NN 77/1992 (13.11.1992.), Zakon o građenju

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o građenju

Proglašavam Zakon o građenju, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 1992:

Broj: PA4-87/1-92.

Zagreb, 10. studenoga 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.

 

ZAKON

o građenju

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovaj Zakon uređuje građenje, izradu projekata (u daljnjem tekstu: "projektiranje"), održavanje građevine te određuje tehnička svojstva kojima moraju udovoljavati građevine:

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje odgovarajuće se primjenjuju na rekonstrukciju i na uklanjanje građevine ili njezinog dijela.

(3) Za određene vojne građevine ili građevine od posebnog značenja za obranu države, u postupku izdavanja građevne dozvole, uporabne dozvole i nadzora propisanim ovim Zakonom, mogu se poduzeti posebne mjere radi zaštite povjerljivih podataka, ukoliko je to propisano posebnim zakonom.

Članak 2.

(1) Građenjem, u smislu ovoga Zakoaa smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-završne i građevinsko-instalaterske radove) te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija.

(2) Građevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu.

(3) Privremenom građevinom u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objet izgraden ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.

(4) Građevinskim dijelom iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, smatra se dio građevine izgrađen od građevinskih materijala i proizvoda s građevinskim instalacijama i građevinsko-završnim radovima.

(5) Opremom u smislu ovoga Zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa.

(6) Pripremnim radovima, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja.

(7) Rekonstrukcijom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini (adaptacija, nadogradnja, dogradnja, sanacija, izmjena opreme, izmjena tehnološkog procesa, modernizacija i sl.) ako se tim radovima utječe na tehnička svojstva građevine iz poglavlja II. ovoga Zakona ili ako se tim radovima mijenjaju uvjeti utvrđeni na toj lokaciji temeljem posebnih zakona.

(8) Ne smatraju se rekonstrukcijom, u smislu ovoga Zakona, radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine.

(9) Održavanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se pračenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i pouzdanost građevine te život i zdravlje ljudi.

(10) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se rušenje ili demontaža građevine i odvoženje preostalog materijala, opreme i drugih elemenata.

(11) Građevinski proizvodi, u smislu ovoga Zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije.

Članak 3.

(1) Projektiranje, građenje i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, hrvatskim normama kao i prema pravilima struke.

II. TEHNlČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU

Pouzdanost

Članak 4

(1) Građevina mora biti pouzdana u cjelini kao i u svakom njezinom dijelu i elementu.

(2) Pouzdanost, u smislu ovoga Zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predvidiva djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi te da zadrži odgovarajuća svojstva u predviđenom vremenu trajanja.

(3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti pouzdanost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.

Mehanička otpornost i stabilnost

Članak 5.

(I) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom građenja i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče :

- rušenje građevine ili njezinog dijela;

- deformacije nedopuštenog stupnja;

- oštećenja građevinskog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije ili

- nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Sigurnost u slučaju požara

Članak 6.

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena da se u slučaju požara:

- očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom;

- spriječi širenje vatre i dima unutar građevine;

- spriječi širenje vatre na susjedne objekte;

- omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogući njihovo spašavanje;

- omogući zaštita spasilaca.

Zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi

Članak 7.

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da udovoljava zdravstvenim uvjetima i ne ugrožava građane i okoliš, posebice uslijed:

- razvijanja otrovnih plinova;

- zagađivanja zraka;

- opasnih zračenja;

- zagađivanja voda i tla;

- neodgovarajućeg rješenja postupanja s otpadom.

Zaštita korisnika od povreda

Članak 8.

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njenog korištenja izbjegnu moguće nezgode korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije.

Zaštita od buke i vibracije.

Članak 9.

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da razina buke u građevini i njenom okolišu ne prelazi dopuštene vrijednosti određene posebnim zakonom.

Ušteda energije i toplinska zaštita

Članak 10.

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se smanji gubitak topline, odnosno smanji zagrijavanje unutrašnjosti građevine uslijezi vanjskog utjecaja.

Zaštita od korozije

Članak 11.

(1) Građevina mora biti projektirana, izgrađena i održavana na način da se zaštiti od štetnog djelovanja oborinske i podzemne vode te agresivnog tla i zraka.

Odstupanje od tehničkih svojstava građevine

Članak 12.

(1) U slučaju rekonstrukcije građevine koja je spomenik kulture nulte i prve kategorije, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja.

(2) Suglasnost za odstupanje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: "Ministarstvo") u suradnji s Ministarstvom kulture i prosvjete.

Posebni propisi

Članak 13.

(1) Radi postizanja tehničkih svojstava bitnih za građevinu ministar graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: "ministar") donosi tehničke propise i određuje obveznu primjenu određenih hrvatskih normi.

III. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA¸

Dokazivanje kvalitete

Članak 14.

