NN 103/2021 (24.9.2021.), Pravilnik o načinu polaganja ispita za stručnu osobu pravne osobe ili obrtnika za osiguranje i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
1831
Na temelju članka 3. stavka 5. Zakona o privatnoj zaštiti (»Narodne novine«, broj: 16/20), ministar unutarnjih poslova donosi
PRAVILNIK
O NAČINU POLAGANJA ISPITA ZA STRUČNU OSOBU PRAVNE OSOBE ILI OBRTNIKA ZA OSIGURANJE I UNUTARNJI NADZOR PROVEDBE SIGURNOSTI
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način polaganja stručnog ispita za stručnu osobu pravne osobe ili obrtnika koji su vlasnici ili korisnici objekata koji su, sukladno pravilniku o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, kategorizirani u I. ili II. kategoriju ugroženosti.
Članak 2.
(1) Stručni ispit propisan ovim Pravilnikom polaže se pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kojeg rješenjem imenuje ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar).
(2) Ispitno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana te tajnik ispitnog povjerenstva.
(3) Predsjednik ispitnog povjerenstva je ujedno i ispitivač.
(4) Svaki ispitivač ispituje po jedno Programsko poglavlje.
(5) Rješenjem iz stavka 1. ovog članka određuje se i zamjenik predsjednika povjerenstva, po jedan zamjenik svakog člana povjerenstva te zamjenik tajnika ispitnog povjerenstva.
Članak 3.
(1) U ispitno povjerenstvo imenuju se službenici Ministarstva, a članove ispitnog povjerenstva predlaže nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva koja provodi nadzor djelatnosti privatne zaštite.
(2) Sastav ispitnog povjerenstva za svaki pojedinačni ispit određuje predsjednik ispitnog povjerenstva ili njegov zamjenik.
(3) Predsjednik i članovi ispitnog povjerenstva te njihovi zamjenici moraju imati završen najmanje specijalistički diplomski stručni studij ili diplomski sveučilišni studij te najmanje 5 godina radnog iskustva nakon položenog državnog stručnog ispita na poslovima koji obuhvaćaju područja kriminalistike i istražnih poslova, sigurnosno – obavještajnih poslova, kriznog menadžmenta, zaštite kritičnih infrastruktura i upravljanja rizicima te poslova zaštite osoba i imovine.
(4) Kvalifikacija s područja navedenih u stavku 3. ovog članka se dokazuje javnom ispravom te uvidom u sistematizaciju i opis radnog mjesta ispitivača.
(5) Tajnik povjerenstva obavlja administrativne poslove, prikuplja i obrađuje zahtjeve, utvrđuje rokove polaganja ispita, obavještava kandidate, predsjednika i članove povjerenstva, koordinira postupak provedbe ispita, vodi zapisnik o provedbi ispita, izdaje odgovarajuću dokumentaciju i sastavlja svjedodžbe o položenim ispitima te vodi upisnike i evidenciju o terminima ispita kao i položenim ispitima kandidata.
(6) Za obavljanje poslova tajnika povjerenstva nisu potrebne posebne stručne kvalifikacije.
Članak 4.
(1) Zahtjev za polaganje stručnog ispita pravna osoba ili obrtnik kod koje je kandidat u radnom odnosu podnosi Ministarstvu, a zahtjev sadrži:
1. ime, prezime i OIB kandidata
2. datum, mjesto i državu rođenja kandidata
3. adresu prebivališta ili odobrenog boravka
4. vrstu i stupanj obrazovanja kandidata
5. podatke o radnom mjestu kandidata te pravnoj osobi ili obrtnika kod koje je kandidat u radnom odnosu
6. kontakt (telefon, e-mail).
(2) Uz zahtjev se prilaže:
– ovjerena preslika ili prijepis diplome o stečenom stupnju obrazovanja, koje mora biti najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij
– preslike ugovora o radu odnosno drugog akta o zasnivanju radnog odnosa
– dokumentacija kojom se dokazuje kategorija objekta te
– dokaz o uplati naknade za polaganje ispita u iznosu propisanom rješenjem Ministarstva iz članka 14. stavka 4. ovog Pravilnika.
