NN 145/2021 (29.12.2021.), Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini

Ministarstvo poljoprivrede

2506

Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13, 148/13, 115/18 i 52/21) ministrica poljoprivrede donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ZDRAVLJA ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2022. GODINI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom se Naredbom određuje provedba programa nadziranja, iskorjenjivanja ili kontrole, odnosno mjera otkrivanja, nadziranja, sprečavanja pojave i širenja, kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja u 2022. godini, za sljedeće bolesti:

1.1. Bolesti više vrsta životinja:

Bedrenica

Infekcija virusom bjesnoće (domaće i divlje životinje)

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1 – 24)

Slinavka i šap

Infekcija uzrokovana virusom SARS-CoV2

1.2. Bolesti goveda:

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis u goveda

Bolest kvrgave kože

Enzootska leukoza goveda

Goveđa spongiformna encefalopatija

Infekcija kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis)

1.3. Bolesti ovaca i koza:

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis

Grebež ovaca (scrapie)

Kuga malih preživača

1.4. Bolesti kopitara:

Groznica zapadnog Nila

Infekciozna anemija kopitara

Leptospiroza

Rinopneumonitis konja

Virusni arteritis konja

Konjska kuga

Infekcija bakterijom Burkholderia mallei (maleus)

Durina

1.5. Bolesti svinja:

Afrička svinjska kuga (domaće i divlje životinje)

Bolest Aujeszkoga

Klasična svinjska kuga (domaće i divlje životinje)

1.6. Bolesti ptica (uključujući i perad):

Influenca ptica (domaće i divlje životinje)

Klamidioza ptica

Infekcija virusom newcastleske bolesti

1.7. Bolesti pčela:

Američka gnjiloća pčelinjeg legla

Etinioza

Tropileloza

Varooza

1.8. Bolesti riba i školjkaša:

Koi-herpes viroza

Virusna hemoragijska septikemija

Zarazna hematopoetska nekroza

Bonamioza

Marteilioza

1.9. Nametničke bolesti životinja:

Ehinokokoza (domaće i divlje životinje)

Trihineloza (domaće i divlje životinje)

1.10. Bolesti koje se isključuju kod pobačaja prema vrstama životinja:

a) Goveda:

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis

Leptospiroza

Q-groznica

b) Ovce i koze:

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis

Q-groznica

c) Kopitari:

Virusni arteritis konja

Kontagiozni metritis kobila

Leptospiroza (kobile i magarice)

Rinopneumonitis

Salmonelozni pobačaj uzrokovan S. abortus equi

d) Svinje:

Afrička svinjska kuga

Bolest Aujeszkoga

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis

Klasična svinjska kuga.

(2) Osim bolesti iz stavka 1. ovoga članka, ostale bolesti koje su navedene u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 od 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i kontrolu bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1882) te na popisu Priloga Pravilnika o prijavi bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 65/20), podliježu obaveznoj prijavi sumnje ili potvrđenog slučaja i isključivanja.

(3) Za bolesti kategorizirane u kategoriju A ili B sukladno Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 primjenjuju se odredbe iz stavka 4. i 5. ovoga članka, dok se za druge bolesti iz ove Naredbe primjenjuju mjere određene programima, odnosno mjere koje su određene odgovarajućim podzakonskim aktima.

(4) Mjere kontrole bolesti kategorije A utvrđene su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprječavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2020/687).

(5) Mjere nadziranja i/ili iskorjenjivanja bolesti kategorije B utvrđene su člancima 3., 7., 11. i 12. ove Naredbe, Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/689 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu »slobodno od bolesti« za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) 2020/689) i člancima 68. i 69. Provedbene uredbe (EU) 2020/687.

(6) Provedba mjera određenih ovom Naredbom, ne dovodi u pitanje provođenje drugih mjera u odnosu na zdravlje životinja određenih posebnim propisima u svrhu stavljanja u promet živih životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka te proizvoda životinjskog podrijetla.

II. BOLESTI VIŠE VRSTA ŽIVOTINJA

Bedrenica

Članak 2.

(1) Goveda, ovce, koze i konji u bedreničnim distriktima iz stavka 4. ovoga članka moraju biti cijepljeni protiv bedrenice jednom godišnje, sukladno uputi proizvođača cjepiva s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.

(2) Životinje iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je odvoditi na ispašu i premještati tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta sukladno uputi proizvođača cjepiva.

(3) Goveda, ovce, koze i konji koji se u bedrenične distrikte dopremaju iz područja koja nisu bedrenični distrikti, moraju se cijepiti u roku od 15 dana od dana dopremanja te se smiju odvoditi na ispašu nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.

(4) Bedrenični distrikti su područja sljedećih naselja:

a) na području Sisačko-moslavačke županije: naselja na području jedinica lokalne samouprave Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Jasenovac

b) na području Splitsko-dalmatinske županije: naselje Ježević (općina Vrlika), naselje Glavice (općina Sinj), naselje Korita i naselje Otok (općina Otok)

c) na području Ličko-senjske županije: naselje Konjsko Brdo (općina Perušić), naselje Doljani (općina Donji Lapac) i naselje Jošan (općina Udbina)

d) na područje Šibensko-kninske županije: naselje Kadina glavica (općina Drniš)

e) na području Bjelovarsko-bilogorske županije: naselje Kajgana (općina Garešnica)

f) na području Zadarske županije: naselje Bilišane (općina Obrovac) i naselje Brotnja (općina Gračac)

g) na području Zagrebačke županije: naselja na području jedinica lokalne samouprave Pokupsko i Kravarsko.

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Infekcija virusom bjesnoće

Članak 3.

(1) Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine«, broj 72/10).

(2) Svi psi u Republici Hrvatskoj stariji od 3 mjeseca moraju biti cijepljeni protiv infekcije virusom bjesnoće.

(3) Tijekom 2022. godine obavezno je cijepiti:

– pse koji navrše tri (3) mjeseca (primovakcinacija)

– pse kojima ističe rok do kada vrijedi prethodno cijepljenje (revakcinacija).

(4) Revakcinacija se mora provesti najkasnije do datuma do kojeg vrijedi prethodno cijepljenje navedeno u putovnici za kućne ljubimce.

(5) Cijepljenje pasa koji nisu revakcinirani do roka iz stavka 4. ovoga članka, smatra se primovakcinacijom te se u rubriku 2 putovnice za kućne ljubimce ponovno upisuje i datum od kada vrijedi cijepljenje sukladno uputi proizvođača cjepiva.