(1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihova kvaliteta dokazana ispravom proizvođača ili certifikatom sukladnosti prema posebnom zakonu.

(2) Ministar propisuje koji građevinski proizvodi ili oprema moraju imati certifikat sukladnosti.

Novi proizvodi

Članak 15.

(1) Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili hrvatska norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na temelju odobrenja ministra.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica, svoje namjene udovoljava zahtjevima glede osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II. ovoga Zakona..

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, izdaje se na određeni rok koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese hrvatska norma ili odgovarajući propis odobrenje se može produljiti za daljnjih pet godina.

(4) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da novi proizvođ više ne odgovara zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka.

IV. SUDIONICI U GRAĐENJU

Članak 16.

(1) Sudionici u građenju jesu:

- investitor,

- projektant,

- izvoditelj,

- nadzorni inženjer,

- ovlašteni revident

Investitor

Članak 17.

(1) Investitor, prema ovom Zakonu, je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

(2) Projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.

(3) Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad građenjem (u daljnjem tekstu: "stručni nadzor").

(4) Investitor koji građi u svoje ime a za račun nepoznatog kupca (stanovi i dr. građevine za tržište), mora stručni nadzor povjeriti drugoj pravnoj osobi registriranoj za nadzor.

(5) Kada je investitor fizička osoba, koja gradi za svoje potrebe ili potrebe svoje obitelji građevinu iz stavka 6. ovoga članka, može i sam projektirati i provoditi stručni nadzor ako ispunjava uvjete propisane člankom 18. stavkom 8. i člankom 20. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, stručni nadzor provodi se povremeno, nad građenjem konstruktivnih dijelova i instalacija, samo za:

- stambenu zgradu korisne površine do 500 m2,

- poslovnu zgradu korisne površine do 200 m2 i raspona konstrukćije do 6 m u kojima se ne obavlja djelatnost štetna po ljude i okoliš.

(7) Investitor nije dužan osigurati stručni nadzor za jednostavne građevine iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Investitor je dužan tijelu graditeljstva najkasnije na dan početka radova prijaviti početak građenja.

(9) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina i površina.

(10) Ako se u tijeku građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti tijelo graditeljstva u roku od 8 dana od nastale promjene.

Projektant

Članak 18.

(1) Projektirati, prema ovom Zakonu, može samo pravna osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja.

(2) Pravna osoba koja projektira, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitetu projekta ili dijela projekta.

(3) Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta za čiju je izradu imenovan, udovoljava zahtjevima iz poglavlja II. i III. ovoga Zakona te da je izvedbeni projekt u skladu s glavnim projektom.

(4) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja.

(5) Projektant voditelj odgovoran je ukoliko se uslijed međusobne neusklađenosti dijelova projekta ili nepotpunosti projekta ne udovolji zahtjevima glede projektiranja iz poglavlja II. ovoga Zakona.

(6) Ako u izradi projekta sudjeluju dvije ili više pravnih osoba, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora.

(7) Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuje odredba iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Projektant, projektant voditelj i koordinator projekta može biti samo osoba s radnim iskustvom od najmanje pet godina kao diplomirani inženjer ili inženjer u struci, od čega tri godine na projektiranju i položenim stručnim ispitom. Za građevine iz članka 17. stavak 6. ovoga Zakona, projektant može biti i osoba sa odgovarajućom srednjom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom.

Izvoditelj

Članak 19.

(I) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini, prema ovom Zakonu, može pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: "izvoditelj").

(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvoditelja, investitor je dužan imenovati izvoditelja odgovornog za međusobno usklađivanje radova.

(3) Izvoditelj je dužan:

- graditi u skladu s građevnom dozvolom;

- radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona;

- ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona;

- osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta.

(4) Izvoditelj iz stavka 1. ovoga članka imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuju voditelja tih radova. Voditelj građenja odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stavka 3. ovoga članka.

(5) Voditelj građenja i voditelj pojedinih radova može biti diplomirani inženjer ili inženjer, s tri godine radnog iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. Za građevine i radove prema članku 17. stavku 6. ovoga Zakona, voditelj može biti i osoba sa odgovarajućom srednjom stručnom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima građenja.

Nadzorni inženjer

Članak 20.

(1) Stručni nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovom Zakonu, može obavljati samo pravna osoba registrirana za obavljanje poslova nadzora.

(2) Pravna osoba koja provodi stručni nadzor imenuje nadzornog inženjera. Akt o imenovanju nadzornog inženjera dužna je dostaviti tijelu graditeljstva.

(3) Nadzorni inženjer može biti samo diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke, s tri godine radnog iskustva na poslovima projektiranja, građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom.

(4) Nadzorni inženjer može imati stalne ili povremene stručne suradnike za provođenje dijela stručnog nadzora.

