja u postupku, rečeni poduzetnik naglašava da je o okolnostima i preliminarnim stajalištima AZTN-a dobio saznanja kroz obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku, no da nema saznanja o preliminarnim stajalištima AZTN-a vezano za Spinnakerov podnesak od 8. 11. 2021. kojim je Spinnaker iznio primjedbe na obavijest, kao ni o preliminarnim stajalištima vezano za podnesak Odvjetničkog društva […] od 8. 11. 2021. Stoga, u skladu s načelom saslušanja stranke iz ZUP-a, Spinnaker poziva AZTN da mu iznese svoja preliminarna stajališta o navedenim podnescima koji su predani nakon donošenja obavijesti u ovom postupku. Nadalje, Spinnaker je pravovremeno već u svojem prvom podnesku u ovom predmetu predložio AZTN-u preuzimanje mjera i obveza u smislu članka 49. ZZTN-a. Spinaker ovim putem ponovno poziva AZTN da se očituje o navedenom prijedlogu, a s obzirom na dosadašnju praksu AZTN-a koja konzistentno ukazuje da ovaj predmet može biti završen ili oslobađajućom odlukom ili prihvaćanjem Spinnakerovog prijedloga za preuzimanje mjera obveza. Naime, isti smatra kako bi bilo kakvo kažnjavanje Spinakera u ovom postupku predstavljao grubu, eklatantnu povredu čitavog niza njegovih ustavnih prava uključujući i ustavno pravilo nullum crimen nulla poena sine lege, povredu prava na pošteno suđenje uslijed arbitrarnosti, povredu legitimnih očekivanja da će AZTN odlučivati u skladu s dosadašnjom praksom, te očitu diskriminaciju Spinnakera u odnosu na druge poduzetnike u ekvivalentnim okolnostima, odnosno povredu prava na jednakost pred zakonom.

Na upit voditeljice postupka koji to formalni elementi Obavijesti nisu ispunjeni uz objašnjenje povrede Spinnakerovog prava na obranu, isti iskazuje kako je Obavijest donesena sukladno ranijoj zakonskoj formulaciji, a ne prema izmijenjenim odredbama novog ZZTN-a iz 2021., kao npr. u Obavijesti stoji da stranka dostavi primjedbe, a u novom ZZTN-u stoji da stranka dostavi pisanu obranu.

6. Utvrđene činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje predmetne upravne stvari

6.1. Sporazumi između poduzetnika s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja

Sukladno članku 8. stavku 1. ZZTN-a, zabranjeni su svi sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se:

1. izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti,

2. ograničava ili nadzire proizvodnja, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganje,

3. dijele tržišta ili izvori nabave,

4. primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju,

5. uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora.

Razlikovanje između cilja i posljedice sporazuma detaljnije je obrazloženo u točki 6.5. obrazloženja ovog rješenja.

Stavak 2. istog članka predviđa kako se sporazumima u smislu stavka 1. tog članka smatraju osobito ugovori, pojedine odredbe ugovora, usmeni ili pisani dogovori među poduzetnicima te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora i slično, neovisno o tome jesu li takvi sporazumi sklopljeni između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazumi) ili između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (vertikalni sporazumi).

Članak 8. stavak 3. ZZTN-a određuje kako se, iznimno od stavka 1. tog članka, određeni sporazumi neće smatrati zabranjenim sporazumima, odnosno izuzet će se od opće zabrane ako kumulativno, za vrijeme njihova trajanja, ispunjavaju sljedeće uvjete i to:

1. pridonose unapređenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga ili promicanju tehnološkog ili gospodarskog razvoja,

2. pružaju potrošačima razmjernu korist,

3. poduzetnicima ne nameću ograničenja koja nisu neophodna za postizanje navedenih ciljeva i

4. poduzetnicima ne omogućuju isključivanje znatnog dijela konkurencije s tržišta, za robe i/ili usluge koje su predmetom sporazuma.

Teret dokaza o postojanju navedenih uvjeta iz članka 8. stavka 3. ZZTN-a snose poduzetnici sudionici sporazuma.

Sukladno članku 10. stavku 1. ZZTN-a, propisima o skupnom izuzeću utvrđuju se uvjeti koje pojedini sporazumi moraju ispuniti kako bi bili izuzeti od opće zabrane iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Uvjeti za skupna izuzeća vertikalnih sporazuma odnosno sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, o čemu je u konkretnom slučaju riječ, propisani su Uredbom o vertikalnim sporazumima. Tom se uredbom određuju uvjeti koji sporazumi moraju sadržavati te teška ograničenja koje takvi sporazumi ne smiju sadržavati kako bi se mogli skupno izuzeti od primjene odredbi ZZTN-a o zabranjenim sporazumima.

Članak 9. stavak 1. Uredbe o vertikalnim sporazumima, određuje kako se skupno izuzeće ne može primijeniti na vertikalne sporazume koji neposredno ili posredno, samostalno ili zajedno s drugim čimbenicima, pod kontrolom ugovornih strana, sadrže vertikalna ograničenja koja se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja, a kojima je cilj:

a) ograničavanje prava kupca da slobodno određuje prodajnu cijenu proizvoda, ne dovodeći u pitanje pravo dobavljača da odredi maksimalnu prodajnu cijenu ili preporuči prodajnu cijenu, pod uvjetom da nije riječ o fiksnim ili minimalnim prodajnim cijenama, koje su rezultat izvršenog pritiska ili poticaja od bilo koje ugovorne strane,

b) ograničavanje područja na kojem kupac sudionik sporazuma može prodavati proizvode koji su predmet sporazuma, ili ograničavanje prodaje ugovorenih proizvoda određenoj skupini potrošača,

c) ograničavanje članovima unutar sustava selektivne distribucije koji djeluju na razini trgovine na malo, aktivne ili pasivne prodaje proizvoda krajnjim korisnicima, ne isključujući mogućnost zabrane članu unutar sustava selektivne distribucije da djeluje izvan ovlaštenog poslovnog prostora,

d) ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije, uključujući ograničenja između distributera koji ne djeluju na istoj razini trgovine,

e) ograničavanje dobavljača dijelova, koji te dijelove prodaje kupcu radi ugradnje u novi proizvod, pri prodaji tih dijelova, kao rezervnih dijelova, krajnjim korisnicima ili serviserima, te drugim pružateljima usluga, koje kupac nije ovlastio za popravak ili servisiranje njegovih proizvoda.

Spomenuto postupanje ne može biti izuzeto niti u smislu Uredbe o sporazumima male vrijednosti. Naime, u smislu članka 8., a vezano uz članak 6. navedene Uredbe, sporazumi koji unatoč neznatnom tržišnom udjelu sudionika sporazuma i njihovih povezanih poduzetnika, sadrže vertikalno ograničenje koje ima za cilj ograničavanje međusobne opskrbe proizvodima između distributera unutar sustava selektivne distribucije, uključujući i ograničenja između distributera koji djeluju na različitim razinama trgovine (stavak 1. točka d), a koje se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja u smislu te Uredbe, ne smatraju se sporazumima male vrijednosti na koje se ista primjenjuje.