(6) Preporuča se cijepljenje mačaka i pitomih vretica protiv infekcije virusom bjesnoće.

(7) Ovlašteni veterinar dužan je svako cijepljenje protiv infekcije virusom bjesnoće upisati u odgovarajuću rubriku Odjeljka V. putovnice za kućne ljubimce u skladu s točkom 2. Priloga III. Uredbe (EU) 576/2013 od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 i to:

– datum cijepljenja (rubrika 1)

– datum od kada vrijedi cijepljenje samo u slučaju primovakcinacije (rubrika 2)

– datum do kada vrijedi cijepljenje (rubrika 3)

i u bazu Lysacan.

(8) Za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.

(9) U svrhu isključivanja sumnje na infekciju virusom bjesnoće u divljih životinja ovlaštena veterinarska organizacija dužna je svaku lešinu divlje životinje nađenu uginulu, stradalu u prometu ili bolesnu, dostaviti na laboratorijsko pretraživanje.

(10) U slučaju kliničkih znakova na temelju kojih se može postaviti sumnja na infekciju virusom bjesnoće u divljih životinja, lovoovlaštenici su dužni putem nadležne ovlaštene veterinarske organizacije poslati lešine odstrijeljenih ili uginulih divljih životinja, prijemljivih na infekciju virusom bjesnoće, na laboratorijsko pretraživanje.

(11) U svrhu kontrole imunosti oralnog cijepljenja lisica, lovoovlaštenici su dužni dostaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji određeni broj odstrijeljenih lisica ili čagljeva na laboratorijsko pretraživanje.

(12) Broj uzoraka iz stavka 11. ovoga članka dostavljat će se na laboratorijsko pretraživanje u skladu s Uputom o propisanom broju uzoraka (klasa: 322-02/21-01/29) objavljenom na mrežnim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(13) Mjere koje se provode u slučaju sumnje na infekciju virusom bjesnoće propisane su člankom 68. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 te ih određuje veterinarski inspektor sukladno Uputi Uprave.

(14) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. – 7. ovoga članka snosi posjednik životinje.

(15) Troškovi provođenja mjera iz stavaka 9. – 13. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

(16) Troškovi provođenja mjere iz stavka 12. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna na način da se loovovlašteniku ukupan iznos sredstava isplaćuje tek po dostavi propisanog broja uzoraka iz Upute o propisanom broju uzoraka (klasa: 322-02/21-01/29).

(17) Iznimno od stavka 14. ovoga članka, za posjednike životinja s prijavljenim prebivalištem ili boravištem na području jedinica lokalne samouprave Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko, Jasenovac, Kravarsko i Pokupsko, troškovi provođenja mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1 – 24)

Članak 4.

(1) Radi otkrivanja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1 – 24) u vrsta s popisa, u svim slučajevima kada klinički znakovi upućuju na sumnju na bolest, obvezno je njezino isključivanje.

(2) Radi otkrivanja prisutnosti virusa uzročnika bolesti plavog jezika, određuje se provedba Programa nadziranja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1 – 24) 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/30).

(3) U Republici Hrvatskoj dozvoljeno je cijepljenje samo protiv serotipa 4 virusa bolesti plavog jezika sukladno uputi proizvođača cjepiva.

(4) Cijepljenje iz stavka 3. ovoga članka provodi se na zahtjev posjednika te mora biti upisano u VetIs sustav.

(5) Mjere koje se provode u slučaju potvrđenog slučaja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1 – 24) određuju se programom iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. – 2. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

(7) Troškove provođenja mjere iz stavka 3. ovoga članka snosi posjednik.

Slinavka i šap

Članak 5.

(1) Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti koji mogu ukazivati na slinavku i šap u papkara: opći infekciozni sindrom, slinjenje, pojava afti i erozija po sluznici usne šupljine, vimenu i papcima u svrhu isključivanja bolesti laboratorijskim pretraživanjem.

(2) Dodatno, u svrhu održavanja statusa države slobodne od slinavke i šapa te održavanja kapaciteta laboratorija, pretražit će se određeni broj uzoraka krvi podrijetlom od držanih papkara, dostavljenih u laboratorij u okviru provedbe određenih programa sukladno ovoj Naredbi.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Infekcija virusom SARS-CoV-2

Članak 6.

(1) Radi praćenja proširenosti infekcije virusom SARS-CoV-2 u životinja određuje se provedba Programa praćenja proširenosti infekcije virusom SARS-CoV-2 te utvrđivanja uloge životinja u epidemiologiji COVID-19 na području Republike Hrvatske (klasa: 322-02/21-01/32).

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

III. BOLESTI GOVEDA

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis

Članak 7.

(1) Nadziranje infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis u goveda u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno Programu nadziranja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis u goveda u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/33) donesenim sukladno odredbama Priloga IV, poglavlja 3. odjeljka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

(2) Program nadziranja iz stavka 1. ovoga članka objaviti će se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr.

(3) Obavezna je prijava svakog pobačaja u goveda u svrhu isključivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis.

(4) Zabranjeno je stavljanje u promet goveda iz stada koja nemaju status na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis, osim u iznimnim slučajevima koji su navedeni u programu nadziranja iz stavka 1.

(5) Mjere u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis u goveda propisane su člancima 68. i 69. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 te ih određuje veterinarski inspektor sukladno Uputi Uprave.

(6) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Bolest kvrgave kože

Članak 8.

(1) Obvezna je žurna prijava svih znakova bolesti goveda koji mogu ukazivati na bolest kvrgave kože: promjene na koži – čvorići i/ili ulcerativne promjene na koži i sluznicama, opći infekciozni sindrom, slinjenje, pojačani iscjedak iz nosa i očiju, otekline, povećani limfni čvorovi, smanjenje mliječnosti, hromost i sl. veterinaru.

(2) Veterinar je po primitku prijave iz stavka 1. dužan provesti kliničku pretragu goveda u kojih su uočeni klinički znakovi i ostalih goveda koji borave u istoj epidemiološkoj jedinici gdje i sumnjivo govedo te uzeti podatke o zdravlju čitavog stada u posljednjih 28 dana.

(3) Od goveda kod kojih su uočeni klinički znakovi obavezno se uzimaju uzorci za isključivanje bolesti kvrgave kože i to najmanje uzorak krvi u epruvetu s antikoagulansom za virološku pretragu te uzorak promijenjene kože ili sluznice ukoliko su takve promjene uočene.