(5) U provođenju stručnog nadzora nadzorni inženjer dužan je voditi računa:

- da se gradi u skladu s građevnom dozvolom i ovim Zakonom,

- da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te da je ta kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.

Ovlašteni revident

Članak 21.

(1) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, zaposlen kod pravne osobe registrirane za obavljanje poslova projektiranja, koji se istakao kod projektiranja značajnijih građevina i radova ili je na drugi način dao značajniji doprinos tehničkoj struci.

(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta stručnjaku iz stavka I. ovoga članka (u daljnjem tekstu: "ovlašteni revident") daje ministar. Popis ovlaštenih revidenata objavljuje se u "Narodnim novinama".

(3) Kriterije za davanje ovlaštenja utvrdit će ministar posebnim propisom.

(4) Ovlašteni revident ne može obaviti kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili djelomično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen.

(5) Za obavljenu kontrolu projekta odgovoran je ovlašteni revident i pravna osoba kod koje je zaposlen.

Stručni ispiti

Članak 22.

(1) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa iz područja graditeljstva.

(2) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita utvrdit će ministar posebnim propisom.

(3) Troškove stručnih ispita snosi pravna osoba koja je uputila kandidata na polaganje stručnih ispita ili kandidat sam.

V. GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

Glavni projekt

Članak 23.

(1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine.

(2) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati više vrsta projekata:

- arhitektonski projekt,

- građevinski projekt,

- projekti instalacija,

- tehnološki projekt i

- druge vrste projekata.

(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine, sadrže:

1. nacrte (tloctte, presjeke, poglede, sheme instalacija i sl.);

2. tehnički opis;

3. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta;

4. proračune statike, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama poglavlja II. ovoga Zakona;

5. program kontrole i osiguranja kvalitete;

6. uvjete uređenja prostora;

7. projekt sanacije okoliša gradilišta;

8. projekt zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su zakonom propisane mjere odlaganja;

9. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila.

(4) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati.

(5) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prijevod na hrvatskom jeziku, a naročito prijevod tehničkog opisa i posebnih tehničkih uvjeta za građenje.

(6) Za odredene specifične građevine ministar može propisati i dodatne obvezatne projekte.

Izvedbeni projekt

Članak 24.

(1) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Označavanje projekta

Članak 25.

(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu tvrtku koja ih je izradila, naziv građevine, ime ili naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, datum izrade te ime i potpis projektanta i projektanta voditelja.

(2) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.

Čuvanje projekta

Članak 26.

(1) Glavni projekt koji je sastavni dio građevne dozvole zajedno s dozvolom trajno čuva tijelo graditeljstva koje je izdalo građevnu dozvolu.

(2) Glavni i izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno pravni sljednik građevine za sve vrijeme dok građevina postoji.

VI. GRAĐEVNA DOZVOLA

Članak 27.

(1) Gradenju nove i rekonstrukciji postojeće građevine može se pristupiti samo na temelju građevne dozvole.

Građenje bez građevne dozvole

Članak 28.

(1) Građevna dozvola nije potrebna za:

- radove na postojećoj građevini koji se prema ovom Zakonu ne smatraju rekonstrukcijom;

- kabelske i zračne prihljučke na niskonaponsku mrežu i pt mrežu kao i za vodove kojima se postojeća građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod, parovod i dr.);

- građenje grobnice;

- ograđivanje parcele, osim s ulične strane;

- uređenje okučnice.

Posebni slučajevi građenja

Članak 29.

(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez građevne dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.

(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kada prestane potreba njezinog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi građevna dozvola.

(3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o stupnju oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez građevne dozvole, u skladu s građevnom dozvolom na temelju koje je izgrađena. Tijelo graditeljštva dužno je u tu svrhu organizirati stručnu pomoć i kontrolu radova.

Državna tijela nadležna za izdavanje građevne dozvole

Članak 30.

(1) Građevnu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva one općine ili Grada na čijem se području građevina gradi, ako ovim ili posebnim zakonom nije određeno neko drugo tijelo.

(2) Ako se građevine gradi na području dvije ili više općina, građevnu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva kojemu je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevne dozvole, u suglasnosti s tijelima graditeljstva ostalih općina na području kojih će se građevina graditi.

Članak 31.

(1) Iznimno od odredbe članka 30. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje građevnu dozvolu za slijedeće građevine :

GRAĐEVINE PROMETA I VEZA

1. magistralnu cestu i autocestu (gornji i donji stroj) s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, galerije, odvodnja i sl.);

2. željezničku prugu (gornji i donji stroj) s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, pogonska mreža, signalni uredaji, odvodnja i sl) osim kolodvora i pružnih postrojenja na kolodvorima i industrijskih kolosijeka;

3. aerodrom, osim športskog i poljoprivrednog;

4. građevinu magistralnih i međunarodnih telefonsko-telegrafskih kapaciteta i radio-difuzni objekt utvrđen međunarodnim planovima;

5. morsku luku.

