Objavljeno u NN 55/12 od 16.05.2012.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UČINKOVITOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 4. svibnja 2012. godine.

Klasa: 011-01/12-01/57 Urbroj: 71-05-03/1-12-2 Zagreb, 9. svibnja 2012.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UČINKOVITOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

Članak 1.

U Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, br. 152/08.) u članku 1. stavku 1. riječi: »energetskih usluga i energetskih pregleda« zamjenjuju se riječima: »energetskih usluga, energetskih pregleda građevina i energetsko certificiranje zgrada«.

U stavku 2. riječi: »te na uvjete za obavljanje energetskog pregleda radi izdavanja energetskog certifikata zgrade, niti na energetske preglede kotla za grijanje i sustava za klimatizaciju u zgradi na koje se odnose posebni propisi u području gradnje« brišu se.

Članak 2.

Iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

»Članak 1.a

Ovim se Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi pravna stečevina Europske unije iz područja energetske učinkovitosti, a posebice Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama, Direktiva 2009/125/EZ o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom te Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada u dijelu koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada i redovite preglede sustava grijanja i klimatizacije u zgradama.«.

Članak 3.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. eko-dizajn podrazumijeva integraciju zahtjeva zaštite okoliša u dizajn proizvoda s ciljem poboljšanja utjecaja na okoliš proizvoda koji koriste energiju kroz njegov čitav životni ciklus,

2. energetska učinkovitost je odnos između ostvarenog korisnog učinka i energije potrošene za ostvarenje tog učinka,

3. energetska usluga je provedba projekta energetske učinkovitosti i ostalih povezanih aktivnosti temeljena na ugovoru o energetskom učinku s jamstvom da u referentnim uvjetima vodi do provjerljivog i mjerljivog ili procjenjivog poboljšanja energetske učinkovitosti i/ili ušteda energije i vode,

4. energetski certifikat jest dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade i koji ima sadržaj i izgled propisan pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona, a izdaje ga ovlaštena osoba,

5. energetsko certificiranje zgrade jest skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata,

6. energetski pregled je sustavni postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije zgrade i energetskim svojstvima zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih građevina, privatnih ili javnih usluga, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena osoba,

7. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije koja je potrebna za zadovoljavanje potrebe za energijom povezane s karakterističnom uporabom zgrade, a koja između ostalog uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje,

8. energija su svi oblici energije koji su u prodaji uključujući električnu energiju, prirodni plin (uključujući ukapljeni prirodni plin), ukapljeni naftni plin, sva goriva za grijanje i hlađenje (uključujući područno grijanje i hlađenje), ugljen i lignit, treset, goriva za transport (isključujući goriva za zrakoplovstvo i pomorstvo) i biomasu,

9. pružatelj energetske usluge je fizička ili pravna osoba koja pruža energetsku uslugu ili druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnjem kupcu,

10. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je pravna osoba s javnim ovlastima, osnovana posebnim zakonom koja obavlja djelatnost utvrđenu ovim i posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: Fond),

11. gospodarenje energijom su sve radnje kontinuiranog praćenja i analize potrošnje energije i vode koje obuhvaćaju utvrđivanje promjena u trendovima potrošnje energije i vode, određivanje ciljeva za uštedu energije i vode, uspoređivanje ostvarene potrošnje s predviđenom potrošnjom te prijedloge i provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na toj osnovi,

12. javna rasvjeta je građevina za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta čije upravljanje i održavanje, uključivo podmirivanje troškova električne energije su uređeni posebnim zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo,

13. javni sektor su državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

14. kotao je kombinacija tijela kotla i plamenika konstruirana za prijenos topline u vodu koja se oslobađa izgaranjem,

15. krajnji kupac je fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu potrošnju,

16. mali operator distribucijskog sustava ili mali opskrbljivač je fizička ili pravna osoba koja distribuira ili prodaje energiju krajnjim kupcima i koja godišnje distribuira ili proda manju količinu energije od količine ekvivalentne energije od 75 GWh godišnje ili zapošljava manje od 10 osoba ili čiji ukupni prihod i/ili godišnja bilanca ne prelazi 14.500.000 kuna,

17. ministar je ministar nadležan za energetiku,

18. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku,

19. mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti su sve radnje koje redovito vode provjerljivom i mjerljivom ili procjenjivom poboljšanju energetske učinkovitosti, odnosno smanjenju potrošnje energije i vode,

20. nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom je računalna aplikacija za praćenje i analizu potrošnje energije u zgradama javnog sektora u koju se putem internetskog portala unose opći, konstrukciji i energetski podaci te podaci o neposrednoj potrošnji energije i vode za svaku zgradu javnog sektora,

21. nacionalni okvirni cilj ušteda energije je sveobuhvatni planirani cilj ušteda u neposrednoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj, a izračunava se i određuje u skladu s propisanom metodologijom,

22. neposredna potrošnja energije je energija isporučena krajnjim kupcima u industriji, prometu, kućanstvima, uslugama, poljoprivredi i graditeljstvu i korištena u energetske svrhe,

23. osoba zadužena za gospodarenje energijom u javnom sektoru je fizička ili pravna osoba koja je od strane odgovorne osobe imenovana da nadzire potrošnju energije u građevini ili pojedinom upravnom tijelu,

24. operator distribucijskog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ukoliko je potrebno, razvoj distribucijskog sustava električne energije ili toplinske energije ili prirodnog plina na određenom području i gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za distribucijom električne ili toplinske energije ili prirodnog plina,

25. ovlaštena osoba je fizička osoba i/ili pravna osoba koja ispunjava uvjete popisane ovim Zakonom i pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona i ima ovlaštenje ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva za obavljanje energetskog pregleda građevine, energetsko certificiranje zgrade i/ili kontrole izvješća o energetskom pregledu građevine i izdanih energetskih certifikata,

26. pokazatelji potrošnje energije ili vode su mjerene ili izračunate vrijednosti koje pokazuju potrošnju energije ili vode u ovisnosti o specifičnim karakteristikama i uvjetima u građevini i predstavljaju mjerilo energetske učinkovitosti,

27. poboljšanje energetske učinkovitosti je smanjenje potrošnje energije uz iste referentne uvjete i jednak učinak kao prije provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti ili projekta energetske učinkovitosti, a koje je posljedica primjene energetski učinkovitih tehnologija, sustava i proizvoda, primjene obnovljivih izvora energije za pretežno ili potpuno pokrivanje vlastite potrošnje energije u građevini i/ili promjena u ponašanju korisnika,

28. procjena energetske učinkovitosti je ekspertna analiza zasnovana na znanstvenim, stručnim i eksperimentalnim metodama za utvrđivanje pokazatelja potrošnje energije ili vode pojedinih trošila i sustava potrošnje energije ili vode,

29. proizvod povezan s energijom znači svaku robu koja tijekom upotrebe utječe na potrošnju energije, a koja se stavlja na tržište i/ili pušta u rad, uključujući i dijelove namijenjene za ugradnju u proizvode povezane s energijom, koje se stavlja na tržište i/ili pušta u rad kao pojedinačne dijelove za krajnje korisnike i čije se okolišne značajke mogu neovisno procijeniti,

30. provedbene mjere za eko-dizajn su mjere usmjerene na utvrđivanje konkretnih zahtjeva za eko dizajnom određenih grupa proizvoda povezanih s energijom,

31. referentna potrošnja energije ili vode je potrošnja energije ili vode pri referentnim uvjetima prije provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, koja se koristi kao osnova za usporedbu u određivanju budućih ušteda energije i vode,

32. referentni uvjeti predstavljaju vrijednosti neovisnih varijabli koje utječu na potrošnju energije ili vode u građevini prije provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, u odnosu na koje se provodi normalizacija potrošnje energije i vode nakon provedbe mjere,

33. sustav za klimatizaciju je sustav kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji što neposredno služi postizanju mikrohigijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja ugodnosti prostora,

34. ugovor o energetskom učinku je ugovorni sporazum između korisnika i pružatelja energetskih usluga, verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede,

35. ušteda energije ili vode je količina ušteđene energije ili vode utvrđena mjerenjem i/ili procjenom potrošnje prije i poslije primjene jedne ili više mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, uz normalizaciju prema referentnim uvjetima,

36. veliki potrošač je krajnji kupac energije iz sektora industrije čija godišnja neposredna potrošnja energije prelazi granične vrijednosti potrošnje propisane pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona,

37. zgrada javnog sektora je zgrada koju javni sektor koristi za obavljanje svoje djelatnosti,

38. životni ciklus označava posljedične i međusobno povezane faze proizvoda povezanog s energijom od uporabe sirovine za proizvodnju proizvoda do konačnog odlaganja proizvoda nakon prestanka korištenja.«.

