NN 128/1999 (30.11.1999.), Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

 

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Proglašavam Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 5. studenoga 1999.

Broj: 01/1-081-99-6/2 Zagreb, 26. studenoga 1999.

 

Na temelju odredbe članka 1. Ustavnog zakona o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje svojih dužnosti PRIVREMENO ZAMJENJUJE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PREDSJEDNIK HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA akademik Vlatko Pavletić, v. r.

 

ZAKON

 

O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, katastar vodova, geodetski radovi za posebne potrebe, nadležnost i obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, te ustrojstvo Državne geodetske uprave i osniva javna ustanova za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina - »Hrvatski geodetski institut«.

 

Članak 2.

(1) Državna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematičke, astronomske, satelitske geodezije, daljinskog pronicanja i dr.).

(2) Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim građevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom nije drukčije određeno.

 

Članak 3.

Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku.

 

Članak 4.

(1) Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su javni ukoliko ovim Zakonom, posebnim zakonom ili propisima donijetim na temelju tih zakona nije drukčije određeno.

(2) Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se na uvid, a isprave, ispisi, zračni snimci i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga Zakona.

(3) Isprave, ispisi, zračni snimci, dokumenti, kartografski (analogni i digitalni) i drugi materijali smiju se koristiti samo u svrhu za koju su izdani.

 

Članak 5.

(1) Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi.

(2) Podaci državne izmjere i katastra nekretnina temelj su za vođenje i drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom, koji se vode prema ovom Zakonu i drugim propisima.

 

Članak 6.

(1) Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa.

(2) Programima iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: program) utvrđuju se osobito područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografske izmjere i izradba državnih zemljovida, izmjera i označavanje državne granice, izradba katastra nekretnina i izvori financiranja za provedbu programa.

(3) Višegodišnje programe donosi Hrvatski državni sabor, a godišnje programe Vlada Republike Hrvatske.

(4) Programi se objavljuju u »Narodnim novinama«.

(5) Sredstva potrebna za izvršenje programa te za izradbu i održavanje katastra nekretnina osiguravaju se u državnom proračunu kao i iz drugih izvora.

(6) U osiguravanju sredstava za obavljanje poslova iz članka 3. ovoga Zakona mogu sudjelovati županije, gradovi, općine, druge zainteresirane pravne i fizičke osobe.

 

II. DRŽAVNA IZMJERA

 

Članak 7.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:

1. osnovne geodetske radove,

2. topografsku izmjeru i izradbu državnih zemljovida,

3. izmjeru i označavanje državne granice.

 

1. Osnovni geodetski radovi

 

Članak 8.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje, kontrolu i praćenje državnog geodetskog kao i drugih prostornih sustava.

 

Članak 9.

(1) Geodetski prostorni sustav Republike Hrvatske određen je povijesnim geodetskim datumima (položajni, visinski i gravimetrijski) i ravninskim kartografskim projekcijama do donošenja odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske.

(2) Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

 

Članak 10.

(1) Osnovni geodetski radovi jesu:

1. uspostavljanje i održavanje polja stalnih geodetskih točaka normirane gustoće koji čine osnovu državnoga geodetskoga prostornog sustava, jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima,

2. provođenje neprekidne kontrole polja stalnih geodetskih točaka, te određivanje odnosa (parametara transformacije) između državnog geodetskoga prostornog sustava i drugih referentnih sustava (nacionalnih ili globalnih),

3. postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih geodetskih točaka koji obuhvaćaju radove satelitske, terestičke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i magnetometrijske izmjere najviše točnosti,

4. određivanje parametara Zemljinog polja sile teže u Republici Hrvatskoj,

5. uspostavljanje i održavanje sustava za određivanje položaja na trajnoj osnovi za potrebe topografske izmjere i navigacije.

(2) Rezultat osnovnih geodetskih radova jesu položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže pojedinih u prostoru posebno određenih točaka. Na jedinstveni sustav osnovnih točaka oslanjaju se sve ostale izmjere i radovi.

(3) Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donijet će ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: ravnatelj).

 

2. Topografska izmjera i izradba državnih zemljovida

 

Članak 11.

Topografska je izmjera detaljna izmjera objekata, krajolika ili topografskih objekata, što se mogu pridružiti nekoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih geometrijski jednoznačno odrediti, atributima kvantitativno i kvalitativno pobliže opisati i imenovati ih.

 

Članak 12.

(1) Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru za potrebe službene kartografije, te izradbu Hrvatske osnovne karte (zemljovida), detaljnih državnih topografskih karata (zemljovida), pregledne državne karte (zemljovida), digitalnog modela reljefa i uspostavu topografsko-kartografskih baza podataka.

(2) Topografsko-kartografske baze podataka osnova su za održavanje i izradbu državnih karata (zemljovida).

 

Članak 13.

(1) Na osnovi podataka topografske izmjere izrađuju se:

- Hrvatska osnovna karta (zemljovid) u mjerilu 1:5000 ili 1:10000,

- Detaljne državne topografske karte (zemljovidi) u mjerilu od 1:25000 do 1:300000,

- Pregledne državne topografske karte (zemljovidi) 1:500000 i sitnijim.

(2) Na temelju službenih karata (zemljovida) iz stavka 1. ovoga članka mogu se za posebne potrebe izrađivati službene tematske karte odgovarajućih mjerila.

(3) Karte (zemljovide) i planove za potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske izrađuju nadležna tijela Ministarstva obrane ili koja su ovlaštena od Ministarstva obrane za te poslove po posebnim propisima.

 

Članak 14.

(1) Hrvatska osnovna karta (zemljovid) i detaljne topografske karte (zemljovidi) izrađuju se kao jedinstvena baza podataka, a prikazuju u sustavu neprekinutog niza listova.

