NN 137/2021 (13.12.2021.), Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije
Vlada Republike Hrvatske
2259
Na temelju članka 11. stavka 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/21. i 117/21.) i članka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 117/21.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. prosinca 2021. donijela
ODLUKU
O DONOŠENJU PROGRAMA MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
I.
Donosi se Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Program mjera iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke.
II.
Zadužuje se Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da o donošenju ove Odluke izvijesti nositelje provedbe Programa iz točke I. stavka 1. ove Odluke.
III.
Postupci započeti po odredbama Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 119/20.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 17/21.) i Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 99/21.) dovršit će se primjenom odredaba Programa mjera iz točke I. stavka 1. ove Odluke ako je to povoljnije za stranku.
Pokrenuti postupci javne nabave za uslugu tehničko-financijske kontrole, što uključuje i ugovaranje navedene usluge, dovršit će se prema odredbama Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 17/21.) uz primjenu najviših procijenjenih vrijednosti nabave iz Programa mjera iz točke I. stavka 1. ove Odluke.
IV.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 99/21.).
V.
Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/21-04/445
Urbroj: 50301-05/20-21-2
Zagreb, 10. prosinca 2021.
Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.
PROGRAM MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
1. PREDMET PROGRAMA MJERA
Ovim Programom mjera (u daljnjem tekstu: Program) se, u skladu s odredbama članaka 11. i 12. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20, 10/21 i 117/21, u daljnjem tekstu: Zakon), utvrđuju mjere obnove zgrada koje se odnose na obnovu zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
1.1. UVODNI DIO
Potres u Zagrebu i okolici dogodio se 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute magnitude M=5,5 po Richteru, te idući u 7 sati i 1 minutu magnitude M=5,0 po Richteru, a seizmička aktivnost u široj okolici grada nastavila se tako da je do 12. kolovoza 2020. Seizmološka služba, pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zabilježila na području Grada Zagreba 2047 potresa. Potres je bio jačine 5,5 stupnjeva po Richteru – znatno manje od potresa iz 1880. godine, ali i manje od potresa magnitude 6,5 po Richteru koji se prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske i Grada Zagreba mogao dogoditi.
Većina zgrada starijih od 100 godina u centru Grada Zagreba su znatno oštećene, a neke zgrade koje nemaju značaj graditeljske baštine morat će se ukloniti jer obnova tako slabe konstrukcije nije isplativa. Olakotna okolnost je da se potres dogodio u nedjelju, u ranim jutarnjim satima kada su bile prazne ulice, škole, vrtići, javne ustanove, stoga je ovaj potres prošao uz minimalne ljudske žrtve. Materijalna šteta je značajna, ali na sreću većina oštećenih građevina može se obnoviti i rekonstruirati kako bi zadovoljile protupotresne propise i izdržale i jače potrese od ovoga potresa.
U dijelu potresom zahvaćenih obiteljskih kuća također su nastala znatna oštećenja zbog kojih je jedan dio obiteljskih kuća trenutno neupotrebljiv pa je dio stanovništva smješten u privremeni smještaj.
Ovaj potres je potvrdio da bi u slučaju da Grad Zagreb pogodi potres magnitude preko 6.0 po Richteru, a koji je moguć, za područje Grada Zagreba i okolice posljedice bile katastrofalne. S obzirom na trenutno stanje, značajan dio bolnica, škola, vrtića, kazališta, crkava, muzeja, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća bili bi urušeni do temelja. Preveliki vremenski razmaci između katastrofalnih potresa (otprilike svakih jedno i pol stoljeće) omogućili su da je olako zaboravljena potreba prikladne rekonstrukcije starih zgrada za njihov učinkoviti odgovor djelovanju potresa tako da je seizmička gradnja novih i obnova starih građevina svakako jedan od važnih prioriteta budućeg razdoblja.
Republiku Hrvatsku su dana 28. i 29. prosinca 2020. pogodili novi snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom kod Grada Petrinje. Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a najveći intenzitet procijenjen je da iznosi VIII – IX (osam do devet) stupnjeva EMS ljestvice. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice je ogromna te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene te oštećene. Materijalna šteta prijavljena je i na području Karlovačke županije, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Dana 28. prosinca 2020. u 6:28 sati uređaji Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je M=5.0 prema Richteru, a intenzitet VII stupnjeva EMS ljestvice. Dana 29. prosinca 2020. u 12:19 sati, uređaji Seizmološke službe zabilježili su razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje (45.4002N, 16.2187E, dubina 11.5 km). Magnituda potresa iznosila je M=6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice. Nakon tog potresa uslijedilo je mnogo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Glina, Petrinja i Sisak i okolnim naseljima. Došlo je do pada električne mreže, a mnogi objekti su pretrpjeli oštećenja, te u njima nije moguć daljnji boravak. Dana 4. siječnja 2021., na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite, članka 22. i 54., na prijedlog ministra unutarnjih poslova i nakon analiziranja stanja na terenu, Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu uzrokovanu potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
S obzirom na katastrofalne štete koje su nakon potresa od 28. i 29. prosinca 2020. nastale na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, posebice uzimajući u obzir činjenicu da je velik dio stanovništva na pogođenim područjima ostao bez doma, donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20.), te izmjene i dopune tog Zakona koje su objavljene u »Narodnim novinama«, br. 10/21 i »Narodnim novinama« 117/21.
Zakonom je postavljen uvjet da konstrukcije javnih zgrada budu pouzdane i kod potresa većih i razornijih magnituda čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna jer se želi u budućnosti smanjiti moguća stradavanja, materijalnu štetu i gubitke ljudskih života.
Minimalno potrebna razina tehničke dokumentacije definira se uvažavajući propise kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, obnova i inspekcijski nadzor građenja, te posebne propise koji utječu na propisivanje ili određivanje uvjeta za gradnju građevina. Ishođenje građevinske dozvole za izvođenje radova obnove zgrada nakon potresa nije predviđeno s obzirom da se radi o organiziranoj obnovi u kontroliranim uvjetima, ali se određuje potreba provođenja stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke i po potrebi drugih tehničkih struka, operativnih koordinatora za provedbu obnove po određenim tipovima zgrada u područjima obnove. Kako bi se proces obnove što brže realizirao, potrebna je suradnja s konzervatorskom strukom tijekom projektiranja ukoliko se radi o zgradama koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, kao i u slučaju bilo kakve nejasnoće vezano za povijesne građevine i njihova obilježja unutar kulturno-povijesne cjeline. U procesu cjelovite obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim propisanim zadaćama i kompetencijama.
Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban međusobno usklađen inženjerski pristup, s naglaskom na protupotresnu otpornost, kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu.
U dosadašnje aktivnosti obnove nakon predmetnih potresa, uključili su se brojni ovlašteni inženjeri i arhitekti koji su proveli preliminarne brze preglede prijavljenih oštećenih zgrada. Zakonodavni okvir omogućuje da se korištenjem modernih inženjerskih metoda nađu optimalna rješenja za svaki konkretni slučaj, uvažavajući tehničke, organizacijske i troškovne aspekte obnove, te ispravno konstruiranje građevina sigurnih na potres. Stručnjaci i znanstvenici koji prate i razvijaju najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu te izvođači radova od kojih se očekuje uvažavanje svih tehnoloških rješenja, kao i uključivanje modernih tehnologija tamo gdje se to pokaže razumnim i ekonomičnim, dati će doprinos brzom povratu zgrada oštećenih ovim potresom u punu funkciju, sve uz uvažavanje posebnih uvjeta zaštite kulturnih dobara.
Organizirana obnova prema Zakonu ima primarni i kratkoročni cilj osigurati zdravlje i živote ljudi koji oštećene zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj blizini kao i spriječiti nastajanje daljnjih šteta, te sekundarni, odnosno dugoročni cilj koji se odnosi na cjelovitu obnovu zgrada i urbanu obnovu Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije te Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Ovim Programom utvrđuje se dokumentacija potrebna za provođenje postupaka obnove oštećenih zgrada.
1.2. POJMOVI
Osnovni pojmovi u smislu Zakona definirani su člankom 3. Zakona.
Osim u Zakonu definiranih pojmova u ovom Programu koriste se i sljedeći pojmovi:
Konstrukcija je sklop konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata zgrade koji moraju biti mehanički otporni i stabilni kako bi se osigurala otpornost, uporabljivost i trajnost zgrade.
Dimnjak je nekonstrukcijski element zgrade, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala, koji služi za siguran i neometan odvod dimnih plinova, nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje, u vanjsku atmosferu.
Konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi zgrade imaju značenje određeno Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije, u daljnjem tekstu: Tehnički propis.
Sredstva za nekonstrukcijsku, konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, odnosno gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, te uklanjanje uništenih zgrada uključuje: geodetske usluge, geotehničke istražne radove, projektiranje, kontrolu projekata, stručni nadzor, izvođenje, operativnu koordinaciju, te tehničko-financijsku kontrolu projekta obnove i ostale srodne usluge ovlaštenih inženjera.
Sudionici u obnovi su operativni koordinator, projektant, revident, provoditelj tehničko-financijske kontrole, izvođač, nadzorni inženjer.
1.3. OBNOVA POTRESOM OŠTEĆENIH ZGRADA
Prema članku 16. i 17. Zakona oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine:
1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata
2. popravkom konstrukcije
3. pojačanjem konstrukcije
4. cjelovitom obnovom konstrukcije
5. cjelovitom obnovom zgrade
i to uz poštivanje sljedećih načela:
1. obnova oštećenih zgrada obavlja se odjednom ili u fazama, s tim da se odluka o obnovi može donijeti u slučaju da se u prvoj fazi provodi obnova do pojačanja konstrukcije, a u drugoj fazi se provodi obnova do cjelovite obnove zgrade
2. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako Zakonom nije propisano drukčije. Opisana konstrukcijska obnova zgrade uključuje: pripremne radove uključujući po potrebi i geotehnička ispitivanja, radove demontaže i uklanjanja, zemljane radove povezane direktno s ojačanjem konstrukcije, radove na obnovi konstrukcije zgrade, građevinske radove uz instalacije, završne zidarske radove, izolaterske radove na razinu prije potresa, krovopokrivačke radove, limarske radove, podne podloge, elektroinstalaterske radove, instalacije vodovoda i kanalizacije te instalacije grijanja i klimatizacije. Obnova zgrada provodi se sukladno rezultatima ispitivanja geomehaničkih karakteristika tla, te prostorno-planskih podloga za obnovu, ukoliko se radi o geomehaničkim pojavama nakon potresa koje su uzrokovale posljedice na nosivost tla
3. vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu zgrade kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije
4. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završno-obrtnički radovi
5. oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade
6. popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanja zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave
7. poslovima redovite uprave u smislu odredbe članka 16. stavka 7. Zakona smatraju se i odluka suvlasnika o obnovi, uklanjanju, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i isplata novčane pomoći.
Tijekom izrade elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i izrade projekata obnove konstrukcije zgrade ovlaštene osobe koje izrađuju elaborate/projekte (projektanti) obvezne su konzultirati se s podnositeljima zahtjeva oštećenih zgrada i prema potrebi s provoditeljem tehničko-financijske kontrole projekta.
Vlasnici/suvlasnici zgrada na kojima je elaboratom ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije utvrđeno oštećenje konstrukcije zgrade i koji planiraju provesti samoobnovu, mogu neposredno od Fonda za obnovu ili Središnjeg državnog ureda zatražiti tehničko-financijsku kontrolu projekta prije početka izvođenja radova.
Obnova konstrukcije zgrade provodi se u svemu u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije, uvažavajući važeće Priloge.
Razine obnove za određene županije su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek te inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog inženjerskog saveza. U izradi razina obnove korištena su, osim stručnih znanja, i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama.
Na temelju ovoga Programa Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine će u skladu s pravilima o državnim potporama osigurati punu primjenu relevantnih pravila iz područja državnih potpora sukladno Zakonu o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 47/14 i 69/17) u dijelu u kojem se javna sredstva i javne mjere poduzimaju u korist poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost u poslovnoj zgradi. U tu svrhu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je izradilo program državnih potpora uz ispravnu primjenu pravila o državnim potporama.
Za potrebe izvođenja građevinskih radova na temelju odluke o obnovi/uklanjanju Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija osigurat će, bez naknade: privremenu regulaciju prometa nužnu za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili pristup gradilištu za dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada.
1.4. UKLANJANJE ZGRADE I GRADNJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE
Na temelju Zakona o obnovi uklanjaju se zgrade, uključujući i pomoćne zgrade, koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), a koje uklanjanje se financira sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.
Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade, te se u izradi projekta na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa o gradnji. Projekt za uklanjanje višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te se projekt izrađuje nakon donošenja odluke o obnovi.
Obnova zgrada koja se provodi uklanjanjem i/ili gradnjom zamjenskih obiteljskih kuća, provodi se uz poštivanje sljedećih parametara:
1. odlukom o obnovi nalaže se uklanjanje uništene zgrade, koja je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća s obzirom na nosivost tla nakon potresa ili ako je konstrukcija zgrade u takvom stanju da je nije moguće obnoviti. Rezultati mjerenja nosivosti tla i prostorno-planski nalazi stanja nakon potresa uzimaju se u obzir pri projektiranju predloženog rješenja obnove (uklanjanje ili popravak konstrukcije zgrade)
2. odlukom o obnovi, ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti, nalaže se uz uklanjanje obiteljske kuće i gradnja zamjenske obiteljske kuće, uz poštivanje kriterija utvrđenih ovim Programom u odnosu na površinu zamjenske obiteljske kuće
3. u odluci o obnovi kojom se nalaže i izgradnja zamjenske obiteljske kuće, sukladno članku 29. Zakona određuje se ukupna korisna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće, koja je izrađena u skladu s smjernicama ovoga Programa
4. uklanjanje uništene zgrade provodi se uz suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade. U slučaju uklanjanja zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara
5. uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi provodi se temeljem članka 25. a Zakona o obnovi.
1.5. PROVEDBA POSTUPKA JAVNE NABAVE ZA SUDIONIKE U OBNOVI
Postupci nabave roba, usluga i radova čija je procijenjena vrijednosti manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, provode se sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove iz članka 42. Zakona, a postupci nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova provode se sukladno zakonu kojim se uređuju pravila o postupku javne nabave.
2. LOKACIJA PODRUČJA NA KOJEM SE PROVODE MJERE OBNOVE ZGRADA
Lokacija područja na kojem se provode mjere obnove zgrada po ovom Programu određena je Zakonom, a odnosi se na područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije pogođeno potresom.
Nastavno na rezultate ispitivanja geomehaničkih karakteristika tla, te izradu prostorno-planskih podloga za obnovu, ovo poglavlje dijeli se na Sisačko-moslavačko područje, u kojem su geomehaničke pojave nakon potresa uzrokovale posljedice na nosivost tla, a koja se uzima u obzir pri obnovi nakon potresa; te na ostalo područje na kojem ograničenja zbog takvih pojava nisu zabilježena.
Za područje 16 općina i gradova Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije izrađena je Studija o seizmički induciranim efektima Petrinjske potresne serije 2020. – 2021. u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava, likvefakcije, vrtača i klizišta. Studija je nastala kao rezultat projekta geoloških, inženjerskogeoloških, hidrogeoloških i geofizičkih istraživanja za potrebe definiranja djelotvornoga koncepta organizirane obnove na područjima pogođenima potresom, a izrađivači studije su Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Na osnovi provedenih istraživanja izrađene su tematske karte koje sadrže kartografske podatke o rizičnim pojavama i izmjerenim razinama podzemne vode te su dane smjernice za donošenje odluka o planiranju i provođenju zahvata u prostoru, kao i upute za provedbu geotehničkih i geofizičkih istraživanja za projektiranje građevina u odnosu na registrirane pojave geohazarda, odnosno na potencijalne pojave likvefakcije, klizišta i vrtača. Tematska karta s podacima o izmjerenim razinama podzemne vode može se koristiti za definiranje nepovoljnih uvjeta s obzirom na razinu podzemne vode.
Kartografski prikazi sadrže:
– karte inventara pojava likvefakcije aktivirane glavnim petrinjskim potresom M 6,2 i karte podložnosti na likvefakciju
– karte inventara vrtača i karte podložnosti na vrtače
– karte inventara klizišta i karte podložnosti na klizanje
– karte dubina do podzemne vode (karte izobata) u aluvijalnim dolinama
Studija i kartografski prikazi, kao tematski prikazi područja prirodnih ograničenja vezano uz seizmički inducirane efekte te podaci o podzemnoj vodi, kao i izrađene preporuke dostupni su na mrežnim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i u modulu ISPU-a eKatalog.
Vektorski slojevi na temelju kojih su izrađeni kartografski prikazi dostupni su za preuzimanje u modulu ISPU-a eKatalog.
3. OPIS ŠTETA NA ZGRADAMA
U organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Civilne zaštite Grada Zagreba s velikom pomoći Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Državnog inspektorata, timovi građevinskih stručnjaka volontera započeli su i obavili, u situaciji trenutne epidemije uzrokovane širenjem bolesti COVID-19 i propisanim mjerama zaštite Stožera civilne zaštite, brze preglede oštećenih zgrada na terenu u cilju utvrđivanja stupnja oštećenja zgrada u odnosu na zaštitu života i imovine, odnosno određivanja je li zgrada uporabljiva, neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva. Građevinski stručnjaci pregledom na terenu, na temelju uočenih oštećenja, procjene ponašanja konstrukcije u slučaju ponovljenog potresa i procjene rizika, dodjeljuju jednu od ponuđenih kategorija uporabljivosti. Ocjena se može odnositi na cijelu zgradu ili na pojedini dio zgrade, a pregled ne uključuje pregled instalacija niti statički elaborat zgrade.
Preliminarnim vizualnim pregledima zgrada te označavanjem uporabljivosti zgrada (zelena, žuta i crvena boja), svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade, a sve usklađeno s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-98.
Prema klasifikaciji uporabljivosti, oštećene zgrade su razvrstane u šest kategorija:
(1) N1 – Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova susjedne građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi.
(2) N2 – Neuporabljivo – zbog oštećenja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova oštećene građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi (posebice s obzirom na veliki broj ponavljanja potresa).
(3) PN1 – Privremeno neuporabljivo (u potpunosti ili djelomično) – potreban detaljan pregled. Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja. Nosivost zgrade je djelomično narušena. Ne preporučuje se boravak u zgradi, odnosno građani u takvoj zgradi borave na vlastitu odgovornost. Kraći boravak u zgradi je moguć, uz savjete građevinskog stručnjaka koji se odnose na potrebne mjere i ograničenje boravka. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti.
(4) PN2 – Privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije (upotrebljiva nakon kratkoročnih intervencija). Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja, ali se ne može upotrebljavati zbog potencijalne opasnosti urušavanja pojedinih elemenata sa same zgrade. Građevinski stručnjak utvrđuje hitne mjere intervencije i daje upute korisnicima. Dok se ne provedu mjere, zgrada ili njezin dio nije uporabljiv (primjerice krovište). Privremena neupotrebljivost može se odnositi samo na neke dijelove (jedinice) građevine.
(5) U1 – Uporabljivo bez ograničenja – Zgrada se može upotrebljavati. Zgrada nema oštećenja ili ima mala oštećenja koja ne predstavljaju opasnost za nosivost i uporabljivost zgrade.
(6) U2 – Uporabljivo s preporukom – zgrada se može upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima gdje postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se može koristiti bez ograničenja.
U postupku izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada provesti će se detaljni pregled zgrade (što uključuje vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije i po potrebi istražne radove) te će način obnove oštećenih zgrada ovisiti o ocjeni projektanta.
3.1. TIPOLOGIJA OŠTEĆENJA
Prema preliminarnim informacijama timova inženjera koji su nakon potresa pregledali zgrade i uporabljivosti istih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke županije, Sisačko--moslavačke županije i Karlovačke županije vidljiva je tipologija konstrukcijskih oštećenja, te se uglavnom radi o:
a) otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti nekonstrukcijskih elementa (dimnjaci, fasadni ukrasni elementi i sl.) koji svojim padom nanose oštećenja na pokrovu i omogućavaju prodor vode i daljnja oštećenja ili direktno oštećuju konstrukcijske elemente
b) otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcijskih elemenata koji u bitnome ugrožavaju stabilnost zgrade (zabatni zidovi, nadozidi, zidani stupovi, dijelovi zidova između/ispod prozora, svodovi, stropovi, stubišta i sl.). Među te elemente ubrajaju se i oštećena krovišta koja nerijetko zbog urušavanja pojedinih nosivih zidova (koji su nosili drvene grede) postaju nestabilna
c) kod pojedinih zgrada upitna je mehanička otpornost i stabilnost u cijelosti.