ENERGETSKE GRAĐEVINE

6. elektranu instalirane snage preko 20 MW;

7. dalekovod 110 kV i više s trafo-stanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu;

8. magistralni naftovod i plinovod, te naftovod i plinovod za međunarodni transport;

VODOPRIVREDNE GRAĐEVINE

9. regionalni vodovod;

10. vodoprivrednu građevinu koja utječe na režim voda na području dviju ili više općina;

INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE

11. građevinu bazične kemijske industrije, građevnu reciklaže, proizvodnje obojenih metala, nemetalnih minerala, crne metalurgije, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte; brodogradilište za gradnju metalnih brodova i građevinu u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad.

Zahtjev za građevnu dozvolu

Članak 32.

(1) Zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnosi investitor.

(2) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole prilaže se:

1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine;

2. tri primjerka glavnog projekta;

3. pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 36. ovoga Zakona;

4. suglasnosti, potvrde ili mišljenja nadležnih tijela ili poduzeća na glavni projekt, kada je to određeno posebnim zakonom;

5. drugi prilozi određeni posebnim zakonom.

(3) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za građevinu ili njezin dio kada se gradi do stupnja "gruba gradnja" nije potrebno priložiti projekte uređenja unutar prostora pojedinih stambenih ili poslovnih jedinica (pregradni zidovi, podovi, obrada zidova i dr.).

(4) Za privođenje konačnoj namjeni poslovnog prostora građevine ili njezinog dijela iz stavka 3. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevnu dozvolu.

Zahtjev za građevnu dozvolu za jednostavnu građevinu

Članak 33.

(1) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za jednostavnu građevinu, prilaže se:

1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine;

2. crtež građevine s naznačenim mjerama;

3. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama;

4. opis radova;

5. odgovarajući akti prema članku 35. ovoga Zakona;

6. drugi prilozi određeni posebnim zakonom.

(2) Jednostavna građevina, prema ovom Zakonu, je:

- gospodarski objekt površine do 20 m2 i visine sljemena do 4,0 m;

- pomoćni objekt (garaža, spremište, drvarnica, ograda i sl.) koji se gradi na zemljištu koje sluti za redovnu upotrebu postojeće stambene ili poslovne zgrade;

- montažni objekt do 12 m2 (kiosci i sl);.

- objekt protugradne obrane, objekt za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekt koji služi snabdijevanju i održavanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.);

- vrtni paviljon;

- dječje igralište;

- nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu;

- reklamni pano

- cesta koja služi za eksploataciju šume, naftonosnog polja i druge eksploatacije.

Dokaz vlasništva

Članak 34.

(1) Dokazom vlasništva zemljišta, odnosno građevine smatra se :

- izvadak iz zemljišne knjige ili akt nadležnog organa, na temelju kojeg je investitor stekao pravo vlasništva,

- ugovor ili akt nadležnog organa, na temelju kojeg je investitor stekao pravo građenja.

Usklađivanje glavnog projekta s posebnim zakonima

Članak 35.

(1) Tijelo graditeljstva dužno je na zahtjev investitora ili projektanta priopćiti od kojih tijela i poduzeća je potrebno prema odredbama posebnih zakona, pribaviti:

- uvjete u skladu s kojima mora bitl izrađen glavni projekt, odnosno crtež građevine,

- odgovarajuće isprave (suglasnost, potvrda, mišljenje i sl.), o usklađenosti glavnog projekta, odnosno crteža građevine s utvrđenim uvjetima.

(2) Glavni projekt, odnosno crtež građevine mora biti usklađen s odredbama posebnih zakona, odnosno s pribavljenim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka prije podnošenja zahtjeva za građevnu dozvolu.

Kontrola projekata

Članak 36.

(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti glede:

1. mehanićke otpornosti i stabilnosti,

2. zaštite od buke i vibracija, 3. uštede energije i toplinske zaštite.

(2) Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti samo ovlaštenom revidentu iz članka 21. ovoga Zakona.

(3) Ovlašteni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta prema propisu iz stavka 7. ovoga članka.

(4) U izvješću o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da:

- prije početka izvođenja određenih radova, obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove;

- obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja.

(5) O obavljenoj kontroli, odnosno pregledu prema stavku 4. ovoga članka ovlašteni revident dužan je sastaviti pisano izvješće.

(6) Ako je glavni projekt izraden u inozemstvu, ovlašteni revident mora obaviti kontrolu kojom se utvrđuje da je izraden u skladu s ovim Zakonom i hrvatskim normama.

(7) Sadržaj i način obavljanja kontrole projekta način ovjere projekta, način nadoknade (pristojbe i troškovi) za obavljenu kontrolu, te za koje građevine, odnosno radove je obvezna kontrola projekata propisat će ministar posebnim propisom.

Postupak izdavanja građevne dozvole

Članak 37.