Članak 5.
(1) Ispitno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li kandidat propisane uvjete za pristupanje polaganju stručnog ispita i o tome donosi rješenje.
(2) Rješenjem kojim se zahtjev odobrava utvrđuje se mjesto i vrijeme polaganja stručnog ispita te obveza plaćanja troškova provedbe stručnog ispita.
(3) Kandidat kome je odobreno pristupanje polaganju stručnog ispita, mora biti obaviješten o danu polaganja ispita najkasnije 30 dana prije roka određenog za polaganje ispita.
(4) Stručni ispit mora se organizirati kada se Ministarstvu podnese jedan zahtjev kandidata, nakon čega se ispit mora organizirati i provesti u roku od 45 dana.
Članak 6.
(1) Kandidat može povući prijavnicu za ispit najkasnije tri dana prije ispitnog roka.
(2) Ako kandidat povuče prijavnicu u roku iz stavka 1. ovog članka, uplaćeni troškovi ispita vraćaju se u cijelosti.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, uplaćeni troškovi ispita mogu se smatrati uplatom za jedan od sljedećih ispitnih rokova u idućih 12 mjeseci, ako to zatraži pravna osoba ili obrtnik iz članka 4. ovog Pravilnika.
(4) Pristupanje polaganju stručnog ispita ili nastavak polaganja započetog ispita može se odgoditi na zahtjev kandidata, zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, o čemu odlučuje ispitno povjerenstvo.
(5) Ako kandidat bez opravdanog razloga ne pristupi polaganju stručnog ispita ili odustane od već započetog stručnog ispita, smatrat će se da ispit nije položio.
Članak 7.
(1) Stručni ispit sastoji se od usmene provjere znanja iz tri Programske cjeline:
1. Programska cjelina I.
– Privatna zaštita
– Primjena privatne zaštite.
2. Programska cjelina II.
– Zaštita kritične infrastrukture
– Upravljanje rizicima
– Krizni menadžment i krizno komuniciranje.
3. Programska cjelina III.
– Planiranje i organizacija poslovanja
– Zaštita informacijskih sustava
– Klasificirani podaci i zaštita osobnih podataka.
(2) Ispitivači moraju kandidatu postaviti najmanje tri pitanja iz Programske cjeline koje ispituju, a kojima će utvrditi razinu znanja i poznavanja programske problematike.
(3) Kandidat polaže ispit tijekom jednog dana.
(4) Usmenom ispitivanju, uz predsjednika i članove ispitnog povjerenstva, nazočan je i tajnik kao zapisničar.
(5) Sadržaj Programskih cjelina iz stavka 1. ovog članka (Prilog 1) tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
Članak 8.
(1) Uspjeh kandidata na stručnom ispitu ocjenjuje se ocjenom »položio« ili »nije položio«.
(2) Predsjednik ispitnog povjerenstva priopćuje ocjenu kandidatu usmeno, po završetku ispita.
Članak 9.
(1) Kandidat koji na ispitu bude ocijenjen ocjenom »nije položio« iz najviše jedne Programske cjeline, može polagati popravni ispit iz tog područja u roku koji ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od tri mjeseca od dana polaganja ispita.
(2) Kandidat koji na ispitu bude ocijenjen ocjenom »nije položio« iz dvije ili više Programskih cjelina, mora ponovno polagati ispit u cijelosti u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca, niti duži od šest mjeseci od dana polaganja ispita.
(3) Uz zahtjev za polaganje popravnog ili ponovnog ispita iz stavaka 1. i 2. ovog članka kandidat prilaže dokaz iz članka 4. stavka 2. podstavka 4. ovog Pravilnika.
Članak 10.