3.2. PODACI O PREGLEDIMA OŠTEĆENIH GRAĐEVINA
Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet osnovao je podružnicu Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (dalje u tekstu: HCPI) koja, u okviru svojih djelatnosti, organizira i provodi preglede oštećenih građevina nakon djelovanja potresa. HCPI uspostavlja, održava i unaprjeđuje informacijski sustav koji sadrži podatke o obavljenim pregledima oštećenih građevina a prema klasifikaciji uporabljivosti oštećenih građevina kako je prethodno navedeno u točkama 3. i 3.1. ovog Programa. Sredstva za obavljanje djelatnosti HCPI osigurana su u državnom proračunu te su podaci koje sadrži navedeni informacijski sustav u digitalnom obliku dostupni svim tijelima javne vlasti koja sudjeluju u postupcima obnove te po potrebi i drugim tijelima javne vlasti. Za potrebe povezivanja i razmjene predmetnih podataka s drugim postojećim sustavima HCPI navedene podatke razmjenjuje u strojno čitljivom obliku, u određenim vremenskim razmacima, a ako postoje poslovne potrebe i u realnom vremenu, koristeći tehnologije potrebne za automatizirane razmjene podataka između nadležnih državnih tijela i javnih službi (Web servisi).
4. PROVEDBA OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA, POSLOVNIH ZGRADA, STAMBENO-POSLOVNIH ZGRADA I OBITELJSKIH KUĆA
Provedbu ovoga Programa prema odredbama članaka 38. do 44. Zakona, tj. obnovu, odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske kuće na temelju odluke o obnovi odnosno rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke, odnosno izvođača. Ako vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koji na temelju odluke o obnovi sami obnavljaju zgradu, obnovu tih zgrada provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.
Sukladno navedenom, provedbu Zakona i ovoga Programa operativno provode:
• Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
• Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)
• Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured)
• Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija (u daljnjem tekstu: Županije)
• Stručni savjet za obnovu
• Ovlašteni arhitekti, ovlašteni inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Projektanti)
• Revidenti
• Operativni koordinatori
• Provoditelji tehničko-financijske kontrole projekta (u daljnjem tekstu: Provoditelj tehničko-financijske kontrole)
• Ovlašteni arhitekti, ovlašteni inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Nadzorni inženjeri)
• Izvođači radova
• i druge stručne osobe ovisno o potrebi sukladno posebnim propisima.
5. ODREĐIVANJE PRIORITETA U OBNOVI
Parametri za određivanje prioriteta obnove zgrada oštećenih u potresu su prema svojoj važnosti:
• namjena
• status korištenja
• lokacija
• stupanj oštećenja
• raspoloživa financijska sredstva
• inženjerski i izvođački kapaciteti.
Prvenstvo za obnovu imaju zgrade čije je održavanje cjelovitosti tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu, kao što su: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala, te obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade u kojima je vlasnik, odnosno suvlasnik stanovao na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. i koja mu je jedina nekretnina.
Prvenstvo kod obnove obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada imaju oni vlasnici ili suvlasnici koji su smješteni u kontejnerima ili drugim oblicima privremenog smještaja na teret državnog proračuna, korisnici prava na sufinanciranje najamnine, zatim vlasnici ili suvlasnici koji su primatelji socijalne skrbi te osobe s invaliditetom, u statusu branitelja ili drugom statusu prema posebnom zakonu.
Oštećene zgrade kategorizirane crvenom oznakom prema klasifikaciji uporabljivosti predstavljaju prioritet pri uklanjanju/obnovi.
Planiranje grupa prioriteta zgrada određuje se na godišnjoj razini prema predviđenim godišnjim sredstvima iz Državnog proračuna te proračuna Grada Zagreba i Županija kao i drugim izvorima sredstava. Nakon analize raspoloživih sredstava planirati će se provedba postupaka javne nabave, odnosno ugovaranje temeljem provedbenih postupaka javne nabave.
6. KRITERIJI ZA ODABIR SUDIONIKA U OBNOVI: OPERATIVNI KOORDINATORI, PROJEKTANTI, REVIDENTI, PROVODITELJI TEHNIČKO-FINANCIJSKE KONTROLE PROJEKTA, NADZORNI INŽENJERI I IZVOĐAČI RADOVA
6.1. OPĆENITO
Na temelju Zakona, a sukladno definiranim operativnim ulogama i ovlastima sudionika provedbe procesa obnove u potresu oštećenih zgrada, poštujući odredbe tog Zakona, Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, Zakona o građevnim proizvodima, Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, pravilnika, tehničkih propisa i pravila struke Pravilnika o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i Zakona o javnoj nabavi, nužno je definirati kriterije za odabir sudionika u obnovi.
Sudionici u obnovi obavljaju sljedeće usluge odnosno izvode sljedeće radove:
• izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće (Projektanti)
• izrada nalaza postojećeg stanja građevinske konstrukcije kojim se utvrđuje kategorija uporabljivosti (neuporabljiva N1, N2; privremeno neuporabljiva PN1, PN2; uporabljiva U2),
• kontrola projekta obnove i projekta za uklanjanje višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti (Revidenti)
1. izrade geodetskih dokumenata i poslova
2. provedbu geotehničkih istraživanja tla
• operativnog terenskog koordiniranja tj. službe za koordinaciju sudionika u gradnji (Operativni koordinatori)
• tehničko-financijske kontrole kod izrade projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (Provoditelj tehničko-financijske kontrole projekta)
• stručnog nadzora nad izvođenjem radova obnove potresom oštećenih zgrada, uklanjanja potresom uništenih zgrada te građenja zamjenskih obiteljskih kuća (Nadzorni inženjeri).
• izvođača radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada te građenju zamjenskih obiteljskih kuća umjesto potresom uništenih obiteljskih kuća (Izvođači)
• po potrebi provedba neophodnih istražnih radova i neophodnih konzervatorskih istražnih radova, kao podloga za izradu elaborata postojećeg stanja građevinske konstrukcije, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće (ispitivanje materijala na postojećim zgradama i drugo)
• ostale usluge, a koje su neophodne za provedbu obnove zgrada u pojedinačnim fazama.
6.2. POSEBNI UVJETI ZA IZVRŠENJE USLUGA I RADOVA
6.2.1. Usluge
Gospodarski subjekt mora zadovoljiti sve uvjete iz važećih zakonskih normi, a specifičnost usluga propisana je zakonskim i podzakonskim aktima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i drugim posebnim propisima. Dolje se navode neki od uvjeta za izvršenje ugovora, specifični za tražene usluge.
6.2.1.1. Usluge projektiranja s projektantskim nadzorom
Projektiranje se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema zakonu. Poslovi projektiranja mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.
Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog barem jednog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.
Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova projektiranja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.
Koordinator za zaštitu na radu u fazi projektiranja obvezan je sudjelovati u izradi dokumentacije sukladno propisima kojima se uređuje zaštita na radu.
6.2.1.2. Usluge izrade nalaza
Izrada nalaza se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema zakonu. Poslovi izrade nalaza mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi.
Pravna osoba za poslove izrade nalaza mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog barem jednog ovlaštenog inženjera građevinske struke ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.
Pravna osoba dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova izrade nalaza bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni inženjeri.
Nalaz izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima iskustvo sukladno članku 18. Zakona.
Na temelju nalaza može se mijenjati klasifikacija uporabljivosti zgrade.
Upute za izradu nalaza nalaze se u točki 12. Programa.
6.2.1.3. Usluge kontrole projekata (revidenata)
Kontrola projekata se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Poslovi kontrole projekata mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.
Kontrolu projekata betonskih i zidanih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata u području betonskih i zidanih konstrukcija (BK).
Kontrolu projekata drvenih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području drvenih konstrukcija (DK).
Kontrolu projekata metalnih i spregnutih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području metalnih i spregnutih konstrukcija (MK).
Kontrolu projekata provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području geotehničkih konstrukcija (GK).
Revident provodi kontrolu projekata sukladno Zakonu o gradnji i podzakonskim propisima iz područja kontrole projekata.
Revident ne može obaviti kontrolu projekata u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
6.2.1.4. Usluge stručnog nadzora
Obavljanje stručnog nadzora pisanim ugovorom se povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Poslovi stručnog nadzora mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.
Pravna osoba registrirana za djelatnost stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.
Pravna osoba registrirana za djelatnost stručnog nadzora građenja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova stručnog nadzora građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.
Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
6.2.1.5. Usluge tehničko-financijske kontrole
Tehničko-financijska kontrola projekata se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.
Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva te po potrebi i jednog ovlaštenog arhitekta.
Provoditelj tehničko-financijske kontrole ne može za istu zgradu izvršavati usluge odnosno biti zaposlenik osobe koja izvršava usluge sljedećih sudionika u obnovi:
– projektant
– revident
– izvođač
– nadzorni inženjer.
Provoditelj tehničko-financijske kontrole može biti ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje 5 godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija.
6.2.1.6. Geodetske usluge
Ponuditelj treba imati na raspolaganju ovlaštene geodete i u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama u skladu s Pravilnikom o geodetskim elaboratima, te izrade geodetske podloge za projektiranje i izvođenje. Stručne geodetske poslove vezano za predmet nabave u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti može obavljati ovlašteni inženjer geodezije u svojstvu odgovorne osobe samostalno u vlastitom uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu ili kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti. Pravna osoba registrirana za obavljanje geodetske djelatnosti može obavljati stručne geodetske poslove ako ima zaposlenog ovlaštenog inženjera geodezije.
6.2.1.7. Geotehničke usluge
Ponuditelj treba imati na raspolaganju ovlaštene inženjere građevine odnosno geotehničke inženjere osposobljene i ovlaštene za izradu programa geotehničkih istražnih radova, organizacija i nadzor nad provođenjem geotehničkih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja te izradu geomehaničkih/ geotehničkih elaborata u svrhu utvrđivanja klizišta ili drugih promjena u slojevima tla radi utvrđivanja nosivosti.
6.2.2. Izvođač radova
Gospodarski subjekt, odnosno izvođač radova, mora zadovoljiti sve uvjete iz važećih zakonskih normi i propisa donesenih na temelju tih zakona kojima je uređeno građenje, a specifičnost usluga izvođenja radova propisana je zakonskim i podzakonskim aktima kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.
Izvođenje radova na obnovi zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada te građenju zamjenskih obiteljskih kuća pisanim ugovorom se povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu.
Radove na obnovi zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada te građenju zamjenskih obiteljskih kuća može izvoditi pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja odnosno izvođenja pojedinih radova, koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja (u daljnjem tekstu: izvođač).
Izvođač je dužan osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, te u obavljanju djelatnosti građenja mora imati zaposlenog glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi.
Izvođač je dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja te osigurati da obavljanje poslova bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova i/ili voditelji manje složenih radova.
6.3. KRITERIJI ZA ODABIR PONUDE SUDIONIKA U OBNOVI
Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i Programu, ukoliko kriterij za odabir ponude bude ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP), ista se utvrđuje na temelju kriterija cijene i dodatnih kriterija sukladno dokumentaciji o nabavi/pozivu na dostavu ponude. Ekonomski najpovoljnija ponuda je ona koja dobije najveći broj bodova na temelju kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, koja se sastoji od:
– financijske ocjene ponude i
– stručne ocjene ponude – specifično iskustvo stečeno tijekom provedbe prethodno zaključenih ugovora ovisno o predmetu nabave, odnosno vrsti usluga ili radova koji se ugovaraju.
Bodovanje se određuje po pojedinom predmetu nabave na temelju valjane dokumentacije koja se dostavlja uz ponudu. Ponuditelji će priložiti u elektroničkoj ponudi dokaze o traženom stručnom specifičnom iskustvu u obavljanju izvođenja radova odnosno životopis za ponuđene stručnjake, iz kojih su potpuno jasno razvidni podaci vezani za traženo specifično iskustvo (npr. ugovor o provedbi stručnog nadzora građenja, naziv građevine za koju je proveden stručni nadzor građenja, te vremensko razdoblje u kojem je proveden stručni nadzor građenja) za pružanje usluga stručnog nadzora građenja.
Ugovor se zaključuje s pojedinim ponuditeljem za jednu ili više zgrada.
S obzirom na to da kvaliteta izvršenja ugovora u značajnoj mjeri ovisi o kvalifikacijama i profesionalnom iskustvu osoblja koje će biti angažirano na izvršenju ugovora, naručitelj kao kvalitativni kriterij za odabir ponude ocjenjuje i boduje iskustvo pojedinog stručnjaka, odnosno predloženog tima stručnjaka.
6.4. OPIS POSLOVA UGOVORNIH SUDIONIKA U OBNOVI
Sukladno definiranim operativnim ulogama sudionika u obnovi u potresu oštećenih zgrada na području Grada Zagreba i Županija ovim Programom se definira opis poslova i operativnih zaduženja pojedinih ugovornih sudionika u obnovi i to: operativnih koordinatora, projektanata, revidenata, provoditelja tehničko-financijske kontrole, nadzornih inženjera i izvođača radova. Isto će se uključiti u tehničke specifikacije sukladno Zakonu o javnoj nabavi.
6.4.1. Operativni koordinatori
Operativni koordinatori su osobe koje svoje znanje, vještine i tehnike primjenjuju za planiranje, organizaciju, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta obnove zgrada oštećenih potresom, te motiviraju sve uključene za postizanje postavljenih ciljeva na siguran način, unutar planiranih troškova, vremena i prema zadanim karakteristikama. Njihov zadatak je održavanje ravnoteže između ciljeva, plana i resursa.
Operativni koordinatori upravljaju sadržajem projekta obnove potresom oštećenih zgrada, ciljevima projekta, kvalitetom, troškovima, vremenom, nabavom i logistikom, ljudskim resursima, komunikacijama u projektu kao i rizikom.
Konkretni opis poslova operativnih koordinatora u procesu obnove u potresu oštećenih zgrada može uključivati:
• uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obaveza
• uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obveza osoba koje provode obnovu i osoba koje obavljaju stručni nadzor u skladu s Programom do završetka sukladno projektiranoj razini obnove tj. predaje obnovljenih i/ili novoizgrađenih zamjenskih zgrada korisnicima procesa obnove. Pod kontrolom izvršenja podrazumijeva se stalna kontrola rada na terenu uz podnošenje izvještaja o tijeku procesa obnove Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu.
• izrada i praćenje financijsko-operativnog plana provedbe ovoga Programa u formi koju odredi Naručitelj
• pregled oštećene zgrade i utvrđivanje jesu li zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala konstrukcijska oštećenja zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odnosno je li zgrada izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća te da utvrdi građevinsku bruto površinu
• suradnja s Fondom za obnovu i Središnjim državnim uredom, projektantima, stručnim nadzorom građenja, izvođačima, vlasnicima odnosno suvlasnicima zgrada predstavnikom suvlasnika i upraviteljima zgrada te njihovo povezivanje i koordinacija
• koordinacija aktivnosti i komunikacija u provedbi procesa obnove zgrada s nadležnim komunalnim službama i tijelima jedinica lokalne samouprave te drugim upravnim tijelima
• mrežno planiranje aktivnosti i rokova
• organizaciju radi učinkovitosti izvođenja radova i deponiranja materijala od uklanjanja i/ili građevnog otpada
• preuzimanje projektne dokumentacije za obnovu oštećenih zgrada od projektanata i drugih tijela te distribucija ostalim sudionicima u provedbi ovoga Programa
• distribucija i kontrola privremenih i okončanih situacija odnosno računa za plaćanje sudionika u obnovi
• operativni koordinator će u slučaju organizirane nekonstrukcijske obnove biti zadužen za koordiniranje vlasnika/suvlasnika/upravitelja zgrade, projektanata, stručnog nadzora i izvođača radova te će za Naručitelja provoditi kontrolu izrade projektne dokumentacije, kontrolu troškovnika te kontrolu privremenih i okončane situacije za plaćanje
• unos podataka u službenu mrežnu aplikaciju o provedbi Programa sa svim relevantnim podacima o korisnicima, izvršiteljima, izvršenim aktivnostima, planiranim i utrošenim financijskim sredstvima i slično
• izrada tjednih, mjesečnih i završnih izvješća u svezi provedbe Programa na način i u formi koju odredi Naručitelj
• sudjelovanje u rješavanju prigovora i žalbi korisnika obnove ili ovlaštenih predstavnika stambenih zgrada vezanih uz provedbu ovoga Programa uz obveznu dostupnost za direktan prijem stranaka, telefonske i email upite
• rad na terenu, s vlasnicima, ovlaštenim predstavnicima stambenih zgrada i ostalim zainteresiranim stankama i sudionicima u provedbi ovoga Programa.
Operativni koordinator ne može za istu zgradu izvršavati usluge odnosno biti zaposlenik osobe koja izvršava usluge sljedećih sudionika u obnovi:
– projektant
– revident
– izvođač
– nadzorni inženjer.
6.4.2. Projektanti
Poslovi projektanata uključuju izradu projektne dokumentacije za obnovu sukladno Zakonu i ovom Programu, pri čemu se u svemu poštuju zadaće struka prema posebnom propisu. Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, za potrebu obnove potresom oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada te obiteljskih kuća, može se povjeriti istoj osobi.
Uz spomenute poslove poslovi projektiranja uključuju i projektantski nadzor.
Projektantski nadzor sadržava sljedeće poslove i dužnosti:
– usluge vezane uz davanje mišljenja i odobrenja u pogledu izvedbenih projekata izvođača (projekt tehnologije izvedbe, radionički nacrti)
– tumačenje i pojašnjenje izvođaču nejasnoća vezanih na projektnu dokumentaciju
– procjenu izvedenih radova i njihove usklađenosti s projektom, dozvolama, i zahtjevima arhitekta tijekom građenja
– kontrolu izvedbe radova te provjeru izvode li se u skladu s projektom te ocjenu njihove estetske vrijednosti i prihvatljivosti
– tumačenje dodatnih radova potrebnih za izvedbu prema nalogu investitora ili nadzora koji su vezani na projekt
– savjetovanje izvođača tijekom izvedbe u svim slučajevima vezanim na izvođenje radova predviđenih projektom.
– obilazak gradilišta obično na dan koordinacijskog sastanka, odnosno po pozivu operativnog koordinatora i stručnog nadzora
– obavještavanje naručitelja i izvođača radova o svim greškama nastalim tijekom izvedbe, a posebice o onima koje odstupaju od projektne dokumentacije.
Obveza projektanta za obavljanje projektantskog nadzora traje za vrijeme izvođenja radova do primopredaje zgrade za korištenje odnosno do prihvaćanja završnog izvješća. Obveze projektanta ne odnose se na razdoblje izvođačkih jamstvenih rokova.
Projektantski nadzor kao standardnu uslugu ne sadrži tehničku kontrolu kvalitete izvedenih radova kao ni prihvatljivost tehnologije izvedbe radova, prikupljanje dokaza kvalitete, odobrenja za uporabu ili sličnih dokumenata za predviđene materijale i tehnologije.
Projektantski nadzor ne pokriva obveze koje se odnose na zakonske obveze investitora o stručnom nadzoru, kao ni primjerice: praćenje organizacije radova i načina njihove provedbe, izradu i koordinaciju narudžbi, provjeru certifikata i prikupljanje ostale dokumentacije vezane uz odobrenje materijala i proizvoda za ugradbu, preuzimanje, provjeru i tumačenje obračuna i izvođačevih računa.
6.4.3. Revidenti
Poslovi revidenata uključuju kontrolu projekata obnove konstrukcije zgrade, projekata obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekata za uklanjanje višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade i poslovne zgrade, a koja se provodi u skladu sa Zakonom i ovim Programom.
Usluge kontrole projektne dokumentacije dodatno uključuju i:
• terensku kontrolu oštećenja građevine, prema potrebi
• sudjelovanje na koordinacijama vezano za provedbu procesa obnove.
6.4.4. Provoditelj tehničko-financijske kontrole projekata
Poslovi provoditelja tehničko-financijske kontrole projekata uključuju:
• kontrola primjerenosti odabranog tehničkog rješenja građevine s posebnim osvrtom na racionalnost primijenjenih tehničkih rješenja i poštovanje konzervatorskih smjernica
• u okviru rada tehničko-financijske kontrole provodit će se kontrola uvažavanja smjernica, od strane osoba ili dijela organizacijske strukture koje odredi Ministarstvo kulture i medija
• usklađivanje tehničkih rješenja i razina obnove
• daje suglasnost na projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade s aspekta gore navedenih zadataka
• dostava suglasnosti na projekte Fondu za obnovu, odnosno Središnjem državnom uredu i unos podataka u službenu mrežnu aplikaciju (eObnova), preko operativnog koordinatora
• ukoliko putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi uvidom u dostavljeno projektno rješenje da se zgrada treba ukloniti iz razloga jer se radi o uništenoj zgradi temeljem članka 23. Zakona, o navedenom utvrđenju dostavlja izvješće Fondu za obnovu, odnosno Središnjem državnom uredu
• ukoliko je potrebno, u sklopu izvješća izrađuje i preporuke za dopune i/ili izmjene projektne dokumentacije, a koja je izrađena od strane projektanata i ugovornih tvrtki koje izrađuju projektnu dokumentaciju za obnovu konstrukcije zgrade
• u fazama izrade projekta obnove, prema potrebi konzultativno surađuju pri definiranju bitnih elemenata projekta, a poglavito nosive konstrukcije zgrade, kako u pogledu mogućeg koncepta tehničkog rješenja same sanacije tako i ekonomske opravdanosti pojedine faze sanacije.