(4) U slučaju kada se kliničkim pregledom iz stavka 2. ovoga članka utvrdi promijenjeno zdravstveno stanje u više od jednog goveda, uzorke za laboratorijsku pretragu potrebno je, osim od bolesnih (sumnjivih) goveda, uzeti i od ostalih goveda u objektu u broju određenom prema tablici prevalencije (www.veterinarstvo.hr) i to uz 95 % vjerojatnosti da se otkrije virus BKK ukoliko je isti prisutan u 2 % goveda u stadu.

(5) Nadležni veterinarski inspektor dužan je bez odlaganja provesti nadzor sumnjivog gospodarstva i epidemiološko istraživanje te odrediti mjere sukladno člancima 7. i 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 do dobivanja rezultata laboratorijske pretrage na BKK.

(6) Troškovi provođenja mjera i laboratorijskih pretraga iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Enzootska leukoza goveda

Članak 9.

(1) Iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu s Programom odobrenim Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/620 оd 15. travnja 2021. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odobravanja statusa »slobodno od bolesti« i statusa područja na kojemu se ne provodi cijepljenje za određene države članice ili njihove zone ili kompartmente s obzirom na određene bolesti s popisa te u pogledu odobravanja programa iskorjenjivanja tih bolesti s popisa (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2021/620).

(2) Program iskorjenjivanja enzootske leukoze goveda u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/34) objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr.

(3) Zabranjeno je stavljanje u promet goveda iz stada koja nemaju status na enzootsku leukozu goveda, osim u iznimnim slučajevima koji su navedeni u programu iskorjenjivanja iz stavka 1.

(4) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Goveđa spongiformna encefalopatija (GSE)

Članak 10.

(1) Na GSE moraju biti pretražena sva goveda:

a) koja pokazuju znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava, bez obzira na starost

b) starija od 48 mjeseci:

i) koja pri ante mortem pregledu, pokazuju znakove bolesti na temelju kojih se može posumnjati da su zaražena ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

ii) kada su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno (hitno) klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

iii) kada su uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti

iv) kada su uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.

(2) Na GSE moraju biti pretražena sva goveda podrijetlom iz Rumunjske i Republike Bugarske i trećih zemalja:

a) starija od 30 mjeseci pri redovnom klanju za ljudsku prehranu

b) starija od 30 mjeseci kada su zaklana u okviru programa iskorjenjivanja bolesti, a ne pokazuju kliničke znakove bolesti

c) starija od 24 mjeseca:

i) kada pri ante mortem pregledu pokazuju znakove bolesti na temelju kojih se može posumnjati da su zaražena ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

ii) kada su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

iii) kada su uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti

iv) kada su uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.

(3) U slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja GSE-a primjenjuju se mjere sukladno Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija.

(4) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim u slučaju pretraživanja goveda prilikom redovnog klanja iz podstavka a), stavka 2. ovoga članka, u kojima subjekt u poslovanju s hranom (klaonica) snosi troškove uzorkovanja i provođenja laboratorijske pretrage.

Infekcija kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M.tuberculosis)

Članak 11.

(1) Iskorjenjivanje infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u goveda u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu s Programom odobrenim Provedbenom uredbom (EU) 2021/620.

(2) Program iskorjenjivanja infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u goveda u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/35) objaviti će se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr.

(3) Mjere u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) propisane su Programom iz stavka 1. ovoga članka i Delegiranom uredbom (EU) 2020/689.

(4) Goveda, osim goveda namijenjenih klanju, porijeklom iz država članica Europske unije koje nisu slobodne od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), potrebno je tuberkulinizirati po prispijeću u Republiku Hrvatsku ukoliko su prilikom otpreme iz države porijekla bila mlađa od 6 tjedana.

(5) Tuberkulinizaciju iz stavka 4. ovoga članka potrebno je provesti najkasnije u roku 14 dana nakon što goveda navrše 6 tjedana starosti.

(6) Zabranjeno je stavljanje u promet goveda iz stada koja nemaju status na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), osim u iznimnim slučajevima koji su navedeni u programu iskorjenjivanja iz stavka 1.

(7) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim tuberkulinizacije iz stavka 4. ovoga članka, koje podmiruje posjednik.

IV. BOLESTI OVACA I KOZA

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis

Članak 12.

(1) Iskorjenjivanje infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis u ovaca i koza u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu s Programom odobrenim Provedbenom uredbom (EU) 2021/620.

(2) Program iskorjenjivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis u ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/36) objavit će se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr.

(3) Obavezna je prijava svakog pobačaja u ovaca i koza radi isključivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis.

(4) Zabranjeno je stavljanje u promet ovaca i koza iz stada koja nemaju status na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis, osim u iznimnim slučajevima koji su navedeni u programu iskorjenjivanja iz stavka 1.

(5) Mjere u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis propisane su Programom iz stavka 1. ovoga članka i Delegiranom uredbom (EU) 2020/689.

(6) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Grebež ovaca

Članak 13.

(1) Na grebež ovaca moraju biti pretražene:

a) sve ovce i koze koje su pokazivale kliničke znakove bolesti uključujući i poremećaje središnjeg živčanog sustava, odnosno znakove bolesti uočene tijekom patoanatomske pretrage, bez obzira na starost

b) uginule i usmrćene ovce i koze starije od 18 mjeseci, sukladno Programu nadziranja ovaca i koza na grebež ovaca u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/37).

(2) Gospodarstvo s ovcama i kozama može ostvariti status gospodarstva sa zanemarivim/kontroliranim rizikom u odnosu na klasični grebež ovaca ukoliko je ispunilo uvjete u skladu s Programom o dodjeljivanju statusa gospodarstva u odnosu na klasični grebež ovaca u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/38).

(3) U svrhu održavanja kapaciteta laboratorija određuje se pretraživanje određenog broja uzoraka krvi podrijetlom od ovaca metodom genotipizacije.

(4) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i 3. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove nastale provedbom mjera iz stavka 2. ovoga članka podmiruje posjednik.

Kuga malih preživača

Članak 14.

(1) Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti ovaca i koza koji mogu ukazivati na kugu malih preživača: opći infekciozni sindrom, serozan te zatim mukopurulentan iscjedak iz nosa i očiju, konjuktivitis, poremećaji u disanju, kašalj, erozije na sluznici usne šupljine, dijareja, odnosno pneumo-enteralni sindrom u svrhu isključivanja bolesti laboratorijskim pretraživanjem.