(1) Kandidat koji ne položi popravni ispit iz članka 9. stavka 1. ovog Pravilnika može ponovno polagati ispit u cijelosti, ali ne prije isteka šest mjeseci od dana polaganja popravnog ispita.
(2) Kandidat koji tri puta ne položi stručni ispit, ne može više pristupiti polaganju stručnog ispita.
Članak 11.
(1) O tijeku ispita vodi se zapisnik za svakog kandidata posebno, a u zapisnik se unosi:
1. sastav ispitnog povjerenstva
2. ime i prezime kandidata
3. datum održavanja stručnog ispita
4. pitanja postavljena kandidatu iz svakog područja
5. odluka ispitnog povjerenstva o uspjehu kandidata.
(2) Zapisnik vodi tajnik ispitnog povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik, članovi ispitnog povjerenstva, tajnik i kandidat.
Članak 12.
(1) Kandidatu koji je položio stručni ispit, Ministarstvo izdaje i dostavlja uvjerenje o položenom stručnom ispitu.
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se i pravnoj osobi i obrtniku kod koje je kandidat u radnom odnosu.
(3) Obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu (Prilog 2) tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
Članak 13.
Tajnik ispitnog povjerenstva vodi evidenciju o stručnim ispitima za stručnu osobu pravne osobe ili obrtnika koji sadrži:
1. redni broj
2. ime, prezime i OIB kandidata
3. datum polaganja stručnog ispita
4. sastav povjerenstva
5. rezultat stručnog ispita
6. broj i datum izdavanja uvjerenja.
Članak 14.
(1) Troškove provedbe stručnog ispita snosi pravna osoba ili obrtnik iz članka 4. ovog Pravilnika.
(2) Predsjednik, članovi ispitnog povjerenstva i tajnik imaju pravo na naknadu za rad u ispitnom povjerenstvu.
(3) Naknada iz stavka 2. ovog članka određuje se po kandidatu, posebno za predsjednika i članove, a posebno za tajnika ispitnog povjerenstva.
(4) Ministar rješenjem određuje troškove provedbe stručnog ispita te visinu naknade iz stavka 2. ovog članka.
(5) Rad ispitnog povjerenstva je javan.
Članak 15.
Popis literature, propisa, normi i drugih stručnih materijala, potrebnih za polaganje stručnog ispita donijet će Ministarstvo u roku od 90 dana od dana stupanja ovog Pravilnika na snagu te objaviti na službenim web stranicama Ministarstva.
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/20-01/278
Urbroj: 511-01-152-21-5
Zagreb, 6. rujna 2021.
Ministar dr. sc. Davor Božinović, v. r.
PRILOG 1
PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA STRUČNU OSOBU PRAVNE OSOBE ILI OBRTA ZA ORGANIZACIJU I UNUTARNJI NADZOR PROVEDBE SIGURNOSTI
Stručni ispit obuhvaća sljedeće Programske cjeline:
PROGRAMSKA CJELINA I.