6.4.5. Stručni nadzor građenja
Poslovi nadzornog inženjera uključuju provedbu stručnog nadzora građenja odnosno izvođenja radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća te izradi završnog izvješća nadzornog inženjera sukladno Zakonu, ovom Programu, zakonima kojima je uređeno građenje i građevni proizvodi te propisima donesenim na temelju tih zakona.
Nadzorni inženjer nadzire izvođenje radova na obnovi zgrade, uklanjanju zgrade i građenju zamjenske obiteljske kuće u odnosu na usklađenost s projektom obnove konstrukcije zgrade, projektom za uklanjanje zgrade odnosno projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće, na koje je projekte provoditelj tehničko-financijske kontrole projekta dao suglasnost na sljedeći način:
1. prisutnošću na gradilištu u svim slučajevima početka i završetka izvođenja pojedinih radova te tijekom izvođenja tih radova u mjeri i učestalosti koja osigurava da se u izvođenju radova neće odstupiti od projekta, Zakona, propisa kojima je uređeno građenje i pravila struke u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora,
2. poznavanjem projekta i tehničkog rješenja obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće/uklanjanja zgrade te tehnološkog načina na koji izvođač izvodi pojedine radove u mjeri koja je potrebna da može uočiti potencijalna odnosno stvarna odstupanja od projekta,
3. poznavanjem propisa kojima je uređeno građenje primjenjivih na zgradu koja je predmet stručnog nadzora te propisanih obveza izvođača i nadzornog inženjera u mjeri koja osigurava da pri izvođenju radova nad kojima se provodi stručni nadzor ne dođe do odstupanja od Zakona te odredbi propisa kojima je uređeno građenje u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora,
4. poznavanjem pravila struke primjenjivih na zgradu koja je predmet stručnog nadzora u mjeri koja osigurava praćenje izvođenja radova obnove/građenja zamjenske obiteljske kuće/uklanjanja zgrade i poduzimanje mjera da se ostvari tehničko rješenje obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće kao i uočavanje potencijalnih ili stvarnih aktivnosti koje mogu dovesti do odstupanja od projekta, Zakona i propisa kojima je uređeno građenje u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora,
5. provedbom drugih aktivnosti propisanih Zakonom o gradnji, Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera i posebnim propisima u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora.
U provedbi stručnog nadzora izvođenja radova na obnovi zgrade/građenju zamjenske obiteljske kuće/uklanjanju zgrade, nadzorni inženjer utvrđuje:
1. ispunjava li svaki od izvođača s kojima je sklopljen ugovor o građenju uvjete propisane posebnim zakonom na način da obavlja uvid u dokumente kojima je izvođač osigurao da pojedini rad obavlja osoba s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama,
2. ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom na način da obavlja:
a. uvid u izjavu o radnopravnom statusu glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, voditelja radova, odnosno osobe koja vodi manje složene radove, a koja izjava mora biti ovjerena potpisom odgovorne osobe izvođača i
b. uvid u presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu ili presliku potvrde o položenom stručnom ispitu, u vezi položenog stručnog ispita i odgovarajućem stupnju obrazovanja određene struke, odnosno uvidom u presliku potvrde o položenom majstorskom ispitu ili presliku diplome o majstorskom zvanju
3. ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom uvidom u presliku rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, u slučaju da obavljanje poslova odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove podliježe priznavanju stručne kvalifikacije.
U provedbi stručnog nadzora građenja zamjenske obiteljske kuće nadzorni inženjer utvrđuje je li iskolčenje obiteljske kuće obavila osoba ovlaštena za obavljane tih poslova prema posebnom zakonu uvidom u rješenje Državne geodetske uprave kojim je izdana suglasnost ovlaštenoj osobi za obavljanje djelatnosti iskolčenja građevina.
Nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se odnose na svojstva određenih dijelova zgrade ili zgrade u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta predviđenih projektom, ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta ili pisanim zahtjevom provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta na sljedeći način:
1. određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana,
2. određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće/uklanjanja zgrade određeni kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete,
3. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda putem operativnog koordinatora,
4. provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te zgrade, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda upisom u građevinski dnevnik,
5. provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova,
6. provjerom izvodi li izvođač obnovu/građenje zamjenske obiteljske kuće/uklanjanje zgrade u skladu s projektom,
7. pri određivanju kontrolnog tijela iz prethodno navedenih točaka 1., 2. i 3., nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji.
Nadzorni inženjer obvezan je pisanom obaviješću upoznati Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured putem operativnog koordinatora, provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta, građevinsku inspekciju te druge inspekcije sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u projektu obnove konstrukcije zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće/uklanjanja zgrade.
Nadzorni inženjer obvezan je pisanom obaviješću upoznati Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured putem operativnog koordinatora, provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta, građevinsku inspekciju te druge inspekcije sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom izvođenja radova.
Nadzorni inženjer određuje način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti izvođenja radova na obnovi zgrade/građenju zamjenske obiteljske kuće ako dokumentacijom o ispitivanjima određenih dijelova zgrade u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta predviđenih projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i dokumentacijom o obvezi provjere u pogledu građevnih proizvoda nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, njihovih dijelova, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, na sljedeći način:
1. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe postupaka kojima se može utvrditi stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova građevine, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja i/ili
2. određivanjem računske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za zgradu pri čemu se uzima u obzir stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova zgrade, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja i/ili
3. drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje zgrade (očevidom, uvidom u dokumentaciju zgrade, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova zgrade, proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati zgrada odnosno njezini dijelovi
4. pri određivanju kontrolnog tijela iz točke 1. nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji
5. do završetka otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti iz točke 1. zabranjuje izvođenje radova nakon što ocjeni da
a.) nastavak izvođenja radova može ugroziti ili onemogućiti provedbu postupaka iz točke 1.
b.) postoji opasnost za zgradu na kojoj se izvode radovi obnove, stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina/zgrada i/ili
c.) je moguće ugrožavanje života i zdravlja ljudi ili javnog interesa
6. zabrana iz točke 5. upisuje se u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica, a izvođenje radova smije se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti izvođenja radova obnove zgrade otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane izvođenja pojedinih radova.
Nadzorni inženjer u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje vođenje građenja, odnosno vođenje pojedinih radova ako odgovorna osoba ne ispunjava uvjete propisane posebnih zakonom, što upisuje u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica. Vođenje građenja i vođenje pojedinih radova smije se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti izvođenja obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane izvođenja radova, odnosno prestanak zabrane vođenja građenja ili vođenja pojedinih radova.
Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora:
1. provjeriti je li za građevni proizvod, izrađen prema projektu obnove konstrukcije zgrade, dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom,
2. provjeriti postoji li za građevni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji valjana prateća dokumentacija i oznaka u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje područje građevnih proizvoda, te je li građevni proizvod sukladan zahtjevima iz projekta obnove konstrukcije zgrade ili
3. za građevni proizvod koji se zakonito prodaje u drugoj državi članici Europske unije i koji je u skladu sa zakonom kojim se uređuju građevni proizvodi stavljen na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske, a za koji proizvod nije sastavljena izjava o svojstvima te koji nije označen »C« oznakom, neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora provjeriti postoji li uz takav građevni proizvod prateća dokumentacija propisana tim zakonom
4. provjeriti je li građevni proizvod postavljen u skladu s projektom obnove konstrukcije zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće ili s uputom odnosno tehničkom uputom za ugradnju i uporabu i
5. dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.
Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik:
1. utvrđuje usklađenost iskolčenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolčenje provedeno za građenje zamjenske obiteljske kuće
2. odobrava početak izvođenja radova na obnovi zgrade/građenju zamjenske obiteljske kuće/uklanjanju zgrade
3. ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova za zahtjevima iz projekta obnove konstrukcije zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće te tehničkih propisa
4. određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka
5. podataka o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti tih rezultata s rezultatima koji se očekuju prema projektu obnove konstrukcije zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće/uklanjanja zgrade
6. određuje mjere koje poduzima a kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno određuje način otklanjanja utvrđenih nepravilnosti,
7. odobrava nastavak izvođenja radova
8. odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako utvrdi da je u skladu s posebnim propisom utvrđeno da su uporabljivi vezano za obnovu zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće.
Nadzorni inženjer potpisom i otiskom pečata ovlaštenog inženjera na svakoj stranici ovjerava točnost upisa u građevinski dnevnik, te je obvezan uzeti i pohraniti paricu svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika odmah po ovjeri, a po završetku izvođenja radova obnove zgrade predaje Fondu putem operativnog koordinatora na trajno čuvanje paricu uvezanoga građevinskog dnevnika.
U slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, nadzorni inženjer daje paricu završenoga zasebnog dijela građevinskog dnevnika glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanja građevinskog dnevnika za zgradu koja se obnavlja. Glavni nadzorni inženjer upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskog dnevnika te na podatke iz članka 15. stavka 3. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera.
U vezi s obvezama nadzornog inženjera, u dijelu koji nije uređen ovim Programom, primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji i Zakona o građevnim proizvodima te propisa i tehničkih propisa donesenih na temelju tih Zakona, Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera.
Člankom 22. stavkom 1. Zakona, između ostalog, je propisano da se obnovljena zgrada može rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi.
Završno izvješće nadzornog inženjera izrađuje se u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera kao i svim naknadnim izmjenama i dopunama.
6.4.6. Izvođač
Poslovi izvođača uključuju izvođenje radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća te izrade pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja sukladno Zakonu, ovom Programu, zakonima kojima je uređeno građenje i građevni proizvodi te propisima donesenim na temelju tih zakona.
Izvođač može pristupiti izvođenju radova na temelju projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće na koji je projekt provoditelj financijsko-tehničke kontrole projekta dao suglasnost.
Izvođač je dužan radove izvoditi u skladu s projektom obnove zgrade/za uklanjanje zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće i pri tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode u skladu sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova zgrade s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove zgrade i radove koji su u tijeku određena Zakonom o gradnji, posebnim propisom ili projektom obnove zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom izvođenja radova na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom izvođenja radova/građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima za obnovu zgrade/uklanjanje zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće
8. sastaviti pisanu izjavu o uvjetima održavanja građevine za obnovu zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće.
Izvođač je obvezan urediti gradilište sukladno propisu koji uređuje gradnju.
Izvođač na gradilištu mora imati:
1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu
2. ugovor o građenju sklopljen između Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda i izvođača
3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova,
4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda i nadzornog inženjera,
5. projekt obnove zgrade/za uklanjanje zgrade/ za građenje zamjenske obiteljske kuće,
6. izvedbeni projekt ako je ugovoren,
7. izvješće o obavljenoj kontroli projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće ako je propisano,
8. suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekata na projekt ili izmjenu i dopunu projekta ili izvedbeni projekt ako je ugovoreno,
9. građevinski dnevnik,
10. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova zgrade temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove zgrade i za radove koji su u tijeku određena Zakonom o gradnji, posebnim propisom ili projektom obnove konstrukcije zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće,
11. elaborat iskolčenja zamjenske obiteljske kuće,
12. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
Osoba izvođača koja vodi građevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz projekta obnove zgrade/uklanjanja zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, a osobito podatke o:
1. prispijeću projekata obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, te o njihovim izmjenama i dopunama, s podacima o danoj suglasnosti provoditelja tehničko-financijske kontrole projekata,
2. prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti,
3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova,
4. predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova,
5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla (za građenje zamjenske obiteljske kuće), skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugrađenih proizvoda i opreme,
6. podatke o iskolčenju zamjenske obiteljske kuće i dokumentu na temelju kojeg je iskolčenje provedeno,
7. podatke koji se odnose na izmjenu i dopunu projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće,
8. podatke o promjenama sudionika u obnovi i tijeka izvođenja radova na obnovi/uklanjanja/građenja zamjenske obiteljske kuće.
Pri izvođenju građevinskih konstrukcija izvođač je dužan pridržavati se projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće i uputa odnosno tehničkih uputa proizvođača za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda.
U vezi s obvezama izvođača, a vezano za vođenje građevinskog dnevnika, u dijelu koji nije uređen ovim Programom, primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji i Zakona o građevnim proizvodima te propisa i tehničkih propisa donesenih na temelju tih Zakona, Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera.
6.4.6.1. Vraćanje u prvobitno stanje i eventualna sanacija štete
Izvođač je dužan po završetku svih radova uklanjanja izvršiti čišćenje i uređenje lokacije te dovođenje terena u stanje potpune gotovosti.
U slučaju da tijekom radova uklanjanja dođe do oštećenja na susjednim objektima prouzročenih izravnim djelovanjem aktivnosti izvođača radova, isti će biti u što kraćem roku otklonjeni i sanirani, tj. vraćeni u prvobitno stanje.
Oštećenja nastala na susjednim građevinama koje su prethodno višekratno oslabljene potresima, neadekvatnim održavanjem, nebrigom korisnika i/ili vlasnika, intervencijom tj. bespravnim preinakama korisnika i/ili vlasnika građevine nisu i ne mogu biti odgovornost Naručitelja i Izvođača radova te ne podliježu obvezi sanacije s njihove strane.
U skladu s člankom 55. stavkom 2. Zakona propisano je da je sudionik u gradnji, u ovom slučaju Izvođač, zbog čijeg je nezakonitog i/ili nestručnog rada došlo do oštećenja ili uništenja zgrade oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji, dužan Republici Hrvatskoj naknaditi troškove obnove odnosno uklanjanja zgrade.
B. Pisana izjava izvođača
Člankom 22. stavkom 1. Zakona između ostalog je propisano da se obnovljena zgrada može rabiti nakon primitka pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.
Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na konstrukcijskoj obnovi potresom oštećenih zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća i uvjetima održavanja obnovljenih zgrada i izgrađenih obiteljskih kuća izrađuje se primjenom odredbi Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (»Narodne novine«, broj 43/14).
Pisana izjava izvođača o izvedenom radovima na uklanjanju potresom uništenih zgrada izrađuje se primjenom odredbi Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.
B.1. Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na obnovi zgrade i uvjetima njezina održavanja
Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na obnovi zgrada oštećenih potresom i uvjetima održavanja te zgrade sadrži:
1. adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je potresom oštećena zgrada izgrađena
2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnih dijelova zgrade
3. naziv projekta obnove zgrade te mjesto i datum izrade projekta
4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)
5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje
6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu obnove zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova,
7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta obnove zgrada glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za zgradu
8. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja zgrade s obzirom na izvedeno stanje zgrade, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja,
9. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt obnove zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta
10. očitovanjem o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na obnovi zgrade, te o njihovom utjecaju na uporabljivost zgrade,
11. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na obnovi zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.).
Prilog pisanoj izjavi izvođača:
1. popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale
2. popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke
3. popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu,
4. isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu
5. popis dokaza kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
6. popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom
7. druga odgovarajuća dokumentacija predviđena projektom obnove zgrade odnosno posebnim propisom.
B.2. Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na građenju zamjenske obiteljske kuće i uvjetima njezina održavanja
Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima građenja zamjenske obiteljske kuće i uvjetima održavanja te obiteljske kuće sadrži:
1. adresu obiteljske kuće (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je zamjenska obiteljska kuća izgrađena
2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće/posebnih dijelova obiteljske kuće
3. naziv projekta gradnje zamjenske obiteljske kuće te mjesto i datum izrade projekta
4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)
5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje
6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu građenja zamjenske obiteljske kuće ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova,
7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta građenja zamjenske obiteljske kuće glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za obiteljsku kuću
8. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja obiteljske kuće s obzirom na izvedeno stanje obiteljske kuće, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja,
9. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt građenja zamjenske obiteljske kuće, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta
10. očitovanjem o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na građenju zamjenske obiteljske kuće, te o njihovom utjecaju na uporabljivost obiteljske kuće,
11. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na građenju zamjenske obiteljske kuće, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.).
Prilog pisanoj izjavi izvođača:
1. popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale
2. popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke
3. popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu
4. isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu
5. popis dokaza kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
6. popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom
7. druga odgovarajuća dokumentacija predviđena projektom obnove zgrade odnosno posebnim propisom.
B.3. Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na uklanjanju potresom uništene zgrade
Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na uklanjanju potresom uništene zgrade sadrži:
1. adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je potresom uništena zgrada izgrađena
2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnih dijelova zgrade
3. naziv projekta uklanjanja zgrade te mjesto i datum izrade projekta
4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)
5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi radove uklanjanja
6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu uklanjanja zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova,
7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta uklanjanja zgrada glede ispunjavanja uvjeta za uklanjanje
8. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt uklanjanja zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta
9. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na uklanjanju zgrade
10. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na uklanjanju zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.)
Prilog pisanoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale.
6.4.7. Usluge ovlaštenog inženjera geodezije
Poslovi geodeta uključuju slijedeće poslove, ukoliko je primjenjivo na pojedinoj lokaciji:
1. Izrade Geodetske situacije stvarnog stanja u položajnom i visinskom smislu
2. Elaborat evidentiranja stvarnog položaja parcele
3. Izrade Geodetske situacije građevne čestice, popisa koordinata lomnih točaka građevne čestice i GML datoteke
4. Iskolčenje rubova građevine na terenu na nanosnu skelu prema Geodetskoj situaciji građevne i izrada nacrta iskolčenja
5. Izrada Izjave ovlaštenog inženjera geodezije
6. Izrada Geodetskog elaborata upisa objekta u u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi
Ukoliko su podatci u katastru i zemljišnoj knjizi usklađeni izrada Elaborata evidentiranja stvarnog položaja parcele (točka 2.) neće se ugovarati.
6.4.8. Geotehnički istražni radovi i ispitivanja s geotehničkim elaboratom
Po uklanjanju potresom uništene obiteljske kuće, a prije izgradnje zamjenske obiteljske kuće, na istoj katastraskoj čestici potrebno je utvrditi je li uklonjena obiteljska kuća bila izgrađena na klizištu odnosno na geološki promijenjenom tlu te prije gradnje zamjenske utvrditi temeljne karakteristike tla.
Geotehnički elaborat uključuje provedbu odnosno izradu programa geomehaničkih/ geotehničkih istražnih radova, organizaciju i nadzor nad provođenjem geotehničkih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja u svrhu utvrđivanja klizišta ili drugih promjena u slojevima tla radi utvrđivanja nosivosti, a vezano uz potrebu utvrđivanja činjeničnog stanja na postojećem zemljištu prije izgradnje zamjenske obiteljske kuće.
7. KONZERVATORSKE SMJERNICE, POSEBNI UVJETI I SUGLASNOSTI RADI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA ZA ZGRADE KOJE SU POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO I/ILI KOJE SE NALAZE U KULTURNO POVIJESNIM CJELINAMA KOJE UŽIVAJU ZAŠTITU, A OBNAVLJAJU SE KONSTRUKCIJSKOM OBNOVOM ILI CJELOVITOM OBNOVOM ZGRADE
Konzervatorske smjernice za obnovu zgrada nakon potresa utvrđuju se u sklopu ovoga Programa s ciljem usmjeravanja i olakšavanja izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada oštećenih u potresu. Ove smjernice donose se na temelju stručnih postavki konzervatorske podloge za Povijesnu urbanu cjelinu Grada Zagreb koja predstavlja sastavni dio Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (Generalni urbanistički plan Grada Zagreba, Konzervatorska podloga, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, izmjena i dopuna 2015.) i pripadajućoj kategorizaciji građevnog fonda na području zaštićene Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb razrađenoj u podlozi.
Projekt obnove konstrukcije zgrade izrađuje se u skladu s navedenim smjernicama.
Projektant projekta obnove konstrukcije zgrade dužan je izraditi ovaj projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama i za isto odgovara.
Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Posebni uvjeti za projekt cjelovite obnove utvrđuju se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu te se uz zahtjev prilaže opis i grafički prikaz građevine koja je predmet obnove, sukladno članku 19. Zakona.
Ukoliko su utvrđeni posebni uvjeti iz područja zaštite kulturnih dobara na projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu potrebno je ishoditi suglasnost tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Zahtjev za suglasnost na projekt cjelovite obnove zgrade podnosi se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu.
U postupku izdavanja suglasnosti na projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu se primjenjuje odredba članka 86. Zakona o gradnji, a javnopravno tijelo dužno je izdati suglasnost ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti Ministarstvu, projektantu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Za kulturno-povijesne cjeline Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije program cjelovite obnove na temelju popisa i procjene štete izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima.
Ministarstvo kulture i medija će osigurati javni pristup na mrežne stranice Geoportala kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji sadrži prostorne podatke o nepokretnim kulturnim dobrima u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
S obzirom na vrednovanje i provedbu mjera zaštite zgrade se razvrstavaju prema slijedećim kategorijama:
Kategorija Z/A Povijesne građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra i građevine za koje će se provesti postupak utvrđivanja svojstva pojedinačnoga kulturnog dobra.
Kategorija B0 Povijesne građevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja, a koje u bitnome određuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini.