Članak 4.

U članku 5. stavku 3. riječi: »zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo« zamjenjuju se riječima: »poslove graditeljstva«.

Članak 5.

U članku 6. stavku 3. riječi: »zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo« zamjenjuju se riječima: »poslove graditeljstva«.

Članak 6.

U članku 7. stavku 1. riječi: »zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo« zamjenjuju se riječima: »poslove graditeljstva«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Metodologiju praćenja i ocjenjivanja uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti i ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije propisuje ministar pravilnikom.

(4) Metodologija iz stavka 3. ovoga članka obuhvaća način praćenja i izračun pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, način izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga.«.

Članak 7.

U članku 9. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Program županije predlaže izvršno tijelo, a donosi predstavničko tijelo županije najkasnije do kraja rujna tekuće godine za razdoblje od sljedeće tri godine. Županija je dužna Program županije javno objaviti na internetskim stranicama županije te dostaviti Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva i Fondu.«.

Članak 8.

U članku 10. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Godišnji plan županije predlaže izvršno tijelo, a donosi ga predstavničko tijelo županije najkasnije do kraja veljače tekuće godine za tekuću godinu. Županija je dužna Godišnji plan županije javno objaviti na internetskim stranicama županije te dostaviti Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva i Fondu.«.

Članak 9.

U članku 11. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Županija je dužna do kraja veljače tekuće godine godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka objaviti na internetskim stranicama županije te dostaviti Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva i Fondu.«.

Članak 10.

U članku 15. stavku 1. riječi: »zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo« zamjenjuju se riječima: »poslove graditeljstva«.

Točka 2. mijenja se i glasi:

»2. ocjenjuje učinak provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, a posebno Nacionalnog programa i Nacionalnog akcijskog plana,«.

U točki 4. riječi: »u neposrednoj potrošnji energije« brišu se.

Iza točke 4. dodaju se nove točke 5. i 6. koje glase:

»5. surađuje i koordinira rad drugih tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na ostvarivanju ciljeva politike energetske učinkovitosti,

6. osigurava uključivanje zahtjeva energetske učinkovitosti u druge sektorske politike,«.

Dosadašnja točka 5. postaje točka 7.

U dosadašnjoj točki 6., koja postaje točka 8., riječi: »o prijenosu pravne stečevine« zamjenjuju se riječima: »o primjeni smjernica«.

U stavku 2. točke 2. i 4. brišu se.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 11.

U članku 16. stavku 1. iza riječi: »energije« briše se točka i dodaju riječi: »utvrđene Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U okviru područja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka i sukladno djelatnosti Fonda utvrđenoj Zakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond:

1. osigurava financiranje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti utvrđenih Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti,

2. prati i verificira ostvarene uštede energije kod korisnika sredstava Fonda na način utvrđen pravilnikom iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona i o tome jednom godišnje, a najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnosi izvještaj Ministarstvu.«.

Članak 12.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»Opskrbljivač električnom energijom, toplinskom energijom i prirodnim plinom dužan je Ministarstvu do kraja veljače tekuće godine dostaviti podatke o ukupnoj potrošnji energije svojih kupaca za prošlu godinu te prikaz strukture potrošnje energije svojih kupaca i to prema zemljopisnom rasporedu kupaca (po gradovima i po županijama), prema kategorijama kupca i ako je moguće po sektorima neposredne potrošnje (javni sektor, ostale usluge, industrija, kućanstva).«.

Članak 13.

U članku 18. stavku 2. dodaju se nove točke 1. i 2. koje glase:

»1. imenuje pravnu ili fizičku osobu zaduženu za gospodarenje energijom,

2. redovito prati i najmanje jednom mjesečno unosi podatke o potrošnji energije i vode u zgradama u nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom,«.

Dosadašnje točke 1., 2., 3. i 4. postaju točke 3., 4., 5. i 6.

