Objavljeno u NN 46/07 od 07.05.2007.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U VISOKOM OBRAZOVANJU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti u visokom obrazovanju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. travnja 2007. godine Klasa: 011-01/07-01/37 Urbroj: 71-05-03/1-07-2 Zagreb, 25. travnja 2007.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Članak 1.

U Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04. i 174/04.) naziv članka 16. mijenja se i glasi: »Vrednovanje visokih učilišta i znanstvenih organizacija«. U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Visoka učilišta i znanstvene organizacije kojima je osnivač Republika Hrvatska vrednuju se, odnosno podliježu provjeri kvalitete i učinkovitosti. Obavljanje znanstvene djelatnosti privatnih znanstvenih organizacija podliježe vrednovanju ako se financira iz državnog proračuna, u kojem se slučaju na rezultate vrednovanja odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 18. ovoga Zakona.« U stavku 2. riječi: »javnih znanstvenih instituta i visokih učilišta« zamjenjuju se riječima: »pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka«. U stavku 3. riječi: »javnih znanstvenih instituta« zamjenjuju se riječima: »pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka«. U stavku 4. riječi: »visokog učilišta ili znanstvenog instituta« zamjenjuju se riječima: »pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka«. U stavku 6. riječi: »javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu« zamjenjuju se riječima: »pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka«. U stavku 7. riječi: »javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu« zamjenjuju se riječima: »pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 2.

U članku 18. stavku 1. riječi: »javnoga znanstvenog instituta ili visokog učilišta« zamjenjuju se riječima: »pravnih osoba iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona,«, a u točki 1. riječ: »rad« zamjenjuje se riječima: »obavljanje djelatnosti«. Stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Dopusnicom se utvrđuje da pravne osobe iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona udovoljavaju standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvođenje pojedinog studija.« U stavku 4. riječi: »znanstvenog instituta ili visokog učilišta« zamjenjuju se riječima: »pravne osobe iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona«. Stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Ako je pravnoj osobi iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona uskraćena dopusnica za obavljanje djelatnosti, ista se rješenjem briše iz Upisnika.« Stavak 7. mijenja se i glasi: »(7) Dopusnica i rješenje o uskrati dopusnice upravni su akti protiv kojih nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor.«

Članak 3.

U članku 22. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: »(3) Javni znanstveni instituti, sveučilišta i njihove sastavnice te druga visoka učilišta i znanstvene organizacije kojima je osnivač Republika Hrvatska mogu započeti obavljati znanstvenu djelatnost, odnosno u sudski registar upisati takvu djelatnost samo na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. (4) Privatna znanstvena organizacija može tražiti dopusnicu i upisati se u Upisnik znanstvenih organizacija.«

Članak 4.

Članak 23. mijenja se i glasi: »(1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upis­nik znanstvenika. (2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje osim u slučaju iz članka 92. stavka 4. ovoga Zakona. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. (3) Dopusnicu iz stavka 2. ovoga članka izdaje ministar nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost. (4) Ako se u postupku utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti utvrdi da znanstvena organizacija ne udovoljava uvjetima za obavljanje znanstvene djelatnosti ministar donosi rješenje kojim se odbija izdavanje dopusnice, uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost. (5) Ako se u postupku utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za obav­ljanje znanstvene djelatnosti utvrde nedostaci u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, ministar, uz prethodno pribav­ljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost, izdaje znanstvenoj organizaciji pismo očekivanja kojim se ukazuje na nedostatke u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti te izražava očekivanje da će nabrojani nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje se ili rješenjem odbija dopusnica. (6) Uvjete za izdavanje dopusnice i postupak utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti propisuje ministar pravilnikom koji donosi na temelju prethodnog mišljenja Nacionalnog vijeća za znanost. (7) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovoga članka i brisanje iz upisnika, ustroj i način njihova vođenja te sadržaj obrazaca za podnošenje zahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika. (8) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se financirati iz državnog proračuna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenici mogu se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, financirati iz državnog proračuna ako sudjeluju u projektu od značaja za Republiku Hrvatsku.«

Članak 5.

Članak 29. mijenja se i glasi: »(1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline. (2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglašava ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, uz suglasnost znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja iz članka 16. ovoga Zakona i postupka koji obvezno uključuje međunarodnu prosudbu. (3) Odluka ministra o proglašenju znanstvenog centra izvrs­no­sti sadrži prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku predviđenom stavkom 2. ovog članka, može se produžiti za idućih pet godina.«

Članak 6.