Kategorija B1 Povijesne građevine određene arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja; građevine koje utječu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipološke osobitosti pripadajuće sredine.
Kategorija B2 Povijesne građevine djelomičnog stupnja očuvanosti i izraženosti izvornih obilježja; građevine određenoga povijesnog sloja gradnje koje u određenoj mjeri upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specifične ambijentalnosti; građevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti.
Kategorija C Povijesne građevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obilježja, bez osobitih su arhitektonsko graditeljskih obilježja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno značenje u povijesnoj strukturi kulturno-povijesne cjeline i koja nije formativna komponenta cjeline.
Kategorija D Izgradnja druge pol. 20. stoljeća i 21. st. čija arhitektonska obilježja ne predstavljaju sastavnicu svojstva kulturno-povijesne cjeline niti doprinose njenoj vrijednosti.
Smjernice za zgrade kategorije B0, B1 i B2
Ove smjernice obuhvaćaju zgrade koje su nositelji svojstava kulturno povijesne cjeline temeljem kojih je ona zaštićena a primarno se odnosi na zajedničke dijelove vanjštine i unutrašnjosti zgrade, sustav nosive konstrukcije te primjenu mjera energetske učinkovitosti.
Oštećene građevine izvedene su u vrijeme nedovoljnog znanja o potresnim djelovanjima i bez provedbe ikakvih proračuna i provjera na potres, tako da sve oštećene zgrade sadrže izvorne nedostatke i grube konceptualne greške. Pored konzervatorskih pravila, neophodno je udovoljiti i drugim temeljnim zahtjevima za građevinu kao što je mehanička otpornost i stabilnost (u daljnjem tekstu: MOS).
7.1. ZAJEDNIČKI DIJELOVI VANJŠTINE ZGRADA
7.1.1. Krovišta (konstruktivni elementi + pokrov)
Opće smjernice:
• kod zahvata obnove krovišta potrebno je očuvati karakteristična rješenja krovova: izvornost, tip, gabarit i oblikovanje, konstruktivne i oblikovne elemente, budući da su dio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja;
• izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće. U slučajevima vrlo velikih oštećenja koja nije moguće obnoviti u izvornom obliku popravkom ili zamjenom oštećenih elemenata, moguće je primijeniti i druga rješenja uz zadržavanje postojećeg gabarita;
• kod obnove vanjskih dijelova krova, posebnu pažnju potrebno je posvetiti rekonstrukciji i kvalitetnoj sanaciji i obnovi dekorativnih arhitektonskih elemenata i skulpturalnih kompozicija kao sastavnih dijelova krovnih istaka (timpanona, lučnih istaka, kupola, atika, tornjića, dekorativnih krovnih kućica s bogatom arhitektonskom plastikom u žbuci i limariji). Iste je potrebno obnoviti u pravilu, u istom materijalu (s potrebnim ojačanjima), na temelju očuvanih izvornih elemenata (deponiranih in situ ili na depou Grada), uz pomoć izvršenih 3D snimanja, arhivske dokumentacije, fotografija i dr. Statičko rješenje rekonstrukcije tih elemenata mora biti sastavni dio dokumentacije za obnovu građevine;
• nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;
• na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, kao i na zgradama koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, nisu dopušteni zahvati na krovištima kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije te kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vrstom pokrova (crijepom) ili drugom izvornim pokrovom, kao pete fasade grada.
Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće.
7.1.2. Ulična pročelja
Opće smjernice:
• kod zahvata obnove oštećenih zgrada koji utječu na pročelja zgrade, potrebno je predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, kad je to moguće s obzirom na kriterije konstrukcije, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade, vrata, prozori, dekorativna bravarija (na balkonima i podrumskim prozorima) i dr. U tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati: snimak pročelja i prijedlog obnove, detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih, restauratorskih radova i konzervatorska istraživanja za obnovu pročelja;
• obavezna je provjera stanja balkonskih istaka koje nisu nužno statički ugrožena zbog potresa, već zbog dotrajalosti materijala (oštećenja nosive konstrukcije uslijed višegodišnjeg djelovanja vlage, korozija armature i nosivih čeličnih profila, propadanje betona). Ukoliko je stanje nezadovoljavajuće potrebno ih je uključiti u projekt sanacije konstrukcije.
• kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s arhitektonskim obilježjima pročelja.
Izvorna rješenja zadržati kad je to opravdano i moguće.
7.1.3. Dvorišna i ostala pročelja
Opće smjernice:
• kod zahvata obnove oštećenih zgrada koje utječu na dvorišna i ostala pročelja zgrade na kojima postoje arhitektonsko stilska obilježja, potrebno je predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, kad je to moguće s obzirom na kriterije konstrukcije, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade) uz mogućnost prilagodbe suvremenim potrebama. U tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih i restauratorskih radova za obnovu pročelja;
• kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje. Kod obnove dvorišnih pročelja ovisno o povijesnim i graditeljskim karakteristikama zgrade, odnosno kategorizaciji, postoji mogućnost zamjene zatečene stolarije, koja može odstupati od izvorne u materijalu i detalju, pod uvjetom da se ugradnja provede cjelovito na dvorišnim i ostalim pročeljima;
• obavezna je provjera stanja balkonskih istaka koje nisu nužno statički ugrožena zbog potresa, već zbog dotrajalosti materijala (oštećenja nosive konstrukcije uslijed višegodišnjeg djelovanja vlage, korozija armature i nosivih čeličnih profila, propadanje betona). Ukoliko je stanje nezadovoljavajuće potrebno ih je uključiti u projekt sanacije konstrukcije;
• eventualna energetska obnova zgrada provodi se u skladu sa smjernicama Ministarstva kulture i medija objavljenim na mrežnim stranicama:
https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Preporuke%20za%20primjenu%20mjera%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%20na%20graditeljskoj%20ba%C5%A1tini.pdf
Izvorna rješenja zadržati kad je to opravdano i moguće.
7.1.4. Zabat
Opće smjernice:
• kod zahvata obnove oštećenih zabata moguća je obnova istovrsnim ili drugim materijalima.
• u slučaju primjene drugih materijala zabat je potrebno završno obraditi žbukanjem, uz rekonstrukciju i obnovu svih izvornih elemenata oblikovanja zabata.
• ovisno o mikrolokaciji same građevine (npr. Gornji grad) i njezinim stilskim obilježjima, obratiti pažnju na specifične arhitektonske i građevinske detalje na zabatu, npr. krovnog vijenca ili pasice, rubnog završetka krova uz zabat s polaganjem crijepa u mort umjesto izvođenja »veter lajsni« i sl.)
• eventualna energetska obnova zabata, kao dio energetske obnove zgrade u cjelini provodi se u skladu sa smjernicama Ministarstva kulture i medija objavljenim na mrežnim stranicama:
https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Preporuke%20za%20primjenu%20mjera%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%20na%20graditeljskoj%20ba%C5%A1tini.pdf
7.1.5. Dimnjaci
Opće smjernice:
• kod zahvata obnove dimnjaka potrebno je pridržavati se Konzervatorskih smjernica za sanaciju dimnjaka koje su objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija,
https://min-kulture.gov.hr/konzervatorske-upute-za-sanaciju-dimnjaka-ostecenih-u-potresu-na-zgradama-unutar-povijesne-urbane-cjeline-grada-zagreba-19509/19509
• skreće se pozornost na Tehnički propis za dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, broj 3/07), kojim se propisuju zahtjevi za dimnjake.
7.2. ZAJEDNIČKI DIJELOVI UNUTRAŠNJOSTI ZGRADA
7.2.1. Stubišta, kućne veže, vestibuli
Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće.
7.3. SUSTAV NOSIVE KONSTRUKCIJE ZGRADE
Opće smjernice:
• kod zahvata obnove nosive konstrukcije zgrade potrebno je odabrati intervencije koje su minimalno invazivne u korisničkom prostoru i pročeljima zgrada, na način da se maksimalno očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike zgrade;
• zahvatom je potrebno očuvati karakteristične, vidljive povijesne konstrukcije kao što su npr. svodovi, drveni grednici, lijevano željezne konstrukcije i sl.
• prije izrade projektne dokumentacije po potrebi se provode detaljni istražni radovi (konzervatorske, restauratorske, arheološke)
• obnavljati se može one elemente ukoliko je zbog njih ugrožen temeljni zahtjev za građevine – mehanička otpornost i stabilnost, što je primarni cilj koji treba ostvariti obnova zgrada
Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće.
Smjernice za zgrade kategorije C
Zbog niske ili nepovratno izgubljene vrijednosti ovih zgrada, konzervatorske smjernice odnose se samo na vanjštinu zgrada i to u smislu poboljšanja arhitektonskog stanja zgrade odnosno usklađivanja s vrijednim okruženjem. Prihvatljivo je njihovo uklanjanje i zamjenska izgradnja koja mora biti usklađena s arhitektonskim i urbanističkim obilježjima okruženja.
Smjernice za zgrade kategorije D
Konzervatorske smjernice odnose se na vanjštinu zgrade. Obnova se prihvaća prema izgledu zgrade prije potresa odnosno prema izvornom projektu.
8. POSTUPAK OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM
Podnositelji zahtjeva za oštećene zgrade u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. ostvaruju pravo na:
1. obnovu postojeće potresom oštećene zgrade i to:
1.1. višestambene zgrade
1.2. stambeno-poslovne zgrade
1.3. poslovne zgrade
1.4. obiteljske kuće
(u daljnjem tekstu: zgrade)
2. uklanjanje zgrade i postojeće obiteljske kuće koja je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili njezina obnova nije moguća i to:
2.1. višestambene zgrade
2.2. stambeno-poslovne zgrade
2.3. poslovne zgrade
2.4. obiteljske kuće
3. gradnju zamjenskih obiteljskih kuća umjesto potresom uništenih postojećih obiteljskih kuća
4. novčanu pomoć:
4.1. za nekonstrukcijsku obnovu i to za:
4.1.1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi
4.1.2. popravak ili zamjenu dimnjaka
4.1.3. popravak ili zamjenu zabatnog zida
4.1.4. popravak stubišta
4.1.5. popravak dizala
4.2. za popravak konstrukcije zgrade, odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: konstrukcijska obnova)
4.3. umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
4.4. za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za projekt),
i to podnošenjem zahtjeva Ministarstvu, koje donosi odluku o obnovi, rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći u skladu s ovim Programom, a s obzirom na utvrđeno činjenično stanje oštećenja zgrade i druge činjenice utvrđene u postupku.
Temeljem članka 5. stavka 2. i 3. Zakona propisano je da se sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80 %, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima, odnosno Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % na području jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 2. ovoga članka za koje Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.
Člankom 16. stavkom 4. Zakona propisano je da se oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, ako tim Zakonom nije propisano drukčije.
Zakonom propisano je da se obnavljaju postojeće zgrade, dok je Zakonom o gradnji propisano da se pod postojećom građevinom smatra građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. U svrhu osiguravanja postizanja cilja Zakona te njegove primjene u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupka, službena osoba ovlaštena je u postupku odlučivanja o obnovi utvrditi svim dokaznim sredstvima radi li se o postojećoj građevini.
Sukladno odredbama Zakona o gradnji građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, te je Zakonom o gradnji propisan postupak utvrđivanja vremena izgradnje građevine do 15. veljače 1968. Vrijeme izgradnje građevine izgrađene do 15. veljače 1968. može se utvrđivati u postupku odlučivanja o obnovi, te se u smislu Zakona o gradnji može utvrđivati činjenica da se radi o zgradi koja je izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi, te zgradi koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja, a za koje se sukladno Zakonu o gradnji smatra da su izgrađene na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
Također, odlukom o obnovi Ministarstvo može zatražiti od Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi je li zgrada za koju je podnesen zahtjev postojeća građevina.
Nadalje, Ministarstvo može svim dokaznim sredstvima utvrđivati radi li se o postojećim građevinama sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o općem upravnom postupku.
Iznimno, temeljem Zakona obnavljaju se zgrade koje se ne smatraju postojećima, te zgrade za koje se utvrdi da bi postupak utvrđivanja dokaza postojeće zgrade doveo do odugovlačenja postupka, pri tome vodeći računa da je provedba Zakona u interesu Republike Hrvatske s obzirom se radi o obnovi zgrada koje su oštećene, odnosno uništene zbog prirodne nepogode ili katastrofe pri tome vodeći računa o načelu učinkovitosti i ekonomičnosti, a pod uvjetom da se:
– ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i
– da je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.
Obnovljene zgrade temeljem članka 22. Zakona smatraju se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.
Vlasnici i/ili osnivači odnosno pravne osobe ili tijela kojima je zgrada javne namjene, oštećena u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. dana na upravljanje, sukladno Zakonu o obnovi, donose odluku o:
1. obnovi zgrade javne namjene
2. uklanjanju zgrade javne namjene u skladu s ovim Programom.
Sukladno Zakonu vlasnici odnosno suvlasnici te upravitelji zgrada oštećenih potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. obvezni su otkloniti oštećenja na zgradama na način propisan Zakonom, koje su tijekom preliminarnog pregleda zgrada oštećenih potresom ocijenjene uporabljivo sa preporukom postupanja, neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima. Vlasnici odnosno suvlasnici zgrada oštećenih potresom čije zgrade nisu obuhvaćene preliminarnim pregledima zgrada ili smatraju da tijekom preliminarnih pregleda zgrada nije dana odgovarajuća ocjena kategorije uporabljivosti, mogu uz zahtjev dostaviti nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da je zgrada oštećena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. s utvrđenjem kategorije uporabljivosti neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva te fotodokumentacijom kao obveznim dodatnim dokazom oštećenja zgrade, odnosno njezinih dijelova.
Zahtjevi za obnovu podnose se prijavom preko sustava e-Građani putem aplikacije eObnova, te je poveznica eObnove objavljena i na mrežnoj stanici Ministarstva. Ako se zahtjev za obnovu podnosi putem sustava e-Građani, podnositelj zahtjeva propisane priloge prilaže skenirane i dostavlja ih kao prilog uz zahtjev za obnovu.
Podaci u zahtjevu koji se prilažu, a koje sadrže temeljni registri odnosno javni registri sukladno posebnom propisu, popunjavaju se automatiziranom komunikacijom između mrežnog sustava eObnova Ministarstva i temeljnih odnosno javnih registara kojima raspolažu tijela državne uprave, druga tijela državne vlasti te javne službe.
Voditelji temeljnih odnosno javnih registara dužni su omogućiti automatiziranu razmjenu podataka između mrežnog sustava eObnova Ministarstva i svojih registara bez traženja dodatnih dozvola, sporazuma, naknada i sl., sve sukladno posebnom propisu.
U postupku predaje zahtjeva putem e-Obnove podnositelj zahtjeva može odabrati dostavu podnesaka elektroničkim putem, te se dostava elektroničkim putem smatra obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka. U slučaju da podnositelj zahtjeva ne pristane na dostavu elektroničkim putem, dostava pismena obavljat će se po pravilima osobne dostave sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
Popunjeni obrasci zahtjeva za obnovu s propisanom dokumentacijom mogu se osobno predati u sjedište Ministarstva, te putem preporučene pošte. Sadržaj obrazaca propisan je ovim Programom, dok će se oblik obrazaca objavit na mrežnoj stanici Ministarstva.
Ukoliko podnositelj zahtjeva ne dostavi propisane priloge uz zahtjev, a radi se o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima javnopravno tijelo, odnosno sud raspolaže, Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražit pružanje pravne pomoći, te je javnopravno tijelo, odnosno sud dužan Ministarstvu pružiti pravnu pomoć o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže.
Podnositelj zahtjeva podnošenjem zahtjeva prihvaća da se podaci u zahtjevu i prilozima koriste za rad i unos u mrežnu aplikaciju Ministarstva te da budu javno objavljeni u svrhu informiranja javnost o aktivnostima i troškovima obnove.
8.1. POSTUPAK POPRAVKA KONSTRUKCIJE ZGRADE, ODNOSNO CJELOVITE OBNOVE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENOG KULTURNOG DOBRA
8.1.1. Popravak konstrukcije, odnosno cjelovita obnova pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće
Zahtjev za obnovu potresom oštećene konstrukcije, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zahtjev za obnovu) može podnijeti:
1. upravitelj višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade
2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade,
3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće.
Podnositelj zahtjeva za obnovu potresom oštećene zgrade Ministarstvu dostavlja:
1. zahtjev za obnovu zgrade iz točke 8.1.2. ovoga Programa (OBRAZAC 1) i
2. priloge iz točke 8.1.3. ovoga Programa.
8.1.2. Zahtjev za obnovu zgrade
Zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće sadrži:
1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/vlasnik/suvlasnik
2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade)
3. vrstu zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/ obiteljska kuća
4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je oštećena zgrada izgrađena ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je oštećena zgrada izgrađena
5. točnu adresu zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa *
6. podatke o vlasniku/suvlasnicima zgrade/posebnih dijelova zgrade: ime i prezime/naziv, OIB, adresa stanovanja/sjedišta za svakog vlasnika/suvlasnika zgrade/svakog posebnog dijela zgrade (grad/naselje, ulica i kućni broj), namjena, površina suvlasničkog dijela (m2) i suvlasnički udjel (%) na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., te podatci o srodniku vlasnika/suvlasnika ako srodnik vlasnika/suvlasnika stanuje u zgradi/posebnom dijelu vlasnika/suvlasnika na dan 22. ožujka 2020., te 28. i 29. prosinca 2020.
7. naznaku je li zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, te registarski broj i naziv kulturnog dobra, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro*
8. naznaku nalazi li se zgrada u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije*
*ako je primjenjivo
8.1.3. Prilozi uz zahtjev za obnovu zgrade
Uz zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće prilaže se:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:
1.1. za upravitelja višestambene zgrade/stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju
1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i
1.1.2. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i zastupanje
1.2. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće
1.2.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi*
1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva i za zastupanje
2. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)
3. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva:*
3.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva i
3.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva.
Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.
Ministarstvo, ukoliko utvrdi da iz baze preliminarnih pregleda proizlazi da se radi o zgradi koja je označena kategorijom oštećenja neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odlukom o obnovi, između ostaloga, nalaže Fondu za obnovu ili Središnjem državnom uredu da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi je li su zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala konstrukcijska oštećenja zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odnosno je li zgrada izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća. Odlukom o obnovi Ministarstvo može zatražiti od Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi je li zgrada za koju je podnesen zahtjev postojeća građevina.
Ukoliko se utvrdi da je postojeća zgrada zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. konstruktivno oštećena na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odlukom o obnovi Ministarstvo nalaže Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu poduzimanje radnji radi provođenja obnove zgrade sukladno članku 40. i 40. a Zakona.
Podnositelj zahtjeva koji temeljem odluke o obnovi ima ishođenu tehničko-financijsku kontrolu projekta obnove, obvezan je u roku od 30 dana od dana od primitka poziva Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda sklopiti ugovor o obnovi zgrade.
Ugovorom o obnovi zgrade (u daljnjem tekstu: ugovor o obnovi) ugovaraju se prava i obveze podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: korisnik) i Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda (u daljnjem tekstu: izvršitelj), a kojem ugovoru je sastavni dio elaborat ocijene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade.
Obvezni sastojci ugovora o obnovi:
1. suglasnost korisnika na projekt obnove, a što korisnik potvrđuje svojim potpisom ugovora o obnovi
2. obvezu korisnika da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o obnovi predati u posjed izvršitelju zgradu koja je predmet obnove, slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u navedenom roku ne preda u posjed zgradu ugovara se kao posljedica nemogućnost pristupanja obnovi dok se za isto ne steknu uvjeti te obvezu podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje predmetne zgrade u posjed izvršitelja sukladno zakonskim odredbama
3. obveze korisnika da će u roku od 8 dana od dana primitka poziva izvršitelja pristupiti primopredaji obnovljene zgrade s tehničkom dokumentacijom, a što korisnik, izvršitelj i izvođač potvrđuju potpisom primopredajnog zapisnika. U slučaju da se korisnik ne odazove pozivu izvršitelja ili iz neopravdanih razloga odbije primopredaju obnovljene zgrade, nakon proteka roka od 30 dana od dana pozivanja korisnika, smatra se da je izvršena primopredaja i da korisnik nema nikakvih primjedbi na obnovljenu zgradu
4. obveza korisnika da će u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje, odnosno od dana poziva na primopredaju obnovljene zgrade izvršiti primopredaju i osloboditi od osoba i stvari privremeni smještaj ukoliko je osiguran putem nadležnih tijela
5. obveza izvršitelja da odabere izvođača
6. obveza izvršitelja da odabranog izvođača uvede u radove
7. obveza izvršitelja da nadzire izvođenje radova
8. te druga prava i obveze korisnika i izvršitelja temeljem zakona i Programa.
Nakon što se provede odluka o obnovi i nakon što Ministarstvo zaprimi završno izvješće nadzornog inženjera, Ministarstvo donosi rješenje o obnovi temeljem kojeg se zgrada smatra postojećom u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje.