(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(2) Građevnom dozvolom utvrđuje se da je glavni projekt, odnosno crtež građevine s opisom radova izrađen u skladu s utvrđenim i propisanim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni uvjeti iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Glavni projekt, odnosno crtež građevine s opisom radova sastavni je dio građevne dozvole, što na projektu, odnosno crtežu građevine mora biti naznačeno i dvjereno potpisom djelatnika i pečatom tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo.

(4) Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevne dozvole, pisano će odrediti investitoru rok za ispunjenje tih uvjeta.

(5) Ukoliko investitor u određenom roku ne ispuni sve uvjete, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevne dozvole.

Izdavanje građevne dozvole po dijelovima građevine

Članak 38.

(1) Građevna dozvola izdaje se za građenje cijele građevine.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na zahtjev investitora građevna dozvola može se izdati i po dijelovima građevine.

(3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne dozvole prema odredbi stavka 2. ovoga članka, investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za cijelu građevinu.

Načelna dozvola

Članak 39.

(1) Načelnom dozvolom, po zahtjevu investitora, određuju se dijelovi građevine za koje će se izdavati građevna dozvola.

(2) Na osnovu načelne dozvole može se započeti s pripremnim radovima, ali se ne može započeti s izvođenjem radova na građevini.

(3) Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole prilaže se:

1. tri primjerka izvatka iz idejnog projekta,

2. načelne suglasnosti nadležnih tijela ili poduzeća kada to, ovisno o vrsti građevine, odredi tijelo graditeljstva,

3. popis dijelova građevine za koje će se izdavati građevne dozvole i redoslijed podnošenja zahtjeva.

(4) Izvadak iz idejnog projekta iz stavka 3. točke 1. ovoga članka, sadrži:

- nacrte osnovnih tehničkih rješenja građevine s objektima infrastrukture,

- uvjete uređenja prostora,

- situaciju građevine ucrtane u geodetsku podlogu odgovarajućeg mjerila,

- shemu tehnološkog procesa s naznakom opreme i njezinim svojstvima,

- način napajanja građevine energijom i potrebne količine energije i dr.

(5) Izvadak iz idejnog projekta sastavni je dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom djelatnika i pečatom tijela graditeljstva.

(6) Na postupak izdavanja načelne dozvole odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak izdavanja građevne dozvole.

Građevna dozvola za pripremne radove

Članak 40.

(1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju građevne ili načelne dozvole za građevinu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevna dozvola potrebna je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, promet, okoliš, kao za:

- asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koja će se koristiti za građenje više građevina kroz duže vremensko razdoblje,

- dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,

- složenije radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost građevine;

- privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija.

(3) Građevnom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kome se privremena građevina mora ukloniti.

Izmjena i dopuna građevne dozvole

Članak 41.

(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole ukoliko tijekom građenja namjerava na građevini izvršiti izmjene ili dopune kojima se može utjecati na bilo koje tehničko svojstvo građevine prema poglavlju II. ovoga Zakona ili te izmjene nisu u skladu s uvjetima iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevne dozvole u svezi s promjenom imena investitora.

Prestanak važenja građevne dozvole

Članak 42.

(1) Građevna dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevna dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevne dozvole.

(2) Važenje građevne dozvole može se, po zahtjevu investitora, produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ili ako se nisu promijenila tehnička svojstva prema poglavlju II. ovoga Zakona, u skladu s kojima je izdana građevna dozvola.

VII: GRADILIŠTE

Uređenje gradilišta

Članak 43.

(1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.

(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

(3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na određenim gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde.

(4) Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno ishodio suglasnost vlasnlka tog zemljišta.

(5) Investitor ili izvoditelj dužni su, za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona.

(6) Za privremeno zauzimanje javno-prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvoditelj dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili Grada, odnosno poduzeća određenog posebnim zakonom.

(7) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi.

(8) Sve privremene građevine izgradene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni a zemljište na području gradilišta kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje u roku od mjesec dana nakon izdavanja uporabne dozvole.

Dokumentaaja na gradilištu

Članak 44.

(1) Izvoditelj na gradilištu mora imati:

1. rješenje o upisu u registar djelatnosti;

2. akt o postavljenju voditelja građenja, odnosno pojedinih radova;

3. građevnu dozvolu;

4. projekte na osnovi kojih je izdana građevna dozvola;

5. izvedbenie projekte sa svim izmjenama i dopunama;

6. građevinski dnevnik;

7. dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme prema progx'amu ispitivanja iz projeke. elaborat o iskolčenju građevine ovjeren od ovlaštene osobe.

(2) Uvjete, način i obrazac vodenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisat će ministar posebnim propisom.

VIII. UPORABNA DOZVOLA

Članak 45.

(1) Izgrađena građevina smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: "uporabna dozvola").

(2) Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Članak 46.

