NN 90/2021 (13.8.2021.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

1645

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/20), ministar znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Engleski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Engleski jezik.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:

– nastavni program koji se odnosi na nastavni predmet Engleski jezik, a koji je dio Nastavnog plana i programa za srednju glazbenu školu donesenog Odlukom (klasa: 602-03/07-05/00052, urbroj: 533-09-08-0013) od 16. srpnja 2008.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od školske godine 2021./2022.

Klasa: 602-03/21-09/00403 Urbroj: 533-09-21-0001 Zagreb, 29. srpnja 2021.

Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2.

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Svrha učenja i poučavanja predmeta

Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija.

Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za usmeno i pisano razumijevanje, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.

Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.

Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika

Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.

Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu

Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja.

Slika 1: Mjesto predmeta Engleski jezik u cjelokupnome kurikulumu

Nakon oznake za srednju školu (SŠ), ostale oznake ishoda u predmetnome kurikulumu opisuju odnosi li se ishod na prvi (1) ili drugi (2) strani jezik, govore o kojem je nastavnom predmetu (EJ) riječ, iz koje su domene (A, B ili C) ishodi te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 4.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.

Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:

– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje

– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture

– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika

– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate

– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.

Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA

Tri su domene kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.

Slika 2: Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)

– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).

Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima pisane ili govorene tekstove ili ih prevodi.

Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura

– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike

– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.

U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.

Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:

– učenikov afektivni i kognitivni razvoj

– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti

– razvoj medijske pismenosti.

Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu.

U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.

Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi, srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi, dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 40 riječi, kratak između 40 i 80 riječi, srednje dug tekst ima između 80 i 200 riječi, a dug tekst više od 200 riječi.

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni nastavnika.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.

U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče nastavnik koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da nastavniku olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.

Sve tri domene kurikuluma nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.

Slika 3: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulumu nastavnog predmeta Engleski jezik

U predmetnome se kurikulumu nalaze tri temeljne inačice ishoda koje se međusobno razlikuju ovisno o ukupnoj godišnjoj satnici poučavanja Engleskog jezika. To su inačice za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) sa 105 i 70 sati godišnje, te inačica za početno učenje (prva do četvrta godina učenja) sa 70 sati godišnje.

Ukoliko učenici kojima je Engleski jezik u osnovnoj školi bio izborni predmet tj. drugi strani jezik u srednjoj školi odaberu engleski kao prvi strani jezik, nastavnik očekivanja definira korištenjem ishoda za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) i odgovarajućom godišnjom satnicom uz dodatnu pomoć i podršku tijekom prvog razreda kako bi učeniku olakšao prijelaz u novi ciklus.

U tablici koja slijedi prikazane su tri moguće varijante godišnje satnice predmeta Engleski jezik u srednjoj umjetničkoj školi.

1. tablica: Nastavni predmet Engleski jezik u srednjoj umjetničkoj školi

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 1. razred (deveta godina učenja) – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) EJ A.1.1.

Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije

– prepoznaje implicitne poruke u tekstu

– razlikuje bitnu od nebitne informacije

– primjenjuje strategije za slušanje i čitanje

– razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika

– uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti

– prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.

SŠ (1) EJ A.1.2.

Prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.

– ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke

– koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama

Prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.

SŠ (1) EJ A.1.3.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira tijek govora

– priprema i govori tekst

– izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima

– upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja i ispravlja svoj govor.

SŠ (1) EJ A.1.4.

Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.

– planira i priprema razgovor

– sudjeluje u razgovoru

– upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja.

SŠ (1) EJ A.1.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira strukturu i sadržaj

– organizira tekst u odlomke

– koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti

– primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda, sport, glazba, identitet, digitalno građanstvo, putovanja, aktualne društvene teme, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (1) EJ B.1.1.

Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.

– proširuje raspon informacija o drugim kulturama

– utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama

– prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama

Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

SŠ (1) EJ B.1.2.

Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.

– mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika

– prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji

Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.

SŠ (1) EJ B.1.3.

Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

– provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama

– ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice

– izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu

Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

SŠ (1) EJ B.1.4.

Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

– izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima

– navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava

Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (1) EJ C.1.1.

Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.

– analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka

– raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe

– koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima

Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (1) EJ C.1.2.

Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

– razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe

– prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja

– prati napredak u učenju tekstom srednje dužine

Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (1) EJ C.1.3.

Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

– usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju

– razgovara s drugima o poteškoćama u učenju

– razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja

Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (1) EJ C.1.4.

Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

– kreativno oblikuje različite vrste tekstova

– provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja

Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (1) EJ C.1.5.

Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju

mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.

– pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti

– izlaže ih s argumentacijom

– sudjeluje u debati

Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (1) EJ C.1.6.

Izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora, te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.

– bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama

Uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 2. razred (deseta godina učenja) – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) EJ A.2.1.

Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja

– procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima

– prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom

– razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.

SŠ (1) EJ A.2.2.

Koristi se prozodijom radi isticanja različitih značenja.

– izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje

– pravilno izgovara i prati ritam rečenice

– varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama

Uz čestu se pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.

SŠ (1) EJ A.2.3.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.

– planira tijek govora

– priprema i govori tekst

– izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima

– iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (1) EJ A.2.4.

Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ

– pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.

SŠ (1) EJ A.2.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.

– individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj

– organizira tekst u odlomke

– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti

– primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć uređuje tekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moj svijet, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, putovanja, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (1) EJ B.2.1.

Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.

– otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju

– analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike

Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.

SŠ (1) EJ B.2.2.

Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.

– primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu

– iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti

Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.

SŠ (1) EJ B.2.3.

Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

– osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite

– objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda

Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

SŠ (1) EJ B.2.4.

Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

– koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova

– argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima

Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (1) EJ C.2.1.

Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

– koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta

– izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke

– piše bilješke

– koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (1) EJ C.2.2.

Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

– istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja

– bilježi napredak u učenju dužim tekstom

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (1) EJ C.2.3.

Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku

– upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja

– planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

SŠ (1) EJ C.2.4.

Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema

– pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama

– u govoru i pisanju koristi se humorom

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

SŠ (1) EJ C.2.5.

Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni

– izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SŠ (1) EJ C.2.6.

Interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.

– razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja

Uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 3. razred (jedanaesta godina učenja) – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) EJ A.3.1.

Analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu

– razlikuje bitnu od nebitne informacije

– primjenjuje strategije slušanja i čitanja

Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.

SŠ (1) EJ A.3.2.

Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

– planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji

– upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (1) EJ A.3.3.

Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ

– pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu se pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (1) EJ A.3.4.

Piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

– planira strukturu i sadržaj

– organizira dug tekst u odlomke

– koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć uređuje tekst.

SŠ (1) EJ A.3.5.

Sažima i prevodi jednostavnije tekstove.

– usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku

– prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

Uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (1) EJ B.3.1.

Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.

– objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove

– poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente

Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.

SŠ (1) EJ B.3.2.

Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.

– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima

– upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove

Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.

SŠ (1) EJ B.3.3.

Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama.

– preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima

– prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda

Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

SŠ (1) EJ B.3.4.

Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.

– uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama

– tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi

– analizira uzroke međukulturnih nesporazuma

– analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete

– usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa

Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (1) EJ C.3.1.

Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

– uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike

– prevodi tekstove s ciljnoga jezika

– uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove

– koristi se različitim vrstama rječnika

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (1) EJ C.3.2.

Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

– okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju

– svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama

– razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja

– bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (1) EJ C.3.3.

Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– nastavlja razvijati suradničko učenje

– radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka

– ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

SŠ (1) EJ C.3.4.

Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju

– koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja

Uz čestu se pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.

SŠ (1) EJ C.3.5.

Koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka

– nudi rješenja i donosi odluke

– rješava sukob

– sažima razne vrste tekstova

Uz čestu se pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.