Dosadašnje točke 5. i 6., koje postaju točke 7. i 8., mijenjaju se i glase:

»7. u zgradi, dijelu zgrade ili kompleksu zgrada čiji je ukupni godišnji trošak potrošnje energije i vode jednak ili veći od 300.000,00 kuna dužan je na svim mjernim mjestima potrošnje energije i vode ugraditi sustav daljinskog očitavanja potrošnje,

8. održava i rekonstruira javnu rasvjetu na način kojim se smanjuje potrošnja električne energije i ispunjavaju ostali uvjeti propisani Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i propisima koji iz njega proizlaze.«.

U stavku 3. iza riječi: »ugovorom s Fondom« stavlja se točka, a riječi: (u daljnjem tekstu: obveznik gospodarenja energijom)« brišu se.

Članak 14.

U naslovu iznad članka 19. iza riječi: »pregled« dodaje se riječ: »građevine«.

U članku 19. stavku 1. iza riječi: »pregleda« dodaju se riječi: »građevine (u daljnjem tekstu: energetski pregled)«, a riječ: »krajnje« te zarez i riječi: »u skladu s posebnim propisom« brišu se.

U stavku 2. riječ: »Naručitelj« zamjenjuje se riječima: »Vlasnik građevine koja podliježe obvezi redovitog provođenja«, a iza riječi: »pregledima« briše se točka i dodaju riječi: »građevina i energetskom certificiranju zgrada.«.

U stavku 3. riječ: »krajnje« briše se, a iza riječi: »građevine,« dodaju se riječi: »potrebnih proračuna za ustanovljavanje energetskog svojstva zgrada,«.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Provođenje energetskog pregleda obvezno je za:

1. građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti,

2. javnu rasvjetu,

3. zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina prelazi 500 m², a od 9. srpnja 2015. čija korisna (neto) površina prelazi 250 m² te sve ostale zgrade obveznike energetskog certificiranja,

4. sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekuće, plinovito ili kruto gorivo ukupne nazivne snage 20 kW i veće,

5. sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili više uređaja za proizvodnju toplinske/rashladne energije ukupne nazivne snage 12 kW i veće.

(5) Energetski pregled građevine završava izvješćem o energetskom pregledu.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Dosadašnji stavci 5., 6. i 7., koji postaju stavci 7., 8. i 9., mijenjaju se i glase:

»(7) Za građevine iz stavka 4. ovoga članka, način i uvjete provedbe energetskog pregleda građevina, sadržaj izvješća o energetskom pregledu, način energetskog certificiranja zgrade, sadržaj i izgled energetskog certifikata, način i uvjete provedbe neovisne kontrole energetskog pregleda građevine i energetskog certifikata i pobliži sadržaj i način vođenja registra iz stavka 9. ovoga članka propisuje ministar za poslove graditeljstva pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada.

(8) Vlasnik građevine dužan je voditi evidenciju o provedenim energetskim pregledima i čuvati izvješće o energetskom pregledu najmanje 10 godina od dana uručenja izvješća.

(9) Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva vodi registar:

– osoba ovlaštenih za energetski pregled i energetsko certificiranje,

– izdanih izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina,

– izdanih energetskih certifikata zgrada,

– osoba ovlaštenih za kontrolu izvješća o energetskom pregledu i energetskog certifikata.«.

Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:

»(10) Izvješća o provedenim energetskim pregledima podliježu sustavu neovisne kontrole.«.

Članak 15.

Naslov iznad članka 20. mijenja se i glasi: »Energetski certifikat zgrade«.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»(1) Investitor zgrade, odnosno njezinog dijela dužan je pribaviti energetski certifikat zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno drugog akta za uporabu zgrade prema posebnom zakonu.

(2) Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan je imati energetski certifikat prije promjene vlasništva, iznajmljivanja, leasinga, odnosno davanja u zakup zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela.

(3) Kupac, najmoprimac, odnosno zakupac zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, odnosno zakupu ima pravo uvida u energetski certifikat.

(4) Vlasnik zgrade javne namjene dužan je energetski certifikat zgrade izložiti na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade.

(5) Zgrade javne namjene iz stavka 4. ovoga članka utvrđuju se pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada.

(6) Vlasnik zgrade, odnosno njezin korisnik dužan je osigurati sve uvjete za nesmetanu provedbu energetskog certificiranja zgrade, a osobito dati na uvid tehničku i drugu potrebnu dokumentaciju zgrade te omogućiti pristup u sve dijelove zgrade.

(7) Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan je čuvati energetski certifikat najmanje 10 godina od dana njegova izdavanja.