8.2. POSTUPAK UKLANJANJA POTRESOM UNIŠTENE, TE ZAHTJEV ZA GRADNJU ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE
8.2.1. Uklanjanje potresom uništene zgrade, te gradnja zamjenske obiteljske kuće
Zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene zgrade/stambeno-poslovne/ poslovne zgrade/obiteljske kuće/pomoćne zgrade (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), te gradnju zamjenske obiteljske kuće može podnijeti:
1. upravitelj višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade
2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade,
3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće.
Podnositelj zahtjeva za uklanjanje potresom uništene zgrade i/ili zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće Ministarstvu dostavlja:
1. zahtjev za uklanjanje zgrade i/ili zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće iz točke 8.2.2. ovoga Programa (OBRAZAC 2)
2. priloge iz točke 8.2.3. ovoga Programa.
8.2.2. Zahtjev za uklanjanje potresom uništene zgrade, te gradnju zamjenske obiteljske kuće
Zahtjev za uklanjanje uništene zgrade, te gradnju zamjenske obiteljske kuće sadrži:
1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/vlasnik/suvlasnik
2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade)
3. vrstu uništene zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/obiteljska kuća, te pomoćne zgrade
4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada
5. točnu adresu uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa
6. podatke o vlasniku/suvlasnicima uništene zgrade/svih posebnih dijelova uništene zgrade: ime i prezime/naziv, OIB, adresa stanovanja/sjedišta za svakog vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnog dijela zgrade (grad/naselje, ulica i kućni broj), namjena, površina suvlasničkog dijela (m2) i suvlasnički udio (%) na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., odnosno ako su suvlasnički udjeli neodređeni, drugu ispravu iz koje su vidljivi suvlasnički udjeli, a po kojoj isti suglasno postupaju
7. naznaku je li uništena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, te registarski broj i naziv kulturnog dobra, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro*
8. naznaku nalazi li se uništena zgrada u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije*
9. naznaka podnosi li se zahtjev za zamjensku obiteljsku kuću *
10. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće podatci o osobama koje su stanovale u uništenoj/uklonjenoj obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.*
*ako je primjenjiv
8.2.3. Prilozi uz zahtjev za uklanjanje potresom uništene zgrade, te za gradnju zamjenske obiteljske kuće
Uz zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće/ pomoćne zgrade, te zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće prilaže se:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:
1.1. za upravitelja višestambene zgrade/stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju
1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i
1.1.2. odluka većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva za uklanjanje zgrade, te ovlaštenje za podnošenje zahtjeva i za zastupanje
1.2. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće
1.2.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi*
1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika poslovne zgrade, odnosno obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje
2. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da je višestambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, poslovna zgrada i obiteljska kuća oštećena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je uništena:
2.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da je zgrada uništena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.na način da je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća. Taj nalaz obvezno sadrži karakterističnu fotodokumentaciju o uništenju zgrade iz koje se može nedvojbeno ustanoviti stupanj oštećenja i identifikacija zgrade (nekretnine).
3. pred službenom osobom dana suglasnost ili kod javnog bilježnika ovjerena suglasnost u kojoj vlasnik odnosno većina suvlasnika zgrade pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daju suglasnost za uklanjanje uništene zgrade/obiteljske kuće temeljem odluke o obnovi
4. ukoliko je uklonjena obiteljska kuća, dokaz da je ista uklonjena na temelju Zakona:
4.1. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju obiteljske kuće, odnosno odluka o uklanjanju stožera civilne zaštite ili drugi dokaz sukladno Zakonu*
5. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće, dokaz da je obiteljska kuća postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena*
6. dokaz da je pribavljena suglasnost za uklanjanje uništene zgrade od tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije*
6.1. suglasnost tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara
7. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće dokaz da vlasnik odnosno suvlasnici na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
7.1. pred službenom osobom dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno suvlasnika dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
8. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće dokaz o vlasnicima/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u uništenoj obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.
8.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u uklonjenoj obiteljskoj kući stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.*
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva.
Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.
Ukoliko se utvrdi da iz baze preliminarnih pregleda proizlazi da se radi o zgradi koja je označena kategorijom oštećenja neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odlukom o obnovi, između ostaloga, nalaže se Fondu za obnovu ili Središnjem državnom uredu da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi radi li se o zgradi koja je izgubila svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njena obnova nije moguća.
Odlukom o obnovi Ministarstvo može se od Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda zatražiti da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi je li zgrada za koju je podnesen i zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće postojeća građevina.
Nadalje, ukoliko u postupku utvrdi da se uklanja obiteljska kuća čiji vlasnici/suvlasnici ostvaruju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće sukladno odredbama Zakona, a s obzirom je provedba toga Zakona u interesu Republike Hrvatske, te radi ostvarivanja načela učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupka, Ministarstvo može jednom odlukom naložiti utvrđivanje činjenice radi li se o uništenoj zgradi i ukoliko su utvrđeni zakonski uvjeti za gradnju zamjenske obiteljske kuće, naložiti provedbu gradnje zamjenske obiteljske kuće sukladno Zakonu.
Ukoliko se u postupku utvrdi da se ne radi o uništenoj zgradi, već da se radi o zgradi čiji su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured dostavit će Ministarstvu izvješće ovlaštenog inženjera građevinarstva, te će Ministarstvo postupiti sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
Nakon što Ministarstvo i Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrde gore navedene činjenice, Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured ovlašteni su izraditi projekt uklanjanja zgrade, te ukoliko su ostvareni zakonski uvjeti, izraditi i projekt gradnje zamjenske obiteljske kuće.
Podnositelj zahtjeva kojemu se temeljem odluke o obnovi Ministarstva gradi zamjenska obiteljska kuća obvezan je u roku od 30 dana od dana od primitka poziva Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda sklopiti ugovor o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Navedenim ugovorom o gradnji zamjenske obiteljske kuće utvrđuju se prava i obveze ukoliko se uklanja uništena obiteljska kuća na mjestu na kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća, odnosno ukoliko se radi o gradnji zamjenske obiteljske kuće na novoj lokaciji sukladno članku 28. Zakona.
Ugovorom o gradnji zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: ugovor o gradnji) ugovaraju se prava i obveze podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: korisnik) i Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda (u daljnjem tekstu: izvršitelj), a kojem ugovoru sastavni dio može biti idejno rješenje, projekt za gradnju ili druga projektna dokumentacija za zamjenske obiteljske kuće.
Obvezni sastojci ugovora o gradnji zamjenske obiteljske kuće su:
1. veličina zamjenske obiteljske kuće na koju korisnik ima pravo temeljem Zakona
2. suglasnost korisnika na projektnu dokumentaciju za građenje zamjenske obiteljske kuće koja je sastavni dio ugovora o građenju zamjenske obiteljske kuće, a što korisnik potvrđuje svojim potpisom na ugovor o građenju
3. obveza korisnika da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o građenju zamjenske obiteljske kuće predati u posjed izvršitelju nekretninu na kojoj se gradi zamjenska obiteljska kuća slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u navedenom roku ne preda u posjed nekretninu ugovara se posljedica nemogućnost izgradnje zamjenske obiteljske kuće dok se za isto ne stvore uvjeti, te obveza podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje predmetne zgrade u posjed izvršitelja sukladno zakonskim odredbama, odnosno
4. obveza korisnika u slučaju da se uklanja uništena obiteljska kuća na mjestu na kojem se planira gradnja zamjenske obiteljske kuće, da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o građenju zamjenske obiteljske kuće predati u posjed izvršitelja nekretninu na kojoj se uklanja uništena obiteljska kuća i gradi zamjenska obiteljska kuća slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u navedenom roku ne preda u posjed obiteljsku kuću ugovara se posljedica nemogućnost izgradnje zamjenske obiteljske kuće dok se za isto ne stvore uvjeti, te obveza podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje obiteljske kuće u posjed izvršitelja sukladno zakonskim odredbama
5. obveze korisnika da će u roku od 8 dana od dana poziva izvršitelja pristupiti primopredaji izgrađene i opremljene zamjenske obiteljske kuće sa tehničkom dokumentacijom, a što korisnik, izvršitelj i izvođač potvrđuju potpisom primopredajnog zapisnika. U slučaju da se korisnik ne odazove pozivu izvršitelja ili iz neopravdanih razloga odbije primopredaju izgrađene zamjenske obiteljske kuće, nakon proteka roka od 30 dana od dana pozivanja korisnika, smatra se da je izvršena primopredaja i da korisnik nema nikakvih primjedbi na izgrađenu i opremljenu zamjensku obiteljsku kuću
6. obveza korisnika da će u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje izgrađene zamjenske obiteljske kuće izvršiti primopredaju i osloboditi od osoba i stvari privremeni smještaj ukoliko je osiguran putem nadležnih tijela
7. obveza izvršitelja da odabere izvođača
8. obveza izvršitelja da odabranog izvođača uvede u radove
9. obveza izvršitelja da nadzire izvođenje radova
10. te druga prava i obveze korisnika i izvršitelja temeljem zakona i Programa.
Rješenje o obnovi izdaje Ministarstvo nakon što se provede odluka o obnovi i nakon što ovo Ministarstvo zaprimi završno izvješće nadzornog inženjera za uklanjanje zgrade, odnosno nakon što primi završno izvješće za uklanjanje obiteljske kuće i/ili gradnju zamjenske obiteljske kuće. Temeljem rješenja o obnovi kojim se utvrđuje da je uklonjena uništena zgrada, smatra se da je uništena zgrada uklonjena temeljem Zakona, dok se rješenjem o obnovi kojim se utvrđuje da je uklonjena uništena obiteljska kuća i izgrađena zamjenska obiteljska kuća smatra se da je zamjenska obiteljska kuća postojeća u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje.
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno druga tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva
8.3. POSTUPAK ZA DODJELU NOVČANE POMOĆI
8.3.1. Novčana pomoć
Zahtjev za novčanu pomoć može se podnijeti:
– za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu)
– za popravak konstrukcije zgrade, odnosno za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za konstrukciju obnovu)
– umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za gradnju zamjenske obiteljske kuće),
– za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za troškove izrade projekta)
može podnijeti:
1. upravitelj višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade
2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade,
3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće.
Podnositelj zahtjeva za novčanu pomoć dostavlja:
1. zahtjev za novčanu pomoć oštećene postojeće zgrade iz točke 8.3.2. ovoga Programa (OBRAZAC 3)
2. priloge iz točke 8.3.3. ili 8.3.4. ili 8.3.5. ili 8.3.6. ovoga Programa (ovisno o vrsti novčane pomoći).
8.3.2. Zahtjev za novčanu pomoć
Zahtjev za novčanu pomoć sadrži:
1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/vlasnik/suvlasnik
2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade),
3. vrstu zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/obiteljska kuća
4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je zgrada izgrađena ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je zgrada izgrađena
5. točna adresa zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese zgrade (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa
6. podatke o vlasniku/suvlasnicima zgrade/posebnih dijelova zgrade: ime i prezime/naziv, OIB, adresa stanovanja/sjedišta za svakog vlasnika/suvlasnika zgrade/svakog posebnog dijela zgrade (grad/naselje, ulica i kućni broj), namjena, površina suvlasničkog dijela (m2) i suvlasnički udjel (%) na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., te podatci o srodniku vlasnika/suvlasnika ako srodnik vlasnika/suvlasnika stanuje u zgradi/posebnom dijelu vlasnika/suvlasnika na dan 22. ožujka 2020., te 28. i 29. prosinca 2020.
7. naznaka koja vrsta zahtjeva za novčanu pomoć se podnosi: novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu/novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu/novčana pomoć za gradnju zamjenske obiteljske kuće/ novčana pomoć za troškove izrade projekta
8. ukoliko se podnosi zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu broj posebnih dijelova zgrade (poslovnih prostora i/ili stambenih jedinica)
9. naznaku je li zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, te registarski broj i naziv kulturnog dobra, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro*
10. naznaku nalazi li se zgrada u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije*
11. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu na račun obvezne pričuve prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove (isključivo za zgrade koje su sukladno posebnom zakonu dužne sklopiti ugovor o upravljaju i korištenju zajedničkih dijelova i uređaja)
12. naznaku zahtjeva li se isplata novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu tijekom obnove ili nakon dovršene obnove (isključivo za poslovne zgrade koje sukladno posebnom zakonu nisu obvezne sklopiti ugovor o upravljaju i korištenju zajedničkih dijelova i uređaja i za obiteljske kuće)
13. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu u okviru rekonstrukcije postojeće zgrade
14. naznaku je li izrađen elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (obvezan prilog za novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade koja se isplaćuje nakon provedene obnove)
15. naznaku je li izrađen elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (ukoliko je postavljen zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije koja se isplaćuje prije ili tijekom obnove)
16. naznaku je li ishođena suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta obnove
17. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće tijekom izgradnje zamjenske obiteljske kuće ili nakon završene gradnje zamjenske obiteljske kuće
18. iznos novčane pomoći koji se traži temeljem računa
19. broj IBAN računa na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć s naznakom vlasnika
*ako je primjenjivo
8.3.3. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu
Uz zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće prilaže se:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o broju posebnih dijelova zgrade:
1.1. za upravitelja oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade
1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i
1.2. za vlasnika/suvlasnika oštećene poslovne zgrade/obiteljske kuće
1.2.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi*
1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika poslovne zgrade, odnosno obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje
2. dokaz da je preliminarnim pregledom zgrada oštećena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva, privremeno neuporabljiva ili uporabljivom s preporukom* te iznimno uporabljiva bez ograničenja ukoliko se dostavi dokaz da su oštećenja nekonstrukcijskih elemenata zgrade otklonjena odnosno uklonjena prije obavljanja preliminarnog pregleda zgrade
2.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski odnosno nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva, privremeno neuporabljiva ili uporabljivom s preporukom i
2.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade
3. dokaz da je za zgradu izrađen elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata za propisane kategorije radova: popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu oštećenih dimnjaka, popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu dijelova zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju, zamjenu dijelova pokrova (veći dio crijepa, sljemenjaka) popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika), popravak ili zamjenu dijelova krovne limarije, popravak krovnih prodora, popravak krovne izolacije, od ovlaštene osobe:
3.1. elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata
4. dokaz da je za zgradu izrađen projekt popravka građevinske konstrukcije za popravak stubišta, popravak i izmjenu dimnjaka vezano uz zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim, izrađen od ovlaštene osobe:
4.1. projekt popravka građevinske konstrukcije
5. dokaz o opravdanom trošku:
5.1. ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima
5.2. ispravni računi o troškovima građevnog materijala*
5.3. atest dimnjačara ili nalaz nadzornog inženjera strojarstva*
6. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:
6.1. za upravitelja zgrade
6.1.1. dokaz o IBAN računa zgrade i naziv banke kod koje je račun otvoren
6.2. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće
6.2.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN tekućeg računa vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)
6.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da je većina suvlasnika zgrade suglasna da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva s nazivom banke kod koje je račun otvoren koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć (iznimno, i za višestambene i stambeno-poslovne zgrade za koje je zahtjev podnesen do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije »Narodne novine«, broj 117/21)
6.3. pred službenom osobom dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN broj računa izvršitelja usluge, odnosno radova.
Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja vezano za količinu i vrstu izvedenih radova, te može provesti sva druga dokazna sredstva.
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno druga tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva
8.3.4. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu
Uz zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu) prilaže se:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o vlasništvu/suvlasništvu zgrade/svih posebnih dijelova zgrade na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.:
1.1. za upravitelja višestambene zgrade/stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju
1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i
1.1.2. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i zastupanje
1.2. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće
1.2.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi*
1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva i za zastupanje
2. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)
3. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva:*
3.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva i
3.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade
4. elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (obvezan prilog za novčanu pomoć za obnovu konstrukcije zgrade koja se isplaćuje nakon provedene obnove, odnosno elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije u slučaju novčane pomoći za popravak konstrukcije u okviru rekonstrukcije zgrade )
5. dokaz da je ishođena pozitivna suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta obnove
6. tehnička dokumentacija za obnovu konstrukcije zgrade prije početka obnove:
6.1.1. projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (ukoliko je izrađen)
6.1.2. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)
6.1.3. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)
7. tehnička dokumentacija za obnovu konstrukcije zgrade tijekom obnove:
7.1.1. projekt obnove konstrukcije zgrade ukoliko je izrađen, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (ukoliko je izrađen)
7.1.2. ovjerene situacije od strane nadzornog inženjera
7.1.3. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)
7.1.4. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)
8. tehnička dokumentacija za obnovu konstrukcije nakon dovršene obnove:
8.1.1. projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade
8.1.2. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
8.1.3. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
9. tehnička dokumentacija u slučaju kada se u okviru konstrukcijske obnove provodi rekonstrukcija postojeće zgrade sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja:
9.1.1. pozitivna suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole na elaborat ocijene postojećeg stanja građevinske konstrukcije
9.1.2. građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine
9.1.3. uporabna dozvola
10. dokaz o opravdanom trošku:
10.1. ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima
11. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:
11.1. za upravitelja zgrade
11.1.1. dokaz o IBAN računa oštećene zgrade i naziv banke kod koje je račun otvoren za koju je podnesen zahtjev za novčanu pomoć, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć
11.2. za vlasnika/suvlasnika oštećene poslovne zgrade/obiteljske kuće
11.2.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o računu vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)
11.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da da daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva, koji također moga biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć
11.2.3. pred službenom osobom dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN broj računa izvršitelja usluge, odnosno radova (izuzev slučaja iz članka 36. stavak 1. Zakona).
Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno druga tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva
8.3.5. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
Uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće prilaže se:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o vlasništvu/suvlasništvu obiteljske kuće/posebnog dijela obiteljske kuće na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.:
1.1. za vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće
1.1.1. povijesni izvadak iz zemljišne knjige za uništenu obiteljsku kuću**, odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi i
1.1.2. izvadak iz zemljišne knjige za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću**
1.1.3. pred službenom osobom dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje
2. dokaz da je uklonjena obiteljska kuća postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)
3. dokaz da je uklonjena obiteljska kuća na temelju Zakona o obnovi:
3.1. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju obiteljske kuće, odnosno odluka o uklanjanju stožera civilne zaštite ili drugi dokaz sukladno Zakonu
4. dokaz o broju osoba koje su stanovale u potresom uništenoj postojećoj obiteljskoj kući (u daljnjem tekstu: obiteljska kuća) na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.:
4.1.1. uvjerenje MUP-a o prebivalištu odnosno boravištu za vlasnika/suvlasnike**
4.1.2. dokaz o prebivalištu odnosno boravištu za srodnika vlasnika/suvlasnika ako srodnik vlasnika/suvlasnika stanuje u stanu vlasnika/suvlasnika na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.**
4.1.3. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:
4.1.3.1. rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje** ili
4.1.3.2. vjenčani list – za bračne drugove (ne starije od mjesec dana)** ili
4.1.3.3. potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starije od mjesec dana)** ili
4.1.3.4. pred službenom osobom dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici
5. dokaz da vlasnik odnosno suvlasnici na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nisu vlasnici/suvlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
5.1. pred službenom osobom dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno suvlasnika dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
6. ukoliko se traži novčana pomoć nakon izgradnje zamjenske obiteljske kuće dokaz da je za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću izdana uporabna dozvola i dokaz o opravdanim troškovima:
6.1. građevinska dozvola za građenje zamjenske obiteljske kuće, odnosno tipski projekt
6.2. preslika uporabne dozvole, odnosno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača radova o izvedenim radovima i uvjetima održavanja ukoliko se gradila zamjenska obiteljska kuća temeljem tipskog projekta
6.3. ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima
7. ukoliko se traži novčana pomoć tijekom gradnje zamjenske obiteljske kuće dokaz da je za zamjensku obiteljsku kuću izdana pravomoćna građevinska dozvola:
7.1. pravomoćna građevinska dozvola s glavnim projektom, odnosno tipski projekt
7.2. računi ispostavljeni po pojedinačno okončanim radovima
7.3. preslika uporabne dozvole, odnosno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača radova o izvedenim radovima i uvjetima održavanja ukoliko se gradila zamjenska obiteljska kuća temeljem tipskog projekta (dostavlja se nakon dovršene gradnje)
8. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:
8.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN tekućeg računa vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)
8.2. pred službenom osobom dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć
8.3. pred službenom osobom dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN broj računa izvršitelja usluge, odnosno radova.
Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražit isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno druga tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva
8.3.6. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade projekta
Uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za troškove izradu projekta) prilaže se:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba po čijem je zahtjevu donesena odluka o obnovi, odnosno rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći sukladno Zakonu
2. dokaz da je izrađen glavni projekt za rekonstrukciju zgrade ili izrađen projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade oštećene potresom:
2.1. glavni projekt ili projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade
3. za glavni projekt – dokaz da je izrada glavnog projekta započeta do stupanja na snagu Zakona:
3.1. ugovor zaključen s projektantom o izradi glavnog projekta
4. za izrađen projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade:
4.1. ugovor zaključen s projektantom o izradi projekta obnove konstrukcije zgrade ili projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade
5. dokaz da je na glavni projekt za rekonstrukciju zgrade, projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade ishođena suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta:
5.1. suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta
6. dokaz da je konstrukcijska obnova zgrade, odnosno cjelovita obnova pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra provedena u skladu sa Zakonom:
6.1. završno izvješće nadzornog inženjera
6.2. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja zgrade
7. dokaz o opravdanom trošku za izradu glavnog projekta, odnosno projekta obnove:
7.1. ispravni račun o pruženim uslugama projektiranja
8. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:
8.1. za upravitelja zgrade
8.1.1. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenju zahtjeva i za zastupanje, te dokaz o IBAN račun zgrade i naziv banke kod koje je račun otvoren
8.2. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće
8.2.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN tekućeg računa vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)
8.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da se podnositelju zahtjeva navedenom imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć.
Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.
*ako je primjenjivo
**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno druga tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva
8.3.7. Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu
Člankom 35. stavkom 1. Zakona propisano je da se pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove ostvaruje za: 1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi 2. popravak ili zamjenu dimnjaka 3. popravak ili zamjenu zabatnog zida 4. popravak stubišta 5. popravak dizala.
Stavkom 3. istoga članka propisano je da se uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka utvrđuju programom mjera.
Dokaz namjenskog trošenje sredstava su konkretni računi o radovima i uslugama u kojim su navedeni opravdani troškovi opisani u članku 35. stavku 1. Zakona uključujući tehničko-financijsku dokumentaciju. U slučajevima kad se na računu/ima ili drugoj dokumentaciji za pravdanje nalaze opravdani i neopravdani troškovi, traži se navođenje opravdanog dijela troška, specificiranog na konkretnom/im računu/ima. Na računu mora biti razvidno na koje radove se odnosi te adresa na kojoj su obavljeni radovi. Ukoliko je ponuda dio računa, prilaže se i ponuda. Opravdani troškovi obuhvaćaju izradu projektne dokumentacije (izrađenog od ovlaštene osobe), izvođenje radova, nabavu i dopremu ugrađenih građevnih proizvoda i materijala, provedbu stručnog nadzora za kategorije radova opisane u članku 35. stavku 1. Zakona. Priznaju se isključivo računi izdani od 22. ožujka 2020. nadalje, te račun mora sadržavati sve podatke sukladno posebnom propisu.
Radovi iz članka 35. stavka 1. Zakona moraju biti izvedeni od ovlaštene osobe i prema projektnoj dokumentaciji kako je propisano važećim propisima kojima je uređena gradnja.
Rješenjem o novčanoj pomoći nalaže se isplata novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja, te se rješenje nakon izvršnosti dostavlja na provedbu sukladno članku 40. i 40.a Zakona.
Rješenje o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zgrada) donosi se ako je, između ostalih zakonskih uvjeta, u postupku odlučivanja o zahtjevu utvrđeno da je:
1. zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu podnijela ovlaštena osoba
2. zgrada oštećena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da su oštećeni dijelovi zgrade za propisane kategorije radova
3. utvrđen broj posebnih dijelova zgrade (poslovnih prostora i stambenih jedinica)
4. da je radove privremene zaštite zgrade izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, odnosno projektom popravka građevinske konstrukcije, te utvrdio opravdani trošak za Zakonom propisane kategorije radova
4.1. Iznimno, na području na kojem je proglašena katastrofa, vlasnik obiteljske kuće može sam organizirati izradu elaborata i izvesti radove popravaka nekonstrukcijskih elemenata (samoobnova).
U tom slučaju nadzor nad radovima provodi Središnji državni ured.
Da su usluge i radovi izvedeni po pravilima struke potvrđuje nadzorni inženjer pregledom i ovjerom izvršenih usluga i izvedenih radova i ovlašteni dimnjačar u slučaju popravka dimnjaka.
Isplatu izvršenih usluga i izvedenih radova vrši Središnji državni ured.
4.1.1. Ukoliko je vlasnik obiteljske kuće u samoorganizaciji popravio dimnjak/e na obiteljskoj kući, ostvaruje pravo na novčanu pomoć za kupljeni i ugrađeni građevni materijal i pregled dimnjačara, što dokazuje ispravnim računima za kupljeni građevni materijal i atestom dimnjačara.
5. račun ispravan
6. utvrđen iznos novčane pomoći koja se dodjeljuje vlasnicima/suvlasnicima zgrade u skladu s Odlukom Vlade
7. dostavljen i dokazan broj IBAN računa na koji se odobrena novčana pomoć uplaćuje
8. Ministarstvo može od Fonda za obnovu ili Središnjeg državnog ureda zatražit da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi je li su zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala oštećenja dijelova zgrade za propisane kategorije radova, je li nekonstrukcijsku obnovu izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, odnosno projektom popravka građevinske konstrukcije, je li trošak opravdan s obzirom na Zakonom propisane kategorije radova i je li građevni materijal za koji se traži novčana pomoć ugrađen za izvedene nekonstrukcijske radove.
9. Ministarstvo u postupku utvrđivanja opravdanih troškova za nekonstrukcijsku obnovu može utvrđivati opravdani trošak za kupljeni ugrađeni građevni materijal putem službene osobe koja posjeduje stručna znanja i vještine (dipl. ing. građ. ili mag. ing. aedif.).
8.3.8. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu
Člankom 36. stavkom 1. Zakona propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade koja prema posebnom propisu ima upravitelja isplaćuje prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade, te je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.
Stavkom 2. istoga članka propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće isplaćuje nakon završene obnove odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Stavkom 3. istoga članka propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja isplaćuje nakon završene obnove odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Stavkom 4. istoga članka propisano je da će se iznos, uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat programom mjera.
U slučaju provedbe obnove temeljem članka 36. stavka 1. Zakona obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće na temelju odluke odnosno rješenja Ministarstva provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.
Za namjensko trošenje novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade koja se isplaćuje na račun obvezne pričuve sukladno članku 36. Zakona odgovoran je upravitelj. Ukoliko korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.
Korisnici novčane pomoći iz ovoga članka dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.
Novčana pomoć za popravak konstrukcije uključuje i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra (u daljnjem tekstu: konstrukcijska obnova).
8.3.8.1. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade prije početka obnove
Ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade prije početka obnove, novčana pomoć se isplaćuje jednokratno na račun obvezne pričuve, a nakon što se provede tehničko-financijska kontrola projekta obnove.
Iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade, odnosno za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra maksimalno iznosi do procijenjene vrijednosti troškova konstrukcijske obnove sukladno točki 11. ovoga Programa, a ovisno o utvrđenoj razini obnove i stupnju oštećenja sukladno tehničko-financijskoj kontroli projekta obnove.
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć prije početka obnove priložena cjelokupna dokumentacija, temeljem odluke o obnovi zatražit će od Fonda za obnovu, odnosno od Središnjeg državnog ureda da provedbe tehničko-financijsku kontrolu projekta, a ukoliko podnositelj zahtjeva nije ishodio tehničko-financijsku kontrolu projekta.
Nakon što Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrdi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu i ovom Programu mjera, te provede tehničko-financijsku kontrolu Ministarstvo donosi rješenje o novčanoj pomoći.
Rješenjem o novčanoj pomoći Ministarstvo nalaže sukladno članku 40. i 40. a Zakona isplatu novčane pomoći za obnovu zgrade prije početka obnove.
Navedena sredstva mogu se koristiti pod uvjetom da vlasnici/suvlasnici oštećenih zgrada nisu koristili druge izvore sredstava za financiranje troškova sukladno Zakonu, osim novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu. Isplatom novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade prije početka obnove utvrđuje se da su vlasnici/suvlasnici stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade koja prema posebnom propisu ima upravitelja u cijelosti ostvarili svoja prava temeljem Zakona.
8.3.8.2. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade tijekom obnove
Ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade tijekom obnove, novčana pomoć isplaćuje se nakon provedene tehničko-financijske kontrole projekta obnove i temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama.
Nadalje, člankom 36. stavkom 2. Zakona propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće isplaćuje se nakon završene obnove odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Stavkom 3. istoga članka propisno je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja isplaćuje se nakon završene obnove odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Podnositelj zahtjeva može uz zahtjev dostaviti elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, te projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, odnosno može zatražiti da se isti izrade od strane Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda. Ukoliko podnositelj zahtjeva dostavi elaborat i projekt, ostvaruje sukladno točki 11. Programa mjera pravo na financiranje opravdanih troškova izrade elaborata i projekta, a sve ovisno o utvrđenoj razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć tijekom obnove priložena cjelokupna dokumentacije, odlukom o obnovi zatražit će od Fonda za obnovu, odnosno od Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje provedbu tehničko-financijske kontrole projekta, ukoliko istu podnositelj zahtjeva nije ishodio.
Nakon suglasnosti provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta obnove, Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured će putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrditi jesu li ishođeni posebni uvjeti od nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je zgrada kulturno dobro, jesu li radovi konstrukcijske obnove zgrade izvedeni od ovlaštenog izvođača radova u skladu s projektom obnove konstrukcije zgrade izrađenim od ovlaštene osobe, te će utvrditi opravdani trošak za radove izvedene na popravku konstrukcije zgrade. Nadalje, nakon što Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrdi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu i ovom Programu, podnositelj zahtjeva sklopit će sa Fondom za obnovu, odnosno sa Središnjim državnim uredom ugovor o sufinanciranju opravdanih troškova popravka konstrukcije do maksimalnog iznosa procijenjene vrijednosti troškova konstrukcijske obnove sukladno točki 11. ovoga Programa ovisno o utvrđenoj razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.
Ugovorom o sufinanciraju utvrđuju se prava i obveze, te rokovi isplate novčane pomoći za opravdane troškove za konstrukcijsku obnovu zgrade temeljem računa ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama.
Nakon provedene obnove sukladno članku 40. i 40. a Zakona, Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured dužni su putem sustava eObnove ili pisanim putem dostavit Ministarstvu ukupni iznos isplaćene novčane pomoći za popravak konstrukcije tijekom obnove.
Rješenje o obnovi donosi Ministarstvo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera ako se provodila isplata novčane pomoći tijekom obnove. Ovo rješenje ima deklaratoran karakter.
8.3.8.3. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade nakon dovršene obnove
Temeljem članka 36. stavka 1. Zakona, a ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade nakon dovršene obnove, novčana pomoć se isplaćuje se temeljem rješenja o novčanoj pomoći.
Stavkom 2. istoga članka propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće isplaćuje se nakon završene obnove odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Stavkom 3. istoga članka propisno je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja isplaćuje se nakon završene obnove odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć nakon dovršene obnove priložena cjelokupna dokumentacija, temeljem odluke o obnovi zatražit će od Fonda za obnovu, odnosno od Središnjeg državnog ureda provedbu tehničko-financijske kontrole projekta, ukoliko podnositelj zahtjeva nije ishodio istu.
Podnositelj zahtjeva može uz zahtjev dostaviti elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, odnosno može zatražiti da se isti izradi od strane Fonda za obnovu, odnosno Središnjeg državnog ureda. Ukoliko podnositelj zahtjeva dostavi elaborat i projekt ostvaruje sukladno točki 11. Programa pravo na financiranje opravdanih troškova izrade elaborata i projekta, a sve ovisno o utvrđenoj razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.
Nakon suglasnosti provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta obnove, Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured će putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrditi jesu li ishođeni posebni uvjeti od nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je zgrada kulturno dobro ili se nalazi u povijenoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnim cjelinama na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, jesu li radovi konstrukcijske obnove zgrade izvedeni od ovlaštenog izvođača radova u skladu s projektom obnove konstrukcije zgrade izrađenim od ovlaštene osobe, te će utvrditi opravdani trošak za radove izvedene na popravku konstrukcije zgrade. Nadalje, nakon što Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrde najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova obnove konstrukcije zgrade na koju vlasnik/suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu i ovom Programu, te nakon što utvrdi opravdane troškove za radove izvedene na konstrukcijskoj obnovi zgrade, Ministarstvo će na temelju dostavljene dokumentacije donijeti rješenje o novčanoj pomoći kojim će naložiti sukladno članku 40. i 40. a Zakona isplatu novčane pomoći za obnovu zgrade nakon dovršene obnove.
8.3.8.4. Novčana pomoć za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade
Sukladno članku 16. stavku 5. Zakona vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća kada sami obnavljaju oštećenu zgradu mogu u okviru konstrukcijske obnove izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije postojeće zgrade.
Vlasnici/suvlasnici koji sukladno članku 16. stavku 5. Zakona planiraju ishoditi građevinsku dozvolu i zatražiti novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije obvezni su podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade.
Iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije u okviru rekonstrukcije postojeće zgrade ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći do maksimalnog iznosa razine 2 sukladno točki 11. Programa, a ovisno o utvrđenoj razini obnove i stupnju oštećenja sukladno tehničko-financijskoj kontroli elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije zgrade.
Ministarstvo nakon što utvrdit da je uz zahtjev za novčanu pomoć za rekonstrukciju zgrade priložena cjelokupna dokumentacije, temeljem odluke o obnovi zatražit će od Fonda za obnovu, odnosno od Središnjeg državnog ureda provedbu tehničko-financijske kontrole elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije.
Nakon suglasnosti provoditelja tehničko-financijske kontrole elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, vlasnici/suvlasnici dužni su ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu sukladno Zakonu o gradnji, te nakon što provedu rekonstrukciju postojeće zgrade i ishode pravomoćnu uporabnu dozvolu sukladno Zakonu o gradnji, ostvaruju pravo na troškove popravka konstrukcije zgrade najviše do razine 2 sukladno točki 11. Programa, a sve ovisno o procijeni uporabljivosti zgrade sukladno elaboratu ocijene postojećeg stanja građevinske konstrukcije na koji je ishođena pozitivna suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole.
8.3.9. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, u skladu sa člankom 27. do 29. Zakona, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće uklonjene na temelju Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema Zakonu.
Iznos novčane pomoći, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće nakon završene gradnje odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima određuje Ministarstvo rješenjem u skladu s Programom.
Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju Zakona, te je vlasnik/suvlasnik obvezan sukladno propisima kojima se uređuje područje gradnje ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, te nakon dovršene gradnje za tu građevinu ishoditi pravomoćnu uporabnu dozvolu.
Iznimno od članka 37. stavka 3. Zakona o obnovi, a pod uvjetom ispunjena ostalih zakonskih uvjeta, ako vlasnici/suvlasnici uklonjene obiteljske kuće grade zamjensku obiteljsku kuću na temelju tipskog projekta Fonda za obnovu ili Središnjeg državnog ureda, smatra se da se obiteljska kuća gradi na temelju Zakona o obnovi. Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla. Tako izgrađena zamjenska obiteljska kuća može se početi koristiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača radova o izvedenim radovima i uvjetima održavanja, te se tako izgrađena građevina smatra postojeća građevina.
8.3.9.1. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje tijekom gradnje
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje tijekom gradnje priložena cjelokupna dokumentacija te da su ispunjeni uvjeti iz članka 27. Zakona, te nakon što utvrdi da je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola s glavnim projektom odnosno tipski projekt, odlukom o obnovi zatražit će od Fonda za obnovu, odnosno od Središnjeg državnog ureda da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva, odnosno operativnog koordinatora utvrdi izvodi li radove ovlašteni izvođač u skladu sa građevinskom dozvolom odnosno tipskim projektom, te će procijeniti najveću vrijednost usluga i radova obiteljske kuće na koju vlasnik ima pravo temeljem članka 29. Zakona i točke 11. Programa. Sukladno članku 29. Zakona, a vezano za članak 37. stavka 2. Zakona utvrđuje se procijenjena građevinska vrijednost kuće na koju vlasnik ima pravo, te je građevinska vrijednost po m2 GBP određena točkom 11. Programa.
Nakon što Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrdi najveću vrijednost novčane pomoći na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu i ovom Programu, podnositelj zahtjeva sklapa sa Fondom za obnovu, odnosno sa Središnjem državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o sufinanciranju opravdanih troškova novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće do maksimalnog iznosa procijenjene vrijednosti usluge i radova obiteljske kuće na koju vlasnik ima pravo sukladno točki 11. ovoga Programa.
Ugovorom o sufinanciraju utvrđuju se prava i obveze, te rokovi isplate novčane pomoći za opravdane troškove novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće temeljem računa ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim situacijama.
Nakon izgradnje zamjenske kuće Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured dužni su putem sustava eObnove ili pisanim putem dostaviti Ministarstvu ukupni iznos isplaćene novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće.
Rješenje o novčanoj pomoći umjesto izgradnje zamjenske kuće donosi Ministarstvo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera.
8.3.9.2. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje nakon dovršene gradnje
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje nakon dovršene gradnje priložena cjelokupna dokumentacije, te nakon što utvrdi da je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola s glavnim projektom, pravomoćna uporabna dozvola odnosno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača radova o izvedenim radovima i uvjetima održavanja ukoliko je izgrađena zamjenska obiteljska kuća temeljem tipskog projekta i ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima, odlukom o obnovi zatražit će od Fonda za obnovu, odnosno od Središnjeg državnog ureda da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi opravdani trošak gradnje zamjenske obiteljske kuće, ispravnost računa i najveću procijenjenu vrijednost usluge i radova obiteljske kuće na kakvu vlasnik ima pravo temeljem članka 29. Zakona po m2 GBP određenu točkom 11. Programa.
Nakon što Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrdi najveću građevinsku vrijednost sukladno točki 11. Programa na koju vlasnik/suvlasnik ima pravo temeljem članka 29. Zakona, Ministarstvo će na temelju dostavljene dokumentacije donijeti rješenje o novčanoj pomoći kojim će naložiti sukladno članku 40. i 40. a Zakona isplatu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće.
8.3.10. Novčana pomoć za troškove izrade projekta
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zahtjev za novčanu pomoć za troškove projekta) priložena cjelokupna dokumentacija, te nakon što se utvrdi da je temeljem odluke o obnovi, odnosno temeljem rješenja o obnovi provedena obnova zgrade, odlukom o obnovi naložit će se Fondu za obnovu, odnosno Središnjem državnom uredu da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi opravdani trošak izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade ili projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade sukladno točki 11. ovoga Programa.
Nadalje, nakon što Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured utvrdi opravdane troškove, a koji ne mogu biti veći od vrijednost projekta obnove na koju podnositelj zahtjeva ostvaruje temeljem točke 11. ovoga Programa, Ministarstvo donosi rješenje o novčanoj pomoći.
Rješenjem o novčanoj pomoći Ministarstvo nalaže sukladno članku 40. i 40. a Zakona isplatu novčane pomoći za obnovu zgrade prije početka obnove.
8.4. PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA PROVEDBU ORGANIZIRANE OBNOVE NEKONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA ZGRADE (ZELENA OZNAKA, U1 ili U2)
Fond za obnovu i Središnji državni ured temeljem odredbe članka 40. i 40.a Zakona ovlašteni su pripremati, organizirati i provoditi popravka nekonstrukcijskih elemenata na višestambenim, stambeno-poslovnim, poslovnim zgradama i obiteljskim kućama prijavom na Javni poziv koji se objavljuje na web stranicama Fonda za obnovu ili Središnjeg državnog ureda. U javnom pozivu navode se uvjeti za podnošenje zahtjeva za provedu organizirane obnove za nekonstrukcijske elemente zgrade, prilozi koji se moraju uz zahtjev predat i rok predaje zahtjeva. Redoslijed i prioritete temeljem članka 40. i 40. a Zakona utvrđuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
8.4.1. Smjernice za provedbu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade
Organizirana obnova nekonstrukcijskih elemenata uključuje izvođenje građevinskih i građevinsko-obrtničkih radova (ako je primjenjivo), i to:
– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba oštećenih:
• dimnjaka (predviđeni radovi sanacije dimnjaka oštećenih potresom obuhvaćaju i postavljanje dimovodnih cijevi u postojeće dimnjake ukoliko se pri sanaciji dimnjaka oštećenih potresom bude provodila zamjena atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim zbog zahtjeva propisanih drugom zakonskom regulativom)
• krovnih vijenaca i parapeta
• balkonskih ogradnih zidova
– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba dijelova zabatnih zidova na tavanu / u potkrovlju
– popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika)
– zamjena dijelova pokrova (crijepa, sljemenjaka)
– popravak ili zamjena dijelova:
• krovne limarije
• krovnih prodora
• popravak krovne izolacije
– popravak dizala (izvođenje strojarskih radova u smislu sanacije oštećenja uzrokovanih potresom na temelju mišljenja ovlaštenog servisera (ne uključuje rekonstrukciju dotrajalog dizala i okna).
– popravak stubišta (radovi sanacije nekonstrukcijskih oštećenja stubišnih krakova i podesta uključuju skidanje i odvoz ispucale žbuke po dijelovima zidova stubišta (lokalno) i dijelova podgleda stubišnih krakova, za koje se ocijeni da predstavljaju potencijalnu opasnost za korisnike. Površine sa kojih je uklonjena oštećena žbuka, dovršavaju se ponovnim žbukanjem i gletanjem).