(2) Hrvatska osnovna karta izrađuje se na temelju neposrednog snimanja zemljišta.

(3) Državna geodetska uprava odlučuje o načinu izradbe detaljnih i preglednih topografskih karata.

(4) Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida donijet će ravnatelj.

 

3. Izmjera i označavanje državne granice

 

Članak 15.

(1) Za poslove izmjere, označavanja, obnove i održavanja označene državne granice na kopnu, te vođenja evidencije državne granice nadležna je Državna geodetska uprava.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, Zakonom o nadzoru državne granice, te sukladno međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama. Poslove izmjere, označavanja obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu Ministarstvu unutarnjih poslova.

 

Članak 16.

(1) Podaci o određivanju i označavanju granične crte, te podaci o obliku, veličini položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o granici, izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima, i kao takvi se unose u evidenciju o državnoj granici.

(2) Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.

 

Članak 17.

(1) Državna geodetska uprava vodi evidenciju državne granice.

(2) Koordinate točaka granične crte u evidenciji državne granice određene su i vode se u državnom koordinatnom sustavu, uvažavajući odredbe međunarodnih ugovora.

(3) Sadržaj i način vođenja evidencije državnih granica propisuje ravnatelj.

 

III. KATASTAR NEKRETNINA

 

Članak 18.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:

1. određivanje katastarskih prostornih jedinica,

2. katastarsku izmjeru,

3. izradbu i održavanje katastarskih operata.

 

1. Određivanje katastarskih prostornih jedinica

 

Članak 19.

(1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.

(2) Katastarska je čestica dio područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, omeđena granicama (međama i drugim granicama) koje određuju pravni odnosi na zemljištu, te granicama načina uporabe zemljišta.

(3) Katastarska čestica prikazuje se u katastarskom operatu svojim granicama i označuje posebnim brojem u okviru katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru.

(4) Granice katastarskih čestica određene su koordinatama u ravninskoj kartografskoj projekciji.

 

Članak 20.

(1) Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem.

(2) Katastarsko područje na moru obuhvaća obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more) i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske.

(3) Područje i ime katastarske općine odnosno katastarsko područje na moru i njegovo ime određuje Državna geodetska uprava u sporazumu s ministrom nadležnim za poslove pravosuđa.

 

2. Katastarska izmjera

 

Članak 21.

Katastarskom izmjerom prikupljaju se i obrađuju podaci o:

1. položaju, obliku, površini, načinu uporabe, te nositeljima prava na česticama zemljišta;

2. položaju, obliku, načinu uporabe, te nositeljima prava na zgradama i drugim građevinama;

3. položaju u zgradi, površini, te nositeljima prava na dijelovima zgrada (stanova, te poslovnih i drugih prostora) i drugih građevina, te

4. područjima posebnih pravnih odnosa na zemljištu.

 

Članak 22.

U postupku katastarske izmjere podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljaju se na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta i dr.) kao i izjava zainteresiranih stranaka.

 

Članak 23.

(1) Katastarske čestice prema načinu njihove uporabe svrstavaju se u sljedeće vrste korištenja:

1. poljoprivredno zemljište;

2. šumsko zemljište;

3. unutrašnje vode;

4. površine mora;

5. ostale površine zemljišta.

(2) Način prikupljanja i obrade podataka katastarske izmjere propisuje ravnatelj.

(3) Podaci o načinu uporabe zemljišta, te posebnih odnosa na zemljištu mogu se prikupljati i obrađivati i odvojeno od ostalih podataka iz članka 21. ovoga Zakona.

 

Članak 24.

(1) Odluku o katastarskoj izmjeri katastarske općine donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa, u skladu s programom iz članka 6. ovoga Zakona.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, drugim javnim glasilima i na način koji omogućava da se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama u katastarskoj općini.

(3) Nositelji prava na zemljištu dužni su u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovoga članka označiti uz stručnu pomoć područnih ureda za katastar, odnosno nadležnog tijela za poslove katastra Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured Grada Zagreba) granice zemljišta na kojem imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara).

 

3. Izradba i održavanje katastarskog operata

 

Članak 25.

(1) Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri za svaku katastarsku općinu, odnosno katastarsko područje na moru, izrađuje, se katastarski operat.

(2) Katastarski operat sadrži podatke iz članka 21. ovoga Zakona, osim podataka o nositeljima prava na nekretninama.

(3) Katastarski operat sastoji se od katastarskih planova, preglednih katastarskih karata i drugih grafičkih dokumenata, te pisanih dijelova.

(4) Podaci o područjima posebnih pravnih odnosa na zemljištu unose se u katastarski operat iz službenih dokumenata kojima su ova područja određena.

(5) U okviru katastarskog operata određeni podaci o zgradama, njihovim dijelovima i drugim građevinama, zatim podaci o načinu uporabe zemljišta te podaci o područjima posebnih odnosa na zemljištu, vode se u odvojenim dijelovima katastarskog operata.

(6) Katastarski operat vodi se elektronskom obradom podataka i izrađuje se u digitalnom obliku.

 

Članak 26.

(1) Izvodi, ispisi, preslike i uvjerenja koja se izdaju na temelju katastarskog operata ovjerovljeni pečatom i potpisom službene osobe javne su isprave.

(2) Isprave iz stavka 1. ovoga članka nisu dokaz o pravu vlasništva.

 

Članak 27.

(1) Sadržaj i oblik katastarskih operata propisat će ravnatelj.

(2) Unošenje podataka katastra nekretnina kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u katastarski operat uredit će sporazumno nadležni ministar za poslove obrane i ravnatelj.

 

Članak 28.

(1) Promjene glede broja, položaja, oblika, načina uporabe i površina katastarskih čestica (parcelacija), provode se u odgovarajućim dijelovima katastarskog operata.