(2) U svrhu održavanja statusa države slobodne od kuge malih preživača te održavanja kapaciteta laboratorija određuje se pretraživanje određenog broja uzoraka krvi podrijetlom od ovaca i koza pristiglih u laboratorij u okviru Programa iskorjenjivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B. suis u ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/36).

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

V. BOLESTI KOPITARA

Članak 15.

(1) U svrhu ranog otkrivanja te praćenja prevalencije određenih bolesti kopitara određuje se provedba Programa nadziranja, praćenja prevalencije i proširenosti infekciozne anemije kopitara, virusnog arteritisa konja, leptospiroze i groznice zapadnog Nila u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/39).

(2) Troškovi provedbe mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Infekciozna anemija kopitara (IAK)

Članak 16.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova i uginuća kopitara koji upućuju na IAK obavezno je isključivanje iste.

(2) Svi radni konji koji se koriste na šumskim radilištima, moraju biti negativni na IAK te u tu svrhu pretraženi na IAK na sljedeći način:

a) 30 dana prije početka rada

b) najviše 7 dana nakon povratka na gospodarstvo podrijetla.

(3) Troškovi provedbe mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Groznica zapadnog Nila

Članak 17.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova i uginuća kopitara obavezno je isključivanje infekcije virusom groznice zapadnog Nila.

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Rinopneumonitis konja

Članak 18.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova poremećaja središnjeg živčanog sustava u kopitara obavezno je isključivanje rinopneumonitisa konja.

(2) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. podmiruju se iz državnog proračuna.

Leptospiroza

Članak 19.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova ili pobačaja koji upućuju na leptospirozu obavezno je isključivanje iste.

(2) Troškovi provedbe mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Konjska kuga

Članak 20.

(1) Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti kopitara koji mogu ukazivati na konjsku kugu: opći infekciozni sindrom, perakutno uginuće, supraorbitalni edem, edem kapaka, lica, vrata, prsa, otežano disanje, kašalj u svrhu isključivanja bolesti laboratorijskim pretraživanjem.

(2) U svrhu održavanja statusa države slobodne od konjske kuge te održavanja kapaciteta laboratorija određuje se pretraživanje određenog broja uzoraka krvi podrijetlom od konja pristiglih u laboratorij u okviru Programa nadziranja, praćenja prevalencije i proširenosti infekciozne anemije kopitara, virusnog arteritisa konja, leptospiroze i groznice zapadnog Nila u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/39).

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Infekcija bakterijom Burkholderia mallei (maleus)

Članak 21.

(1) Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti kopitara koji mogu ukazivati na maleus: opći infekciozni sindrom, nazalni oblik (mukopurulentan iscjedak iz nosa, čvorići i erozije po nosnoj sluznici, povećanje limfnih čvorova glave i vrata), plućni oblik (otežano disanje, kašalj) te kožni oblik (otežano disanje, kašalj, povećanje limfnih čvorova, mnogobrojni čvorići po koži s gnojnim iscjetkom i ulceracijom najčešće po abdomenu, unutarnjoj strani bedara i nogama) u svrhu isključivanja bolesti laboratorijskim pretraživanjem.

(2) U svrhu održavanja statusa države slobodne od infekcije bakterijom Burkholderia mallei (maleus) te održavanja kapaciteta laboratorija određuje se pretraživanje određenog broja uzoraka krvi podrijetlom od konja pristiglih u laboratorij u okviru Programa nadziranja, praćenja prevalencije i proširenosti infekciozne anemije kopitara, virusnog arteritisa konja, leptospiroze i groznice zapadnog Nila u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/39).

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Durina

Članak 22.

(1) Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti kopitara koji mogu ukazivati na durinu: opći infekciozni sindrom, edemi po genitalijama i mliječnoj žlijezdi, slabost zglobova, jednostrana paraliza lica i usana, lezije po oku, anemija, gubitak tjelesne težine u svrhu isključivanja bolesti laboratorijskim pretraživanjem.

(2) U svrhu održavanja statusa države slobodne od durine te održavanja kapaciteta laboratorija određuje se pretraživanje određenog broja uzoraka krvi podrijetlom od konja pristiglih u laboratorij u okviru Programa nadziranja, praćenja prevalencije i proširenosti infekciozne anemije kopitara, virusnog arteritisa konja, leptospiroze i groznice zapadnog Nila u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/39).

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

VI. BOLESTI SVINJA

Klasična svinjska kuga (KSK)

Članak 23.

(1) Radi ranog otkrivanja virusa KSK u domaćih svinja, posjednik svinja dužan je odmah veterinaru prijaviti uginuće, pobačaj ili znakove koji upućuju na promjenu zdravstvenog stanja u svinja.

(2) Veterinar je po primitku prijave iz stavka 1. dužan provesti kliničku pretragu svinja kod kojih su uočeni znakovi bolesti te utvrditi radi li se o sumnji na KSK prema sljedećim kriterijima:

– povišena tjelesna temperatura, anoreksija, letargija, krvarenja po koži i sluznicama, konjuktivitis, povećani limfni čvorovi, cijanoza posebno na vrhovima uški, repu te ekstremitetima, konstipacija nakon koje se javlja proljev, povraćanje (povremeno), otežano disanje, kašalj, ataksija, pareza, konvulzije, grupiranje svinja u skupine, uginuća 5 do 25 dana nakon pojave znakova bolesti, mortalitet u mlađih dobnih kategorija svinja i do 100 %

– u slučaju uginuća dvije i više svinja s istim znakovima bolesti i/ili patoanatomskim promjenama: povećani i hemoragični limfni čvorovi, povećana slezena, krvarenja (petehije i ekhimoze) u potkožju, epiglotisu, rektumu, bubrezima, limfnim čvorovima, multifokalna krvarenja po rubovima slezene.

(3) Od sumnjivih svinja obavezno se uzimaju uzorci za isključivanje KSK, i to:

– uzorak krvi u epruvetu s antikoagulansom za virološku pretragu od svinja s uočenim kliničkim znakovima

– uzorak slezene od uginulih svinja te kad god je moguće i uzorak bubrega i tonzila.

(4) U slučaju pobačaja obavezno se uzimaju uzorci u svrhu isključivanja KSK, i to:

– pobačeni fetus te kad je moguće i posteljicu

– dva uzorka krvi krmače koja je pobacila (jedan u epruvetu s antikoagulansom za virološku pretragu i jedan u praznu epruvetu za serološku pretragu).