SŠ (1) EJ C.3.6.

Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

– u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija

– izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama

Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 4. razred (dvanaesta godina učenja) – 96 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) EJ A.4.1.

Procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje vrlo složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu

– predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta

Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje vrlo složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja.

SŠ (1) EJ A.4.2.

Govori dug tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama.

– planira tijek govora i izlaganja

– priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji

– koristi se vrlo složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi vrlo složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (1) EJ A.4.3.

Sudjeluje u dugome razgovoru.

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru

– koristi se vrlo složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi vrlo složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (1) EJ A.4.4.

Piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.

– planira strukturu i sadržaj

– organizira tekst različitih dužina u odlomke

– koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt

– koristi se vrlo složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi vrlo složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

SŠ (1) EJ A.4.5.

Sažima i prevodi složenije tekstove.

– usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku

– prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik

Uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, svijet umjetnosti, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, isticanje

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (1) EJ B.4.1.

Raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.

– iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura

– objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost

Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.

SŠ (1) EJ B.4.2.

Uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.

– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove

– ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima

– uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima

– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima

Uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.

SŠ (1) EJ B.4.3.

Primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima.

– koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda

– preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva

– uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura

Uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (1) EJ C.4.1.

Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– prevodi tekstove na ciljni jezik

– primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika

– piše sažetak dugoga odlomka/teksta

– preusmjerava razgovor na poznatu temu

– koristi se različitim vrstama referentne literature

Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (1) EJ C.4.2.

Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja

– nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju

– planira, postavlja ciljeve i organizira učenje

– prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata

Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (1) EJ C.4.3.

Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi

– procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima

Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (1) EJ C.4.4.

Koristi se širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.

– primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga

sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja

– koristi se lateralnim mišljenjem

– kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline

– kreira složene maštovite tekstove

– razvija osjećaj za estetski doživljaj

Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.

SŠ (1) EJ C.4.5.

Koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.

– postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke

– donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja

– predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke

– primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija

Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.

SŠ (1) EJ C.4.6.

Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

– koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija

– kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja

Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 1. razred (deveta godina učenja) – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.1.1.

Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije

– prepoznaje implicitne poruke u tekstu

– razlikuje bitnu od nebitne informacije

– primjenjuje strategije za slušanje i čitanje

– razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika

– uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje najjednostavnije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.

SŠ (2) EJ A.1.2.

Prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.

– ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke

– koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama

SŠ (2) EJ A.1.3.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira tijek govora

– priprema i govori tekst

– izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima

– upotrebljava najjednostavnije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja i ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.1.4.

Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.

– planira i priprema duži razgovor

– sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ

– koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava najjednostavnije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.1.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira strukturu i sadržaj

– organizira tekst u odlomke

– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti

– primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.1.1.

Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.

– proširuje raspon informacija o drugim kulturama

– utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama

– prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama

Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

SŠ (2) EJ B.1.2.

Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.

– mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika

– prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji

Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.

SŠ (2) EJ B.1.3.

Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

– provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama

– ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice

– izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu

SŠ (2) EJ B.1.4.

Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

– izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima

– navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava

Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.1.1.

Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.

– analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka

– raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe

– koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima

Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (2) EJ C.1.2.

Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

– razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe

– prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja

– prati napredak u učenju tekstom srednje dužine

Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (2) EJ C.1.3.

Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

– usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju

– razgovara s drugima o poteškoćama u učenju

– razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja

Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (2) EJ C.1.4.

Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

– kreativno oblikuje različite vrste tekstova

– provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja

Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (2) EJ C.1.5.

Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju

mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.

– pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti

– izlaže ih s argumentacijom

Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.

SŠ (2) EJ C.1.6.

Izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora, te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.

– bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 2. razred (deseta godina učenja) – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.2.1.

Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja

– procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima

– prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.