Stoga AZTN nije ulazio u detaljnije analize omjera tržišnih udjela na definiranom mjerodavnom tržištu, budući da navedeno u konkretnom predmetnom istraživanju nije bilo potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja.

Ako određeni sporazum sadrži neko od teških ograničenja tržišnog natjecanja iz članka 9. stavka 1. Uredbe o vertikalnim sporazumima, za taj se sporazum smatra kako je obuhvaćen člankom 8. stavkom 1. ZZTN-a te ujedno takav sporazum ne može ispuniti uvjete iz članka 8. stavka 3. ZZTN-a. U tom smislu, takvi sporazumi su ex lege ništetni.

6.2. Vrsta i sudionici predmetnog sporazuma

ZZTN se primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja od strane poduzetnika.

Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. ZZTN-a, poduzetnicima se smatraju trgovačka društva, trgovci, udruženje poduzetnika, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno pružanju usluga, državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada izravno ili neizravno djeluju na tržištu, kao i sve druge pravne ili fizičke osobe (udruge, sportske organizacije, ustanove, vlasnici autorskih i sličnih prava i ostali) koje djeluju na tržištu.

Također, Sud EU zauzeo je dominantan i uvriježen stav u predmetu Höfner (paragraf 21.) prema kojemu pojam poduzetnika obuhvaća »svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni status i način njegova financiranja.«.

U tom smislu članak 3. stavak 2. ZZTN-a propisuje da pravni oblik, način financiranja i namjera ili činjenica ostvarivanja dobiti, sjedište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, kao i činjenica obavlja li se djelatnost na tržištu izravno ili neizravno, trajno, povremeno ili jednokratno, nije od utjecaja na određivanje pojma poduzetnika kako ga definira stavak 1. istog članka ZZTN-a.

U predmetnom postupku nesporno je utvrđeno kako Spinnaker i ovlašteni distributeri (tj. trgovci na malo koji kupuju proizvode robne marke GoPro u svrhu njihove daljnje preprodaje drugom ovlaštenom distributeru ili prodaje krajnjem kupcu, odnosno potrošaču), jesu poduzetnici u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Pored navedenog, u predmetnom postupku bilo je potrebno istražiti međusobnu povezanost poduzetnika članova distributivne mreže Spinnakera kako bi AZTN utvrdio mogu li se u konkretnom slučaju primijeniti odredbe članka 8. ZZTN-a. Navedeno stoga što se, sukladno pravnoj stečevini EU-a, primjerice presudi Općeg suda u spojenim predmetima SIV (paragraf 357.), članak 101. UFEU-a odnosi isključivo na odnose između dva ili više ekonomska entiteta koji su sposobni međusobno se tržišno natjecati odnosno odredbe predmetnog članka ne primjenjuju se na odnose između povezanih poduzetnika koji predstavljaju jedan gospodarski subjekt tj. koji se smatraju jednim poduzetnikom. Stoga se članak 8. ZZTN-a ne bi mogao primijeniti u slučaju da su sporazum sklopili samo povezani poduzetnici jer se smatra da u tržišno natjecanje ulazi cijeli gospodarski subjekt iako njegovi dijelovi imaju pravnu osobnost kada međusobno ulaze u poslovne odnose i sklapaju ugovore. Navedeno stoga što društva koncerna udružuju svoje tehnološke, financijske, stručne i tržišne resurse radi ostvarivanja ciljeva koji nisu ograničeni na interese pojedinih društava već interese koncerna kao jedne jedinstvene gospodarske cjeline.

Uvidom u registar nadležnog trgovačkog suda za svakog poduzetnika koji je ili je bio član distributivne mreže Spinnakera razvidno je da isti nisu povezani za vrijeme trajanja ugovora o selektivnoj distribuciji. Isto tako, sama stranka nije naznačila da postoji ili da je postojala ikakva povezanost (personalna, i/ili kapitalna) s nekim od članova njezine distributivne mreže.

Spinnaker i predmetni poduzetnici ne djeluju na istoj razini distribucije, pa je, u konkretnom slučaju, trebalo primijeniti propise o zaštiti tržišnog natjecanja koji uređuju vertikalne sporazume.

Sukladno odredbi članka 2. Uredbe o vertikalnim sporazumima, vertikalni sporazum je ugovor, pojedina odredba ugovora, usmeni ili pisani dogovor, te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženje poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika, koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora i slično, sklopljeni između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, a kojima se uređuju uvjeti pod kojima sudionici sporazuma mogu kupovati, prodavati ili preprodavati određene robe i/ili usluge.

Također, uvjeti za skupna izuzeća vertikalnih sporazuma odnosno sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije propisani su Uredbom o vertikalnim sporazumima, kojom se određuju uvjeti koje vertikalni sporazumi između poduzetnika moraju sadržavati, te ograničenja ili uvjeti koje takvi sporazumi ne smiju sadržavati kako bi se mogli skupno izuzeti od opće zabrane iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Što se tiče ugovornih odnosa u konkretnom slučaju, valja istaknuti kako osnovnu funkciju i karakterističnu gospodarsku svrhu [...] Spinnaker, kao neekskluzivni trgovac na veliko ovlašten od strane kompanije GoPro na teritoriju Republike Hrvatske, ostvaruje organiziranjem distribucije u interesu proizvođača i to zaključivanjem ugovora ([...], [...], [...], [...]) kojima se uređuje poslovna suradnja s različitim poduzetnicima, kao ovlaštenim prodavateljima na teritoriju Republike Hrvatske.

Na temelju Ugovora o selektivnoj distribuciji (dalje u tekstu: Ugovor ili Ugovor o selektivnoj distribuciji) ugovorni partneri poduzetnika Spinnaker uključuju se u mrežu ovlaštenih trgovaca na malo za proizvode robne marke GoPro. Riječ je o inominatnim tipičnim ugovorima koje je Spinnaker zaključivao u razdoblju od 2017. do 2020. godine, a koji potpadaju pod pojam sporazuma kako ga definira članak 8. stavak 2. ZZTN-a.

Sastavni dio rečenih Ugovora u trenutku sklapanja čine sljedeći prilozi: [...], [...], [...], [...], [...], [...] i [...].

Ugovori počinju preambulom u kojoj se ističe svrha predmetnog ugovora koja se očituje u sljedećim činjenicama: […].

Osnovna svrha predmetnih ugovora je imenovanje ovlaštenih trgovaca na malo za prodaju GoPro proizvoda. Tako se ovlaštenom trgovcu na malo daje [...] pravo preprodaje GoPro proizvoda na ovlaštenim prodajnim mjestima.

Trajanje ugovora je određeno na [...].

Što se tiče pravnog odnosa između poduzetnika Spinnaker i ovlaštenog trgovca na malo, stranka […]. Tako [...] Ugovora određuje da će […]. Pored navedenog, istim člankom Ugovora izričito je ugovoreno kako se […]. Također, je izričito propisano kako […].

Ugovor predstavlja […] poduzetnika Spinnaker [...].

U odnosu na cijene, ugovoreno je kako […]. Ujedno je naznačeno kako […] [...].