(2) Promjene glede položaja, oblika i načina uporabe zgrada i drugih građevina, kao i promjene glede položaja i površine dijelova zgrada i drugih građevina provode se u odgovarajućim dijelovima katastarskog operata.

(3) Promjene glede područja posebnih pravnih odnosa unose se u katastarski operat u skladu s promjenama službenih dokumenata iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona.

 

Članak 29.

(1) Promjene iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona provode se u katastarskom operatu na temelju parcelacijskog elaborata, odnosno odluke područnog ureda za katastar (u daljnjem tekstu: područni ured).

(2) Promjene iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona provode se na temelju geodetskog elaborata.

 

Članak 30.

(1) Elaborat mora imati naznačenu osobu koja ga je izradila, datum izradbe, ime i potpis te pečat ovlaštenoga geodetskoga stručnjaka kao i popis suradnika koji su izradili elaborat.

(2) Elaborat iz članka 29. ovoga Zakona mora biti potvrđen od nadležnog područnog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba da je izrađen u skladu s geodetskim propisima i da odgovara svrsi za koju je izrađen.

 

Članak 31.

Sadržaj i oblik elaborata iz članka 30. ovoga Zakona, kao i način njihova ovjeravanja i potvrđivanja propisat će ravnatelj.

 

IV. USTROJSTVO I DJELOKRUG

 

1. Državna geodetska uprava

 

Članak 32.

(1) Upravne i druge poslove prema ovom Zakonu obavlja Državna geodetska uprava.

(2) Državna geodetska uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i područnim uredima.

(3) Iznimno na području Grada Zagreba upravne i stručne poslove koji su ovim Zakonom stavljeni u djelokrug područnog ureda obavlja ured Grada Zagreba.

 

Članak 33.

(1) Područni uredi ustrojavaju se za područje županije u sjedištu županije i imaju svoje ispostave izvan sjedišta županije.

(2) Ustrojstvo Državne geodetske uprave, kao i okvirni broj službenika i namještenika uređuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

 

Članak 34.

(1) Radom područnog ureda upravlja pročelnik.

(2) Radom ispostave upravlja voditelj ispostave.

 

Članak 35.

U Središnjem uredu obavljaju se sljedeći poslovi:

1. praćenje i usmjeravanje geodetske djelatnosti,

2. provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora,

3. rješavanje upravnih stvari u drugom stupnju,

4. pripremanje nacrta zakonskih i drugih propisa,

5. priprema programa iz članka 6. ovoga Zakona i izvještaja o njihovom izvršenju,

6. vršenje prava i dužnosti nositelja financijskih sredstava za izvršenje programa iz članka 6. ovoga Zakona,

7. vođenje dokumentacije državne izmjere, katastra nekretnina i registra prostornih jedinica, te davanje na korištenje podataka iz ove dokumentacije,

8. ostvarivanje domaće i inozemne suradnje.

9. praćenje i koordiniranje rada područnih ureda.

 

Članak 36.

U područnim uredima obavljaju se sljedeći poslovi:

1. osnivanje i vođenje katastra nekretnina,

2. osnivanje i vođenje registra prostornih jedinica,

3. pregled i potvrđivanje elaborata iz članka 30. ovoga Zakona,

4. izdavanje podataka katastra nekretnina i registra prostornih jedinica,

5. vođenje brige o stanju oznaka državne izmjere i katastra nekretnina,

6. rješavanje upravnih stvari u prvom stupnju,

7. praćenje i koordiniranje rada ispostava,

8. osiguranje jedinstvenog postupanja u osnivanju i održavanju katastra nekretnina,

9. prikupljanje i obrada određenih podataka na razini županije te izvještavanje Središnjeg ureda,

10. drugi poslovi koje odredi Središnji ured.

 

Članak 37.

Ured Grada Zagreba obavlja poslove iz članka 36. i članka 39. ovoga Zakona.

 

2. Geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi

 

Članak 38.

Za obavljanje određenih poslova prema ovom Zakonu u jedinicama lokalne samouprave ustrojavaju se upravna tijela nadležna za geodetske poslove.

 

Članak 39.

(1) Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za geodetske poslove obavlja sljedeće poslove:

1. osniva i vodi katastar vodova,

2. osniva i vodi izvornu evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva,

3. određuje kućne brojeve.

(2) Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu jedinica lokalne samouprave.

(3) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka povjeriti nadležnom upravnom tijelu druge jedinice lokalne samouprave na temelju sporazuma o međusobnim pravima i obvezama.

 

3. Hrvatski geodetski institut

 

Članak 40.

(1) Za obavljanje poslova iz članka 44. ovoga Zakona osniva se javna ustanova pod nazivom: »Hrvatski geodetski institut«, (u daljnjem tekstu: Institut).

(2) Skraćeni naziv Instituta je: HGI.

(3) Sjedište Instituta je u Zagrebu.

 

Članak 41.

(1) Djelatnost Instituta obavlja se kao javna služba.

(2) Institut ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti osim ako ovim Zakonom nije iznimno dopušteno.

 

Članak 42.

(1) Prava koja ima Republika Hrvatska kao osnivač Instituta ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.

(2) Osnivač Instituta solidarno i neograničeno odgovara za obveze Instituta.

 

Članak 43.

Za pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, na Institut, kao javnu ustanovu primjenjuje se Zakon o ustanovama.

 

Članak 44.

(1) Institut u okviru svoje djelatnosti obavlja sljedeće poslove:

1. vodi osnovne geodetske radove,

2. ustrojava topografske, kartografske i katastarske baze,

3. vodi topografsku izmjeru,

4. ustrojava i vodi evidenciju zemljopisnih imena,

5. vodi izmjeru i označavanje državne granice,

6. vodi razvojno-istraživačke projekte,

7. radi na standardizaciji i normiranju geodetskih radova i postupaka.

