Poslovni broj: 27 Gž Zk-694/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja I. P., OIB:… iz S., M., zastupanog po punomoćnici M. M., odvjetnici u D., radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-3317/2020 od 14. srpnja 2020., dana 10. siječnja 2022.

r i j e š i o   j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-3317/2020 od 14. srpnja 2020.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 573 k.o. K. pod brojem Z-6260/2020 dana 6. ožujka 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom 1. izreke odbačen je prijedlog predlagatelja za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 573 k.o. K., kčbr. 3025/8, dok je točkom 2. izreke zemljišnoknjižnom odjelu istog suda naložena zabilježba odbačenog prijedloga.

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija predlagatelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak te naložiti brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u obrazloženju navodi da je predlagatelj podnio prijedlog za pokretanje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, zaprimljen na sudu 4. svibnja 2020., na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 573 k.o. K., kčbr. 3025/8, navodeći u prijedlogu da je stvarni vlasnik određenog fizičkog dijela nekretnine označene kao kčbr. 3025/1, a koji određeni fizički dio su stekli njegovi pravni prednici temeljem davnog sporazuma o razvrgnuću suvlasničke zajednice na nekretnini kčbr. 3025/1 k.o. K., a koji određeni fizički dio sada čini novoformiranu kčbr. 3025/8 k.o. K., na kojoj je predlagatelj izgradio stambenu zgradu te je u isključivom i samostalnom posjedu novoformirane kčbr. 3025/8. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja da je predlagatelj kao tužitelj dana 26. lipnja 2018. podnio tužbu protiv tuženika- protustranaka u ovom ispravnom postupku, koja je zaprimljena pod brojem P-558/2018 radi trpljenja provedbe parcelacijskog elaborata kojim je formirana kčbr. 3025/8 i uknjižbe prava vlasništva na ime predlagatelja kao tužitelja uz istovremeno brisanje predlagatelja kao tužitelja kao suvlasnika na kčbr. 3025/1 te da su slijednici upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika osporili osnovanost tužbenog zahtjeva, zaključuje da u situaciji u kojoj je određena osoba, kao tužitelj, već pokrenula parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva na određenoj nekretnini, a u kojem pravni slijednici upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika kao tuženici osporavaju osnovanost tužbenog zahtjeva, nije dopušteno istovremeno vođenje (pokretanje) pojedinačnog ispravnog postupka po istoj činjeničnoj osnovi. Pozivajući se na odredbu čl. 208. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' 63/2019, dalje: ZZK), prvostupanjski sud je, a obzirom da se vodi parnični postupak između predlagatelja i zemljišnoknjižnih vlasnika i da postoji spor o pravu vlasništva na nekretnini za koju se predlaže provođenje ispravnog postupka, primjenom odredbe čl. 187. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019 – dalje u tekstu: ZPP), a koji se Zakon u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 99. st. 2. ZZK) odbacio prijedlog predlagatelja za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

5. Predlagatelj u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda da bi postojanje parnice bilo opravdani razlog za odbacivanje prijedloga za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, pri čemu čini nespornim postojanje parnice poslovni broj P-558/2018, kao i činjenicu da su u navedenoj parnici odgovor na tužbu podnijele osobe koje tvrde da su tuženici preminuli i da su oni njihovi pravni slijednici iako o tome nisu dostavili nikakve dokaze ili isprave. Smatra da samo postojanje odgovora na tužbu nije razlog odbacivanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, jer upravo postojanje niza vrlo starih zemljišnoknjižnih upisa na ime i korist brojnih osoba koje su označene odsutnim i nepoznatog boravišta upućuje na potrebu rješavanja konkretne zemljišnoknjižne situacije kroz pojedinačni ispravni postupak. Kako je sudu podnio uredan prijedlog i priložio svu potrebnu dokumentaciju propisanu odredbom čl. 209. ZZK-a, smatra da je trebalo donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka i provesti raspravu za ispravak.

6. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdan razlog, dok je st. 3. istog članka propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.1. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo odbacivši prijedlog predlagatelja za pokretanje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka primjenom odredbe čl. 187. ZPP-a u vezi čl. 208. ZZK-a jer i prema stavu ovog suda pojedinačni ispravni postupak bi trebao predstavljati pravno sredstvo za ostvarenje zemljišnoknjižnog upisa samo ako se radi o vlasništvu glede kojeg u stvarnosti ne postoji nikakav spor između predlagatelja i uknjiženih zemljišnoknjižnih vlasnika odnosno njihovih pravnih slijednika. U situaciji kada su uknjiženi vlasnici ili njihovi pravni slijednici poznati i dostupni te kada oni u stvarnosti navodnom izvanknjižnom vlasniku osporavaju pravo vlasništva, kao što je situacija u ovom konkretnom slučaju, tada nema mjesta ispravljanju postojećih zemljišnoknjižnih upisa u smislu čl. 208. st. 1. ZZK, već se taj sporni imovinski odnos treba riješiti kroz parnični postupak. Obzirom da presuda iz parničnog postupka, donesena protiv zemljišnoknjižnog vlasnika odnosno njegovog pravnog slijednika, može predstavljati valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu kroz redoviti zemljišnoknjižni postupak, to u takvoj situaciji niti ne postoji legitiman razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka niti predlagatelj ima pravni interes za pokretanje zemljišnoknjižnog postupka obzirom da istovremeno svoja vlasnička prava ostvaruje u parnici, pri čemu se posebno ističe da je predlagatelj najprije pokrenuo parnični postupak (tužbom podnesenom 2018.), a tek nakon što su mu pravni slijednici upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika S. G. i N. D. K. odgovorima na tužbu od 18. rujna 2019. i 28. ožujka 2019. (iste je sam predlagatelj priložio uz svoju žalbu) osporili osnovanost tužbenog zahtjeva, dana 29. travnja 2020. podnio prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, a koji je prijedlog zaprimljen na sudu 4. svibnja 2020.

7. Kako iznesenim žalbenim razlozima predlagatelj nije doveo u sumnju po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje na kojem temelji odluku o odbačaju prijedloga za pokretanje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, te ispitivanjem pobijanog rješenja na eventualno ostvarenje bitnih povreda odredaba parničnog postupka ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio ijednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, te je pravilno primijenio i materijalno pravo, to je valjalo primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu, 10. siječnja 2022.