Poslovni broj: 6 Gž-1529/2021-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u izvanparničnom predmetu prvopredlagateljice K. G. iz Z., OIB: ... i drugopredlagateljice D. M. iz Z., OIB: ..., koje zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u B., protiv predloženika B. L. pok. S. iz R., OIB: ..., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi prvopredlagateljice i drugopredlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj R1-67/2021-218. od 30. srpnja 2021., dana 21. prosinca 2021.,

r i j e š i o   j e

              Uvažava se žalba prvopredlagateljice K. G. i drugopredlagateljice D. M., ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj R1-67/2021-218. od 30. srpnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak pred drugim sucem, s tim da će se o trošku postupka u povodu žalbe predlagateljica odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

"Prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u ovom izvanparničnom predmetu smatra se povučenim."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu su izjavile prvopredlagateljica i drugopredlagateljica (dalje predlagateljice) zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Tvrde da prvostupanjski sud nije postupio po ponovljenim uputama višeg suda te da ostaju u cijelosti pri svojim navodima iz žalbi od 30. prosinca 2019. i 13. listopada 2020., povodom kojih su prvostupanjska rješenja ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak. U rješenjima Županijskog suda u Zadru, br. Gž-482/2020-3 i Gž-205/2021-2 dana je precizna uputa da prvostupanjski sud razvrgne suvlasničku zajednicu sukladno čl. 50. i čl. 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te je jasno navedeno da nema mjesta za pozivanje predlagateljica na dopunu prijedloga, a niti donošenju rješenja o presumiranom povlačenju prijedloga zbog nepostupanja po pozivu za dopunu prijedloga.

3. U odgovoru na žalbu predloženik osporava žalbene navode predlagateljica, ističući da pobijano rješenje ne otklanja mogućnost razvrgnuća i u odnosu na nekretnine u k.o. R., za koju ne postoje zemljišne knjige, već se navodi da je prijedlog neodređen i po njemu se ne može postupiti jer da nisu dostavljeni podaci o  nekretninama koje su predmet razvrgnuća te da predlagateljice sve od žalbe od 30. prosinca 2019. nisu sudu dostavile zemljišnoknjižne izvatke i posjedovne listove s naznakom koje ili koji dio određenih nekretnina traže dijeliti, čime su onemogućile materijalnopravno rješavanje postupka. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje te traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice smatra povučenim jer predlagateljice nisu postupile po rješenju kojim im je prijedlog vraćen zbog dopune, tako da prilože zemljišnoknjižne izvatke odnosno zemljišnoknjižne podatke u pogledu nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama te posjedovne listove u pogledu nekretnina koje nisu upisane u zemljišnim knjigama i da točno navedu u kojim suvlasničkim omjerima za svakog suvlasnika suvlasnička zajednica postoji, jer je predlagatelj dužan u prijedlogu točno odrediti aktivno i pasivno legitimiranu osobu te navesti suvlasnički udio i priložiti dokumentaciju, imajući u vidu odredbu čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.).

6. Prema odredbi čl. 109. st. 1. ZPP ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune. Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen (st. 3.). Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se (st. 4.).

7. Predlagateljice su u prijedlogu za diobu podnesenom 7. listopada 1998. zatražile da se provede postupak diobe zajedničkih nekretnina u k.o. R. (posjedovni list 17) i k.o. S. (posjedovni list 92), naslijeđenih prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, broj O-171/95 od 27. srpnja 1995. iza smrti S. L. pok. L., na način da svakoj predlagateljici pripadne u odvojeno vlasništvo i posjed po ¼ dijela svih nekretnina ili da se stranke sporazumiju o diobi.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da u pogledu nekretnina položenih u k.o. S. stranke nisu upisane kao suvlasnici tih nekretnina, već postoji upis prava vlasništva u korist R. i A. B., a što se tiče nekretnina položenih u k.o. R., utvrđeno je da za tu katastarsku općinu nisu ni osnovane zemljišne knjige.

9. Vezano za pravna pitanja u predmetima razvrgnuća suvlasničke zajednice, na sjednici Građanskog odjela Županijskog suda u Zadru od 10. srpnja 2020. zauzeta su ova pravna shvaćanja:

1. Predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice može biti nekretnina koja nije upisana u zemljišnim knjigama;

2. Nije moguće odbiti prijedlog za razvrgnućem suvlasništva ako geometrijska dioba nije moguća, već sud treba provesti civilnu diobu, odnosno sud mora provesti diobu na jedan od zakonom propisanih načina.

10. Prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.-pročišćeni tekst; dalje ZVDSP), kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. toga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2.). Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja (st. 3.). Ako dioba iz stavka 2. toga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) (st. 4.).

10.1. Dakle, kad je predmet diobe više nekretnina, stranke mogu predložiti diobu, ali i sud koji meritorno odlučuje o zahtjevu stranaka, s tim da predmet diobe mogu biti i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnim knjigama - tako i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Gzz-18/1993-2 od 15. lipnja 1993. u kojem je izraženo stajalište:

"Kad je u pitanju dioba nekretnina, kao u konkretnom slučaju, pravo zahtijevati njihovu diobu nije ograničeno na one nekretnine koje su upisane u zemljišne knjige. Ono postoji u odnosu na sve nekretnine u suvlasništvu, tj. kako one koje su stečene knjižnim tako i one koje su stečene vanknjižnim putem i koje kao takve nisu upisane u zemljišne knjige."

11. Dakle, u situaciji kad u pogledu nekretnina položenih u k.o. S. stranke nisu upisane kao suvlasnici tih nekretnina, a za k.o. R. nisu ni osnovane zemljišne knjige, nije bilo mjesta pozivanju predlagateljica na dopunu prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na način da dostave zemljišnoknjižne izvatke odnosno zemljišnoknjižne podatke u pogledu nekretnina upisanih u zemljišne knjige te posjedovne listove u pogledu nekretnina koje nisu upisane u zemljišne knjige, uz navođenje u kojim suvlasničkim omjerima za svakog suvlasnika postoji suvlasnička zajednica te između kojih suvlasnika i na kojim nekretninama, a posljedično ni donošenju rješenja o presumiranom povlačenju prijedloga zbog nepostupanja po tom pozivu.

12. Stoga je donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 109. st. 4. ZPP, na koju povredu upire žalba predlagateljica, jer je nepravilno primijenio potonju odredbu, što je bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.  

13. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi § 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. ("Službene novine", br. 175-XLV), koji se primjenjuje na temelju čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa koji su donijeti prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91.), uvažiti žalbu predlagateljica, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, i to drugom sucu jer su za to ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 371. ZPP.

13.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina sukladno mjerodavnim odredbama iz čl. 50. i čl. 52. ZVDSP.

14. Odluka o trošku postupka u povodu žalbe predlagateljica zasniva se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.