(2) Institut obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka u skladu s godišnjim programima iz članka 6. ovoga Zakona. O izvedenim radovima tijekom godine Institut izvještava Državnu geodetsku upravu i Vladu Republike Hrvatske.

 

Članak 45.

(1) Sredstva za osnivanje i početak rada Instituta čine:

1. sredstva osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske;

2. geodetska i računalna oprema Državne geodetske uprave koja služi za poslove iz članka 44. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Sredstva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka utvrdit će se uredbom Vlade sukladno Zakonu o ustanovama.

 

Članak 46.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Instituta osiguravaju se:

- iz sredstava državnog proračuna, u visini potrebnoj za obavljanje poslova iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona predviđenih u godišnjem Programu rada iz članka 6. ovoga Zakona,

- iz drugih izvora.

 

Članak 47.

Institut može obavljati poslove i za druge korisnike državnog proračuna ukoliko obavljanjem tih poslova nije narušeno izvođenje radova iz članka 7. i članka 18. ovoga Zakona. Za obavljanje poslova za druge korisnike sredstva osiguravaju korisnici usluga.

 

Članak 48.

Tijela Instituta su Upravno vijeće i ravnatelj Instituta.

 

Članak 49.

(1) Upravno vijeće upravlja Institutom.

(2) Upravno vijeće čini predsjednik i 9 (devet) članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Upravno vijeće:

1. donosi statut,

2. donosi planove obavljanja Institutu povjerenih radova,

3. donosi financijski plan i godišnji obračun,

4. donosi odluku o unutarnjem ustrojstvu,

5. donosi poslovnik o svome radu,

6. donosi opće akte potrebne za poslovanje Instituta,

7. razmatra izvješća ravnatelja Instituta,

8. imenuje i razrješava članove stručnih povjerenstava Instituta,

9. obavlja druge poslove i zadatke određene Statutom i općim aktima Instituta.

(4) Statut i odluka o unutarnjem ustrojstvu Instituta donose se uz prethodno mišljenje Državne geodetske uprave i suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a akti iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka donose se uz suglasnost ravnatelja Državne geodetske uprave.

 

Članak 50.

(1) U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje:

- dva predstavnika tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove,

- jednog predstavnika ministarstva nadležnog za poslove prostornog uređenja graditeljstva i stanovanja,

- jednog predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa,

- jednog predstavnika ministarstva nadležnog za obranu,

- jednog predstavnika ministarstva nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo,

- jednog predstavnika Geodetskog fakulteta,

- jednog predstavnika iz redova stručnih djelatnika Instituta

- jednog predstavnika iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, razreda geodetskih inženjera

- jednog predstavnika Hrvatskoga hidrografskog instituta.

(2) Član Upravnog vijeća iz redova stručnih djelatnika Instituta ne može biti imenovan za predsjednika Upravnog vijeća.

(3) Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine.

(4) Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka vremena na koje su imenovani.

 

Članak 51.

(1) Voditelj Instituta je ravnatelj Instituta.

(2) Ravnatelj Instituta:

1. organizira poslovanje,

2. predstavlja i zastupa Institut,

3. poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Instituta,

4. predlaže planove obavljanja radova, financijske planove i godišnji obračun,

5. podnosi izvješća o stanju »geodetskoga prostornog sustava« i poslovanju Instituta,

6. obavlja i druge poslove sukladno Statutu.

(3) Ravnatelj Instituta je odgovoran za zakonitost rada Instituta.

 

Članak 52.

(1) Ravnatelja Instituta na prijedlog ravnatelja imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Ravnatelja Instituta imenuje se na vrijeme od četiri godine.

(2) Uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za ravnatelja Instituta određuju se Statutom.

 

Članak 53.

Rad Instituta nadzire Državna geodetska uprava.

 

V. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA

 

1. Obavljanje poslova

 

Članak 54.

(1) Poslove utvrđene ovim Zakonom obavljaju državni službenici Državne geodetske uprave odgovarajuće stručne spreme s položenim državnim stručnim ispitom prema propisima koji uređuju prava, obveze i dužnosti državnih službenika.

(2) Pojedine poslove državne izmjere i katastra nekretnina iz ovoga Zakona mogu obavljati fizičke i pravne osobe, posebno ovlaštene u skladu s ovim Zakonom.

(3) Povjeravanjem poslova iz stavka 2. ovoga članka ne može se prenijeti ovlaštenje za donošenje rješenja u upravnom postupku.

 

Članak 55.

(1) Pravo na obavljanje poslova iz članka 54. stavka 2. i članka 78. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe ima samo osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni inženjer geodezije« sukladno posebnom propisu.

(2) Ovlašteni inženjeri geodezije poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju stvarno i stalno.

 

Članak 56.

Ovlašteni inženjeri geodezije mogu obavljati poslove iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona samostalno ili u pravnoj osobi.

 

Članak 57.

(1) Ovlašteni inženjer geodezije stječe pravo na samostalno obavljanje poslova upisom u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(2) Ovlašteni inženjer geodezije koji samostalno obavlja poslove državne izmjere i katastra nekretnina može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu.

(3) Ovlašteni inženjer geodezije može imati samo jedan ured.

 

Članak 58.

Pravna osoba registrirana za poslove državne izmjere i katastra nekretnina može obavljati tu djelatnost ako ima uposlenoga ovlaštenog inženjera geodezije.

 

Članak 59.

(1) Fizičke i pravne osobe iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona mogu započeti obavljati djelatnost ako imaju suglasnost Državne geodetske uprave.

(2) Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj.

 

Članak 60.

(1) Strani inženjer geodezije može obavljati samo poslove iz članka 7. stavka 1. podstavka 2. i članka 78. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj, ako je na međunarodnom natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada. U tom slučaju strani inženjer mora dobiti odobrenje od Komore.