Troškovi dimnjačarskog nalaza i atestne dokumentacije (potrebne za izradu završnog izvješća nadzornog inženjera za strojarske radove koje se izrađuje nakon dovršenih radova, pozitivnog nalaza područnog dimnjačara ili ovlaštenog inženjera strojarstva, puštanja u pogon instaliranih aparata po ovlaštenom serviseru, te ispitanoj instalaciji po distributeru) predstavljaju prihvatljiv trošak u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade.
8.5. ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA
Zahtjev za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene zgrade, uklanjanje potresom uništene zgrade, gradnju zamjenske obiteljske kuće umjesto potresom uništene obiteljske kuće, novčanu pomoć za nekonstrukcijsku potresom oštećene zgrade, novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene zgrade, novčanu pomoć umjesto gradnje obiteljske kuće, novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade oštećene u potresu podnosi se do dana:
• 31. prosinca 2023. za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće zgrade
• 31. prosinca 2023. za novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade ili projekta obnove za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće zgrade, a koja se isplata može izvršiti nakon dostave završnog izvješća nadzornog inženjera
• 31. prosinca 2023. za uklanjanje potresom uništene višestambene, stambeno-poslovne, poslovne zgrade i obiteljske kuće
• 31. prosinca 2023. za gradnju zamjenske obiteljske kuće
• 31. prosinca 2023. za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
• 31. prosinca 2023. za konstrukcijsku obnovu zgrade
• 31. prosinca 2023. za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade
• 31. prosinca 2023. za cjelovitu obnovu zgrade.
8.6. STAMBENO ZBRINJAVANJE
Temeljem odredbi članka 45. 46. i 46.a Zakona, Ministarstvo odlučuje o zahtjevu kojim se traži stambeno zbrinjavanje darovanjem vlasništva stana odgovarajuće veličine uz obvezu davanja darovanja vlasništva zemljišta na kojem se nalazi uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.
U svrhu stambenog zbrinjavanja na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, Republika Hrvatska će pod uvjetima iz članka 46.a Zakona dati u najam stan odgovarajuće veličine na području tih županija do završetka obnove.
Predmetni zahtjevi podnosi se Ministarstvu koje utvrđuje da osoba ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje na opisan način u skladu sa Zakonu. Ako Ministarstvo utvrdi osnovanost zahtjeva kojim se traži stambeno zbrinjavanje darovanjem stana odgovarajuće veličine temeljem Zakona, može naložiti Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (dalje: APN), odnosno drugim tijelima te pravnim osobama koje upravljaju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske sukladno posebnim propisima, da u ime Republike Hrvatske s vlasnikom stana koji se nalazio u uklonjenoj višestambenoj, stambeno-poslovnoj zgradi odnosno obiteljskoj kući, sklopi ugovor o darovanju kojim će Republika Hrvatska na njega prenijeti pravo vlasništva stana odgovarajuće veličine uz uvjet da osoba daruje u vlasništvo Republike Hrvatske zemljište na kojem se nalazila uklonjena zgrada, a sve sukladno uvjetima iz Zakona.
Nadalje, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 46.a Zakona, sa vlasnikom stana, odnosno zaštićenim najmoprimcem sklapa se ugovor o najmu stana odgovarajuće veličine do završetka obnove temeljem Zakona. Sklapanjem ugovora o darovanju, odnosno o najmu stana smatra se da je podnositelj zahtjeva u cijelosti ostvario svoja prava za stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom temeljem Zakona, te se obvezuje APN, odnosno drugo tijelo o sklopljenom ugovoru obavijestiti ovo Ministarstvo.
APN, odnosno druga tijela od kojih Ministarstvo po osnovanom zahtjevu zatraži provedbu stambenog zbrinjavanja poduzet će u okviru svojih poslova uređenih posebnim propisima potrebne radnje u svrhu sklapanja ugovora.
Ako uvjeti za stambeno zbrinjavanje darovanjem stana, odnosno najmom stana nisu ispunjeni, Ministarstvo će o zahtjevu odlučiti sukladno pravilima općeg upravnog postupka.
9. DRUGI POTREBNI ELEMENTI
9.1. SMJERNICE ZA POPRAVAK NEKONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA
Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade oštećene u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. koja je oštećena na način da su oštećeni nekonstrukcijski elementi zgrade a nisu oštećeni konstrukcijski elementi zgrade, izvode radove popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade prema Zakonu i Tehničkom propisu, čime je smanjena i pojednostavljena dokumentacija potrebna za obnovu te smanjeni troškovi i skraćeno vrijeme njihove izrade. Vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene zgrade, mora dokazati da je zgrada oštećena od potresa, kako bi nekonstrukcijske elemente mogao popraviti na način propisan Tehničkim propisom, a kojim su propisom dana smanjenja i pojednostavljenja dokumentacije potrebne za obnovu zgrade oštećene potresom pa tako i dokumentacije potrebne za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade.
Radovi popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrada oštećenih u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. izvode se na sljedećim zgradama:
1. zgrade javne namjene
2. višestambene zgrade
3. stambeno-poslovne zgrade
4. poslovne zgrade
5. obiteljske kuće.
Popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećene u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., koji se izvode prema Zakonu i Tehničkom propisu uključuje izvođenje građevinskih i građevinsko-obrtničkih radova (ako je primjenjivo), za sve zgrade, i to:
– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba oštećenih
• dimnjaka
• krovnih vijenaca i parapeta
• balkonskih ogradnih zidova
– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba dijelova zabatnih zidova na tavanu / u potkrovlju
– djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje mase
– popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika)
– zamjena dijelova pokrova (crijepa, sljemenjaka)
– popravak pukotina u nekonstrukcijim elementima
– popravak ili zamjena dijelova
• krovne limarije
• krovnih prodora
• popravak krovne izolacije i sl.
• kada su u prostorima u kojima se izvode radovi nekonstrukcijske obnove zaštićeni predmeti pokretne kulturne baštine i/ili zaštićena pokretna kulturna dobra, iste je potrebno privremeno izmjestiti u drugi odgovarajući prostor ili ako opseg radova to dopušta, zaštiti in situ od mehaničkih oštećenja i građevinske prašine drvenim oplatama, folijama ili kartonima
– ostale slične mjere.
Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade oštećene u potresu ostvaruje, prema članku 35. Zakona, pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao odnosno koje ima za:
– nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi,
– popravak ili zamjenu dimnjaka,
– popravak ili zamjenu zabatnog zida
– popravak stubišta
– popravak dizala.
Slijedom navedenog vlasnik odnosno suvlasnici zgrade na kojoj su nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni u potresu ima pravo na novčanu pomoć za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade, i to:
– popravak ili zamjenu dimnjaka, a ne radi se o dimnjaku za zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim uređajem
– popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu dijelova zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju
– zamjenu dijelova pokrova (crijepa i sljemenjaka)
– popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika)
– popravak ili zamjenu dijelova krovne limarije, krovnih prodora, popravak krovne izolacije
9. za pokrov od azbestno-cementnih ploča koji je stradao u potresu opravdana je zamjena cijelog pokrova bez obzira na postotak oštećenja.
Za ostale radove popravka nekonstrukcijskih elementa zgrade oštećene u potresu vlasnik odnosno suvlasnici oštećenih zgrada ne ostvaruje pravo na novčanu pomoć, ali ima pravo na smanjenu i pojednostavljenu dokumentaciju potrebnu za obnovu čime su smanjeni troškovi i skraćeno vrijeme njihove izrade, ali samo u slučaju ako dokaže da se radi o oštećenju nekonstrukcijskih elemenata zgrade nastalih od potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
Za zgradu kojoj su nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni od potresa dokazuje se uvidom u bazu preliminarnih pregleda zgrada oštećenih u potresu kojima je zgradi dodijeljena oznaka kategorije uporabljivosti uporabljivo s preporukom, privremeno neuporabljivo ili neuporabljivo, te iznimno uporabljivo bez ograničenja ako se dokaže da su oštećenja nekonstrukcijskih elemenata zgrade otklonjena odnosno uklonjena prije obavljanja preliminarnog pregleda zgrade. U postupku donošenja odluke o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće zgrade, a za koje je preliminarnim pregledom dodijeljena jedna od kategorija oštećenja, Ministarstvo može od Fonda za obnovu zatražiti, odnosno Središnjeg državnog ureda da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi je li su zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala oštećenja dijelova zgrade za propisane kategorije radova.
U slučaju da preliminarni pregled zgrade nije obavljen, te u slučaju da je zgradi dodijeljena oznaka uporabljivosti U1, vlasnik odnosno suvlasnici oštećene zgrade može dokazivati oštećenje nekonstrukcijskih elemenata zgrade od potresa sljedećom dokumentacijom:
1. zapisnik o očevidu oštećene zgrade ovjeren od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su na zgradi oštećeni nekonstrukcijski elementi zgrade od potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. s navedenim nekonstrukcijskim elementima zgrade koji su oštećeni od potresa ili
2. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su na zgradi oštećeni nekonstrukcijski elementi zgrade od potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. s navedenim nekonstrukcijskim elementima zgrade koji su oštećeni od potresa i
3. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i njezinih nekonstrukcijskih elemenata, koja je obvezni dodatni dokaz uz neki od naprijed navedenih dokaza.
Za izvođenje radova na popravku nekonstrukcijskih elemenata zgrade nije potrebno pribaviti građevinski projekt, odnosno projekt građevinske konstrukcije, već je za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade potrebno privabiti elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađen od ovlaštene osobe, kako je to propisano Tehničkim propisom (»Narodne novine«, broj: 17/17 i 75/20). Izrađivač elaborata popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade mora izraditi takvo tehničko rješenje kojim se nekonstrukcijske elemente zgrade dovodi do razine lokalne nosivosti i stabilnosti i to popravkom oštećenog nekonstrukcijskog elementa. U elaboratu je potrebno predvidjeti uklanjanje, a po potrebi i proračunati uklanjanje onih nekonstrukcijskih elemenata zgrade koji predstavljaju neposrednu opasnost. Također je potrebno predvidjeti osiguranje zgrade od daljnje degradacije od prirodnih utjecaja (kiša, snijeg, vjetar).
Postupak provedbe popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećenih u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. provodi se na način kako slijedi:
1. vlasnik odnosno suvlasnici zgrade ugovara s ovlaštenim projektantom građevinske struke izradu elaborata popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade
2. ako je zgrada kulturno dobro ili se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba ili kulturno-povijesnim cjelinama na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije projektant se pri izradi elaborata mora pridržavati konzervatorskih smjernica iz ovoga Programa
3. elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade obvezno sadrži:
– tehnički opis
– nacrte
– proračune
– detalje tehničkih rješenja
– troškovnik
– fotografije
te drugo što projektant ocijeni potrebnim
4. ako projektant tijekom izrade elaborata utvrdi oštećenja na konstrukcijskim dijelovima zgrade nastala od potresa o tome obavještava vlasnika odnosno suvlasnike koji je obvezan podnijeti zahtjev za obnovu zgrade zbog konstrukcijskih oštećenja zgrade ili sam provesti obnovu zgrade zbog konstrukcijskih oštećenja na Zakonom propisani način
5. ako projektant tijekom izrade elaborata utvrdi oštećenja na konstrukcijskim dijelovima zgrade koja nisu nastala od potresa (npr. dotrajala međukatna drvena konstrukcija ili drvena krovna konstrukcija) vlasnik je obvezan provesti održavanje (redovno ili izvanredno), te po potrebi izvesti rekonstrukciju tih konstrukcijskih dijelova zgrade, a na temelju Zakona i Tehničkog propisa
6. nakon izrađenog elaborata vlasnik odnosno suvlasnici zaključuju ugovor s ovlaštenim izvođačem radova za izvođenje radova na popravku nekonstrukcijskih elemenata zgrade i ugovor s ovlaštenim nadzornim inženjerom građevinske struke za provedbu stručnog nadzora nad izvođenjem tih radova
6.1. Iznimno, na području na kojem je proglašena katastrofa, vlasnik obiteljske kuće može sam organizirati i izvesti radove popravaka nekonstrukcijskih elemenata (samoobnova), u kojem slučaju ostvaruje pravo na naknadu troškova ugrađenog građevnog materijala, u skladu s elaboratom izrađenim po Središnjem državnom uredu ili po za to ovlaštenoj osobi i pravilima struke. Usklađenost izvođenja radova u skladu s elaboratom i pravilima struke potvrđuje nadzorni inženjer angažiran po Središnjem državnom uredu pregledom izvedenih radova i svojim završnim izvješćem o izvedbi radova*.
6.1.1. Ukoliko je radove iz točke 4.1. izveo ovlašteni izvođač radova, vlasnik ostvaruje pravo i na novčanu pomoć za opravdani trošak tih radova.
6.1.2. Vlasnik koji je sam izveo radove na popravku oštećenih dimnjaka može ostvariti pravo na novčanu pomoć za ugrađeni građevni materijal i pregled dimnjačara pod uvjetom da je radove izveo u skladu s pravilima struke što potvrđuje atestom dimnjačara, ispravnim računima kupljenog i ugrađenog građevnog materijala, te završnim izvješćem nadzornog inženjera*.
7. radovi se izvode u skladu s elaboratom, propisima kojima je uređena gradnja te pravilima struke. Usklađenost izvođenja radova s elaboratom, propisima i pravilima struke potvrđuje nadzorni inženjer ovjeravanjem građevinskog dnevnika, te po završetku radova izvješćem o izvedenim radovima. Izvješće o izvedenim radovima nadzorni inženjer dostavlja vlasniku odnosno suvlasnicima zgrade
8. izvješće nadzornog inženjera vlasnik odnosno suvlasnici ne upisuju u zemljišnu knjigu, jer se ne radi o radovima na konstrukcijskim dijelovima zgrade niti se istima utječe na lokacijske uvjete
9. tehnička dokumentacija (elaborat i izvješće nadzornog inženjera) vlasnik je obvezan trajno čuvati te dostaviti nadležnom tijelu graditeljstva radi evidencije o izvedenim radovima na popravku nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećenih tijekom potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
*ako je primjenjivo
9.2. KONSTRUKCIJSKA OBNOVA ZGRADE
Konstrukcijska obnova zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom, sukladno članku 17. Zakona.
Pod cjelovitom obnovom konstrukcije, smatra se da se svi konstrukcijski elementi trebaju detaljno pregledati i ovisno o zatečenom stanju, tipu zgrade i propisanoj razini prema Tehničkom propisu, obnoviti.
U slučaju kada su u prostorima u kojima se izvode radovi nekonstrukcijske obnove zaštićeni predmeti pokretne kulturne baštine i/ili zaštićena pokretna kulturna dobra, iste je potrebno privremeno izmjestiti u drugi odgovarajući prostor ili ako opseg radova to dopušta, zaštiti in situ od mehaničkih oštećenja i građevinske prašine drvenim oplatama, folijama ili kartonima.
Radovi koje obnova konstrukcije zgrade može obuhvaćati su:
1. Pripremni radovi – priprema zgrade za izvođenje radova obnove konstrukcije zgrade
2. Demontaže i uklanjanje – uklanjanje slojeva konstrukcija (npr. žbuke, podne obloge, slojevi međukatnih i krovnih konstrukcija i dr.), uklanjanje instalacija i opreme i drugih oštećenih dijelova zgrade ili dijelova koje je potrebno ukloniti radi izvođenja radova obnove, skupljanje šute, utovar i odvoz na deponij građevnog otpada uz razvrstavanje radi ponovne uporabe ili mogućnost reciklaže materijala i dijelova nakon uklanjanja
3. Zemljani radovi – radnje (predradnje, uklanjanja i rušenja, iskopi, nasipanje i razastiranja i potrebni transporti) potrebne u slučaju potrebe zahvata na temeljima zgrade i na ukopanim dijelovima zgrade
4. Radovi na obnovi konstrukcije zgrade (betonski i armirano betonski radovi, čelične konstrukcije i elementi, armirački radovi, tesarski radovi, zidarski radovi) provode se prema sljedećim razinama obnove:
4.1. Razina 2 – sa sljedećim zahvatima:
– popravak većih pukotina u nosivim zidovima
– obuhvatniji popravak krovišta
– popravak stubišta
– popravak i povezivanje zidova
– popravak međukatnih konstrukcija (greda, ležajeva, spojeva i sl.) i sidrenje u zidove
– mjere stabilizacije nepridržanih zidova
– izmjena dimnjaka vezano uz zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim.
Navedeni zahvati uključuju izvođenje sljedećih građevinskih radova:
– lokalno povezivanje nosivih zidova
– izvedba armirane žbuke na pojedinim zidovima
– ugradnja sidara za mjestimično povezivanje međukatnih konstrukcija i nosivih zidova te pregradnih s nosivim zidovima
– pojačanje međukatnih grednika i daščane oplate s ciljem postizanja djelomično krute dijafragme te prihvaćanje iste za obodne zidove
– lokalno unošenje prednapona
– lokalno ojačanje zidova FRP-om, mrežama od staklenih vlakana i sl.
– lokalno prezidavanje nosivih zidova, djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje specifične težine
– izvedba horizontalnih AB serklaža na krovnim parapetima, konzolnim zidovima i zabatnim zidovima
– lokalno dodavanje novih nosivih elemenata ako se utvrdi značajan nedostatak zidova u jednom smjeru
– za zgrade za koje je dopuštena iznimka, ostali radovi kojima se doprinosi povećanju potresne otpornosti građevinske konstrukcije, ali se bitno ne povećava krutost i masa izvorne konstrukcije
– ostale mjere sličnog opsega prema preporuci projektanta.
4.2. Razina 3 – sa sljedećim zahvatima:
– pojačanja nosivih zidova (injektiranje, fugiranje, prezidavanje, FRP, mreže od staklenih vlakana usidrenih GFRP sidrima, torkretiranje)
– pojačanje ili izvedba novih međukatnih konstrukcija i krovišta s propisanim sidrenjem u zidove
– popravak i/ili izvedba novih stubišnih krakova i podesta
– izvedba novih (dodatnih) ukrutnih nosivih zidova (na mjestu pregradnih ili na novim pozicijama)
– pojačanje temelja
– izvedba novih vertikalnih i horizontalnih serklaža (treba izbjegavati potpuno usijecanje u nosivu strukturu zida)
– ostali zahvati kojima se pojačava potresom oštećena građevinska konstrukcija, a potrebni su da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20% u 50 godina (povratni period 225 god.) za granično stanje znatnog oštećenja.
Provedba navedenih zahvata uključuje izvođenje sljedećih građevinskih radova (ako je primjenjivo):
– iz Razine 1 i/ili 2, u mjeri i obuhvatu primjerenom pojačanju potresom oštećene građevinske konstrukcije da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20% u 50 godina (povratni period 225 god.) za granično stanje znatnog oštećenja
– ostalih radova potrebnih za provedbu građevinskih zahvata predviđenih Razinom 3.
4.3. Razina 4 – sa sljedećim zahvatima (ako je primjenjivo):
– iz Razine 1, 2 i 3, u mjeri i obuhvatu primjerenom da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 10% u 50 godina (povratni period 475 god.)
– ostalih radova potrebnih za obnovu konstrukcije zgrade.
5. Građevinski radovi uz instalacije (npr. osiguranje prodora za instalacije u novim dijelovima konstrukcija, ugradnja bužira ili dijelova drugih instalacija u nove AB konstrukcije).
6. Završni zidarski radovi (npr. žbukanja i dr.)
7. Izolaterski radovi na razinu prije potresa (npr. izolacija temelja i krovova, toplinske izolacije temelja, zidova, podova i krovova)
8. Krovopokrivački radovi
9. Limarski radovi
10. Podne podloge (prema »konstrukcija II faza, Standardna kalkulacija IGH-a, dio radova »37«)
11. Elektroinstalaterski radovi
12. Instalacije vodovoda i kanalizacije
13. Instalacije grijanja i klimatizacija
14. Plinske instalacije.
Radovi iz točaka 5. do 14. izvode se isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije, a isključivo na elementima koji su tijekom obavezne konstruktivne obnove nužno oštećeni.
Radovi iz točaka 11., 12. i 13. izvode se isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije do pune funkcionalnosti pojedinog sustava.
Radovi obnove konstrukcije zgrada završavaju izvođenjem potrebnih završnih zidarskih radova, što uključuje izradu grube i fine žbuke unutarnjih zidova i stropova te izradu podloge za polaganje podne obloge (izravnavajući sloj estriha), isključivo na građevinskim elementima koji su oštećeni u potresu.
9.3. SMJERNICE ZA GRADNJU ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA
U slučaju kad je obiteljska kuća nakon procjene označena za uklanjanje izgradit će se zamjenska obiteljska kuća.
Na području na kojem je proglašena katastrofa izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća provodit će se primjenom izgradnje klasične zidane gradnje, suhe montažne gradnje i drvene montažne gradnje.
Uklanjanje i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća provodi Središnji državni ured temeljem odluke Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi od 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe, te 85,0 m2 za pet i više osoba. Dopušteno je odstupanje za +/ – 3% ukupne korisne tlocrtne površine u odnosu na propisane veličine nove obiteljske kuće. Za potrebe provođenja postupaka javne nabave građevinska (bruto) površina zamjenske kuće izračunava se množenjem korisne tlocrtne površine zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće s faktorom 1,2.