(5) Nadležni veterinarski inspektor dužan je bez odlaganja provesti nadzor sumnjivog gospodarstva i epidemiološko istraživanje te odrediti mjere sukladno člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2020/687 do dobivanja rezultata laboratorijske pretrage na KSK.

(6) Sve uzorke uginulih divljih svinja dostavljene na pretragu na afričku svinjsku kugu sukladno članku 24. stavku 1. ove Naredbe, laboratorij je dužan pretražiti i na KSK.

(7) Troškovi provođenja mjera i laboratorijskih pretraga iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Afrička svinjska kuga (ASK)

Članak 24.

(1) Radi ranog otkrivanja ASK, određuje se provedba Programa nadziranja afričke svinjske kuge u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/40).

(2) Svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu zbog sumnje na KSK sukladno članku 23. stavku 3. ove Naredbe, službeni laboratorij mora pretražiti i na ASK.

(3) Troškovi provođenja mjera i laboratorijskih pretraga iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Bolest Aujeszkoga (BA)

Članak 25.

(1) Određuje se provedba mjera u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada službeno slobodnog od BA, sukladno Programu nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/41).

(2) Radi ranog otkrivanja BA, pojava kliničkih znakova koji upućuju na sumnju na BA mora biti prijavljena veterinaru. U slučaju sumnje na BA ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te ih dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(3) U stado svinja slobodno i službeno slobodno od BA zabranjeno je uvođenje svinja podrijetlom iz gospodarstava s nepoznatim statusom u odnosu na BA.

(4) Za cijepljenje svinja može se koristiti samo cjepivo s uklonjenim glikoproteinom virusa BA AgI (gE).

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim ukoliko je programom iz stavka 1. ovoga članka, predviđeno da troškove provedbe mjera snosi posjednik životinja.

VII. BOLESTI PERADI I PTICA

Infekcija virusom newcastleske bolesti

Članak 26.

(1) Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi, golubovi i pernata divljač iz uzgoja, mora biti cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota, jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem u skladu s uputom proizvođača cjepiva.

(2) Cijepljenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti provedeno u razmaku od najmanje četiri (4) mjeseca.

(3) Perad na registriranim farmama u intenzivnom uzgoju mora se održavati stalno imuna provedbom cijepljenja prema individualnom programu cijepljenja.

(4) U svrhu nadziranja i kontrole imunosti na infekciju virusom newcastleske bolesti u uzgojima peradi, provodi se uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje sukladno Programu nadziranja i kontrole imunosti na infekciju virusom newcastleske bolesti u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/21-01/42).

(5) Radi ranog otkrivanja infekcije virusom newcastleske bolesti, svaka pojava kliničkih znakova koja upućuje na sumnju na bolest mora biti prijavljena veterinaru te ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke i iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage, uključujući i pretragu svih uzoraka prispjelih u laboratorij zbog sumnje na visokopatogenu influencu ptica.

(6) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 3. ovoga članka snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. i 5. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, za posjednike životinja na području jedinica lokalne samouprave Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko, Jasenovac, Kravarsko i Pokupsko troškovi provođenja mjera iz stavaka 1. i 3. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Visokopatogena influenca ptica

Članak 27.

(1) Radi ranog otkrivanja dokaza prisutnosti virusa visokopatogene influenca ptica u peradi određuje se provedba Programa nadziranja visokopatogene influence ptica u peradi u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/43).

(2) Radi ranog otkrivanja visokopatogene influenca ptica, svaka pojava kliničkih znakova koja upućuje na sumnju na bolest kao i svaka promjena uobičajenih parametara proizvodnje (povećano uginuće, smanjen unos hrane i vode, smanjena nesivost) mora biti prijavljena veterinaru.

(3) U slučaju sumnje na visokopatogenu influencu ptica u peradi i ptica u zatočeništvu ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(4) Radi ranog otkrivanja virusa visokopatogene influenca ptica u divljih ptica određuje provedba Programa nadziranja visokopatogene influence ptica u divljih ptica u 2022. godini (klasa: 322-02/21-01/44).

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Klamidioza ptica

Članak 28.

(1) U svim uzgojima ptica u zatočeništvu registriranim sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novine«, br. 102/17, 32/19) te trgovinama koje drže i/ili prodaju ptice u zatočeništvu, mora se dva puta godišnje provesti uzorkovanje s razmakom od šest mjeseci, u svrhu pretraživanja na klamidiozu ptica.

(2) U registrirane uzgoje te prodajna mjesta dopušteno je uvoditi nove jedinke samo ako potječu iz registriranih uzgoja pretraženog na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom unutar šest mjeseci prije uvođenja.

(3) Osim pretraživanja ptica u zatočeništvu iz uzgoja navedenih u stavku 2. ovoga članka, ptice iz reda Psittaciformes koja sudjeluju na izložbama, sajmovima, natjecanjima i ostalim vrstama okupljanja moraju potjecati iz uzgoja pretraženog na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom ne starijim od šest mjeseci.

(4) Uzorkovanje te mjere kontrole u slučaju potvrde klamidioze ptica, provode se sukladno Dodatku I točke 8. Naputka o načinu provođenja mjera zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (»Narodne novine«, br. 86/20) i članku 59. stavku 2. podstavku (b) Delegirane uredbe (EU) 2020/688 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valjenje u Uniji (SL L 174, 3. 6. 2020.).

(5) Troškove provođenja mjera iz ovoga članka snosi posjednik životinje.

VIII. BOLESTI PČELA

Opće mjere

Članak 29.

(1) Na pčelinjacima moraju biti provedene mjere zaštite zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, varooza, tropileloza i etinioza.

(2) Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.

(3) Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom proljeća i jeseni, ovlašteni veterinar mora obaviti klinički pregled svih pčelinjih zajednica te u slučaju sumnje uzeti odgovarajuće uzorke i dostaviti ih u službeni laboratorij.

(4) Pčelar je dužan redovito provjeravati zdravstveno stanje pčelinjih zajednica te voditi evidenciju o pregledima i svim provedenim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, u kojoj najmanje mora navesti naziv i datum provođenja mjere te naziv uporabljenog veterinarsko-medicinskog proizvoda, kada se primjenjuje.