Riječ je o sustavu [...] ([…]) određuju i neke dodatne kriterije propisane u [...], poput […]. Prema odredbi članka 175. Smjernica o vertikalnim ograničenjima, u sustavu čiste kvalitativne selektivne distribucije odabiru se distributeri samo na temelju objektivnih kriterija koje zahtijevaju svojstva proizvoda, poput obuke osoblja koje sudjeluje u prodaji, usluga koje se pružaju na mjestu prodaje, određene linije proizvoda koja se prodaje itd., dok kvantitativna distribucija dodaje kriterije pristupa koji izravnije ograničavaju potencijalni broj distributera, tako da npr. Utvrđuju minimalnu ili maksimalnu prodaju, ili utvrđuju broj distributera itd.

Osim toga, sukladno članku 3. stavku 3. Uredbe o vertikalnim sporazumima, riječ je o vertikalnim sporazumima o selektivnoj distribuciji kojima se dobavljač obvezuje posredno ili neposredno prodati proizvode koji su predmet sporazuma samo distributerima izabranim na temelju transparentnih, posebnih kriterija, a distributeri se obvezuju da neće prodavati te proizvode neovlaštenim distributerima.

Uvidom u predmetni vertikalni sporazum utvrđeno je kako Spinnakerova distributivna mreža zadovoljava oba naprijed navedena kriterija potrebna da bi bila riječ o selektivnom distributivnom sustavu. Kao prvo, predmetne proizvode prodaje isključivo ovlaštenim distributerima izabranim na temelju točno određenih kriterija, i drugo, ovlašteni distributeri prihvaćaju obvezu da ne prodaju predmetne proizvode neovlaštenim distributerima.

6.3. Ocjena Ugovora o selektivnoj distribuciji za 2018.

Uvidom u cjelokupnu zaprimljenu dokumentaciju razvidno je kako je Spinnaker tipski Ugovor o selektivnoj distribuciji za 2018. (dalje u tekstu: Ugovor za 2018. ili Ugovor o selektivnoj distribuciji za 2018.), za razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019., sklopio sa 10 (deset) poduzetnika, i to: […], […], […], […], […], […], […], […], […] i […].

Suglasnost volja ugovornih strana proizlazi, u konkretnom slučaju, iz odredbi konkretnog ugovora.

Vezano na navedeno valja naglasiti kako, unatoč činjenici da su naprijed navedeni članovi Spinnakerove distributivne mreže bili sudionici predmetnog zabranjenog sporazuma, AZTN nije povredu utvrđivao i protiv njih. Navedeno stoga što je Spinnaker, na temelju [...], jedini ovlašten na teritoriju Republike Hrvatske organizirati distribuciju putem mreže ovlaštenih trgovaca na malo u interesu proizvođača proizvoda robne marke GoPro. Kao takav Spinnaker je važan sudionik na tržištu. Slijedom navedenog, konačna odluka o tome hoće li određeni poduzetnik biti uključen u GoPro sustav selektivne distribucije leži na strani Spinnakera. Pritom je važno i da su predmetni ugovori o selektivnoj distribuciji tipski ugovori. Kao takvi realno ne ostavljaju prostor glede mogućnosti pregovaranja o uvjetima ugovornog vezivanja. U tom smislu Spinnaker se može ponašati neovisno o drugim poduzetnicima, dok su trgovci na malo u poziciji prihvati ili ostavi.

Analizom odredbi predmetnog Ugovora za 2018. AZTN je utvrdio kako isti sadrži odredbe koje predstavljaju teško ograničenje natjecanja u smislu članka 9. stavka 1. točke d) Uredbe o vertikalnim sporazumima koje se ne mogu izuzeti od primjene odredbe članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

6.3.1. Ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije

Odredbe Ugovora za 2018. koje reguliraju pitanje, cit.: »Kupovine i prodaje Proizvoda« (članak 5. stavak a) Ugovora za 2018.) i »Obveze ovlaštenog trgovca na malo« (članak 6. stavak b) Ugovora za 2018.) sadrže vertikalna ograničenja koja se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja, što proizlazi iz sljedećeg sadržaja, cit.:

»5 Kupovina i prodaja Proizvoda

a) […].«

6 OBVEZE OVLAŠTENOG TRGOVCA NA MALO

Ovlašteni trgovac na malo ima sljedeće obveze:

(...)

b) […]«

Navedenim odredbama članaka 5. a) i 6. b) Ugovora za 2018. Spinnaker je ograničio međusobnu opskrbu između distributera unutar sustava selektivne distribucije, uključujući ograničenja između distributera koji ne djeluju na istoj razini trgovine u smislu članka 9. stavka 1. točke d) Uredbe o vertikanim sporazumima, i to na način da su ovlašteni distributeri dužni predmetne GoPro proizvode nabavljati isključivo od Spinnakera, ali i da preuzimaju obvezu da iste proizvode neće prodavati drugim ovlaštenim distributerima već isključivo krajnjim korisnicima. U tom smislu, a u svrhu osiguranja da će ovlašteni distributer doista tako postupati u praksi, odredba članka 6. b) predmetnog Ugovora decidirano određuje broj prodanih kamera po transakciji na koji se ovlašteni distributer obvezan ograničiti, cit.: »...[…].«.

Sukladno odluci Općeg suda u predmetu Dunlop Slazenger (paragraf 52.) u kojoj se ističe da će, prema ustaljenoj sudskoj praksi, u slučaju kada proizvođač odluči organizirati distribuciju svojih proizvoda putem mreže ovlaštenih distributera kojima je zagarantirana isključiva ili selektivna distribucija, takav sustav distribucije biti dopušten sukladno pravu tržišnog natjecanja samo pod uvjetom da, između ostalog, nema nametnute zabrane preprodaje predmetnih proizvoda unutar sustava distribucijske mreže ovlaštenim distributerima. Takve odredbe imaju za učinak podjelu nacionalnih tržišta odnosno cilj im je na opisani način onemogućiti stvaranje zajedničkog tržišta.

U tom smislu govori i točka 175. Smjernica o vertikalnim ograničenjima u kojoj stoji da su mogući rizici za tržišno natjecanje smanjenje tržišnog natjecanja između različitih distributera iste robne marke (intra-brand tržišnog natjecanja), i, osobito u slučaju kumulativnog učinka, ograničavanje pristupu ili zatvaranje tržišta određenoj vrsti ili vrstama distributera i slabljenje tržišnog natjecanja i omogućavanja tajnih ili nezakonitih dogovora (koluzija) između dobavljača ili kupaca.

Slijedom navedenog, ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja prema cilju u smislu članka 9. stavka 1. točke d) Uredbe o vertikalnim sporazumima.

Sukladno članku 8. stavku 4. ZZTN-a, sporazumi kojima se narušava tržišno natjecanje iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a, a ne mogu se skupno izuzeti u smislu članka 10. ZZTN-a, ex lege su ništetni.

6.3.2. Očitovanje na navode Spinnakera o ograničavanju međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije prije i nakon Obavijesti

U odnosu na argument Spinnakera iz podneska od 30. srpnja 2021. da je […], AZTN ističe da se takav argument ne može prihvatiti iz razloga kako slijedi.