Programsko područje I.: PRIVATNA ZAŠTITA
Programsko područje II.: PRIMJENA PRIVATNE ZAŠTITE
Programsko područje I.: PRIVATNA ZAŠTITA
– definicija i obuhvat primjene privatne zaštite,
– podjela privatne zaštite,
– osnovni pojmovi i definicije privatne zaštite,
– obavljanje djelatnosti privatne zaštite,
– organizacija i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti,
– tijelo nadležno za upravne poslove privatne zaštite,
– obavljanje djelatnosti privatne zaštite članicama EU u Republici Hrvatskoj,
– obavljanje djelatnosti privatne zaštite pravnim i fizičkim osobama izvan EU u Republici Hrvatskoj,
– uvjeti za obavljanje privremenih i povremenih poslova u Republici Hrvatskoj,
– obuhvat djelatnosti privatne zaštite,
– način sklapanja ugovora za obavljanje poslova privatne zaštite,
– valjana pravna osnova,
– podugovaranje privatne zaštite,
– obavljanje poslova privatne zaštite na javnim i drugim površinama,
– osiguranje od odgovornosti,
– uporaba normi, standarda, preporuka, pravila struke,
– obvezni odnosi u zaštitarskim tvrtkama i obrtima,
– uvjeti za obavljanje djelatnosti privatne zaštite,
– odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite,
– opći akti pravnih osoba i obrta,
– unutarnja služba zaštite,
– povlašteni obrti,
– zaštitne mjere Ministarstva (privremene zabrane),
– rokovi izvješćivanja i postupanja po rješenju Ministarstva,
– prostorno tehnički uvjeti za obavljanje djelatnosti privatne zaštite,
– uvjeti za odgovorne i ostale osobe upisane u registre trgovačkih društava i obrta,
– operativna provjera,
– sigurnosna provjera,
– opći uvjeti za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite,
– posebni uvjeti za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite,
– ovlasti osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite,
– dopusnica,
– uvjeti odgovarajućih zdravstvenih sposobnosti,
– periodički i izvanredni zdravstveni pregledi,
– izobrazba za obavljanje poslova tjelesne zaštite,
– ocjensko gađanje,
– obavljanje poslova tjelesne zaštite,
– poslovi tjelesne zaštite visokog rizika,
– uvjeti i način primjene ovlasti: provjera identiteta,
– uvjeti i način primjene ovlasti: davanje upozorenja i naredbi,
– uvjeti i način primjene ovlasti: privremeno ograničenje slobode kretanja,
– uvjeti i način primjene ovlasti: pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava,
– uvjeti i način primjene ovlasti: osiguranje mjesta događaja,
– uvjeti i način primjene ovlasti: primjena sredstava prisile,
– uvjeti i načini nošenja, držanja i korištenja vatrenog oružja,
– primopredaja, održavanje, čuvanje i smještaj vatrenog oružja,
– korištenje zaštitarskog psa,
– rukovanje raspršivačima dozvoljenih neškodljivih tvari,
– provjera i ocjena zakonitosti primjene ovlasti,
– neposredna tjelesna zaštita,
– osiguranje i pratnja novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti
– osiguranje i pratnja drugih pošiljaka i osoba,
– definicija tehničke zaštite,
– uvjeti i način provedbe tehničke zaštite,
– kategorizacija objekata i prostora,
– tehnička zaštita vozila, plovila i letjelica,
– provedba stručnog nadzora,
– uvjeti i načini rada nadzornog inženjera,
– tehnički prijam,
– obveze i odgovornosti korisnika tehničke zaštite,
– izdavanje suglasnosti na prosudbu ugroženosti,
– servisiranje i održavanje tehničke zaštite,
– uvjeti za obavljanje poslova tehničke zaštite,
– dojavni centar,
– Centralni dojavni sustav i Centralni tehnički nadzor,
– uloga i način rada operatera,
– intervencija tjelesne i tehničke zaštite po dojavi,
– odore osoba koje obavljaju poslove tjelesne zaštite,
– iskaznice osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite,
– radni nalozi,
– upravni i inspekcijski nadzor Ministarstva unutarnjih poslova,
– upisnici i evidencije,
– pravni lijekovi,
– prekršajne odredbe,
– donošenje podzakonskih akata,
– pojam norme,
– svrha i zadaća normiranja,
– strukovna, normirna i akreditacijska tijela,
– Hrvatski zavod za norme,
– Hrvatske norme – priprema, prihvaćanje i izdavanje,
– Hrvatska akreditacijska agencija,
– nadležna i stručna tijela uključena u provedbu privatne zaštite,
– Hrvatski ceh zaštitara i Dan zaštitarstva,
– Hrvatska obrtnička komora,
– Hrvatska gospodarska komora,
– privatna zaštita u EU i svijetu,
– COESS.