(2) Stranom inženjeru izdat će se odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ako je član strane Komore inženjera i/ili arhitekata, pod pretpostavkom uzajamnosti, te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima.

(3) Strani inženjer može povremeno obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s ovlaštenim inženjerom geodezije koji samostalno obavlja te poslove, ili s pravnom osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Strani inženjer geodezije kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi geodetski projekt od posebnoga kulturnog značaja, dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja.

(5) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka nije upravni akt.

 

Članak 61.

(1) U obavljanju poslova iz ovoga Zakona, državni službenici i ovlaštene osobe iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona ovlašteni su:

1. ući hodom u prostor svake katastarske čestice, izuzimajući građevine, a vozilom ako to dopuštaju okolnosti gospodarenja zemljištem,

2. odstraniti u nužnom opsegu drveće, grmlje i ostalo raslinje ukoliko ometaju obavljanje izmjere i katastra nekretnina,

3. postaviti na zemljištu ili građevinama sve potrebne oznake izmjere i međne oznake.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka, državni službenici i ovlaštene osobe dužni su obavljati savjesno i pažljivo, radi izbjegavanja moguće štete.

(3) O postavljanju oznaka izvješćuje se nositelj prava na katastarskoj čestici ili građevini, a u zemljišnoj knjizi upisuje se teret postojanja oznaka na odgovarajućoj nekretnini.

 

Članak 62.

(1) Ako se na katastarskoj čestici postavi trajna oznaka izmjere, odstrani drveće, grmlje ili drugo raslinje ili se obavljanjem poslova načini druga šteta na zemljištu, vlasnik katastarske čestice ima pravo na naknadu štete.

(2) Štetu naknađuje izvršitelj radova čijim obavljanjem posla je šteta nastala.

(3) Procjenu vrijednosti štete iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.

(4) Rješenje o pravu na naknadu i visini štete donosi ravnatelj na prijedlog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od dana nastanka štete.

(5) Nezadovoljna strana, rješenjem ravnatelja ili ako rješenje nije donijeto u roku iz stavka 4. ovoga članka, može pokrenuti postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom.

 

Članak 63.

(1) Oznake izmjere postavljene na osnovi ovoga Zakona, kao i one postavljene na osnovi propisa koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona, ne smiju se oštetiti, uništavati, niti im se smije smanjiti uporabljivost, a mogu se mijenjati ili uklanjati samo po odobrenju Državne geodetske uprave.

(2) Na zahtjev nositelja prava na katastarskoj čestici ili investitora odnosno izvođača gradnje određene građevine na katastarskoj čestici, Državna geodetska uprava odobrit će i osigurati privremeno ili trajno premještanje ili odstranjivanje oznake izmjere, ako je to neophodno radi izgradnje građevine ili osiguranja korištenja oznake.

(3) Premještanje ili odstranjivanje oznake prema stavku 2. ovoga članka, obavit će se na teret podnositelja zahtjeva.

 

Članak 64.

(1) Nositelji prava na zemljištu dužni su prijaviti područnom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, oštećenja ili uništenja oznaka izmjere na njihovim katastarskim česticama u roku od 30 dana od kada je promjena nastala, odnosno od kada su za nju saznali.

(2) Sudovi i tijela državne vlasti dužni su područnom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, dostaviti svoje akte kojima rješavaju u stvarima koje utječu na podatke u katastru nekretnina, odmah po njihovoj pravomoćnosti.

(3) Za promjene na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka, koje utvrdi sam, ili za koje sazna na drugi način, područni ured odnosno, ured Grada Zagreba, pokreće postupak radi upisa u katastar nekretnina.

 

Članak 65.

(1) Područni uredi, odnosno ured Grada Zagreba, dužni su nadležnom zemljišnoknjižnom sudu prijavnim listom dostaviti sve promjene u katastru nekretnina, koje imaju utjecaj na upise u zemljišnoj knjizi.

(2) Područni uredi, odnosno ured Grada Zagreba, dužni su nadležnom zemljišnoknjižnom sudu dostaviti kopije katastarskih planova kao i kopije svake njihove izmjene.

 

2. Stručni ispiti

 

Članak 66.

(1) Osobe koje obavljaju poslove iz članka 54. i članka 78. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe dužne su položiti stručni ispit.

(2) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa iz područja geodetske djelatnosti.

(3) Program, uvjete i način polaganja stručnih ispita utvrdit će ravnatelj.

(4) Stručni ispit polaže se u Državnoj geodetskoj upravi.

 

VI. REGISTAR PROSTORNIH JEDINICA

 

Članak 67.

U registru prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: registar) vode se podaci za sljedeće prostorne jedinice: državu, županiju, Grad Zagreb, grad, općinu, naselje, dostavno područje poštanskog ureda, jedinicu mjesne samouprave, katastarsku općinu, statistički krug, popisni krug, ulicu i trg, zgradu i pripadajuće kućne brojeve, te o drugim prostornim jedinicama za koje je to posebno određeno posebnim propisima.

 

Članak 68.

(1) Registar se sastoji od područnih registara i središnjeg registra prostornih jedinica.

(2) Područni registar sadrži podatke o vrsti i imenu, identifikatoru, prikazu granica i izvoru podatka o granicama, podatke o prostornim jedinicama s kojima se povezuju, posebne podatke (status, sjedište i dr.), te vrstu izvor i datum primjene.

(3) Središnji registar sadrži podatke o vrsti i imenu, identifikatoru, prikazu granica i izvoru podatka o granicama, podatke o prostornim jedinicama s kojima se povezuju, posebne podatke (status, sjedište i dr.), te vrstu, izvor i datum primjene.

 

Članak 69.

(1) Područni registar vodi područni ured, odnosno ured Grada Zagreba, a središnji registar Središnji ured.