Prije svega, svaki poduzetnik, pa tako i Spinnaker, odgovoran je za postupke svojih djelatnika. Takvog stava je i Europska komisija što je razvidno iz odluke u predmetu Yamaha (paragraf 129.). Međutim i pored toga valja naglasiti kako neznanje, odsustvo svijesti djelatnika Spinnakera o tome da, određivanjem pravila ponašanja na naprijed opisan način, postupaju protivno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, pri čemu sveobuhvatna ocjena dokaza ne upućuje na postojanje mana volje pri sklapanju sporazuma, ne izuzima iste od odgovornosti za opisano protupravno postupanje. Tome u prilog govori i presuda Suda EU u predmetu Belasco (paragraf 41.) kojom je utvrđeno kako nije bitno jesu li poduzetnici bili svjesni da postupaju protivno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, te da je za povredu irelevantno jesu li postupali namjerno.

Osim toga, okolnost da su djelatnici Spinnakera […]. Stoga se isto ne može smatrati razlogom za izuzeće od primjene članka 8. ZZTN-a niti olakotnom okolnošću u smislu članka 64. stavka 12. točke 2. ZZTN-a.

Također, argument stranke iz podneska od 8. studenog 2021. kako je u konkretnom slučaju riječ o zabludi o biću djela budući da se ne radi o tome da je svjesno Spinnaker u svoj ugovor stavio spornu odredbu o zabrani distribucije unutar sustava ovlaštenih distributera pogrešno smatrajući da ista nije bila zabranjena, nego se radi o tome da isti uopće nije bio svjestan da takva odredba postoji u ugovoru, ne može se prihvatiti.

Naime, zabluda o biću djela na koju se stranka poziva institut je koji se ocjenjuje unutar normativnih teorija o krivnji i za koji se veže određeni kaznenopravni učinak sukladno Kaznenom zakonu (»Narodne novine«, br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21). Pritom valja imati na umu kako je kazneno pravo dio cjelokupnog pravnog sustava, jedna grana prava sa posebnim značajkama poput specifičnosti funkcije, specifičnosti sankcije i posebnog značenja načela zakonitosti, prema kojima se ono i odvaja od drugih grana prava i koje mu osiguravaju samostalnost, autonomnost unutar pravnog sustava. Posebice na autonomni karakter kaznenog prava upućuje čitav niz samo njemu svojstvenih pravila tumačenja, a radi čega kazneno pravo regulira mnoga područja bez oslonca na druge grane prava.

S tim u svezi valja naglasiti kako se pravila tržišnog natjecanja primjenjuju isključivo na poduzetnike, odnosno samo su poduzetnici adresati propisa o tržišnom natjecanju, dok su povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja povrede sui generis.

U kontekstu povrede koja se Spinnakeru stavlja na teret, ZZTN iz razloga pravne sigurnosti i pravne jasnoće ne postavlja crtu razgraničenja prema namjeri i nepažnji, već dapače imperativnom normom izričito naznačuje novčano kažnjavanje neovisno o tome uslijed čega je došlo do narušavanja tržišnog natjecanja kako to stranka pokušava imputirati. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 61. stavak 1. točka 1. ZZTN-a koji izričito propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu do najviše 10% vrijednosti ukupnog prihoda koji je poduzetnik ostvario na svjetskoj razini u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća kazniti poduzetnik koji s namjerom ili nepažnjom, između ostalog, sklopi zabranjeni sporazum ili na koji drugi način sudjeluje u sporazumu kojim je narušeno tržišno natjecanje, na način opisan odredbom članka 8. ZZTN-a i članka 101. UFEU-a.

Tvrdnja stranke kako predmetni […] ugovori za 2018. godinu nisu mogli proizvesti negativne učinke na tržištu ne može se prihvatiti. Navedeno stoga što teška ograničenja, kao što je ograničenje međusobne opskrbe između ovlaštenih distributera unutar sustava selektivne distribucije, imaju za cilj ograničenje tržišnog natjecanja i nema potrebe uzimati u obzir njegove konkretne učinke na tržištu tj. ako sporazum ima za cilj ograničiti tržišno natjecanje nije bitno je li on proizveo takav učinak ili je on, s obzirom na trajanje, obuhvat prinude ili neke druge okolnosti na tržištu, izostao. U prilog navedenom govori i praksa Suda EU u predmetima CB (paragraf 49.) i Dole Food (paragraf 113.). Ovdje također valja ukazati na stav Suda EU u predmetu Miller prema kojemu činjenica da ograničavajuće odredbe nisu primijenjene odnosno da dobavljač nije strog u provedbi tih odredbi, ne predstavlja dokaz kako iste nisu imale učinak na tržištu poglavito iz razloga što već samo postojanje takvih odredbi stvara psihološki efekt kod kupaca i pridonosi više ili manje strogoj podjeli tržišta (paragrafi 6. i 7.). Argument Spinnakera kako AZTN treba dokazati da su stranke takav zabranjeni sporazum doista izvršavale u praksi pobija i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: U-zpz 16/2015-4 od 2. ožujka 2021. kojom se potvrđuje rješenje AZTN-a klasa: UP/I 034-03/13-01/034, urbroj: 580-04/88-2014-038, od 12. lipnja 2014., a u kojoj presudi je izričito navedeno da kad se utvrdi da sporazum ima za cilj ograničavanje tržišnog natjecanja nema potrebe uzimati u obzir njegove konkretne učinke.

Također, ovdje je bitno napomenuti da su odredbe ugovora kojima se ovlaštenog distributera ograničava u prodaji isključivo krajnjim korisnicima predstavljale narušavanje tržišnog natjecanja, odnosno protupravno postupanje i u trenutku ugovaranja istih. Prema tome, navod Spinnakera kako odredbe zabranjenog sporazuma nije primjenjivao tijekom određenog vremenskog razdoblja, odnosno da je na mjerodavnom tržištu, unatoč postojanju sporazuma, postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, smatra se olakotnom okolnošću u smislu članka 64. stavka 12. točke 3. ZZTN-a, ali ne i razlogom izuzeća od primjene članka 8. ZZTN-a.

Pored navedenog, argument Spinnakera kako, na temelju dosadašnje prakse i činjenica ovog postupka, AZTN može ili obustaviti postupak zbog nepostojanja povrede u skladu sa stajalištima iz predmeta TM Zagreb ili obustaviti postupak prihvaćanjem mjera i uvjeta koje je Spinnaker ponudio u skladu s konzistentnom praksom iz predmeta Budo sport, Pivovara Daruvar, Duing, Drezga, Fred Bobek, Motonavis, Navela i Webasto te da bi svako strože kažnjavanje predstavljalo značajno odstupanje od ustaljene prakse koje je protivno vladavini prava i legitimnim očekivanjima stranke zaštićenim Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o ljudskim pravima odnosno načelu nullum crimen, nulla poena sine lege i članku 31. Ustava RH, AZTN ne prihvaća.

Naime, AZTN ističe posebnost svakog postupka radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Ovo iz razloga posebnosti svake ekonomske analize, pojedinog mjerodavnog tržišta, postupanja na tržištu koja su dovela do narušavanja učinkovitog tržišnog natjecanja, stupnja vjerojatnosti dokazanih činjenica, itd. pa samim time i utvrđenog činjeničnog stanja u svakom pojedinom predmetu. U tom smislu, AZTN koristi case-by-case metodu uzimajući u obzir posebnosti imanentne u rješavanju predmetne upravne stvari, materiji postupanja, kao i pravne standarde presuda europskih sudova koji djeluju erga omnes i čija je obveznost pridržavanja imperativ, te eventualne specifičnosti u normiranju unutar određenog područja. Slijedom navedenog, upravo suprotno navodu Spinnakera koji postupanje AZTN-a relativizira, predmetno postupanje nikada nije jednoobrazno.