Programsko područje II.: PRIMJENA PRIVATNE ZAŠTITE
– zaštita novčarskih institucija,
– osnovna svrha zaštite,
– definicije pojmova novčarskog poslovanja te sigurnosti,
– način zaštite novčarskih institucija,
– obveznici primjene Zakona o zaštiti novčarskih institucija,
– mjere zaštite novčarskih institucija,
– prostorno tehničke mjere, organizacijske i kadrovske mjere,
– primjena mjera tehničke zaštite,
– uvjeti za sustav video nadzora,
– uvjeti za protuprovalnu i protuprepadnu zaštitu,
– uvjeti za kontrolu pristupa, ulaska i izlaska,
– mehanička zaštita,
– protubalistička zaštita,
– uvjeti za protuprovalna vrata,
– zaštita novca i vrijednosti u poslovnicama,
– zaštita pojedinih rizičnih prostora objekata novčarskih institucija,
– interni i eksterni bankomati,
– dnevno-noćni trezori,
– centralni trezori, trezori, sigurnosni depozitni spremnici, sefovi, kase,
– alternativne mjere zaštite,
– cijevna pošta, dimna novčanica, interlocking sustavi, vremenske odgode,
– zaštita kasina,
– dnevna provjera ispravnosti i funkcionalnosti tehničke zaštite,
– blagajnički maksimum i fiskalizacija,
– dojavni sustav,
– rezervna napajanja i sustavi komunikacije,
– ispitivanja i certifikati opreme,
– tehnička dokumentacija,
– obavijesti o zaštiti sustavima tehničke zaštite,
– tjelesna zaštita novčarskih institucija,
– suglasnosti na alternativne mjere zaštite,
– sigurnosni planovi i sigurnosne procedure,
– mjere zaštite prilikom distribucije novca i vrijednosti,
– prijevoz, prijenos, prekogranična distribucija,
– IBNS sustavi,
– opremljenost posade i vozila,
– vrijeme i način provedbe transporta i zaštite,
– mjere zaštite osobnih i drugih podataka,
– nadzor nad provedbom mjera i postupanje inspektora i policije,
– evidencije,
– prekršajne odredbe i zaštitne mjere,
– podzakonski akti doneseni na temelju Zakona,
– nadležna i stručna tijela uključena u provedbu zaštite novčarskih institucija,
– strukovna, normirna i akreditacijska tijela,
– privatna zaštita u sigurnosti eksplozivnih tvari,
– privatna zaštita zračnih luka, pomorskih luka i brodova,
– privatna zaštita u turizmu,
– privatna zaštita izvora radioloških i nuklearnih zračenja,
– privatna zaštita u državnim institucijama i jedinicama lokalne i područne samouprave,
– važnost i uloga privatne zaštite u ostalim gospodarskim sektorima.
PROGRAMSKA CJELINA II.
Programsko područje I.: ZAŠTITA KRITIČNE INFRASTRUKTURE
Programsko područje II.: PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA
Programsko područje III.: KRIZNI MENADŽMENT I KRIZNO KOMUNICIRANJE
Programsko područje I.: ZAŠTITA KRITIČNE INFRASTRUKTURE
– definicija kritične infrastrukture,
– kritična infrastruktura nacionalnog i europskog značaja
– lokalna kritična infrastruktura,
– sustav, mreža, objekt,
– normativno područje koje uređuje kritične infrastrukture,
– osnovni pojmovi vezani uz zaštitu kritične infrastrukture,
– ranjivost i otpornost kritične infrastrukture,
– redundancija i druga alternativna rješenja,
– međuovisnost kritičnih infrastruktura,
– značaj javno-privatnog partnerstva,
– kontaktne točke za koordinaciju i međusektorsku komunikaciju u Republici Hrvatskoj i izvan nje,
– načela zaštite kritične infrastrukture,
– uloga koordinativnog tijela za kritičnu infrastrukturu,
– način određivanja sektora iz kojih tijela državne uprave identificiraju pojedine nacionalne kritične infrastrukture,
– sektori kritične infrastrukture,
– načini određivanja kritične infrastrukture,
– prepoznavanje i identifikacija kritične infrastrukture,
– kritična komunikacijsko-informacijska kritična infrastruktura,
– izrada međusektorskih i sektorskih mjerila,
– kriteriji za izradu sektorskih mjerila,
– nadležnost tijela državne uprave,
– nadležnost vlasnika/korisnika/operatora,
– sadržaj sigurnosnog plana operatora,
– uloga, obveze i odgovornosti koordinatora za kritičnu infrastrukturu u tijelima državne uprave,
– uloga, obveze i odgovornosti koordinatora za kritičnu infrastrukturu kod operatora,
– izvješćivanje po identifikaciji i potvrdi kategorije nacionalne/europske kritične infrastrukture,
– postupanje s klasificiranim i neklasificiranim podacima,
– edukacija i osposobljavanje osoba u sustavu zaštite kritične infrastrukture,
– politike zaštite kritičnih infrastruktura,
– nadzor nad provedbom zaštite kritičnih infrastruktura,
– donošenje provedbenih propisa.