(2) Podaci iz članka 67. ovoga Zakona unose se u registar iz službenih dokumenata tijela koje donose odluke i druge akte.

 

Članak 70.

(1) Podaci iz područnih i središnjeg registra obvezno se upotrebljavaju kao službena osnova za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje različitih vrsta podataka o prostoru.

(2) Tijela iz članka 69. ovoga Zakona koja vode registar dostavljaju po službenoj dužnosti podatke registra Državnom zavodu za statistiku.

 

Članak 71.

Tijela iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona dužna su tijelima nadležnim za vođenje ovog registra dostavljati odluke koje su od utjecaja na sadržaj registra.

 

Članak 72.

Pobliži sadržaj i način osnivanja i vođenja registra kao i sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona Državnom zavodu za statistiku propisuje ravnatelj u suglasnosti s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku.

 

VII. KATASTAR VODOVA

 

Članak 73.

(1) U katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže.

(2) U smislu ovoga Zakona pod vodovima se smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.

 

Članak 74.

Katastar vodova sadrži podatke o vrstama odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.

 

Članak 75.

Katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji.

 

Članak 76.

(1) Upravitelji vodova dužni su tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova davati podatke o vodovima kojima upravljaju.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga Zakona daju se bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave.

 

Članak 77.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na vodove kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

(2) Sadržaj, način izradbe i vođenja katastra vodova propisat će ravnatelj.

 

VIII. GEODETSKI RADOVI ZA POSEBNE POTREBE

 

Članak 78.

(1) Geodetski radovi za posebne potrebe prema ovom Zakonu su:

1. izrada posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje,

2. izradba elaborata o iskolčenju građevine,

3. iskolčenje građevina i kontrolna geodetska mjerenja u izgradnji i održavanju građevina (praćenje mogućih pomaka).

(2) Radovi iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se po pravilima geodetske struke.

 

IX. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA

 

Članak 79.

(1) Dokumentacija i podaci državne izmjere i katastra nekretnina čuvaju se u Državnoj geodetskoj upravi, odnosno uredu Grada Zagreba.

(2) Ravnatelj će propisati način čuvanja dokumentacije i podataka iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 80.

(1) Svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika Državne geodetske uprave, odnosno ureda Grada Zagreba, obaviti uvid u podatke katastra nekretnina, te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike.

(2) Uvid u katastarski operat može se ograničiti u opsegu koji zahtijevaju interesi unutarnje sigurnosti i obrane zemlje, a određeni su posebnim propisima.

 

Članak 81.

Područni uredi, odnosno ured Grada Zagreba, iz katastra nekretnina izdaju izvode, ispise i preslike.

 

Članak 82.

Državna geodetska uprava, odnosno ured Grada Zagreba, ovlašteni su izdavati izvode, preslike i ispise iz dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina te dozvoliti njihovo korištenje, ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno.

 

Članak 83.

(1) Ravnatelj može osobama ovlaštenim za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina odobriti izravni uvid daljinskim pristupom podacima državne izmjere i katastra nekretnina.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj može dati i drugim osobama, koje su svojim poslovima, ovlaštenjima i službama neposredno vezane za podatke državne izmjere i katastra nekretnina.

 

Članak 84.

(1) Za izdavanje izvoda, ispisa i preslika iz dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina, ostvarenje uvida, kao i za određena postupanja po zahtjevima stranaka, stranka plaća upravnu pristojbu, te stvarne troškove za obavljanje pojedinih poslova.

(2) Uvjete i mjerila za određivanje visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina određuje ravnatelj.

(3) Sredstva ostvarena naplatom naknada prihod su državnog proračuna.

 

Članak 85.

(1) Katastar nekretnina objedinjuje se sa zemljišnom knjigom vođenom kod zemljišnoknjižnog suda elektroničkom obradom podataka u Bazi zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP).

(2) Ustrojstvo i djelovanje BZP uređuju sporazumno ministar nadležan za poslove pravosuđa i ravnatelj.

 

Članak 86.

(1) Ispostave odnosno ured Grada Zagreba omogućit će uvid i izdati ispise iz BZP o svim podacima o zemljištu pohranjenim u BZP, bez obzira u kojim se katastarskim općinama zemljište nalazi, a u skladu s odredbom članka 85. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Naknade za izvršeni uvid i izdavanje ispisa iz BZP naplaćuju se prema odgovarajućem pravilniku ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

 

X. NADZOR

 

Članak 87.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Državna geodetska uprava.

 

Članak 88.

(1) Inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjete i način rada nadziranih fizičkih i pravnih osoba, te poduzimanje mjera određenih ovim Zakonom obavlja geodetska inspekcija Državne geodetske uprave.

(2) Poslove geodetske inspekcije obavlja viši geodetski inspektor i geodetski inspektor (u daljnjem tekstu: geodetski inspektor) i državni službenik Državne geodetske uprave kojeg ovlasti ravnatelj.

 

Članak 89.

Geodetski inspektor odnosno ovlašteni državni službenik može od nadzirane pravne ili fizičke osobe zahtijevati da mu se:

1. omogući obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadležnog tijela odnosno pravne osobe, odnosno ovlaštenog inženjera geodezije,

2. dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora,

3. izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrđenih nedostataka.

 

Članak 90.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora geodetski inspektor, odnosno ovlašteni državni službenik, pisanim će rješenjem odrediti:

1. otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u obavljanju poslova državne izmjere i izmjere,

2. zabranu obavljanja djelatnosti za koju pravna osoba ili ovlašteni inženjer geodezije koji samostalno obavlja poslove, ne ispunjava propisane uvjete.

(2) U slučaju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka geodetski inspektor odnosno ovlašteni državni službenik odrediti će primjereni rok za otklanjanje nepravilnosti.

