Poslovni broj: Gž Zk-1009/2021-2

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice A. M. iz D., OIB …, zastupane po punomoćniku V. V., odvjetniku iz Z., radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju poslovni broj Z-648/2021 od 18. siječnja 2021., 30. prosinca 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju poslovni broj Z-648/2021 od 18. siječnja 2021. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-2318/2021 od 2. ožujka 2021.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se prigovor predlagateljice od 2. studenog 2020. godine te se potvrđuje rješenje Z-2126/2020 od 16. listopada 2020. godine.

II. Nalaže se zabilježba odbijenog prigovora."

 

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica 5. veljače 2021. ne navodeći izričito zakonske razloge, a predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno suđenje ili isto preinači.

 

3. Odgovor na žalbu nije dan.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Rješenjem broj Z-2126/2020 od 16. listopada 2020. odbijen je prijedlog predlagateljice za pokretanje i otvaranje pojedinačnost ispravnog postupka na nekretninama iz zk.ul.br. 1310. k.o. S. J., kčbr. 901/7 prilaz površine 5 čhv.

 

6. Prijedlog predlagateljice odbijen je iz razloga što predlagateljica raspolaže sa prijavnim listom čiju provedbu može zatražiti u zemljišnoj knjizi, a na temelju kojeg ne može tražiti otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i brisanje upisanog zemljišnoknjižnog ovlaštenika u korist druge osobe, s obzirom da predlagateljica ne traži da se upis izmijeni u njezinu korist već da se traženo pravo suvlasništva upiše u korist druge osobe.

 

7. U prigovoru predlagateljica navodi da je prijavni list isprava temeljem koje se može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak te da ona sukladno odredbi čl. 209. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19 – dalje: ZZK) ima pravo pokrenuti pojedinačni ispravni postupak jer je osoba koja ima za to pravni interes.

 

8. Prigovor predlagateljice je odbijen pobijanim rješenjem u kojem se navodi da je pogrešan stav predlagateljice da ima pravni interes pokrenuti pojedinačni ispravni postupak kao i to da se upisani samovlasik I. M. upiše u ½ dijela zajedno sa djedom predlagateljice, Ć. M., također u ½ dijela. Pravo vlasništva na predmetnoj čestici da je upisano na ime I. M., a da isti nije označen kao protustranka u prijedlogu. Predlagateljica da traži upis suvlasničkog omjera od ½ dijela u korist Ć. M., svoga djeda, temeljem prijavnog lista, a da to nije isprava temeljem koje se može voditi pojedinačni ispravni postupak. Predlagateljica da može u svako doba u zemljišnoknjižni odjel podnijeti na provedbu predmetni prijavni list, ukoliko je podoban za provedbu, temeljem kojeg se može izvršiti upis. Predlagateljica da može provesti postupak ispravka pogrešnog upisa pozivom na čl. 196. ZZK-a temeljem prijavnog lista, ali ne i voditi pojedinačni ispravni postupak kojim traži brisanje zemljišnoknjižnog ovlaštenika u korist druge osobe. Predlagateljica da se ne može pozivati na pravni interes iz čl. 209. ZZK-a kada traži upis suvlasništva druge osobe. Predlagateljica da može pokrenuti postupak za raspored naknadno pronađene imovine iza pok. Ć. M. ili pokrenuti parnični postupak u kojem će kao pravna slijednica u parničnom postupku tražiti upis prava suvlasništva bilo na svog pravnog prednika, bilo na svoje ime. Prijavni list na koji se predlagateljica poziva da nije priložen u spis iako je iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo da je predmetna čestica nastala cijepanjem temeljem istog, ali da povijest promjena nije temelj za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka već samo osnova za dokazivanje pravnog osnova stjecanja prava vlasništva koji se vodi u drugom postupku.

 

9. U svojoj žalbi predlagateljica osporava zaključke prvostupanjskog suda te smatra da je prijavni list isprava temeljem koje se može voditi pojedinačni ispravni postupak jer ako je prijavni list isprava podobna za upis promjena u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama onda je to isprava podobna za ispravak zemljišnoknjižnog upisa. Kako je prvostupanjski sud upise izvršio temeljem predmetnog prijavnog lista, ali je u zk.ul.br. 1310 k.o. S. J. izvršio pogrešan upis, da je pojedinačni ispravni postupak jedini način da se ispravi učinjena pogreška. U međuvremenu da je izmijenjeno stanje u zemljišnim knjigama na način da su kao suvlasnici upisani nasljednici pok. I. M., zbog čega se ne može upisati stanje iz prijavnog lista jer upisane osobe nisu navedene u prijavnom listu. Odredba čl. 196. ZZK-a da nije primjenjiva jer predlagateljica nije ovlaštena pokrenuti postupak otvaranja zemljišnim knjiga i ispravni postupak koji se provodi za otvaranje i ispravak cijele katastarske općine ili za jedan ili više njezin dijelova, ali je bila ovlaštena pokrenuti pojedinačni ispravni postupak kada za to postoji opravdani interes. Nesporno je da predlagateljica traži zemljišnoknjižni upis druge osobe, a na što da je ovlaštena čl. 209. ZZK-a jer ima pravni interes za to. Ona da ne može pokrenuti postupak naknadno pronađene imovine iza pok. Ć. M. jer će na to predlagateljica biti ovlaštena tek nakon što se utvrdi da je Ć. M. suvlasnik predmetne čestice, odnosno nakon što se utvrdi postojanje imovine pokojnog koje nije bilo u vrijeme ostavinskog postupka.