Programsko područje II.: PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA
– benefiti primjene norme ISO 31000,
– dionici primjene norme,
– politika i plan upravljanja rizikom,
– arhitektura za učinkovito upravljanje rizicima,
– stav prema riziku i vlasnici rizika,
– definicije rizika,
– pojam prijetnji, ranjivosti, vjerojatnosti, posljedica,
– principi (svrha) upravljanja rizikom,
– okvir djelovanja,
– proces djelovanja,
– uspostava unutarnjeg i vanjskog konteksta,
– metodologije upravljanja rizicima,
– kvantitativne i kvalitativne metode,
– procjena rizika,
– izvor rizika,
– događaj, incident, akcident
– posljedice po život i zdravlje ljudi,
– gospodarski gubici,
– utjecaj na društvenu stabilnost i politiku,
– prepoznavanje, identifikacija, analiza, vrednovanje, obrada rizika,
– jednostruki i višestruki rizik,
– elementi rizika,
– Planiranje, Provedba, Provjera, Primjena,
– inventura, izdvajanje i logička eliminacija,
– opasnosti percepcije rizika,
– tehnike prikupljanja informacija,
– sastavljanje kataloga (popisa) prijetnji i ranjivosti,
– antropogene, tehničko-tehnološke, prirodne prijetnje,
– kriteriji za procjenu ranjivosti,
– utvrđivanje vjerojatnosti pojave događaja,
– sastavljanje scenarija događaja,
– rangiranje posljedica,
– modeli, primjeri, simulacije,
– odgovori na rizik (mjere i postupci za tretiranje rizika),
– utvrđivanje indeksa kritičnosti ili razine rizika,
– utvrđivanje aktivnosti u odnosu na procijenjeni indeks kritičnosti,
– evaluacija, obrada i stav prema riziku,
– preostali rizik,
– komunikacija (komunikacijski alati) i savjetovanja,
– nadzor i revizija,
– efektivnost, učinkovitost i dinamična procjena rizika,
– upravljanje sigurnošću.
Programsko područje III.: KRIZNI MENADŽMENT I KRIZNO KOMUNICIRANJE
– svrha kriznog menadžmenta,
– definicija krize,
– vrste kriza,
– unutarnji i vanjski uzroci kriza,
– recesije i financijske krize,
– zdravstveno epidemiološke krize,
– migracije i ratovi,
– svjetske krize,
– upravljanje krizom,
– pojam krize u poslovnom okruženju,
– osnovna obilježja krize,
– uzroci krize u poslovnom okruženju,
– planiranje za izvanredne situacije,
– prevencija,
– stečajni i krizni menadžment,
– uloga menadžera u krizi,
– način djelovanja,
– odabir tima za djelovanje,
– znanje i sposobnosti vođenja krizom,
– organizacija, priprema, procedure,
– analiza, uočavanje problema, utvrđivanje prioriteta,
– motivacija i »lidership«,
– hitne, srednjoročne i dugoročne mjere,
– restrukturiranje i unaprjeđenje rada i poslovanja,
– krizno komuniciranje,
– odnosi s javnošću
– plan za krizno komuniciranje
– uloga, način, osobe zadužene za komuniciranje
– centar za upravljanje krizom i krizno komuniciranje.