(5) Radi ranog otkrivanja bolesti pčela, svaka pojava kliničkih znakova ili uginuća pčelinjih zajednica mora biti prijavljena veterinaru te u slučaju sumnje na bolesti pčela iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni veterinar mora pregledati pčelinje zajednice, uzeti odgovarajuće uzorke te ih dostaviti u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.

(6) Premještati se mogu samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene mjere zaštite zdravlja pčelinjih zajednica iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Troškovi provođenja mjera iz stavka 3. i 5. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Američka gnjiloća

Članak 30.

(1) U slučaju sumnje na bolest, ovlašteni veterinar mora, zasebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, uzeti uzorak saća s promijenjenim pčelinjim leglom, veličine 10x10 cm, umotan u zrakopropusnu ambalažu i poslati ga u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Etinioza

Članak 31.

(1) Na svim pčelinjacima na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze sukladno članku 33. ove Naredbe posumnja na etiniozu, posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica.

(2) U slučaju sumnje na bolest ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Tropileloza

Članak 32.

(1) Na svim pčelinjacima na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze sukladno članku 33. ove Naredbe posumnja na tropilelozu posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora pregledati podloške košnica na prisutnost uzročnika tropileloze.

(2) U slučaju sumnje na bolest ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Varooza

Članak 33.

Kontrola i suzbijanje varooze provodi se i financira sukladno Programu kontrole i suzbijanja varooze (klasa: 322-02/21-01/45).

IX. BOLESTI RIBA I ŠKOLJKAŠA

Članak 34.

(1) Nadziranje bolesti akvatičnih životinja provodi se u skladu s Programom nadziranja zdravlja akvatičnih životinja (klasa: 322-02/21-01/46).

(2) Svaka pojava kliničkih znakova u akvatičnih životinja koja upućuje na sumnju na bolest kao i svaka promjena uobičajenih parametara proizvodnje (povećano uginuće, smanjen prirast) mora biti prijavljena veterinaru.

(3) Objekti akvakulture mogu zatražiti nadziranje u svrhu udovoljavanja uvjetima iz Priloga VI Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u odnosu na bolesti akvatičnih životinja s popisa za stjecanje statusa objekta slobodnog od ovih bolesti.

(4) Subjekti odgovorni za objekte akvakulture iz stavka 3. ovoga članka podnose zahtjev Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede na obrascu objavljenom na mrežnim stranicama www.veterinarstvo.hr.

(5) Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede razmatra zaprimljeni zahtjev te uključuje objekt akvakulture u nadziranje u svrhu ostvarivanja statusa u skladu s člankom 11. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2020/2002.

(6) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim ukoliko je programom iz stavka 1. ovoga članka, predviđeno da troškove provedbe mjera snosi posjednik životinja.

X. NAMETNIČKE BOLESTI ŽIVOTINJA

Ehinokokoza

Članak 35.

(1) Svi psi moraju biti tretirani protiv trakavice Echinococcus granulosus prilikom cijepljenja protiv infekcije virusom bjesnoće.

(2) Preporuča se dehelmintizacija pasa najmanje jednom godišnje te sukladno epidemiološkoj situaciji i češće u skladu s preporukom veterinara.

(3) Dehelmintizacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti provedena odobrenim veterinarsko-medicinskim pripravkom koji sadrži prazikvantel i koji je namijenjen tretiranju protiv trakavice Echinococcus granulosus, a primjena i postupanje s izmetom pasa nakon tretiranja provodi se sukladno uputi proizvođača.

(4) Ukoliko se tijekom klanja za osobnu uporabu u kućanstvu ili obrade divljači za vlastite potrebe uoče promjene na organima, posjednici ili lovci dužni su prijaviti sumnju na ehinokokozu, a ovlašteni veterinar mora uzeti uzorak promijenjenog organa i dostaviti ga na pretragu.

(5) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 3. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Trihineloza

Članak 36.

(1) U svrhu zaštite zdravlja ljudi i utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze, moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u skladu s Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella spp. kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu (»Narodne novine«, broj 28/10) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 2015/1375 od 10. kolovoza 2015. o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu sa svim izmjenama i dopunama (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2015/1375) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine«, broj 81/99).

(2) Podatci o pretragama mesa domaćih i divljih svinja na trihinelozu za vlastite potrebe moraju biti upisani u sustav VetIs- Trihinela.

(3) U svrhu zaštite zdravlja ljudi radi utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze lovci su dužni dostaviti uzorak svake odstrijeljene divlje svinje radi pretrage na trihinelozu metodom propisanom Uredbom (EU) br. 2015/1375 i provesti mjere iskorjenjivanja bolesti u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja.

(4) Kod pozitivnog nalaza prisutnosti oblića roda Trichinella spp. metodom umjetne probave u domaćih i divljih svinja, ovlaštena veterinarska organizacija uzorak mišića mora poslati u nacionalni referentni laboratorij za trihinelozu u svrhu određivanja vrste.

(5) Troškove obavljanja pretraga na nazočnost Trichinella spp. iz ovoga članka u uzorku mesa domaćih svinja zaklanih za potrebe vlastitog kućanstva snosi posjednik životinje.

(6) U slučaju kada lovac dostavlja uzorke uzete od odstrijeljene divlje svinje za vlastite potrebe u svrhu provedbe mjera propisanih posebnim propisima o ASK, troškovi obavljanja pretraga na trihinelozu podmiruju se iz državnog proračuna.

(7) Troškovi provođenja mjere iz stavka 3. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

XI. BOLESTI KOJE SE ISKLJUČUJU KOD POBAČAJA

Članak 37.

(1) Svaki pobačaj kobile, magarice, krave, ovce, koze i krmače mora biti prijavljen veterinaru istoga dana, a najkasnije u sljedećih 24 sata od pobačaja.

(2) Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti odgovarajuće uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij u svrhu utvrđivanja uzročnika pobačaja za sljedeće vrste životinja i bolesti:

 

 

 

 

(3) Na pretragu je potrebno dostaviti krv i pobačeni fetus, ili organe fetusa, ili posteljicu, ili lohije te od krave, ovce i koze koje su pobacile, obavezno i bris rodnice.

(4) Iznimno, ukoliko nije moguće uzeti fetus i organe fetusa, posteljicu ili lohije, navedene u stavku 2. ovoga članka, uzima se krv životinje koja je pobacila za pretragu parnih seruma, a ovisno o razlogu odgođene prijave pobačaja, ovlašteni veterinar dužan je obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora.