Argument Spinnakera kako je AZTN promašio u Obavijesti u odnosu na primjere usporedive prakse (predmet Carlsberg, rješenje AZTN-a od 23. listopada 2014., klasa: UP/I 034-03/2013-01/018, urbroj: 580-09/64-2014-039; predmet Konzum / Dukat, rješenje ­AZTN-a od 30. srpnja 2014., klasa: UP/I 034-03/2013-01/015, URBROJ: 580-04/64-2014-033; predmet Kutjevo / KTC, rješenje ­AZTN-a od 30. srpnja 2014., klasa: UP/I 034-03/2013-01/017, urbroj: 580-04/64-2014-038 i predmet Gorenje, rješenje AZTN-a od 20. prosinca 2016., klasa: UP/I 034-03/2013-01/035, urbroj: 580-09/84-2017-118) budući su se sve te odluke odnosile na poduzetnike koji su višestruko veći i snažniji od Spinnakera, te je u svima postojao jasan pisani sporazum o pridržavanju preporučenih cijena uz sankcije za nepridržavanje, ukazuje na činjenicu da je stranka zanemarila to da je za ocjenu predmetnog postupanja odnosno izuzeće i ništetnost sporazuma koji sadrži neko od teških ograničenja tržišnog natjecanja snaga konkretnog poduzetnika irelevantna. U konkretnom slučaju riječ je o pisanom sporazumu koji sadrži izričitu odredbu o vertikalnim ograničenjima koja se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja prema cilju, jednako kao u primjerima iz prakse AZTN-a. Također, u tim predmetima zabranjene odredbe prestale su biti na snazi prije pokretanja postupka pred AZTN-om ili u vrijeme dok su bile na snazi stranka ih nije primjenjivala. Dakle, isti se trebaju uzeti u obzir, pogotovo što imaju dodirnih točaka glede argumenata koje Spinnaker konkretno ističe u ovoj upravnoj stvari.

6.3.3. Trajanje predmetnog zabranjenog sporazuma

Trajanje povrede u vidu ograničavanja međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije vezano je za sklapanje ugovora o selektivnoj distribuciji koje je Spinnaker sklopio sa 10 ovlaštenih distributera za 2018., a koji sadrže odredbe neupitno zabranjenog sadržaja u članku 5. a) i članku 6. b).

Utvrđeno je kako su Ugovori za 2018. s citiranim spornim odredbama sklopljeni na određeno vrijeme, točnije bili su na snazi od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. Naime, predviđena je mogućnost njihovog produljenja za još jedan ili više dodatnih perioda na osnovi zajedničkog pisanog dogovora, uz […]. Međutim, iz očitovanja Spinnakera od 30. srpnja 2021. proizlazi kako isti nije produljen niti sa jednim kupcem. Što se tiče navedenog, AZTN u nedostatku drugih dokaza poklanja vjeru u istinitost tog očitovanja.

Stoga je AZTN kao početak predmetnog zabranjenog sporazuma utvrdio 1. travnja 2018., a kao završetak istog 31. ožujka 2019.

6.5. Vertikalni učinci ograničenja tržišnog natjecanja

U pravu i politici tržišnog natjecanja ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije smatra se teškim ograničenjem tržišnog natjecanja koje u pravilu nema pozitivnih učinaka na tržište i razvoj konkurencije. Takvo ograničenje smatra se ograničenjem tržišnog natjecanja prema cilju, za koje nije potrebna prethodna analiza uvjeta na mjerodavnom tržištu kojima bi se dokazala moguća opravdanost toga ograničenja. Drugim riječima, ovlašteni distributeri moraju imati slobodu da kupuju proizvode iz ugovora od ostalih imenovanih distributera unutar distribucijske mreže, koji djeluju na istoj ili pak na različitoj razini trgovine. Stoga nije potrebno razmatrati proizvodi li takvo ponašanje konkretne učinke na tržištu i jesu li oni značajni ili ne.

U točki 20. Priopćenja Komisije istaknuta je važnost razlikovanja između ograničenja prema cilju odnosno učinku. Jednom kad se utvrdi da sporazum ima za cilj ograničavanje tržišnog natjecanja, nema potrebe uzimati u obzir njegove konkretne učinke na tržištu. Drugim riječima, ako sporazum ima za cilj ograničiti tržišno natjecanje, nije bitno je li on proizveo takav učinak ili je on, s obzirom na trajanje, obuhvat prinude ili neke druge okolnosti na tržištu, izostao. Navedeno potvrđuje i praksa Suda EU u predmetima CB (paragraf 49.) i Dole Food (paragraf 113.).

Ograničenja tržišnog natjecanja prema cilju jesu ona ograničenja koja po samoj svojoj prirodi imaju mogućnost negativnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, to su ograničenja koja već po svojoj prirodi i sadržaju, odnosno namjeri, u tolikoj mjeri imaju snažan mogući negativni učinak na tržišno natjecanje da je nepotrebno dokazivati njihove konkretne učinke na tržištu. Ova se pretpostavka temelji na ozbiljnoj prirodi ograničenja te na iskustvu koje pokazuje da je vjerojatno da će ograničenja tržišnog natjecanja prema cilju proizvesti negativne učinke na tržišno natjecanje. Ograničenja prema cilju u suprotnosti su s tržišnim načelima iz razloga što smanjuju količinu proizvodnje i povećavaju cijene, dovodeći do pogrešne raspodjele resursa, budući da dobra i usluge, za kojima postoji potražnja kupaca, nisu proizvedena. Ona također dovode do smanjenja dobrobiti potrošača, s obzirom da potrošači moraju plaćati više cijene za predmetna dobra i usluge (točka 21. Priopćenje Komisije).

Sud EU u predmetu Groupement des cartes bancaires (paragrafi 48. – 51.) ukazuje na ustaljenu praksu tog Suda prema kojoj su neke vrste koordinacije između poduzetnika toliko štetne za tržišno natjecanje da se može smatrati da ispitivanje njihovih posljedica nije potrebno. To su ograničenja koja, s obzirom na ciljeve kojima teže pravila EU u području tržišnog natjecanja, imaju tako velik mogući negativan učinak na tržišno natjecanje da je, u smislu Smjernica EK, nepotrebno dokazivati ikakve stvarne učinke na tržištu. Ova se pretpostavka temelji na ozbiljnoj naravi ograničenja te na iskustvu koje pokazuje da je vjerojatno da će ograničenja tržišnog natjecanja prema cilju proizvesti negativne učinke na tržištu i ugroziti ciljeve kojima teže pravila EU u području tržišnog natjecanja.

Slijedom navedenoga, zaključak je Suda EU kako ograničenjem tržišnog natjecanja prema cilju treba smatrati samo postupanje čija je štetnost utvrđena i lako prepoznatljiva, s obzirom na stečeno iskustvo i ekonomsku znanost. Takva teška ograničenja tržišnog natjecanja sadržana su u članku 4. Uredbe Komisije te su u cijelosti implementirana u Uredbu o vertikalnim sporazumima, točnije u članak 9. rečene Uredbe.