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor podnosi tijelu graditeljstva koje je izdalo građevnu dozvolu za građenje građevine.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati broj i datum građevne dozvole, naziv i vrstu građevine te mjesto gradenja:

Tehnički pregled

Članak 47.

(1) Tijelo graditeljstva dužno je u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine.

(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda tijelo graditeljstva dužno je obavijestiti investitora.

(3) Tehnički pregled obavlja komisIja koju osniva tijelo graditeljstva iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika komisije i određuje tijela i poduzeća koja upućuju svog predstavnika kao člana komisije.

(5) Članovi komisije su stručni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela i poduzeća koji su izdali odgovarajuće isprave prema članku 35. stavku 1. ovoga Zakona.

(6) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je građevina izgrađena u skladu s građevnom dozvolom.

(7) Za građevine iz članka 33. stavak 2. ovoga Zakona, tehnički pregled obavlja samo stručni djelatnik tijela graditeljstva.

(8) O izvršenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova komisije o tome da li se izgradena građevina može koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola, ·

(9) Predsjednik komisije za tehnički pregled, odnosno stručni djelatnik, koji je obavio tehnički pregled, dužan je nakon obavljenog tehničkog pregleda zapisnik iz stavka 8. ovoga članka dostaviti tijelu graditeljstva.

Dužnost investitora u postupku

Članak 48.

(1) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid:

- dokumentaciju iz članka 44. ovoga Zakona

- situacioni nacrt građevine kao dio geodetskog elaborata ovjerenog po tijelu za katastar i geodetske poslove

- dokaze o postignutoj kvaliteti radova

- izvješća ovlašteriih revidenata o obavljenoj kontroli prema članku 36. stavku 5. ovoga Zakona

- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Postupak izdavanja uporabne dozvole

Članak 49.

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se:

- ako je građevina izgrađena bez građevne dozvole;

- ako su tijekom gradenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koje je bilo potrebno ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole;

- ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utječu na pouzdanost i sigurnost građevine.

(2) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utječu na tehnička svojstva bitna za građevinu prema poglavlju II. ovoga Zakona, može se izdati uporabna dozvola i odrediti rok u kojem se moraju uočeni nedostaci otkloniti.

(3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga članka ne otklone utvrđeni nedostaci, tijelo graditeljstva ukinut će uporabnu dozvolu.

(4) Ako postoji potreba ispitivanja tehničkih svojstava građevine putem probnog rada, investitor je obvezan početak probnog rada prijaviti nadležnim tijelima koja su izdala isprave iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

Uporabna dozvola za dio građevine

Članak 50.

(1) Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i za dio građevine prije dovršetka građenja cijele građevine :

- kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr: korištenja mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.);

- kada se odredeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine.

Troškovi postupka

Članak 51.

(1) Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište tijela graditeljstva, investitor je dužan naknaditi tom tijelu putne troškove i dnevnice članova komisije.

(2) Ako je za člana komisije imenovan predstavnik stručnog tijela ili poduzeća koje nije izdalo ispravu o usklađenosti projekta s utvrđenim uvjetima, investitor je dužan tijelu graditeljstva nadoknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake.

IX. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Članak 52.

(1) Građevina se može koristiti samo na način sukladan njezinoj namjeni:

(2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu njezinog trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu iz poglavlja II. ovoga Zakona.

(3) Za građevnu, konstrukciju ili opremu čija pouzdanost ovisi o redovnom održavanju, tehničke propise kojima se propisuje način održavanja donosi ministar.

X. UKLANJANJE GRAĐEVINE

Članak 53.

(1) Vlasnik smije ukloniti građevinu samo kada tijelo graditeljstva općine ili Grada izda dozvolu za uklanjanje.

(2) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se:

- dokaz o pravu vlasništva građevine,

- projekt uklanjanja građevine,

- suglasnosti nadležnih tijela ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).

(3) Projekt uklanjanja građevine sadrži:

- nacrte,

- tehnički opis uklanjanja građevine i

- proračune stabilnosti konstrukcije ili njenih djelovanja tijekom uklanjanja, odnosno demontaže.

(4) Projekt uklanjanja građevine iz članka 17. stavka 6. i članka 33. stavka 2. ovoga Zakona sadrži samo tehnički opis uklanjanja građevine.

(5) Odredbe ovog članka odgovarajuće se primjenju u na uklanjanje građevine po rješenju građevinskog inspetora prema članku 58. ovoga Zakona.

XI. NADZOR

Članak 54.

(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo i građevinska inspekcija.

Inspekcijski nadzor

Članak 55.

(1) U provodenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja, uklanjanje građevine i izricati upravne mjere.

Otklanjanje nepravilnosti

Članak 56.

(1) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.

(2) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti vlasniku postojeće građevine da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, život i zdravlje ljudi.

Obustava građenja

Članak 57.