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

XII. UZORKOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 38.

(1) Uzorci koji se uzimaju u okviru provedbe ove Naredbe moraju se uzeti, čuvati i dostaviti u službeni laboratorij na odgovarajućoj temperaturi i na način da se spriječi kontaminacija i razlijevanje te očuva integritet uzorka kako bi uzorak bio prikladan za laboratorijsku pretragu.

(2) Uzorci moraju biti poslani u službeni laboratorij što je prije moguće, a najkasnije u roku 48 sati.

(3) U slučaju kada lovci uzimaju uzorke divljih životinja u svrhu provedbe mjera propisanih ovom Naredbom, dužni su dostaviti uzorke u nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju najbližu području lovišta koji obuhvaća većinu lovišta.

(4) Ovlašteni veterinar dužan je uz uzorak poslati čitko ispisan Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje iz Dodatka II ove Naredbe, s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka, a za svaki uzorak uzet od goveda te ostalih životinja s individualnom identifikacijskom oznakom mora čitko i precizno navesti broj ušne markice goveda ili individualne identifikacijske oznake ostalih životinja. Za uzorke divljih životinja obavezno mora biti naveden broj lovišta u kojem je životinja odstrijeljena ili nađena uginula te kada je primjenjivo i broj markice odstrijeljene divljači. Narudžba Obrazaca obavlja se preko Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(5) Obrazac iz Dodatka II ove Naredbe koristi se isključivo za dostavu uzoraka propisanih ovom Naredbom.

(6) Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar jednu kopiju propisno ispunjenog i ovjerenog Obrasca iz stavka 4. ovog članka mora ostaviti posjedniku. Obrazac koji prati uzorak(e) odnosi se isključivo na jedno gospodarstvo (JIBG) ili jedno lovište.

(7) Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su dostavljati izvješća o svim provedenim mjerama sukladno ovoj Naredbi na način i u rokovima određenim od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(8) Službeni laboratorij dužan je jednom mjesečno elektronskim putem dostavljati izvješće Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane o svim uzorcima koji su u laboratorij dostavljeni u stanju neprikladnom za laboratorijsku pretragu. O neprikladnim uzorcima službeni laboratorij je dužan izvijestiti i pošiljatelja uzoraka u pisanom obliku.

(9) Službeni laboratorij dužan je odmah elektronskim putem izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o uzorcima za koje se može posumnjati u sljedivost ili integritet uzorka te kada uzorci nisu dostavljeni u skladu s ovom Naredbom.

(10) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od goveda za koji na Obrascu nije čitko naveden broj ušne markice.

(11) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od bilo koje vrste životinje, uzetog u okviru provedbe ove Naredbe, ako uz uzorak nije dostavljen čitko ispisan Obrazac s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime se jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka i u svim slučajevima kada je uzorak dostavljen u stanju neprikladnom za provedbu dijagnostičke pretrage.

(12) Nalaz svake laboratorijske pretrage propisane ovom Naredbom službeni laboratorij dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane u elektronskom obliku (PDF) na e-adresu: [email protected] te pošiljatelju uzorka.

(13) Sektoru za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata službeni laboratorij dostavlja samo nalaze laboratorijskih pretraga pozitivnog rezultata u elektronskom obliku (PDF) na e-adresu: [email protected].

(14) Ukoliko troškove laboratorijske pretrage propisane ovom Naredbom plaća posjednik, laboratorij je dužan nalaze rezultata laboratorijskih pretraga dostaviti i posjedniku.

(15) Ukoliko su obrasci za dostavu uzoraka za pretraživanje na određene bolesti životinja uspostavljeni u sustavu VetIs, umjesto obrasca iz Dodatka II ove Naredbe, koriste se obrasci iz VetIs sustava.

XIII. BIOSIGURNOSNE MJERE

Članak 39.

(1) Na svim objektima na kojima se drže životinje moraju se provoditi odgovarajuće biosigurnosne mjere sukladno članku 10. stavku 1. podstavcima (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429 koje minimalno uključuju opće odredbe o higijeni za primarnu proizvodnju sukladno Prilogu I Uredbe (EZ) br. 2004/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane.

(2) Provedba mjera biosigurnosti obavezna je i za prijevoznike životinja, veterinare, veterinarske inspektore te sve ostale osobe koje zbog prirode posla dolaze u kontakt sa životinjama.

(3) Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa afričke i klasične svinjske kuge, posjednici svinja su dužni redovito provoditi biosigurnosne mjere, ovisno o načinu držanja, broju i kategoriji svinja na gospodarstvu te njihovoj namjeni, kako slijedi:

a) Uzgoji svinja koje se drže na otvorenom prostoru:

i) Otvoreni prostor mora biti ograđen dvostrukom ogradom na način da je unutarnja ograda izgrađena od odgovarajućeg materijala kojeg nije moguće podizati niti savijati od tla, najmanje visine 120 cm. Ukoliko se koristi mreža, otvori mreže moraju biti veličine koja onemogućuje izlazak najmanje kategorije svinja izvan ograde. Vanjska ograda se sastoji od sustava pod naponom električne struje (električni pastir). Vanjska ograda mora biti postavljena na udaljenosti ne manjoj od 30 cm, a ne većoj od 50 cm od unutarnje ograde, najmanje visine 80 cm s time da žica pod naponom mora biti najmanje dvostruka, tako da je niža postavljena na visini od 30 cm, a viša na visini od 80 cm od tla.

ii) Posjednik je dužan redovito provjeravati ogradu s vanjske i unutarnje strane te ju odgovarajuće održavati.

iii) Svinje koje se drže na otvorenom moraju biti označene odgovarajućim oznakama u skladu s posebnim propisima.

iv) Posjednik je dužan svakodnevno provjeravati zdravstveno i brojno stanje svinja te ažurno voditi registar svinja.

v) Posjednik je osim mjera navedenih u ovom podstavku, dužan provoditi sve ostale mjere biosigurnosti propisane podstavcima b), c) i d) ovoga stavka, ovisno o broju svinja na gospodarstvu.

b) Za uzgoje do 10 svinja:

i) gospodarstvo mora biti ograđeno, ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;

ii) u uzgoj se smiju uvoditi samo svinje iz kontroliranih uzgoja, koje prati svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja;

iii) zabranjen je prijevoz i kretanje svinja izvan farme, uzgoja ili dvorišta radi prirodnog pripusta u drugim uzgojima, farmama ili dvorištima.