U ovome postupku utvrđeno je da je postupanje Spinnakera imalo za cilj ograničiti tržišno natjecanje jer je kupcima, u ovom slučaju članovima distributivne mreže – ovlaštenim prodavateljima, bila ograničena međusobna opskrba unutar distributivne mreže.

Na opisani način dolazi do ograničavanja intra-brand tržišnog natjecanja, a čijim smanjenjem može doći i do smanjenja inter-brand tržišnog natjecanja, odnosno do podjele tržišta.

Uredba Komisije propisuje kako se pogodnost skupnog izuzeća treba ograničiti na vertikalne sporazume za koje se s dostatnom sigurnošću može pretpostaviti da ispunjavaju uvjete iz članka 101. stavka 3. Ugovora. Pritom, Smjernice o vertikalnim ograničenjima koje sadrže standarde i objašnjenja glede ocjenjivanja vertikalnih sporazuma reguliranih u naprijed navedenoj Uredbi Komisije, u točkama 60. do 64., navode pojedinačna teška ograničenja tržišnog natjecanja koja ne moraju biti obuhvaćena zabranom iz članka 101. stavka 1. UFEU ili mogu ispunjavati uvjete iz članka 101. stavka 3. UFEU. Riječ je o teškim ograničenjima tržišnog natjecanja koja mogu biti objektivno neophodna u iznimnim slučajevima sporazuma određenog tipa ili obilježja, a što u konkretnom predmetu nije slučaj.

U konkretnom slučaju ispitana je i mogućnost primjena Uredbe o sporazumima male vrijednosti. Naime, sukladno članku 1. stavku 2. Uredbe o sporazumima male vrijednosti, na sporazume male vrijednosti koji zadovoljavaju uvjete iz te uredbe ne primjenjuju se odredbe o zabranjenim sporazumima iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Međutim, člankom 6. stavkom 1. Uredbe o sporazumima male vrijednosti propisano je kako se sporazumi, koji unatoč neznatnom tržišnom udjelu sudionika sporazuma i njihovih povezanih poduzetnika sadrže odredbe koje se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja, ne smatraju sporazumima male vrijednosti.

7. Odluka Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

7.1. Odluka Vijeća o postojanju zabranjenog sporazuma

Na temelju provedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: Vijeće) na sjednici 47/2021., održanoj 30. prosinca 2021., sukladno ovlastima iz članka 30. ZZTN-a, utvrdilo da je Spinnaker sa 10 (deset) ovlaštenih prodavatelja sklopio Ugovor o selektivnoj distribuciji za 2018., koji je sadržavao odredbe koje predstavljaju ograničenje tržišnog natjecanja s obzirom na cilj (ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije) na teritoriju Republike Hrvatske u smislu članka 9. stavka 1. točki d) Uredbe o vertikalnim sporazumima, čime je u razdoblju od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. sklopio zabranjeni sporazum u smislu članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi.

Vijeće smatra kako na temelju činjenica utvrđenih u provedenom postupku dokazano kako je Spinnaker sa svojim ovlaštenim distributerima sklopio zabranjeni sporazum koji za cilj ima sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, u smislu članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Naime, u konkretnom slučaju AZTN je 17. rujna 2020., po službenoj dužnosti, pokrenuo postupak protiv Spinnakera vezano uz njegove poslovne odnose s poduzetnicima na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih sportskih point of view kamera na teritoriju Republike Hrvatske, zbog postojanja indicija da je u razdoblju od 2016. godine nadalje sklopio zabranjeni sporazum u smislu članka 8. ZZTN-a i/ili zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu u smislu članka 13. ZZTN-a.

Konkretnije, rezultati kako prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, tako i ispitnog postupka, ukazivali su na postojanje indicija da je Spinnaker narušio tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih kamera na teritoriju Republike Hrvatske od ožujka 2016. nadalje strategijom poslovanja koja se sastoji od:

a) određivanja fiksnih prodajnih cijena i drugih trgovinskih uvjeta na čije pridržavanje rečeni poduzetnik obvezuje svoje kupce/distributere,

b) ograničavanja međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije, te

c) neopravdanog odbijanja poslovanja s podnositeljem inicijative.

Kako bi se utvrdilo je li u konkretnom slučaju došlo do naprijed opisanog teškog ograničenja tržišnog natjecanja AZTN je tijekom cjelokupnog postupka primijenio sve raspoložive instrumente u svrhu potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Stoga je pored zatraženih i analiziranih očitovanja, ne samo od stranke, već i od ostalih sudionika na predmetnom mjerodavnom tržištu, AZTN proveo nenajavljenu pretragu u poslovnim prostorijama Spinnakera, analizirao tipski Ugovor o selektivnoj distribuciji zaključen između Spinnakera i njegovih ovlaštenih prodavatelja i održao dvije usmene rasprave.

Vezano na navedeno, iako su podaci prikupljeni u prethodnom istraživanju tržišta predstavljali dostatne indicije za pokretanje predmetnog postupka što se tiče određivanja prodajne cijene GoPro proizvoda i odbijanja poslovanja, podaci i činjenice utvrđeni nakon pokretanja postupka ne predstavljaju dokaze dovoljne za utvrđenje narušavanja tržišnog natjecanja po tim osnovama. Naime, sva utvrđenja AZTN-a glede ograničavanja ovlaštenih prodavatelja pri slobodnom određivanju prodajnih cijena GoPro proizvoda, na način da kroz preporučenu cijenu Spinnaker određuje minimalnu cijenu po kojoj će ih njegovi ovlašteni prodavatelji prodavati, temelje se isključivo na određenim indicijama (interna komunikacija između zaposlenika Spinnakera, očitovanje jednog ovlaštenog prodavatelja, elektroničke komunikacije između Spinnakera i pojedinih ovlaštenih prodavatelja), ali ne i na izravnom dokazu da je Spinnaker vršio nedopuštene pritiske, prijetnje i sl. prema onom od ovlaštenih prodavatelja koji se ne bi pridržavao zadane politike cijena. Dapače, na temelju analiziranog činjeničnog stanja utvrđeno je da su ovlašteni prodavatelji bili slobodni u kreiranju svoje poslovne politike u smislu određivanja cijena po kojima će prodavati proizvode iz GoPro asortimana, odnosno slobodno i samostalno su se pridržavali preporučenih cjenika Spinnakera. Također, u kontekstu pravne kvalifikacije postupanja Spinnakera prema podnositelju inicijative AZTN je utvrdio kako podaci i činjenice utvrđene nakon pokretanja postupka predstavljaju dokaze dovoljne za utvrđenje da Spinnaker nije počinio zlouporabu vladajućeg položaja odbijanjem poslovanja u smislu članka 13. ZZTN-a. Naime, u uvjetima postojanja konkurencije na tržištu distribucije akcijskih sportskih kamera, uz činjenicu da su se drugi poduzetnici koji djeluju na tom tržištu očitovali kako GoPro akcijske sportske kamere mogu nabavljati od drugih poduzetnika kako na području Republike Hrvatske tako i na području Europske unije, a moguće i od samog GoPro-a te posebno jer ne postoje nikakve pravne zapreke paralelnog uvoza iz Europske unije, AZTN je zaključio kako je, sukladno članku 12. ZZTN-a, malo vjerojatno da se Spinnaker nalazi u vladajućem položaju na predmetnom mjerodavnom tržištu. Osim toga, AZTN je, opreza radi, proveo analizu potencijalne zlouporabe vladajućeg položaja odbijanjem poslovanja iz koje je razvidno kako i u slučaju postojanja vladajućeg položaja Spinnaker isti nije mogao zlouporabiti budući da GoPro akcijske kamere ne predstavljaju proizvod koji je objektivno nužan za učinkovito tržišno natjecanje na silaznom tržištu, što je jedan od kumulativnih uvjeta potrebnih za utvrđenje predmetne zlouporabe.