SŠ (2) EJ A.2.2.

Koristi se prozodijom radi isticanja različitih značenja.

– izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje

– pravilno izgovara i prati ritam rečenice

– varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama

SŠ (2) EJ A.2.3.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.

– planira tijek govora

– priprema i govori tekst

– izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima

– iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.2.4.

Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ

– pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te povremeno koristi primjerene jezične strukture. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.

SŠ (2) EJ A.2.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.

– individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj

– organizira tekst u odlomke

– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti

– primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć uređuje tekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.2.1.

Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture.

– otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju

Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima.

SŠ (2) EJ B.2.2.

Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.

– primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu

– iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti

Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.

SŠ (2) EJ B.2.3.

Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

– osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite

– objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda

Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

SŠ (2) EJ B.2.4.

Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

– koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova

– argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima

Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.2.1.

Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

– koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta

– izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke

– piše bilješke

– koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.2.2.

Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

– istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja

– bilježi napredak u učenju dužim tekstom

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.2.3.

Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku

– upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja

– planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.2.4.

Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema

– pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama

– u govoru i pisanju koristi se humorom

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

SŠ (2) EJ C.2.5.

– definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni

– izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SŠ (2) EJ C.2.6.

Interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 3. razred (jedanaesta godina učenja) – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.3.1.

Analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu

– razlikuje bitnu od nebitne informacije

– primjenjuje strategije slušanja i čitanja

Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.

SŠ (2) EJ A.3.2.

Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

– planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji

– upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.3.3.

Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ

– pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu se pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.3.4.

Piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

– planira strukturu i sadržaj

– organizira dug tekst u odlomke

– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i složenim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše struk

turiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć uređuje tekst.

SŠ (2) EJ A.3.5.

Sažima i prevodi jednostavnije tekstove.

– usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku

– prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

Uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.3.1.

Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.

– objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove

– poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente

Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.

SŠ (2) EJ B.3.2.

Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.

– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima

– upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove

Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.

SŠ (2) EJ B.3.3.

Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama.

– preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima

– prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda kontekstu i vlastitim potrebama

Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

SŠ (2) EJ B.3.4.

Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.

– uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama

– tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi

– analizira uzroke međukulturnih nesporazuma

– analizira stajališta i međukulturna (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike

Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.3.1.

Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

– uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike

– prevodi tekstove s ciljnoga jezika

– uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove

– koristi se različitim vrstama rječnika

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.3.2.

Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

– okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju

– svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama

– razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja

– bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.3.3.

Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– nastavlja razvijati suradničko učenje

– radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka

– ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.3.4.

Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju

– koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja

Uz čestu se pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.

SŠ (2) EJ C.3.5.

– nudi rješenja i donosi odluke

– rješava sukob

– sažima razne vrste tekstova

Uz čestu se pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.

SŠ (2) EJ C.3.6.

Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

– u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija

– izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama

Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 4. razred (dvanaesta godina učenja) – 64 sata godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.4.1.

Procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu

– predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta

Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.4.2.

Govori dug tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama.

– planira tijek govora i izlaganja

– priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.4.3.

Sudjeluje u dugome razgovoru.

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.4.4.

Piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.

– planira strukturu i sadržaj

– organizira tekst različitih dužina u odlomke

– koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

SŠ (2) EJ A.4.5.

Sažima i prevodi složenije tekstove.

– usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku

– prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik

Uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, isticanje

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.4.1.

Raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura.

– iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura

– objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost

Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.

SŠ (2) EJ B.4.2.

– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove

– ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima

– uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima

– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima

SŠ (2) EJ B.4.3.

Prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke u međukulturnim kontaktima te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.

– uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura

– analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete

– usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa

Uz čestu pomoć ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.4.1.

Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– prevodi tekstove na ciljni jezik

– primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika

– piše sažetak dugoga odlomka/teksta

– preusmjerava razgovor na poznatu temu

– koristi se različitim vrstama referentne literature

Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (2) EJ C.4.2.

Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja

– nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju

– planira, postavlja ciljeve i organizira učenje

– prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata

Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (2) EJ C.4.3.

Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi

– procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima

Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (2) EJ C.4.4.

Koristi se širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.

– primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga

sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja

– koristi se lateralnim mišljenjem

– kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline

– kreira složene maštovite tekstove

– razvija osjećaj za estetski doživljaj

Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.

SŠ (2) EJ C.4.5.

– postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke

– donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja

– predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke

– primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija

Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.

SŠ (2) EJ C.4.6.

Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

– koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija

– kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja

Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 1. razred (prva godina učenja) – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.1.1.

Razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje teksta

– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju

– pokazuje razumijevanje najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja te navodi ključnu informaciju.

SŠ (2) EJ A.1.2.

Naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.

– prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas

– tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu

– čita naglas tečno

Uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.

SŠ (2) EJ A.1.3.

Primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice.

– razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja

Uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.

SŠ (2) EJ A.1.4.

Govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.

– planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom

– povezuje elemente teksta

– reproducira kratak i jednostavan tekst na temelju predloška

– koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja i ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.1.5.

Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.

– planira kratak i jednostavan razgovor

– povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom

– sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– prepoznaje priliku za preuzimanje riječi

– koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz čestu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.1.6.

Zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.

– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture

Uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.

SŠ (2) EJ A.1.7.

Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.

– planira strukturu teksta na temelju predloška

– povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom

– povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila

– koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, slobodno vrijeme, moj dom, zavičaj i domovina, drugi i drugačiji, svijet oko mene, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, upotreba brojeva i zamjenica, izricanje vremena, izražavanje sposobnosti, opisivanje navika i rutinskih radnji, opisivanje trenutnih radnji, traženje i davanje uputa, izražavanje odnosa između bića, stvari

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.1.1.

Istražuje informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj i drugim kulturama.

– pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika

– informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima

– kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom

Uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.

SŠ (2) EJ B.1.2.

Opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.

– navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju

– tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja

Uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

SŠ (2) EJ B.1.3.

Prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.

– prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente

– navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija

– navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja

Uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.

SŠ (2) EJ B.1.4.

Izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.

– prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu

– na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama

– prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje

Uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.

SŠ (2) EJ B.1.5.

Prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.

– uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanja različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja

– navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja

– daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika

Uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.1.1.

Izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– planira i priprema jezične aktivnosti

– primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila

– upotrebljava kontekst i prethodno znanje radi određivanja značenja i izgovora riječi

Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.1.2.

Izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena

– prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju

– prati napredak u učenju kratkim tekstom

Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.1.3.

Izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja

– aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini

Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.1.4.

Prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.

– kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja

– koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja

Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.

SŠ (2) EJ C.1.5.

Povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.

– promišlja temu

– iscrpnije i svrhovitije traži informacije procjenjujući njihovu aktualnost u rješavanju problemske situacije

– tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.

SŠ (2) EJ C.1.6.

Izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.

– iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih

Uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 2. razred (druga godina učenja) – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.2.1.

Razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta

– razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu

– pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– koristi se više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

Uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja te navodi ključnu informaciju.

SŠ (2) EJ A.2.2.

Primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.

– reproducira rečeničnu intonaciju

– izražajno čita kratak i tekst

Uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.

SŠ (2) EJ A.2.3.

Govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– planira strukturu i sadržaj teksta

– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama

– govori kratak tekst

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.2.4.

Sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.

– planira strukturu i sadržaj razgovora

– započinje, vodi i završava razgovor

– preuzima riječ na primjeren način

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.2.5.

Zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.

– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture

– koristi se osnovnim pravopisnim znakovima

Uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.

SŠ (2) EJ A.2.6.

Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.