(8) Izdani energetski certifikati podliježu sustavu neovisne kontrole.«.

Članak 16.

Naslov iznad članka 21. mijenja se i glasi: »Provedba energetskog pregleda građevine i energetsko certificiranje zgrada«.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»Način i uvjete provedbe energetskog pregleda građevine, sadržaj izvješća o energetskom pregledu, način energetskog certificiranja zgrade, sadržaj i izgled energetskog certifikata, godišnje granične vrijednosti neposredne potrošnje energije građevine koje služe za određivanje kategorije velikog potrošača energije, zgrade javne namjene koje imaju obvezu energetskog pregleda i javnog izlaganja energetskog certifikata, pobliži sadržaj i način vođenja registara iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona, način i uvjete provedbe neovisne kontrole izvješća o provedenom energetskom pregledu i izdanog energetskog certifikata te druga pitanja vezana uz provođenje energetskih pregleda građevina i energetsko certificiranje zgrada propisuje ministar nadležan za poslove graditeljstva pravilnikom uz suglasnost ministra.«.

Članak 17.

Naslov iznad članka 22. mijenja se i glasi: »Ovlaštenje za obavljanje energetskog pregleda građevine, energetsko certificiranje zgrade i kontrolu izvješća o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata«.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Energetski pregled građevine, energetsko certificiranje zgrada i kontrolu izvješća o energetskim pregledima i izdanih certifikata može obavljati samo fizička ili pravna osoba koja je ishodila ovlaštenje ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

(2) Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva vodi javni Registar ovlaštenih osoba u obliku elektroničke baze podataka u kome su upisane ovlaštene fizičke i pravne osobe.

(3) Uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja osobama za provođenje energetskih pregleda građevina i energetsko certificiranje zgrada, te kontrolu izvješća o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata, postupke izdavanja i oduzimanja ovlaštenja, postupanje i izuzeće ovlaštenih osoba, nadzor nad radom ovlaštenih osoba, registar ovlaštenih osoba te druga pitanja vezana uz ovlaštenja propisuje ministar nadležan za poslove graditeljstva pravilnikom uz suglasnost ministra.«.

Članak 18.

U naslovu iznad članka 23. riječi: »za energetski pregled« brišu se.

U članku 23. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Ovlaštena osoba poslove iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona obavlja neovisno, samostalno i objektivno, u skladu s ovim Zakonom, propisima koji se donose na temelju ovoga Zakona, tehničkim propisima i pravilima struke.

(2) Ovlaštena osoba dužna je voditi evidenciju o obavljenim energetskim pregledima i izdanim energetskih certifikatima te provedenim kontrolama, čuvati dokumentaciju najmanje 10 godina te unositi izvješća o energetskim pregledima, izdane energetske certifikate i izvješća o provedenim kontrolama u registar iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona koji vodi ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva.«.

Stavak 3. briše se.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 3., iza riječi: »Ovlaštena osoba« riječi: »za energetski pregled« brišu se, a iza riječi: »pregled« dodaju se riječi: »ili izdati energetski certifikat«.

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 4., iza riječi: »Ovlaštena osoba« riječi »za energetski pregled« brišu se, a iza riječi: »pregled« dodaju se riječi: »ili izdati energetski certifikat«.

Dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Osoba ovlaštena za kontrolu izvješća o energetskom pregledu ili energetskog certifikata ne smije obaviti kontrolu izvješća o energetskom pregledu ili energetskog certifikata u čijoj je izradi sudjelovala ili koji su izrađeni u pravnoj osobi u kojoj je zaposlena.«.

Članak 19.

U članku 24. stavku 1. riječi: »za energetske usluge (ESCO)« brišu se.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:

»(3) Pružatelj energetske usluge može ponuditi mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti koja nije obuhvaćena predloženim mjerama u Izvješću o provedenom energetskom pregledu za građevinu, ako izračunom isplativosti predložene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti dokaže isplativosti iste.

(4) Ugovorom o energetskom učinku pružatelj energetske usluge obvezuje se naručitelju usluge, djelomično ili u cijelosti vlastitim sredstvima, izvesti radove na građevini kojima se postiže ušteda energije i/ili vode, a naručitelj se pružatelju energetske usluge obvezuje za to platiti naknadu sredstvima koja ostvari od uštede energije i/ili vode koja je posljedica izvedenih radova.