Međutim, analizom Ugovora o selektivnoj distribuciji za 2018. AZTN je utvrdio kako iz sadržaja odredbi tog ugovora proizlaze neusklađenosti s propisima o tržišnom natjecanju koje imaju za cilj narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih sportskih point of view kamera na teritoriju Republike Hrvatske. Riječ je o tipskom ugovoru koji je Spinnaker zaključio s 10 (deset) poduzetnika, ovlaštenih trgovaca na malo na određeno razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019.

Pritom AZTN napominje kako, unatoč činjenici da su navedeni članovi Spinnakerove distributivne mreže bili sudionici predmetnog zabranjenog sporazuma, AZTN nije povredu utvrđivao i protiv njih stoga što konačna odluka o tome hoće li određeni poduzetnik biti uključen u GoPro sustav selektivne distribucije leži na strani Spinnakera kao jače ugovorne strane.

Spinnaker i predmetni poduzetnici ne djeluju na istoj razini distribucije, pa je, u konkretnom slučaju, trebalo primijeniti propise o zaštiti tržišnog natjecanja koji uređuju vertikalne sporazume.

Sporazumima se, u smislu odredbe članka 8. stavka 2. ­ZZTN-a, smatraju, između ostalog, osobito pojedine odredbe ugovora. Odredbe zabranjenog sadržaja sadržane su u članku 5. a) i članku 6. b) Ugovora za 2018. u vidu ograničavanja međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije u smislu članka 9. stavka 1. točke d) Uredbe o vertikalnim sporazumima, i to na način da su ovlašteni distributeri dužni predmetne GoPro proizvode nabavljati isključivo od Spinnakera, ali i da preuzimaju obvezu da iste proizvode neće prodavati drugim ovlaštenim distributerima već isključivo krajnjim korisnicima. U tom smislu, a u svrhu osiguranja da će ovlašteni distributer doista tako postupati u praksi, određen je i broj prodanih kamera po transakciji na koji se ovlašteni distributer obvezan ograničiti.

Takvo ograničenje smatra se ograničenjem tržišnog natjecanja prema cilju u smislu članka 9. stavka 1. točke d) Uredbe o vertikalnim sporazumima, za koje nije potrebna prethodna analiza uvjeta na mjerodavnom tržištu kojima bi se dokazala moguća opravdanost toga ograničenja. Drugim riječima, ovlašteni distributeri moraju imati slobodu da kupuju proizvode iz ugovora od ostalih imenovanih distributera unutar distribucijske mreže, koji djeluju na istoj ili pak na različitoj razini trgovine. Stoga nije potrebno razmatrati proizvodi li takvo ponašanje konkretne učinke na tržištu i jesu li oni značajni ili ne. Ozbiljna priroda takvog ograničenja tržišnog natjecanja detaljno je objašnjena u točkama 6.3.1. i 6.5. ovog rješenja.

Cilj i svrha ZZTN-a je uspostava i osiguranje učinkovitog tržiš­nog natjecanja između poduzetnika na svim tržištima. Sredstvo za postizanje tog cilja i svrhe, u situacijama kada AZTN utvrdi narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma u smislu članka 9. stavka 2. ZZTN-a, je između ostalih i zabrana daljnjeg postupanja koja su u postupku utvrđena zabranjenima. U tom smislu, AZTN je na temelju odluke Vijeća, zabranio Spinnakeru svako daljnje postupanje, koje je u ovom postupku utvrdio da predstavlja povredu ZZTN-a, kako u odnosu na ovlaštene trgovce na malo navedene u točki I. izreke ovog rješenja, tako i u odnosu na sve ostale ovlaštene trgovce na malo proizvoda robne marke GoPro.

Ako određeni sporazum sadržava neko od teških ograničenja tržišnog natjecanja iz članka 9. stavka 1. Uredbe o vertikalnim sporazumima, taj sporazum je obuhvaćen člankom 8. stavkom 1. ­ZZTN-a, te se ujedno smatra takav sporazum ne može ispuniti uvjete iz članka 8. stavka 3. ZZTN-a.

Sukladno članku 8. stavku 4. ZZTN-a, sporazumi kojima se narušava tržišno natjecanje iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a, a ne mogu se skupno izuzeti u smislu članka 10. ZZTN-a, ex lege su ništetni.

U konkretnom slučaju ispitana je i moguća primjena Uredbe o sporazumima male vrijednosti. Međutim, budući je utvrđeno da sporni Ugovor o selektivnoj distribuciji za 2018. sadrži, sukladno članku 8. Uredbe o sporazumima male vrijednosti, teško ograničenje tržišnog natjecanja, odredbe navedene Uredbe u konkretnom slučaju ne mogu se primijeniti.

Slijedom navedenog, temeljem odluke Vijeća, AZTN je odlučio kao u točkama I., II. i III. Izreke ovoga rješenja.

7.2. Odluka Vijeća kojom je utvrđeno postojanje uvjeta za izricanje novčane kazne stranci, njezina visina, rokovi i način izvršenja

Vijeće je prilikom donošenja odluke kojom se utvrđuje postojanje uvjeta za izricanje novčane kazne stranci, njezina visina, rokovi i način izvršenja, uzelo u obzir sve činjenice i okolnosti utvrđene u ovoj upravnoj stvari, kako bi se u smislu članka 60. ZZTN-a osiguralo primjereno kažnjavanje počinitelja predmetne povrede ZZTN-a i ispunio propisani cilj novčane kazne odvraćanjem drugih poduzetnika od kršenja odredaba ZZTN-a.

Članak 61. ZZTN-a propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu do najviše 10% vrijednosti ukupnog prihoda koji je poduzetnik ostvario na svjetskoj razini u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit poduzetnik koji s namjerom ili nepažnjom sklopi zabranjeni sporazum ili na koji drugi način sudjeluje u sporazumu kojim je narušeno tržišno natjecanje, na način opisan odredbom članka 8. ZZTN-a.

Sukladno odredbi članka 64. stavka 1. ZZTN-a, najviši iznos novčane kazne koja se može izreći na temelju ZZTN-a, ne može niti u kojem slučaju premašiti iznos od 10% vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća u smislu članka 61. ZZTN-a.

Sukladno odredbi članka 64. stavka 10. ZZTN-a, pri izricanju novčane kazne AZTN uzima u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti kao što su težina povrede, vrijeme trajanja povrede i posljedice te povrede za druge poduzetnike na tržištu i potrošače. Pritom se primjenjuje dvostupanjska metodologija izračuna novčane kazne na način da se utvrđuje osnovni iznos novčane kazne za poduzetnike, a zatim se tako utvrđeni iznos smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.