(1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti da se obustavi daljnje građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova:

- ako se građevina gradi protivno građevnoj dozvoli, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ishođenje izmjene ili dopune građevne dozvole;

- ako istekom roka iz članlsa 56. stavak 1. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti;

- ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu propisana poglavljem II. ovoga Zakona;

- ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava pouzdanost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr. te narediti hitne mjere zaštite, ako je to potrebno.

Uklanjanje građevine

Članak 58.

(1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti da se građevina ili njezin dio ukloni:

- ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole;

- ako se gradi protivno građevnoj dozvoli, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crtežom građeitne, odnosno nije ishodila izmjena ili dopuna građevne dozvole (članak 57. stavak 1. alineja 1.);

- ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nedostatke zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš. Građevinski inspektor naredit će, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga;

- narediti vlasniku građevine da ukloni građevinu ili njezin dio ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život Ijudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Građevinski inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr: podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.).

(2) Ako se u skladu s člankom 43. stavkom 8. ovoga Zakona ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova (baraka, nadstrešnica, instalacije, skladište, zajednička nastamba i dr. građevine i uređaji), građevinski inspektor naredit će uklanjanje tih građevina.

(3) Ako je građevina iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka spomenik kulture ili se nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne može se izvršiti bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture.

Upravne mjere

Članak 59.

(1) Ako se u slučajevima iz članka 56., 57. i 58..ovoga Zakona ne postupi po rješenju građevinskog inspektora, investitor će se na izvršenje prisiliti upravnom mjerom u visini desetorostrukog prosječnog osobnog dohotka u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju. Svaka kasnija upravna mjera izriče se u istom iznosu.

(2) Ukoliko investitor i nakon tri izrečene upravne mjere iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje doneseno na temelju članka 57. i 58. ovoga Zakona građevinski inspektor naredit će uklanjanje građevine ili njezinog dijela.

(3) Ako u slučajevima iz članka 58. ovoga Zakona investitor ne postupi po rješenju građevinskog inspektora o uklanjanju građevine ili njezinog dijela, rješenje će se izvršiti putem druge osobe. Troškovi uklanjanja namirit će se pljenidbom opreme i građevinskog materijala koje se zateče na gradilištu i njihovom prodajom na:javnoj dražbi.

(4) Ukoliko se utvrdi da sredstva iz stavka 3. ovoga članka nisu dostatna za namirenje troškova uklanjanja, naplata radi namirenja nenaplaćenih troškova izvršit će se sudskim putem.

(5) Upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka izvršavaju tijela nadležna za izvršenje novčanih kazni izrečenih za prekršaje. Ovaj iznos naplačuje se u korist općine ili Grada na čijem području se gradi.

Inspekcijsko rješenje

Članak 60.

(1) Rješenjem o obustavi građenja investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela koji se izgradi za vrijeme dok je na snazi obustava daljnjeg građenja.

(2) Mjere iz članka 56., 57. i 58. ovoga Zakona građevinski inspektor naređuje pismenim ili usmenim rješenjem.

(3) Kada je doneseno usmeno rješenje, pismeni otpravak mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana kada je priopćeno.

(4) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od trenutka kada je rješenje priopćeno stranci.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgada izvršenje rješenja.

Upravni nadzor

Članak 61:

(1) Ako se u provodenju nadzora utvrdi da su građevnom dozvolom koja je konačna u upravnom poštupka povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu poništiti po pravu nadzora.

(2) Ako se u provođenju nadzora utvrdi da su uporabnom dozvolom koja je konačna u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu po pravu nadzora ukinuti.

(3) Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju može se donijeti u roku godine dana od dana konačnosti građevne odnosno uporabne dozvole.

XII. KAZNENE ODREDBE

Članak 62.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:

1. projektiranje, građenje ili provođenje stručnog nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 17. stavak 2.);

2. ne osigura stručni nadzor nad građenjem (članak 17. stavka 3. i 6.);

3. ne prijavi počgtak gradenja u propisanom roku (članak 17. stavak 8.);

4. u slučaju prekida radova ne osigura građevnu koju gradi i okoliš (olanak 17. stavak 9.);

5. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 17. stavak 10.);

6. pristupi građenju bez građevne dozvole (članak 27.);

7. kontrolu projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 36. stavak 2.);

8. gradi protivno građevnoj dozvoli a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevne dozvole (člank 41);

9. za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova (članak 43. stavak 5.);

10. zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela (članak 43. stavak 5.)·

11. po završetku gradenja ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (članak 43. stavak 8.);

12. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 45.);

13. u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 49. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

(3) Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora građevine iz članka 17. stavka 6. ovoga Zakona:

1. za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka;

2. ako provodi nadzor, projektira ili izvodi pojedine radove a ne ispunjava za to propisane uvjete (članak 17. stavak 5:).