(3) Protiv rješenja geodetskog inspektora, odnosno ovlaštenoga državnog službenika, ne može se uložiti žalba već se može pokrenuti upravni spor.

 

Članak 91.

Geodetski inspektor odnosno ovlašteni državni službenik će predložiti nadležnom sudu brisanje iz sudskog registra djelatnosti za koju utvrdi da pravna osoba ne ispunjava propisane uvjete.

 

Članak 92.

(1) Za višeg geodetskog inspektora može se imenovati diplomirani inženjer geodezije s najmanje 10 godina radnog iskustva s položenim stručnim ispitom.

(2) Za geodetskog inspektora može se imenovati diplomirani inženjer geodezije s najmanje 5 godina radnog iskustva s položenim stručnim ispitom.

(3) Osim uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka viši geodetski inspektor i geodetski inspektor moraju ispunjavati uvjete određene propisima kojima se uređuju položaj, prava i obveze državnih službenika.

 

XI. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 93.

(1) Tko izvode, ispise, preslike, dokumente, zračne snimke, kartografske i druge materijale dobivene na korištenje prema ovom Zakonu umnoži i dade na korištenje trećim osobama, osim za svrhu za koju su izdani, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(2) Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

 

Članak 94.

(1) Nositelji prava na nekretninama koji ne izvrše svoje obveze određene člankom 24. stavkom 3. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(2) Tko ne dopusti pristup na zemljište osobama koje rade na poslovima i zadaćama državne izmjere i katastra nekretnina, odnosno ne dozvoli postavljanje potrebnih oznaka izmjere, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(3) Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

 

Članak 95.

(1) Tko ošteti, uništi ili svojim djelovanjem smanji uporabljivost oznake izmjere ili je bez odobrenja ukloni ili promijeni, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(2) Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Ponovno uspostavljanje oznake izmjere obavit će se na teret počinitelja.

 

Članak 96.

(1) Tko ne prijavi oštećenje ili uništenje oznake izmjere koja se na njegovoj čestici nalazi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(2) Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

 

XII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

 

Članak 97.

Dok se ne obavi izmjera i ne postave oznake izmjere prema ovom Zakonu, održavat će se i koristiti oznake na zemljištu postavljene prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

 

Članak 98.

(1) Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od početka primjene ovoga Zakona donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave.

(2) Do stupanja na snagu Uredbe Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka, Državna geodetska uprava, županijski uredi za katastarsko-geodetske poslove i njihove ispostave nastavit će obavljati poslove kao i do početka primjene ovoga Zakona.

(3) Danom stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava preuzima službenike i namještenike zatečene na radu u županijskim uredima za katastarsko-geodetske poslove, te preuzima opremu, pismohranu, dokumentaciju, poslovni prostor i sredstva za rad županijskih ureda za katastarsko-geodetske poslove.

(4) Ravnatelj Državne geodetske uprave donijet će Pravilnik o unutarnjem redu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave i rasporediti službenike i namještenike u roku od 30 dana od dana donošenja toga Pravilnika.

(5) Djelatnicima iz stavka 3. ovoga članka, koji ne budu raspoređeni na rad u Državnoj geodetskoj upravi, prestaje radni odnos na temelju propisa kojima se uređuju položaj, prava obveze i odgovornosti državnih službenika.

(6) Za poslove koje obavlja ured Grada Zagreba, sredstva se osiguravaju prema odredbama Zakona o Gradu Zagrebu.

 

Članak 99.

Vlada Republike Hrvatske će donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odluku iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

 

Članak 100.

(1) Fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje geodetskih poslova dužne su u roku od 12 mjeseci od dana početka primjene ovoga Zakona uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona.

(2) Pravne osobe registrirane za obavljanje geodetskih poslova mogu nastaviti obavljati djelatnost ako imaju uposlenog inženjera koji nosi strukovni naziv »ovlašteni inženjer geodezije«. Ove uvjete pravne osobe su dužne ispuniti do 1. ožujka 2001.

(3) Fizičke osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do početka primjene ovoga Zakona samostalno obavljale geodetske poslove, a nisu diplomirani inženjeri geodezije odnosno inženjeri geodezije, mogu nastaviti obavljati te poslove do 1. siječnja 2006.

(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka u obavljanju poslova iz članka 54. stavka 2. i članka 78. ovoga Zakona dužni su naknadu za svoj rad obračunavati sukladno odredbama Pravilnika o cijenama usluga (»Narodne novine«, br. 85/99.) Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(5) Fizičkim i pravnim osobama koje ne ispune uvjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

 

Članak 101.

(1) Sa stručnim ispitom iz članka 66. ovoga Zakona izjednačava se stručni ispit položen po propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

(2) Do donošenja propisa iz članka 66. ovoga Zakona stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka polagat će se po dosadašnjim propisima.

 

Članak 102.

Pretpostavka uzajamnosti iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona neće se primjenjivati na stranog inženjera geodezije sa sjedištem, odnosno prebivalištem, u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od dana primanja Republike Hrvatske u članstvo te organizacije.

 

Članak 103.

Katastar zemljišta ostaje na snazi i vodi se u postojećem sadržaju u skladu sa stvarnim stanjem na terenu dok ga za pojedinu katastarsku općinu ne zamijeni katastar nekretnina, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drukčije određeno.

 

Članak 104.

(1) Posjednici i nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, svaku promjenu na zemljištu, koja utječe na podatke upisane u katastar zemljišta.

(2) Fizička ili pravna osoba koja izgradi zgradu ili drugu građevinu na zemljištu dužna je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti geodetski elaborat izrađen od ovlaštenog izvoditelja na temelju kojeg će se nastale promjene unijeti u katastarski operat.

 

Članak 105.