Članak 64. stavak 11. ZZTN-a propisuje da se osnovni iznos novčane kazne obračunava do najviše 30% prihoda koji je poduzetnik ostvario isključivo od obavljanja djelatnosti na utvrđenom mjerodavnom tržištu na kojem je povrijeđen ZZTN, koji se množi s brojem godina trajanja povrede, a nakon toga se smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.

Prema članku 2. stavku 1. točki c) Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, prihod poduzetnika na osnovu kojega se izračunava osnovni iznos novčane kazne predstavlja vrijednost prodaje robe i/ili usluga koji je poduzetnik ostvario isključivo od obavljanja djelatnosti na mjerodavnom tržištu na kojem je AZTN utvrdio povredu ZZTN-a, i to, sukladno članku 5. stavku 2. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, tijekom posljednje poslovne godine u kojoj je poduzetnik povrijedio ZZTN, odnosno posljednje godine za koju postoje zaključena financijska izvješća.

U konkretnom slučaju, izračun prihoda ostvarenog isključivo od obavljanja djelatnosti na mjerodavnim tržištima na kojima je utvrđena povreda ZZTN-a temelji se na podacima koje je stranka dostavila u predmetnom postupku.

Budući da je predmetni zabranjeni sporazum trajao u razdoblju od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019., AZTN je promatrao prihode stranke ostvarene u 2019. godini, kao posljednjoj poslovnoj godini u kojoj je stranka povrijedila ZZTN.

Prilikom utvrđivanja težine povrede ZZTN-a, sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, AZTN u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje treba li postotak od prihoda biti određen u gornjem ili donjem dijelu raspona. Pritom je AZTN obvezan uzimati niz čimbenika, kao što su primjerice, vrsta povrede ZZTN-a, način sudjelovanja u zabranjenom sporazumu, zemljopisno područje na kojem povrede ZZTN-a ima ili može imati učinak te je li povreda ZZTN-a u praksi izvršena ili je samo ostavljena otvorena mogućnost za izvršenje povrede.

Sukladno odredbi članka 61. točki 1. ZZTN-a, sklapanje zabranjenog sporazuma ili na koji drugi način sudjelovanje u sporazumu kojim je narušeno tržišno natjecanje, na način opisan odredbom članka 8. ZZTN-a, predstavlja tešku povredu propisa o tržišnom natjecanju.

Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je predmetnim zabranjenim sporazumom povrijeđen ZZTN na mjerodavnom tržištu distribucije akcijskih sportskih point of view kamera na teritoriju Republike Hrvatske, Vijeće je donijelo odluku da postotak prihoda koji je stranka ostvarila na navedenom mjerodavnom tržištu u 2019. kada je počinjena povreda iznosi 8 % prilikom obračuna osnovnog iznosa novčane kazne.

Trajanje predmetnog zabranjenog sporazuma utvrđeno je u razdoblju od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019., odnosno jednu godinu.

Slijedom navedenog, utvrđeni osnovni iznos novčane kazne za stranku iznosi 674.058,16 kuna.

Uredbom o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere propisano je kako osnovni iznos novčane kazne AZTN može povećati, ukoliko utvrdi postojanje otegotnih okolnosti odnosno može smanjiti, ukoliko utvrdi postojanje olakotnih okolnosti.

Člankom 64. stavkom 13. ZZTN-a propisane su okolnosti koje AZTN osobito smatra otegotnim. S tim u svezi, Vijeće nije utvrdilo postojanje otegotnih okolnosti na strani stranke u predmetnom postupku.

Kao olakotnu okolnost Vijeće je uzelo u obzir činjenicu da je stranka surađivala s AZTN-om tijekom postupka i da nije ranije kažnjavana za bilo koji oblik narušavanja tržišnog natjecanja.

Vijeće je, također, uzelo u obzir olakotnu okolnost propisanu člankom 64. stavkom 12. točkama 3. ZZTN-a prema kojima se olakotnim okolnostima smatraju osobito dostava dokaza da poduzetnik, premda sudionik zabranjenog sporazuma nije primjenjivao taj sporazum, odnosno da je na mjerodavnom tržištu, unatoč postojanju sporazuma, postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

Vijeće je obranu Spinnakera da odredbe zabranjenog sporazuma nije primjenjivao, odnosno da je na mjerodavnom tržištu, unatoč postojanju sporazuma, postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, u nedostatku oprečnih dokaza, cijenilo kao olakotnu okolnost.

Stoga Vijeće smatra kako je opravdano da se navedenom poduzetniku umanji visina osnovnog iznosa novčane kazne za 48%.

Razmatrajući sve okolnosti relevantne za utvrđivanje visine novčane kazne, Vijeće je donijelo odluku o kažnjavanju Spinnakera u iznosu novčane kazne od 350.000,00 kuna.

Vijeće smatra da će se izricanjem novčane kazne u navedenom iznosu postići cilj primjerenog kažnjavanja sudionika predmetnog zabranjenog sporazuma te ispuniti propisani cilj novčane kazne odvraćanjem drugih poduzetnika od kršenja odredaba ZZTN-a.

Slijedom navedenog, temeljem odluke Vijeća, AZTN je odlučio kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

7.3. Rok i način uplate

Sukladno odredbi članka 70. stavka 2. ZZTN-a, novčane kazne uplaćuju se po pravomoćnosti rješenja AZTN-a, uračunavajući u iznos novčane kazne i zakonske zatezne kamate od dana pravomoćnosti rješenja AZTN-a do dana plaćanja.

Izrečeni iznos uplaćuje se u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske na račun broj: HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj odobrenja: 6092-20833-(OIB uplatitelja).

Nakon izvršenja uplate, kao dokaz o obavljenoj uplati novčane kazne, Spinnaker je dužan uplatnicu dostaviti AZTN-u žurno, a najkasnije po isteku roka od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, s pozivom na poslovni broj klasa: UP/I 034-03/20-01/019.

Ako Spinnaker u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja ne uplati novčanu kaznu koja mu je izrečena pod točkom III. izreke ovog rješenja, AZTN će sukladno odredbi članka 70. stavka 4. ZZTN-a, obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu, radi naplate novčane kazne prisilnim putem prema propisima o prisilnoj naplati poreza.

Stoga je AZTN, temeljem odluke Vijeća, odlučio kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

7.4. Objava rješenja u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici AZTN-a

Sukladno odredbi članka 59. stavka 2. ZZTN-a, a u svezi s člankom 58. stavkom 1. točkom 1. ZZTN-a, ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«, dok će se na temelju članka 59. stavka 3. ZZTN-a tekst rješenja objaviti i na internetskoj stranici AZTN-a.

Stoga je AZTN, na temelju odluke Vijeća, odlučio kao u točki V. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana dostave ovog rješenja.

Napomena:

Sukladno članku 53. ZZTN-a, podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u tekstu navedeni podaci označeni [...], odnosno koriste se podaci u rasponu.

Klasa: UP/I 034-03/20-01/019
Urbroj: 580-10/76-2022-148
Zagreb, 30. prosinca 2021.

Predsjednica Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja
dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur., v. r.