iv) novouvedene svinje moraju se najmanje 14 dana držati odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu;

v) provoditi redovito čišćenje i pranje objekata gdje se drže svinje;

vi) provoditi dezinfekciju vozila i objekata u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji;

vii) provoditi deratizaciju i dezinsekciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;

viii) koristiti posebnu odjeću i obuću prilikom boravka u objektu gdje se drže svinje ili osigurati pranje odjeće te pranje i dezinfekciju obuće odmah po izlasku iz objekta;

ix) osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja;

x) ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva i stručnim osobama (veterinari, stručni radnici);

xi) prilikom svakog ulaska u objekt sa svinjama veterinari i stručni radnici moraju provoditi preventivne biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja bolesti i to: korištenje zaštitne obuće i odjeće, primjenu načela asepse i antisepse; čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu s gospodarstva;

xii) vozila kojima se prevoze svinje moraju biti očišćena, oprana i dezinficirana odmah nakon istovara;

c) Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane točkom (b) ovoga stavka i:

i) radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

ii) na ulazima na farme mora biti dezbarijera za vozila i osoblje;

iii) za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući;

d) Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane točkama (b i c) ovoga stavka i:

i) osigurati osobu za održavanje dezbarijera i evidenciju o tome;

ii) svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;

iii) osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;

iv) obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«;

v) zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;

vi) osigurati praonicu zaštitne odjeće;

vii) organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;

viii) zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;

ix) o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;

x) vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezbarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;

xi) o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjeta;

xii) posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;

xiii) zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;

xiv) obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;

xv) strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;

xvi) zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;

xvii) zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;

xviii) zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;

xix) zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

(4) Radi sprječavanja unosa i širenja bolesti u uzgoje peradi, posjednici peradi s 250 i više jedinki dužni su redovito provoditi minimalno sljedeće mjere biosigurnosti:

a) provoditi dezinfekciju vozila i objekata u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji te o istome voditi evidenciju;

b) na ulazima u farmu mora biti postavljena dezbarijera za osoblje i posjetitelje;

c) o svim vozilima koja ulaze u farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska iz farme te svrhom posjeta;

d) o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;

e) prilikom svakog ulaska radnika i posjetitelja u farmu s peradi moraju se provoditi biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja bolesti, i to: korištenje zaštitne obuće i odjeće, dezinfekcija ruku i obuće pri ulasku u farmu; čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu iz farme;

f) radnicima i posjetiteljima farme potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak iz farme u istoj zaštitnoj odjeći i obući;

g) zaposlenici farme ne smiju držati perad u svom domaćinstvu;

h) zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj peradi izvan onih na farmi;

i) koristiti čistu i pitku vodu za napajanje životinja te najmanje jednom godišnje, ukoliko voda nije iz sustava javne vodoopskrbe, provoditi analizu vode za piće namijenjene životinjama na gospodarstvu.

(5) Troškove provedbe biosigurnosnih mjera snosi posjednik.

(6) Za provedbu mjere iz stavka 3. podstavka a) točke i) ovoga članka, posjednici svinja koje se drže na otvorenom imaju pravo na sufinanciranje u skladu s Odlukom koju donosi ministrica.

(7) Biosigurnosne mjere iz stavka 3. ovoga članka, provode se ne dovodeći u pitanje provedbu mjera određenih posebnim propisima o klasičnoj i afričkoj svinjskoj kugi.

XIV. PROVOĐENJE MJERA I NADZOR

Članak 40.

(1) Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, veterinarske službe i veterinarske prakse, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(2) Provoditelji mjera propisanih ovom Naredbom dužni su napraviti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnoj ispostavi Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata najkasnije sedam dana prije planiranog početka provedbe naređene mjere.

(3) Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavljaju službeni laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo).

(4) Laboratorijsku dijagnostiku pojedinih bolesti, sukladno ovoj Naredbi, mogu obavljati i drugi službeni laboratoriji, i to:

a) Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VF) za:

i) bolesti kopitara – Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, LEPTOlab, IAKlab, ARTERlab,

ii) bolesti pčela – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,

iii) klamidiozu ptica – Zavod za bolesti peradi s klinikom, Laboratorij za klamidije (CHLAMlab),

iv) razudba i patoanatomske pretrage – Zavod za veterinarsku patologiju

(5) Jedinstvene cijene veterinarskih usluga za mjere propisane ovom Naredbom koje plaćaju posjednici predlaže Hrvatska veterinarska komora te na iste Ministarstvo poljoprivrede daje suglasnost. Cijene usluga za mjere propisane ovom Naredbom koje se financiraju iz državnog proračuna određuje Ministarstvo poljoprivrede, pri čemu se u obzir uzimaju kriteriji iz članka 129., točke 1. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13, 148/13, 115/18 i 52,21).

(6) Provedba mjera propisanih ovom Naredbom započinje prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim u slučajevima kada su rokovi provedbe određeni programima.

(7) Prilikom provedbe propisanih mjera ovlašteni veterinari dužni su nesukladnosti goveda, ovaca i koza na gospodarstvu u odnosu na JRG/JROK upisati ručno na papir s naznakom »višak« i/ili »manjak« (mogu se koristiti Prilozi 7 i 8, odnosno 2 i 4) te ih putem elektronske pošte dostaviti na adresu [email protected] i nadležnoj veterinarskoj inspekciji. Sve ostale nesukladnosti i nemogućnosti provedbe mjera ovlašteni veterinari dužni su prijaviti nadležnoj ispostavi veterinarskog ureda u roku ne dužem od 5 radnih dana.

(8) Nadzor provedbe mjera određenih ovom Naredbom provode veterinarski inspektori Državnog inspektorata.

(9) Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su prilikom dostave računa uz račun priložiti specifikaciju iz koje se vidi broj i vrsta uzoraka te životinja, zasebno za svaku pojedinu mjeru ovisno o bolesti i vrsti životinje.

(10) Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata provodi nasumične i ciljane kontrole dostavljenih uzoraka krvi u svrhu provjere sljedivosti i podrijetla uzoraka.

(11) Dodaci I – II tiskani su u Prilogu ove Naredbe i čine njezin sastavni dio.

XV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

(1) Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2021. godini (»Narodne novine«, br. 2/21, 4/21, 7/21 i 19/21).

(2) Ova Naredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 322-02/21-01/26 Urbroj: 525-10/0529-21-7

Zagreb, 20. prosinca 2021.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, v. r.

Dodatak I

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_145_2506.html