 

10. Kako predlagateljica izričito ne navodi zbog kojih razloga podnosi žalbu, to je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na žalbene razloge na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) koji se primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima temeljem odredbe čl. 99. st. 2. ZZK-a.

 

11. Pobijana odluka je ispitana u odnosu na bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti povodom žalbi stranaka, te je ocijenjeno da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti.

 

12. Žalbenim navodima osporava se pravilnost primjene odredaba ZZK-a koje reguliraju pitanje ispunjenja pretpostavki za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

 

13. Predlagateljica je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za zk.ul.br. 1310, kčbr. 901/7 k.o. S. J. utemeljila na prijavnom listu koji nije priložen u spis, a na temelju kojeg je  izvršeno cijepanje kčbr. 901/1 te  je isti proveden u zemljišnoj knjizi. Zbog toga je predloženo izvršiti uvid u prijavni list koji se nalazi u zbirci isprava kod Općinskog suda u Crikvenici pod brojem Z-881/1992 i iz koje isprave proizlazi da je njezinom djedu Ć. M. pripalo pravo suvlasništva na novonastaloj kčbr. 901/7 u ½ dijela zajedno sa I. M., ali je u zemljišnoj knjizi upisan kao samovlasnik te čestice I. M.. Uz prijedlog je priloženo rješenje o nasljeđivanju iza J. M., Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici, broj O-5108/2015 od 28. siječnja 2016., iz kojeg proizlazi da je J. M., otac predlagateljice umro 12. kolovoza 2015., da je ime njegovog oca Ć., utvrđena je ostavinska imovina te zakonski nasljednici A. M. i V. M.. Priložena je povijest promjena katastarskih čestica Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar R., Odjel za katastar nekretnina C. od 27. siječnja 2020. iz koje proizlazi da je kčbr. 901/7 „K.“, prilaz – 18 m2 nastala cijepanjem kč. 901/1 u predmetima Klasa: UP/I-93-07/97-01/1323, Urbroj: 932-07/97-01/845 na temelju prijavnog lista „G.“ broj Z-45/1993 i rješenja Općinskog suda u Crikvenici broj Z-881/1992 od 7. rujna 1992. (kupoprodaja) te je upisana u posjedovni list na posjednike M. I. i M. Ć. svakog u ½ dijela.

 

14. Odredbom čl. 208. ZZK-a propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provode se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zk. uložaka. Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

15. Prema odredbi čl. 209. st. 1., 2., 3. i 4. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes. U prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kom se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upis u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška. Prijedlog iz st. 1. ovog članka mora sadržavati ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj osobe u čiju se korist traži ispravak upisa u zemljišnoj knjizi, ali se ne moraju navesti osobe protiv kojih se traži ispravak upisa (protustranke). Prijedlogu iz st. 1. ovog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnih vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

 

16. Predlagateljica smatra da kao zakonska nasljednica svoga djeda Ć. M. ima pravni interes pokrenuti pojedinačni ispravni postupak radi upisa suvlasništva njezinog djeda u ½ dijela na čkbr. 901/7 koja čestica je nastala cijepanjem čkbr. 901/1 te temeljem prijavnog lista „G.“, jer prijavni list u odnosu na tu česticu nije pravilno proveden u zemljišnoj knjizi, a u katastru je posjed na predmetnoj čestici naveden na ime njezinog djeda i I. M. svakog u ½ dijela. U zemljišnoj knjizi da je upisan na navedenoj nekretnini kao samovlasnik I. M..

 

17. Po ocjeni ovog suda, nije bilo osnove za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odnosno ispravno je navedeni prijedlog predlagateljice trebalo odbaciti, jer ista nije ovlaštena tražiti upis prava vlasništva odnosno suvlasništva pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka na ime druge osobe. Iz odredbe čl. 209. proizlazi kako opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka mora proizlaziti iz priloženih isprava, pri čemu se nabrajaju isprave, primjerice, kao što su isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnog prava u korist podnositelja prijedloga, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, dok se u čl. 209. st. 3. ZZK-a navodi da prijedlog mora sadržavati ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj osobe u čiju se korist traži ispravak upisa u zemljišnoj knjizi. Iz svega toga proizlazi da predlagateljica ne bi mogla pokretati pojedinačni ispravni postupak tražeći da se za korist treće osobe, bez obzira što se radi o njezinom predniku, u zemljišnoj knjizi izvrši upis prava suvlasništva na ime te treće osobe. Pored toga, traži se upis na umrlu osobu pa se u prijedlog ne mogu navesti podaci iz čl. 209. st. 3. ZZK-a, koji podaci su obvezatni u prijedlogu.

 

18. Zbog toga je ovaj sud ocijenio, ne upuštajući se u ocjenu jesu li prijavni list i povijest promjena u katastru isprave podobne za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, kako predlagateljica nije ovlaštena pokrenuti pojedinačni ispravni postupak za korist treće osobe, pored toga osobe koja je umrla i čiji nasljednik ne bi bila isključivo predlagateljica. Pojedinačni ispravni postupak, po ocjeni ovog suda može pokretati samo osoba koja traži ispravak zemljišnoknjižnih upisa na svoje ime.

 

19. Pravilno je prvostupanjski sud trebao njezin prijedlog odbaciti, međutim, s obzirom da i odbijanje prijedloga ne proizvodi štetne posljedice za prava predlagateljice, to je ovaj sud primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a potvrdio pobijanu odluku te naložio brisanje zabilježbe žalbe.

 

Koprivnica, 30. prosinca 2021.