(1) Promjene na zemljištu provode se u katastru zemljišta na temelju rješenja područnog ureda odnosno ureda Grada Zagreba.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka rješenje se ne donosi ako se promjena na zemljištu provodi na temelju pisanog sporazuma stranaka.

(3) Promjene glede nositelja prava na zemljištu unose se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda.

 

Članak 106.

Promjene glede broja, položaja, oblika, načina uporabe i površina katastarskih čestica (parcelacija) provode se u odgovarajućim dijelovima katastarskog operata te se po službenoj dužnosti dostavljaju zemljišnoknjižnom sudu na provedbu u zemljišnoj knjizi.

 

Članak 107.

Nositelji prava na zemljištu na kojem su nastale promjene za čije je provođenje potrebno izvršiti mjerenje na terenu, dužni su granice svog zemljišta obilježiti vidljivim i trajnim oznakama.

 

Članak 108.

Parcelacijski i drugi geodetski elaborati izrađuju se i potvrđuju sukladno odredbama članka 31. ovoga Zakona.

 

Članak 109.

Na davanje podataka iz katastarskog operata katastra zemljišta primjenjuje se odredba iz članka 26. ovoga Zakona.

 

Članak 110.

(1) Do izradbe katastra nekretnina po pojedinim katastarskim općinama, katastar zemljišta vodit će se na način kojim će se postupno prilagođavati katastru nekretnina.

(2) Postupne promjene u načinu vođenja katastra zemljišta u prijelaznom razdoblju obuhvaćaju promjene glede sadržaja i oblika.

(3) Katastar nekretnina izradit će se postupno za svaku katastarsku općinu najkasnije u roku od 10 godina od početka primjene ovoga Zakona.

 

Članak 111.

Pobliže propise o načinu vođenja katastra zemljišta u prijelaznom razdoblju, odnosno njegovom prilagođavanju katastru nekretnina donijet će ravnatelj.

 

Članak 112.

(1) Katastar nekretnina izrađuje se istodobno i povezano s osnivanjem, odnosno obnavljanjem zemljišnih knjiga i stavlja u primjenu danom otvaranja zemljišne knjige.

(2) Istog dana stavlja se za odnosnu katastarsku općinu izvan uporabe katastar zemljišta.

 

Članak 113.

Vođenje podataka o katastarskom prihodu u katastru zemljišta prestaje danom 1. siječnja 2001.

 

Članak 114.

Postupci izradbe odnosno obnove katastra zemljišta kao i upisi u katastar zemljišta pokrenuti do početka primjene ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (»Narodne novine«, br. 16/74., 10/78. i 51/89.).

 

Članak 115.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na druge vrste izmjere ili postupaka (hidrografska izmjera, komasacije i dr.) ukoliko nisu u suprotnosti s drugim zakonima.

 

Članak 116.

(1) Obvezuje se ravnatelj da propise iz članka 17. stavka 3., članka 59. stavka 2., članka 66. stavka 3., članka 84. stavka 2., članka 85. stavka 2. i članka 111. ovoga Zakona donese najkasnije do početka primjene ovoga Zakona.

(2) Obvezuje se ravnatelj da propise iz članka 72. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od 3 mjeseca od početka primjene ovoga Zakona.

(3) Obvezuje se ravnatelj da propise iz članka 10. stavka 3., članka 14. stavka 4., članka 23. stavka 2., članka 27. stavka 1., članka 31. stavka 1., članka 77. stavka 2. i članka 80. stavka 2. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od godinu dana od početka primjene ovoga Zakona.

 

Članak 117.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:

1. Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (»Narodne novine«, br. 16/74., 10/78. i 51/89.),

2. Zakon o katastru vodova (»Narodne novine«, br. 50/88.),

3. Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica (»Narodne novine«, br. 53/91.).

 

Članak 118.

(1) Do preuzimanja katastra vodova od strane upravnog tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za geodetske poslove iz članka 39. ovoga Zakona katastar vodova ovjerovljavat će i voditi područni uredi.

(2) Obvezuju se jedinice lokalne samouprave da u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovoga Zakona ustroje upravna tijela nadležna za geodetske poslove.

 

Članak 119.

(1) Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda (»Narodne novine«, br. 44/73., 13/88. i 108/95.) i Zakon o utvrđivanju vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda (»Narodne novine«, br. 52/88. i 3/89.) prestaju važiti danom 1. siječnja 2001.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz članka 116. ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi:

1. Pravilnik o katastru vodova (»Narodne novine«, br. 50/88.),

2. Pravilnik o izradi i održavanju knjižnog dijela katastarskog operata (»Narodne novine«, br. 13/78.),

3. Pravilnik o katastarskom klasiranju zemljišta (»Narodne novine«, br. 16/81.),

4. Pravilnik o omeđivanju katastarskih općina (»Narodne novine«, br. 12/80.),

5. Pravilnik o kartografskim znakovima (»Narodne novine«, br. 24/76. i 52/89.) sa Zbirkom topografskih znakova i

6. Uredba o načinu čuvanja i korištenja podataka geodetske izmjere i katastra zemljišta (»Narodne novine«, br. 27/76.),

7. Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (»Narodne novine«, br. 104/97.).

 

Članak 120.

(1) Vlada Republike Hrvatske imenovat će na prijedlog ravnatelja predsjednika i članove Upravnog vijeća Instituta, te privremenog ravnatelja Instituta u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Obvezuje se Upravno vijeće donijeti Statut u roku od četiri mjeseca, a druge opće akte u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Obvezuje se privremeni ravnatelj da obavi pripreme za početak rada Instituta, te podnese prijavu za upis u sudski registar najkasnije do 30. travnja 2000.

 

Članak 121.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. ožujka 2000.

Klasa: 930-01/99-01/01 Zagreb, 5. studenoga 1999.

 

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

 

Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, v. r.