PROGRAMSKA CJELINA III.
Programsko područje I.: PLANIRANJE I ORGANIZACIJA POSLOVANJA
Programsko područje II.: ZAŠTITA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Programsko područje III.: KLASIFICIRANI PODACI I ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
Programsko područje I.: PLANIRANJE I ORGANIZACIJA POSLOVANJA
– poslovno planiranje,
– temelji zasnivanja poslovnog planiranja,
– godišnji plan ili budžet,
– financijski planovi,
– strateško planiranje i strateški plan,
– cjelovit sustav planiranja i kontrole,
– forecasting – pojam,
– poslovni plan,
– investicijska studija,
– plan restrukturiranja – osnovne vrste,
– obavezni elementi plana financijskog operativnog restrukturiranja,
– koncept upravljanja radnom uspješnošću,
– nužnost planiranja,
– dionici planiranja,
– organizacijski sustavi,
– elementi organizacijske strukture,
– formalna i neformalna organizacijska struktura,
– vrste organizacijske strukture,
– klasične organizacijske strukture,
– neoklasične organizacijske strukture,
– moderne organizacijske strukture,
– menadžersko vođenje,
– motivacija,
– komuniciranje,
– kontrola i nadzor.
Programsko područje II.: ZAŠTITA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
– informacijska sigurnost i njeni aspekti,
– mjere i standardi informacijske sigurnosti,
– područja informacijske sigurnosti,
– sigurnosna provjera,
– fizička sigurnost,
– sigurnost podatka,
– sigurnost informacijskog sustava,
– sigurnost poslovne suradnje,
– središnja državna tijela za informacijsku sigurnost,
– nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza (CERT),
– provedba informacijske sigurnosti,
– nadzor informacijske sigurnosti,
– vrste prijetnji,
– metode napada,
– zloćudni programi,
– fizičke metode zaštite informacijskih sustava,
– programske metode zaštite informacijskih sustava,
– organizacijske metode zaštite informacijskih sustava,
– procjena rizika i identifikacija kritičnih informacijskih sustava od značaja za Republiku Hrvatsku.
Programsko područje III.: KLASIFICIRANI PODACI I ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
– klasificirani podatak, prema stupnjevima tajnosti,
– neklasificirani podatak,
– vlasnik podatka,
– stupnjevi tajnosti,
– vrlo tajno, tajno, povjerljivo, ograničeno,
– državna tajna, vojna tajna, službena tajna,
– poslovna tajna, profesionalna tajna,
– osobe ovlaštene za utvrđivanje državne, vojne i službene tajne te stupnja tajnosti,
– zaštita državne, vojne i službene tajne,
– dužnost čuvanja tajne,
– postupak klasifikacije i deklasifikacije podatka,
– periodična procjena,
– pristup klasificiranim i neklasificiranim podacima,
– Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (certifikat),
– načelo »nužnost pristupa za obavljanje poslova iz djelokruga«,
– savjetnik za informacijsku sigurnost,
– sigurnosni koordinator,
– zaštita podataka,
– nadzor zaštite podataka,
– uloga Vijeća za nacionalnu sigurnost,
– pojam osobnog podatka,
– ovlasti Agencije za zaštitu osobnih podataka,
– obrada osobnih podataka u posebnim slučajevima: privola djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva,
– obrada genetskih podataka,
– obrada biometrijskih podataka,
– obrada podataka putem videonadzora,
– videonadzor radnih prostorija,
– videonadzor stambenih zgrada,
– videonadzor javnih površina,
– obrada osobnih podataka u statističke svrhe,
– nadzor i upravne novčane kazne.
PRILOG 2
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_09_103_1831.html