– planira strukturu i sadržaj teksta

– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama

– poštuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja

– koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, slobodno vrijeme, obrazovanje, kultura, mediji, okoliš, drugi i drugačiji, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, izražavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje osjećaja, mišljenja, ideja i stavova, uspoređivanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.2.1.

Uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.

– pronalazi dodirne točke među različitim kulturama

– uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama

– izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje

– iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura

Uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.

SŠ (2) EJ B.2.2.

Objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.

– prepričava tijek međukulturnoga susreta

– opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe

Uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.

SŠ (2) EJ B.2.3.

Primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima.

– izražava osnovne društveno-jezične funkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti

– primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja

– koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme

– pristojno se odnosi prema drugima

– izražava komplimente

Uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.

SŠ (2) EJ B.2.4.

Objašnjava opasnost od generalizacija, stereotipa i predrasuda i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.

– opisuje mogući utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose

– navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, stereotipima i predrasudama

– ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, stereotipa i predrasuda

– uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma

Uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.

SŠ (2) EJ B.2.5.

Opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.

– objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijeg i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma

– objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta

Uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.2.1.

Ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja

– pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi

– dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika

Uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (2) EJ C.2.2.

Ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– sustavno prati i vrednuje vlastito učenje

– vodi dnevnik učenja, konzultira se s nastavnikom

– procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja

– prati napredak u učenju kratkim tekstom

Uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (2) EJ C.2.3.

Ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

– samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje

– voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama

– aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih s empatijom i prihvaćanjem različitosti

Uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (2) EJ C.2.4.

Razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja.

– kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama

– provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema

Uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.

SŠ (2) EJ C.2.5.

Razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke.

– razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka

– kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti

Uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.

SŠ (2) EJ C.2.6.

Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.

– uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima

– kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama

Uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 3. razred (treća godina učenja) – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.3.1.

Razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje

– izdvaja glavnu poruku teksta

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– koristi se više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.

SŠ (2) EJ A.3.2.

Uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.

– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije

– izražava stav prema onome što govori

Uz čestu se pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.

SŠ (2) EJ A.3.3.

Govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.

– planira i priprema strukturu i sadržaj teksta

– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.3.4.

Sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.

– planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora

– sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike

– koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.3.5.

Zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.

– zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture

– koristi se osnovnim pravopisnim znakovima

Uz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.

SŠ (2) EJ A.3.6.

Piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.

– planira strukturu i sadržaj teksta

– koristi se prikladnim kohezivnim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja

– koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost, tehnologija, kultura i zabava, interesi mladih, drugi i drugačiji, putovanja, društveni aktivizam, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: izražavanje savjeta, izražavanje nada i planova

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.3.1.

Kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima.

– pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama

– izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima

Uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.

SŠ (2) EJ B.3.2.

Izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanome kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba.

– razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike

– primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja

– inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije

– analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika

Uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.

SŠ (2) EJ B.3.3.

Objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama te utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika.

– tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)

– svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama

– prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje

– prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda

– prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira

– upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda

– ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnog stava

– analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika

Uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.3.1.

Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.

– analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka

– raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe

– koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima

Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.

SŠ (2) EJ C.3.2.

Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.

– razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe

– prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja

– prati napredak u učenju tekstom srednje dužine

Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.

SŠ (2) EJ C.3.3.

Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.

– usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju

– razgovara s drugima o poteškoćama u učenju

– razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja

Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.

SŠ (2) EJ C.3.4.

Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

– kreativno oblikuje različite vrste tekstova

– provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja

Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

SŠ (2) EJ C.3.5.

Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

– pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti

– izlaže ih s argumentacijom

Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SŠ (2) EJ C.3.6.

Izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.

– bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u prezentacijama srednje dužine

Uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Srednja umjetnička škola Engleski jezik 4. razred (četvrta godina učenja) – 64 sata godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) EJ A.4.1.

Razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja

– primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

U većini aktivnosti uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku umjetničkog područja te izdvaja ključne i neke specifične informacije.

SŠ (2) EJ A.4.2.

Razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.

– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije

– izražava stav prema onome što govori

Uz čestu se pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.

SŠ (2) EJ A.4.3.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira i priprema sadržaj i strukturu teksta

– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje, tj. ispravlja svoj govor

Uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

SŠ (2) EJ A.4.4.

Sudjeluje u dužemu planiranom razgovoru i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.

– planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora

– sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike

– upotrebljava odgovarajuće jezične strukture

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku umjetničkog područja.

SŠ (2) EJ A.4.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira strukturu i sadržaj teksta

– organizira tekst u odlomke

– koristi se prikladnim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti

– primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja

– uređuje tj. ispravlja svoj tekst

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku umjetničkog područja. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, interesi mladih, drugi i drugačiji, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, svijet znanosti, umjetnosti i tehnologije, poduzetništvo, globalizacija, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, teme vezane za odabrano umjetničko područje.

Preporučeni jezični sadržaji:

Funkcije: prepričavanje, izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, izražavanje apstraktnih ideja

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

SŠ (2) EJ B.4.1.

Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.

– proširuje raspon informacija o drugim kulturama

– utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama

– prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj i drugim kulturama

Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj i drugim kulturama.

SŠ (2) EJ B.4.2.

Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.

– mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika

– prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji

Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.

SŠ (2) EJ B.4.3.

– provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama

– ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice

– izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu

SŠ (2) EJ B.4.4.

Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

– izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima

– navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava

Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

SŠ (2) EJ C.4.1.

Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

– koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta

– izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke

– piše bilješke

– koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.4.2.

Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

– istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja

– bilježi napredak u učenju tekstom srednje dužine

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.4.3.

Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku

– upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja

– planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

SŠ (2) EJ C.4.4.

Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

– pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema

– pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama

– u govoru i pisanju koristi se humorom

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

SŠ (2) EJ C.4.5.

– definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni

– izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SŠ (2) EJ C.4.6.

Interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.

Uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA

Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija.

Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o razredu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.

Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome razredu.

Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.

Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. Ovakav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.

F. UČENJE I POUČAVANJE

Iskustva učenja i poučavanja

U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje.

Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.

Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.

Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.

Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka.

Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

Uloga nastavnika

Autonomija nastavnika, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost nastavnika uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.

Nastavnik izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulumom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj nastavnik i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.

Osnovne strategije kojima nastavnik poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:

– izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)

– poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje

– samostalno učenje s pomoću povratnih informacija nastavnika.

Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je nastavnik predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju nastavnik:

– usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i nastavnika u procesu učenja

– mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih

– odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost

– cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.

Nastavnik planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Nastavnik se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novo-stečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).

Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.

S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Nastavnik ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.

Materijali i izvori

Nastavnik izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta i potiče multidisciplinarnost.

Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, nastavnik se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.

Nastavnik potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.

Okružje za učenje

Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i nastavnika, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje, te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.

Nastavnik nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.

Nastavnik njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.

Uvažavajući društvenu prirodu učenja, nastavnik stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – nastavnik: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, donose zajednički.

Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno uzeti u obzir činjenicu da put kojim će učenici proći kako bi pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava engleski jezik.

Grupiranje učenika

S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje od šestog razreda osnovne škole nadalje, vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima u srednjim umjetničkim školama omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom odabranog umjetničkog područja te da se učenicima kojima je engleski drugi strani jezik prepusti odluka žele li učiti jezik kao početnici ili nastavljači. Grupiranje učenika regulira se kurikulumom škole.

Slika 4: Grafički prikaz odnosa učenika i nastavnika

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU

U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U Engleskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.

Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje, te jezično posredovanje u trećem i četvrtom razredu srednjih umjetničkih škola, nastavak učenja. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Kao i u višim razredima osnovne škole, veća se težina daje ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva, brojčano iskazano kao: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_08_90_1645.html