(5) U postupku javne nabave za odabir energetske usluge primjenjuju se kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude.«.

Članak 20.

U članku 25. stavku 1. točki 1. riječ: »korisniku« zamjenjuje se riječju: »naručitelju«.

U točki 2. riječ: »izvođaču« zamjenjuje se riječju: »pružatelju«.

U točki 4. riječ: »osnovnoj« zamjenjuje se riječju: »referentnoj«.

U stavku 3. riječ: »osnovnu« zamjenjuje se riječju: »referentnu«.

U stavku 4. riječ: »Izvođač« zamjenjuje se riječju: »Pružatelj«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Ostali subjekti javnog sektora mogu ovlastiti Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija da u njihovo ime i račun provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu. Kada provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija smatra se središnjim tijelom za javnu nabavu u smislu propisa kojim je uređeno područje javne nabave. Subjekti u čije ime i račun Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu nadoknađuju Centru troškove objave javne nabave.«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Način ugovaranja energetske usluge, podrobnije obveze pružatelja i naručitelja, podrobniji sadržaj ugovora te proračunsko praćenje energetske usluge za naručitelja iz javnog sektora, propisuje Vlada uredbom, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva.«.

Članak 21.

U članku 26. stavku 3. riječ: »izvođačima« zamjenjuje se riječju: »pružateljima«.

Članak 22.

Naslov iznad članka 27. mijenja se i glasi: »Eko-dizajn proizvoda povezanih s energijom«.

U članku 27. stavku 1. riječi: »Proizvodi koji koriste energiju« zamjenjuju se riječima: »Proizvodi povezani s energijom«.

U stavku 2. riječi: »prostorno uređenje i graditeljstvo,« brišu se, a riječi: »koji koriste energiju« zamjenjuju se riječima: »povezanih s energijom«.

U stavku 3. riječi: »prostorno uređenje i graditeljstvo,« brišu se, a riječi: »koji koriste energiju« zamjenjuju se riječima: »povezanih s energijom« te iza riječi: »u nadležnosti ministarstva« riječi: »za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo« zamjenjuju se riječima: »nadležnog za poslove graditeljstva.«

Članak 23.

U članku 28. stavku 1. iza riječi: »sustava« dodaju se riječi: »električne energije i plina te energetski subjekt koji obavlja djelatnost distribucije toplinske energije«.

Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Operator distribucijskog sustava električne energije i plina te energetski subjekt koji obavlja djelatnost distribucije toplinske energije dužan je osigurati krajnjim kupcima ponudu uređaja za mjerenje potrošnje energije iz stavka 1. ovoga članka po konkurentnim cijenama posebno u slučaju kada se uređaj za mjerenje potrošnje energije mijenja, osim ukoliko je to tehnički neizvodivo te uvijek kada se građevina gradi ili rekonstruira pri čemu se uspostavlja novi priključak građevine na energetsku mrežu.

(3) Operator distribucijskog sustava i/ili opskrbljivač električnom ili toplinskom energijom ili prirodnim plinom, dužan je prilikom ugradnje uređaja za mjerenje u novim građevinama i zamjene postojećih uređaja za mjerenje potrošnje energije u građevinama na svim mjernim mjestima ugraditi mjerila s mogućnošću daljinskog očitovanja.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Opskrbljivač iz stavka 3. ovoga članka dužan je osigurati, gdje je to moguće, da se obračunavanje potrošnje energije temelji na stvarnoj potrošnji energije i da je izraženo na jasan i razumljiv način.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Obveze iz ovoga članka na odgovarajući se način odnose i na komunalno poduzeće koje opskrbljuje krajnje kupce vodom za potrošnju.«.

Članak 24.

U članku 29. stavku 4. točki 4. riječi: »i Fondu« brišu se.

Točka 6. briše se.

Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 6. i 7.

Članak 25.

U članku 30. brojka: »2.000,00« zamjenjuje se brojkom: »10.000,00«, a brojka: »15.000,00« zamjenjuje se brojkom: »50.000,00«.

Članak 26.

U članku 33. stavku 1. točki 1. riječi: »i Fondu« brišu se.

Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. i točka 5. koje glase:

»4. ne osigura krajnjim kupcima za svaki dio građevine koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu uređaj za mjerenje potrošnje energije i vode koji pruža točne podatke o stvarnoj potrošnju energije i točno vrijeme korištenja ili

5. ako prilikom ugradnje uređaja za mjerenje u novim građevinama ili zamjene postojećih uređaja za mjerenje potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora na svim mjernim mjestima ne ugradi mjerila s mogućnošću daljinskog očitavanja.«.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 6.

Članak 27.

U članku 34. stavku 1. riječi: »za energetski pregled« brišu se.

Točka 1. mijenja se i glasi:

»1. ne vodi evidenciju o obavljenim energetskim pregledima, izdanim energetskim certifikatima i provedenim kontrolama, ne čuva dokumentaciju o provedenim aktivnostima najmanje 10 godina te ako ne dostavi izvješća i energetske certifikate u registar koji vodi ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva kako to određuje članak 18. stavak 2. ovoga Zakona,«.

Točka 2. briše se.

U dosadašnjim točkama 3. i 4., koje postaju točke 2. i 3., iza riječi: »pregled« dodaju se riječi: »ili izda energetski certifikat«.

Iza točke 3. dodaju se točke 4. i 5. koje glase:

« 4. obavi kontrolu izvješća o energetskom pregledu ili energetskog certifikata unatoč zabrani iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona,

5. poslove za koje je ovlaštena ne obavlja neovisno, samostalno i objektivno te u skladu s ovim Zakonom, propisima na temelju ovoga Zakona, tehničkim propisima i pravilima struke.«.

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Ovlaštena osoba dužna je nadoknaditi štetu naručitelju prema posebnom zakonu. Za ponovljeni prekršaj ovlaštenoj osobi se može oduzeti ovlaštenje.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu ovlaštene osobe za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.«.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 4., riječi: »2.000,00 do« brišu se.

Članak 28.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako prije početka korištenja građevine, odnosno njezinog posebnog dijela ne ishodi energetski certifikat zgrade.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu investitora za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se i vlasnik građevine, odnosno njezinog posebnog dijela za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 29.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik građevine ako ne provede energetski pregled građevine i pregled sustava za grijanje i klimatizaciju zgrade za koje je energetski pregled propisan ovim Zakonom, odnosno ako ne osigura energetski certifikat zgrade ili njezinog dijela kod prodaje, iznajmljivanja ili davanja u zakup i ako javno ne izloži energetski certifikat zgrade za koju je izlaganje energetskog certifikata propisano ovim Zakonom.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu vlasnika za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 30.

(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, br. 152/08.) i Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Osobe koje su ovlaštene za provođenje energetskih pregleda građevina u skladu s Pravilnikom o ovlaštenjima za energetski pregled građevina (»Narodne novine«, br. 5/11.) i osobe koje su ovlaštene za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (»Narodne novine«, br. 113/08. i 89/09.), kao i osobe koje su završile program obuke prema navedenim pravilnicima mogu podnijeti zahtjev za ovlaštenje za provođenje energetskih pregleda građevina, odnosno za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada u naredne tri godine od dana polaganja ispita.

Članak 31.

(1) Vlada će donijeti uredbu iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona na prijedlog ministra nadležnog za poslove graditeljstva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti provedbeni propis iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar nadležan za poslove graditeljstva donijet će provedbeni propis iz članka 14. stavka 7. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar, u suradnji s ministrom nadležnim za poslove zaštite okoliša donijet će i uskladiti tehničke propise koji propisuju posebne tehničke zahtjeve za eko-dizajn proizvoda povezanih s energijom s pravilnikom iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu toga pravilnika.

(5) Ministar nadležan za poslove graditeljstva dužan je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u, suradnji s ministrom nadležnim za poslove energetike, uskladiti s ovim Zakonom:

1. Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (»Narodne novine«, br. 36/10. i 135/11.),

2. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (»Narodne novine«, br. 113/08. i 89/09.),

3. Pravilnik o energetskim pregledima građevina (»Narodne novine«, br. 5/11.),

4. Pravilnik o ovlaštenjima za energetski pregled građevina (»Narodne novine«, br. 5/11.).

(6) Danom stupanja na snagu propisa iz članka 16. i 17. ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 15.a, 15.b i 15.c Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.) u dijelu koji se odnosi na energetsko certificiranje koje će se urediti navedenim propisima iz ovoga Zakona.

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 310-02/12-01/02 Zagreb, 4. svibnja 2012.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem, v. r.