Zamjenska obiteljska kuća od 55,0 m2
Zamjenska obiteljska kuća od 55,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.
Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:
– ulazni prostor
– dnevnu sobu
– stambenu kuhinju i blagovaonicu
– spavaću sobu
– spremište – izbu
– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom
– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.
Zamjenska obiteljska kuća od 70,0 m2
Zamjenska obiteljska kuća od 70,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.
Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:
– ulazni prostor
– dnevnu sobu
– stambenu kuhinju i blagovaonicu
– spavaću sobu
– spavaću sobu
– spremište – izbu
– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom
– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.
Zamjenska obiteljska kuća od 85,0 m2
Zamjenska obiteljska kuća od 85,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.
Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:
– ulazni prostor
– dnevnu sobu
– stambenu kuhinju i blagovaonicu
– spavaću sobu
– spavaću sobu
– spavaću sobu
– spremište – izbu
– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom
– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.
Ograde balkona, terasa, loggia mora biti najmanje visine 1,00 m, mjereno od završnog poda do gornjeg ruba ograde. Svjetla visina (od završnog poda do završnog stropa) zamjenske obiteljske kuće treba biti 2,60 m.
9.3.1. Smjernice za opremanje zamjenske obiteljske kuće
Projektiranje i izvođenje završnih radova u slučaju građenja zamjenskih obiteljskih kuća mora biti tako da su završni radovi izvedeni prema pravilima struke odnosno sukladno normativima i standardima za tu vrstu radova u građevinarstvu na način da se zadovolji funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta.
Završna podna obloga u suhim prostorijama treba biti gotovi dvoslojni parket, a u ulaznom prostoru i u mokrim prostorima keramičke pločice. Keramičke pločice su kvalitete I klase, s tim da je visina obloga u kupaonici i nužniku do visine vrata, dok je u kuhinji visine 1,5 m od kote gotovog poda.
Vanjska stolarija izvodi se kao PVC s roletama ili žaluzinama i ostakljenjem dvostrukim izolirajućim staklom.
Konstrukcija krovišta radi se drvena s pokrovom sukladno prostornom planu.
Električne te instalacije vodovoda i odvodnje obnavljaju se prema pravilima struke za tu vrstu radova.
Za kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).
Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do septičke jame ako je kuća imala septičku jamu.
Vodovodna mrežu izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.
Sanitarije trebaju biti keramičke I klase.
Dimnjake izvesti iz lagane konstrukcije.
9.4. ZGRADA JAVNE NAMJENE
Zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju poslova i djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i tijela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave te rezidencijski objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi.
Člankom 16. stavkom 6. Zakona propisano je da se oštećene zgrade javne namjene obnavljaju cjelovitom obnovom zgrade, a cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.
Člankom 41. stavkom 1. Zakona propisano je da se obnova zgrade javne namjene provodi na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera. Stavkom 2. istoga članka propisano je da odluku o obnovi zgrade javne namjene provodi i financira vlasnik zgrade javne namjene sam i/ili osnivač odnosno pravna osoba ili tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke odnosno izvođača ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje na isti način, ako to odluči vlasnik zgrade, te da se u obnovi zgrade javne namjene na odgovarajući način primjenjuje članak 40. stavak 3. Zakona, osim točke 5. stavka 3. članka 40. Zakona.
Slijedom navedenog za zgradu javne namjene Ministarstvu se ne podnosi zahtjev za obnovu zgrade javne namjene oštećene potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
Odluka o obnovi zgrada javne namjene donosi se prema sljedećem redoslijedu (prioritetima):
– zgrade u kojima se obavljaju poslovi i djelatnosti u području:
• zdravstva
• odgoja
• obrazovanja
• socijalne skrbi
• znanosti
• prosvjete
– zgrade u kojima obavljaju rad tijela državne uprave i druga državna tijela
– zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih objekata u kojima prisustvuje više ljudi
– zgrade u kojima obavljaju rad tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave
– zgrade u kojima se obavljaju poslovi i djelatnosti u području:
• kulture
• sporta
– zgrade u kojima obavljaju rad pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska
– rezidencijski objekti u vlasništvu Republike Hrvatske,
a sve ovisno o tome jesu li osigurana sredstva za financiranje obnove.
Pri provedbi odluke o obnovi zgrade javne namjene vlasnik odnosno osnivač ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje obvezan je:
1. provesti odabir sudionika u gradnji (projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer) na temelju javnog natječaja sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove, Zakonu o javnoj nabavi te Zakonu.
2. obnovu zgrade javne namjene provesti cjelovitom obnovom zgrade koja podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.
3. pratiti provedbu ugovora zaključenih s odabranim sudionicima u gradnji
4. u mrežnu aplikaciju Ministarstva (eObnova) redovito unositi podatke o obnovi
po završetku radova podnijeti zahtjev nadležnom sudu za upis u zemljišnu knjigu završnog izvješća nadzornog inženjera.
9.5. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
Podrobniji sadržaj i tehnički elementi elaborata i projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih i službenih osoba, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata uređen je pravilnikom donesenim na temelju članka 3. stavka 4. Zakona.
Oštećene odnosno uništene zgrade obnavljaju se u skladu s:
• projektom obnove konstrukcije zgrade
• projektom obnove za cjelovitu obnovu zgrade
• projektom za uklanjanje zgrada
• projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće.
Obnova konstrukcije zgrada
Obnova konstrukcije zgrade provodi se sukladno Tehničkom propisu.
Kod postupka obnove prema razinama obnove sukladno Prilogu III navedenog propisa, izrađuje se sljedeća projektna dokumentacija.
Za provedbu obnove konstrukcije zgrade izrađuje se sljedeća projektna dokumentacija:
1. Razina 2 i po potrebi popravak nekonstrukcijskih elemenata – za provedbu popravka konstrukcije izrađuje se:
1.1. Elaborat ocjene postojećeg stanja konstrukcije
1.2. Projekt popravka konstrukcije.
2. Razina 3 i po potrebi popravak nekonstrukcijskih elemenata – za provedbu pojačanja konstrukcije izrađuje se:
2.1. Elaborat ocjene postojećeg stanja konstrukcije
2.2. Projekt pojačanja konstrukcije.
3. Za provedbu razine 4 izrađuje se:
3.1. Elaborat ocjene postojećeg stanja konstrukcije
3.2. Projekt cjelovite obnove konstrukcije.
Cjelovita obnova zgrade
Za cjelovitu obnovu zgrade izrađuje se projekt obnove za cjelovitu obnove zgrade.
Cjelovita obnova zgrade obuhvaća obnovu konstrukcije zgrade sukladno njezinom oštećenju, namjeni i razredu važnosti te projektiranje i izvođenje svih drugih potrebni građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti.
Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ukoliko je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.
Posebne napomene
Projektant je projektnu dokumentaciju obavezan izraditi u skladu s pravilima struke i svim važećim pozitivnim zakonskim odrednicama. Troškovnici moraju biti izrađeni na način da se bez dodatnih izmjena i dopuna mogu priložiti dokumentaciji za nabavu izvođača radova u postupku nabave s opisom i procijenjenom vrijednošću predmeta nabave, pri čemu je posebnu pažnju potrebno obratiti na usklađenost troškovnika s propisima kojim se uređuje javna nabava. Troškovnici različitih vrsta radova moraju biti međusobno usklađeni, izrađeni u istoj formi, za što je odgovoran glavni projektant.
Sukladno članku 17. stavku 2. Zakona, vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu zgrade kada sami provode obnovu, uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije.
Nadalje, ukoliko se unutar projekta, isključivo prema odluci i traženju vlasnika odnosno suvlasnika zgrade daju projektna rješenja koja obuhvaćaju radove koji nisu predviđeni konstrukcijskom obnovom propisanom Programom i Tehničkim propisom, projektant je dužan prilikom izrade troškovnika za izvođenje radova obnove izdvojiti navedene radove u posebnu grupu radova ili u izdvojenom Troškovniku. Također u skladu s člankom 17. stavkom 2. Zakona, plaćanje troškova usluge izrade projektnih rješenja kao i izradu dijela troškovnika radova u grupi koja obuhvaćaju radove koji nisu predviđeni konstrukcijskom obnovom propisanom Programom i Tehničkim propisom te troškove snosi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.
U slučaju kada vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća kada sami obnavljaju oštećenu zgradu mogu u okviru konstrukcijske obnove izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije postojeće zgrade, projektant je dužan prilikom izrade troškovnika za izvođenje radova, izdvojiti radove troškova konstrukcijske obnove i rekonstrukcije zgrade.
9.5.1. Izrada projekta kao elektroničkog zapisa
U pogledu načina izrade projektne dokumentacije kao elektroničkog zapisa i odgovornosti za potpisivanje iste, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (»Narodne novine« broj 118/19 i 65/20).
9.5.2. Uklanjanje zgrada i građenje zamjenske obiteljske kuće
Projekti za uklanjanje zgrada i projekti za građenje zamjenske obiteljske kuće izrađuju se u skladu s pravilnikom donesenim na temelju članka 3. stavka 4. Zakona i prema Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina u dijelu u kojem se propisuje obvezni podrobniji sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih i službenih osoba te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata.
Projekt uklanjanja građevine treba zadovoljiti osnovne odrednice i sadržaj projekta propisanih navedenim Pravilnikom. Na izradu dijelova projekta uklanjanja kojima se razrađuje sadržaj projekta uklanjanja, na odgovarajući se način primjenjuju pravila propisana navedenim Pravilnikom za glavni i izvedbeni projekt.
U projektu za građenje zamjenske obiteljske kuće, a s obzirom na zadaće struka propisane posebnim zakonom, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu (odgovarajući projekti pojedinih struka). Pojedinačna tehnička rješenja odgovarajućih projekata pojedinih struka mogu biti izrađena u jednoj i/ili više mapa. Pojedinačna tehnička rješenja kojima se osigurava usklađenost obiteljske kuće s propisima, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji te kojima se osigurava da građevina ispunjava propisane zahtjeve moraju biti međusobno usklađena i uključena u cjelokupno tehničko rješenje građevine, a ista se obvezno prikazuju kao sastavni dijelovi odgovarajućih projekata pojedinih struka. Svi odgovarajući projekti pojedinih struka koji čine projekt obiteljske kuće moraju biti međusobno usklađeni i tako usklađeni moraju prikazivati cjelovitu građevinu u tehničko-tehnološkom i funkcionalnom smislu.
10. PRIVREMENO SKLADIŠTENJE MATERIJALA OD UKLANJANJA I/ILI GRAĐEVNOG OTPADA
Lokacija nekretnine za privremeno skladištenje materijala od uklanjanja i/ili građevnog otpada:
– određuje se odlukom koju donosi županija i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb
– može biti u vlasništvu županije, jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, u vlasništvu Republike Hrvatske u kojem slučaju je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva odnosno tijela kod kojeg je predmetna nekretnina na upravljanju ili u vlasništvu fizičke ili pravne osobe u kojem slučaju županija i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sklapa ugovor s vlasnikom o korištenju nekretnine.
Postupanje s materijalom od uklanjanja i građevnim otpadom
Materijal od uklanjanja:
– koji ima uporabnu vrijednost ne smatra se otpadom
– sakuplja se, razvrstava i priprema za uporabu na gradilištu ili na nekretnini koja je odlukom određena u svrhu privremenog skladištenja
– koji se može uporabiti na području pogođenom nepogodom daje se na raspolaganje županiji i/ili jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu za potrebe korištenja u sanaciji štete ili u obnovi ili u drugu svrhu.
Građevni otpad
– građani i tvrtke koje sudjeluju u raščišćavanju područja pogođenog nepogodom dužni su iz građevnog otpada izdvojiti otpad koji sadrži azbest te opasni od neopasnog građevnog otpada i s tako razdvojenim otpadom gospodariti sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom
– za sakupljeni i obrađeni građevni otpad potrebno je voditi evidenciju sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.
Način rada na reciklažnom dvorištu i privremenom skladištu
– reciklažnim dvorištem i privremenim skladištem upravlja davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
– osposobljeni djelatnik na reciklažnom dvorištu i privremenom skladištu vodi evidencije o:
• zaprimljenim vrstama i količinama otpada sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom putem e-ONTO obrasca. Prilikom predavanja otpada ovlaštenim osobama ispunjava Prateći list i drugu evidenciju prema potrebi
• zaprimljenim vrstama i količinama materijala od uklanjanja koji su dopremljeni na privremeno skladište i pripremljeni za uporabu, te o tome davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada izvještava Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu na posebnom obrascu.
– pristup reciklažnom dvorištu i privremenom skladištu imaju isključivo davatelji javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, građani s tog područja uz predočenje identifikacijske isprave, te pravne ili fizičke osobe koje sudjeluju u raščišćavanju područja i uklanjanju objekata.
Obveze pravnih ili fizičkih osoba (obrtnika) koji sudjeluju u uklanjanju objekata
– pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja sudjeluje u uklanjnaju objekata dužna je na svom gradilištu ili na privremenom skladištu izdvojiti:
• tvari i materijale koji se mogu uporabiti za sanaciju ili obnovu ili u drugu svrhu na području pogođenom nepogodom
• opasni od neopasnog građevnog otpada, te njime gospodariti sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom
– pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja sudjeluje u uklanjnju objekata je vlasnik/posjednik otpada koji nastaje na njihovom gradilištu i dužna je voditi evidenciju sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.
Županija ili jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb osigurati će ovjerenu izjavu kojom se vlasnik/suvlasnik objekta koji se uklanja na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske odriče prava na naknadu za materijal od uklanjnja.
Na temelju ovoga Programa mjera županije i/ili jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb donose provedbeni program mjera, uz suradnju ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. Nadzor nad provedbom predmetnog programa mjera provodi Državni inspektorat Republike Hrvatske sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom.
11. DODATAK
TABLICA – Informacija o maksimalnim cijenama roba, usluga i radova (u HRK, bez PDV-a)*
Cijene iz tablice primjenjuju se kao maksimalne cijene koje su prihvatljive za isplate novčanih naknada.
Napomena: cijene roba, usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru sudionika u obnovi na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća kod postupaka nabave koje provodi Fond za obnovu i Središnji državni ured utvrdit će se po provedenim postupcima nabave.
12. UPUTA ZA IZRADU NALAZA
Razlog donošenja ove upute je pojašnjenje izrade i sadržaja nalaza sukladno Programu, zadržavajući kontinuitet metodologije korišten prilikom preliminarnih procjena oštećenja i uporabljivosti građevina.
OPĆI PODACI
– podaci o ovlaštenom inženjeru građevine (ime i prezime, broj ovlaštenja, žig i potpis)
– podaci o predmetnoj građevini (adresa, vlasništvo, namjena, korištenju, naznačiti radi li se o spomeniku kulture i slično)
– informacije o raspoloživoj dokumentaciji o građevini (projekti, troškovnici, nacrti i slično)
– podaci o vlasniku (vlasništvo, odgovorna osoba i slično)
– podaci o izgradnji (godina ili razdoblje izgradnje)
– podaci o rekonstrukciji/dogradnji (godina ili razdoblje rekonstrukcije, utjecaj zahvata na konstrukcijski sustav i slično)
– podaci vezani za održavanje građevine (redovitost održavanja građevine)
– opis pozicije/smještaja/situacije građevine (samostojeća, položaj u bloku, interakcija s susjednim građevinama i slično)
– podaci o oblikovanju građevine (oblik tlocrta, broj etaža, broj etaža ispod zemlje, nastanjenost potkrovlja i slično)
– osnovne dimenzije građevine (srednja površina tlocrta, srednja visina etaže, visina nadozida u potkrovlju, visina krovne konstrukcije i slično)
PODACI O KONSTRUKCIJI
– opis tipa konstrukcije (primjerice AB zidni sustav, AB okvirni sustav, AB okviri s ispunskim ziđem, AB dvojni sustav, nearmirano ziđe, omeđeno ziđe, montažna/predgotovljena gradnja, metalna, drvena, mješovita i slično)
– opis pravilnosti konstrukcije po visini (ukoliko postoji, opisati nepravilnost – mekani kat, kratki stupovi, promjena u visini građevine, promjena u vertikalnoj konstrukciji i slično)
– opis pravilnosti u tlocrtu (ukoliko postoji, odrediti nepravilnost – torzijski ekscentricitet, uvučeni kutovi, ostale nepravilnosti u tlocrtu)
– podaci o konstrukciji krovišta (sa ili bez potiska, materijal, oblik i slično)
– podaci o međukatnoj konstrukciji (opisati povezanost s vertikalnom nosivom konstrukcijom, opisati tip konstrukcije, materijal, krutost i slično)
– podaci o temeljnoj konstrukciji (odrediti materijal, vrstu i dubinu temelja)
– ostali bitni podaci o konstrukciji (istaknuti bitne, specifične dijelove građevine što nije obuhvaćeno prethodnim sadržajem nalaza ili je potrebno dodatno istaknuti)
PODACI O OŠTEĆENJIMA
– opis oštećenja konstrukcijskih elemenata radi djelovanja potresa – definirati razinu oštećenja (teško-vrlo teško ili blago-umjereno ili neznatno) i rasprostranjenost oštećenja (<35% ili 35-65% ili >65%) u vertikalnim elementima konstrukcije, međukatnoj konstrukciji, stubištu, krovištu, ispunama, temeljima i ostalim dijelovima konstrukcije – opisati oštećenja i potvrditi prikladnim fotografijama oštećenih dijelova konstrukcije
– oštećenja nekonstrukcijskih elemenata i infrastrukture – definirati razinu oštećenja (teško-vrlo teško ili blago-umjereno ili neznatno ili nepoznato) u nekonstrukcijskim/pregradnim zidovima, žbuci, dijelovima obloge, spuštenim stropovima, dimnjacima, dijelovima pokrova krovnih vijenaca, parapeta, drugih unutarnjih ili vanjskih dijelova građevine, vodovodnoj mreži, kanalizaciji ili sustavu grijanja (upozoriti na svaku mogućnost opasnu za građane), električnoj ili plinskoj mreži (upozoriti na svaku mogućnost opasnu za građane) i ostalim elementima građevine – opisati oštećenja i potvrditi prikladnim fotografijama oštećenih dijelova
– problemi s tlom – identificirati slijeganje temelja/infrastrukture, likvefakciju, pukotine u tlu, izdizanje tla, urušne vrtače, klizište, pukotine na infrastrukturi i slično
– ukupna ocjena prema EMS-98:
• I. blago oštećenje (zanemarivo konstrukcijsko oštećenje i blago nekonstrukcijsko oštećenje),
• II. umjereno oštećenje (blago konstrukcijsko oštećenje i umjereno nekonstrukcijsko oštećenje),
• III. značajno oštećenje (umjereno konstrukcijsko oštećenje i teško nekonstrukcijsko oštećenje),
• IV. vrlo teško oštećenje (teško konstrukcijsko oštećenje i vrlo teško nekonstrukcijsko oštećenje),
• V. otkazivanje (vrlo teško konstrukcijsko oštećenje).
UPORABLJIVOST GRAĐEVINE
– ocjena uporabljivosti u nalazu:
• N1 – neuporabljiva zbog vanjskih utjecaja,
• N2 – neuporabljiva zbog oštećenja,
• PN1 – privremeno neuporabljiva građevina – potreban detaljan pregled,
• PN2 – privremeno neuporabljiva građevina – potrebne mjere hitne intervencije,
• U1 – uporabljiva građevina uz manja oštećenja,
• U2 – uporabljiva građevina s preporukom,
• U0 – uporabljiva građevina bez oštećenja.
Bitno je istaknuti ključne elemente procjene uporabljivosti s naglaskom na uzroke promjene u odnosu na postojeće (starije) procjene iz preliminarnih procjena, posebice provedene intervencije, utjecaj naknadnih potresa i slično. Ukoliko postoji preliminarni pregled nakon potresa, potrebno je upisati datum starog pregleda, ocjenu na temelju tog pregleda, EMS te zaključke.
PRIJEDLOG DALJNJIH AKTIVNOSTI
Preporučiti daljnje postupanje – nekonstrukcijska obnova, konstrukcijska obnova ili zamjenska građevina.
Ukoliko je potrebno ukloniti građevinu ili dio građevine, istaknuti koji su dijelovi izgubili stabilnost ili ih nije moguće popraviti što utječe da se zgrade preporučuje za uklanjanje
Po potrebi napraviti prijedlog privremenih mjera hitne intervencije – intervencija na krovištu, podupiranje izvana, uklanjanje žbuke, obloge i spuštenih stropova, uklanjanje elemenata krova – crijepa, dimnjaka, parapeta, uklanjanje elemenata fasade – vijenaca, parapeta, istaka i slično, popravak instalacija, zaštita prilaznog puta, dodatni specijalistički pregled, potreba za ograđivanjem područja.
ZAKLJUČAK
Istaknuti ključne zaključke i završne napomene.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_137_2259.html