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja gradi za račun nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnog nadzora (članak 17. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

Članak 64

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor nad građenjem ako:

1. nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora (članak 20. stavak 1.);

2. imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona (članak 20. stavak 3.);

3. ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevnom dozvolom, odnosno s projektom (članak 20. stavak 5. alineja 1.);

4. ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uvjete iz poglavlja II. ovoga Zakona (članak 20. stavak 5. alineja 1.);

5. ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude dokazana odgovarajućim ispitivanjima i dokumentima (članak 20. stavak 5. alineja 2.);

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara.

Članak 65.

(I) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:

1. koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 52. stavak 1.);

2. ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 52. stavak 2.);

3. pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 53. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka I. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osobs vlasnika građevine novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i vlasnik kao fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara.

Članak 66.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektira ako:

1. nije registrirana za projektiranje (članak 18. stavak 1.);

2. se tijekom građenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko od tehničkih svojstava građevine iz poglavlja II. ovoga Zakona zbog nedostatka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata (članak 15. stavak 3., 5. i 7.);

3. imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 18. stavak 8.);

4. nije izvedbeni projekt izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 24.);

5. ne označi i uveže projekt i njegove dijelove (članak 25.);

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 3. i 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka kaznit će se projektant, projektant voditelj i projektant koordinator novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara.

Članak 67.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj izvoditelj kao pravna osoba ako:

1. ne gradi u skladu s tehničkim propisima i hrvatskim normama s obveznom primjenom (članak 13.);

2. nije registriran za obavljanje djelatnosti (članak 19 stavak I.);

3. ne gradi u skladu s građevnom dozvolom (članak 19. stavak 3. alineja 1.);

4. radove ne izvodi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona (članak 19. stavak 3. alineja 2.);

5. ne ugraduje proizvode i opremu u skladu s odredbama poglavlja III. ovoga Zakona (članak 19. stavak 3. alineja 3.);

6. ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevizna iz projekta (članak 19. stavak 3. alineja 4.);

7. tijekom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljišta (članak 4. stavak 3. alineja 5.);

8. imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 19. stavak 4.);

9. pristupi građenju bez građevne dozvole (članak 27.);

10. ne ogradi gradilište u skladu s odredbomi članka 43. stavak 1., 2. i 3. ovoga Zakona;

11. koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova (članak 43. stavak 5.);

12. koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili poduzeća (članak 43. stavak 6.);

13. ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 43. stavak 8.);

14. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 44. stavak 1.);

15. ne vodi građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisom (članak 44. stavak 2.):

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2., 8. i 13. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 3. do 7., 9. do 12.,14. i 15. ovoga članka kaznit će se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25000 hrvatskih dinara.

Članak 68.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara i zaštitnom mjerom oduzimanja oviaštenja za kontrolu projekta kaznit će se za prekršaj ovlašteni revident ako:

1. prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II. ovoga Zakona;

2. ako obavi kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili pojedini dio izradila pravna osoba kod kojeg je zaposlen (članak 21. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i pravna osoba kod koje je ovlašteni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je ovlašteni revident zaposlen u novčanom iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 69.

(1) Upravni postupak pokrenut po članku 28., 32., 33., 43., 85., 96., 101., 104., 105.,106. i 110. Zakona o izgradnji objekata ("Narodne novine" br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86, proćišćeni tekst, 18/87., 42/88., 29/89., 33/89. i 34/91). do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se po odredbama toga zakona.

Članak 70.

(1) Propise iz članka 21. stavak 3., članka 22. stavak 3., članka 36. stavak 7. i članka 44. stavak 2. donijet će ministar najkasnije u roku šest mjeseei od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi

- Pravilnik o vođenju građevinskog dnevnika ("Narodne novine", br. 43/78.);

- Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje poslova u izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 23/89.).

- Pravilnik o određivanju objekata za koje se obavlja kontrola tehničke dokumentacije ("Narodne novine", br. 36/83.).

Članak 71.

1) Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost projektiranja po dosadašnjim propisima, mogu nastaviti obavljati tu djelatnost ako u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona registriraju obavljanje te djelatnosti kao pravna osoba.

Članak 72.

(1) Do okončanja postupka pretvorbe i ustanovljavanja vlasništva fizičkih i pravnih osoba na nekretninama, dokazom vlasništva smatra se i akt nadležnog organa na temelju kojeg je investitor stekao pravo korištenja zemljišta, odnosno pravo raspolaganja objektom.

Članak 73.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86. - pročišćeni tekst, 18/87, 42/88., 29/89., 33/89.i 34/91.), dok će se odredbe članka 34., 35. i 37. toga zakona primjenjivati do donošenja propisa iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 74.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 360-01/92-01/03

Zagreb, 5. studenoga 1992.

ZASTUPNIČK1 DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

Stjepan Mesić, v. r.