Naslov iznad članka 34. mijenja se i glasi: »Ovlaštenje za provođenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje«. U članku 34. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »(2) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlaštena je, na temelju odluke nadležnoga matičnog odbora, za provođenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za svoje zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima za sva znanstvena područja i polja, suklad­no Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinu Statutu.« Dosadašnji stavci 2., 3.i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 7.

U članku 40. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Postupak izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta uređuje se statutom znanstvene organizacije ili, u privatnim znanstvenim organizacijama, općim aktom kojim se uređuju radni odnosi.«

Članak 8.

U članku 41. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: »(3) Na radno mjesto višeg znanstvenog suradnika može biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraživačkog rada u znanstvenom zvanju. Na radno mjesto znanstvenog savjetnika može biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraživačkog rada u znanstvenom zvanju višeg znanstvenog suradnika.« U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., dodaje se rečenica koja glasi: »Natječaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajuće radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje) raspisuje se najranije šest mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora.« Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 9.

U članku 42. stavku 3. iza riječi: »savjetnika« dodaju se riječi: »(trajno zvanje)«. Stavak 6. mijenja se i glasi: »(6) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, znanstvena organizacija može istom produljiti radni odnos do isteka kalendarske godine u kojoj on navršava 70. godinu života.« Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi: »(7) Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju stariji od 65 godina života, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, može se zaposliti na određeno vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji, ako se na raspisani natječaj u toj znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajući pristupnik, a najdulje do isteka kalendarske godine u kojoj je navršio 70. godinu života.«

Članak 10.

U članku 43. stavak 8. mijenja se i glasi: »(8) Ministar može, na traženje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, a uz suglasnost znanstvene organizacije, odobriti zapošljavanje znanstvenih novaka za rad na projektu na teret sredstava Ministarstva. Znanstveni novaci biraju se javnim natječajem i zasnivaju radni odnos u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili višeg asistenta. U nastavi mogu pod istim uvjetima, sukladno ugovoru visokog učilišta i druge znanstvene organizacije, sudjelovati i znanstveni novaci izabrani u toj znanstvenoj organizaciji, sukladno članku 42. stavku 2. ovoga Zakona. Znanstvene organizacije mogu znanstvene novake zaposliti i bez odobrenja ministra ako same financiraju njihov rad, u kojem slučaju znanstveni novaci zasnivaju radni odnos u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili višeg asistenta, a mogu se izabrati bez javnog natječaja.«

Članak 11.

Članak 46. mijenja se i glasi: »(1) Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama vezani uz znanstveni, nastavni ili stručni rad kod trećih osoba mogu se ograničiti ili uvjetovati suglasnošću matične znanstvene organizacije kada je to predviđeno statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta, ako se radi o znanstvenom, nastavnom ili stručnom radu koji bi negativno utjecali na rad matične znanstvene organizacije ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnoš­ću konkurira matičnoj znanstvenoj organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu. (2) Rad izvan matične znanstvene organizacije može iznositi najviše jednu trećinu radnog vremena.«

Članak 12.

U članku 48. stavak 4. mijenja se i glasi: »(4) Visoka učilišta za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno uvjetima koje predviđa ovaj Zakon ili kao ustrojbene jedinice nadležnih ministarstava.« Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: »(5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište.« Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi: »(6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta.« Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

Članak 13.

U članku 51. stavku 4. točki 2. druga rečenica mijenja se i glasi: »Veleučilištu ili visokoj školi izdat će se dopusnica ako ima zaključen ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom s najmanje jednom trećinom potrebnog broja nastavnika.«

Članak 14.

U članku 72. stavku 3. točka 2. mijenja se i glasi: »2. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke, u skladu s posebnim zakonom.«

Članak 15.

U članku 73. stavku 5. prva rečenica mijenja se i glasi: »Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe akademski naziv specijalista određenog područja (spec.), u skladu s posebnim zakonom.« Stavak 6. mijenja se i glasi: »(6) Posebnim propisom utvrdit će se akademski naziv koji se stječe završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano specijalističko usavršavanje.«

Članak 16.

U članku 74. stavku 6. iza riječi: »specijalista određene struke (spec.)« stavlja se točka, a ostali dio teksta se briše. Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi: »(7) Posebnim propisom utvrdit će se stručni naziv koji se stječe završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano specijalističko usavršavanje.«

Članak 17.

U članku 84. stavku 1. iza riječi: »akademskog« riječi: »ili specijalističkog« brišu se. Stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Po završetku stručnog studija studentu se izdaje svjedodž­ba, a po završetku specijalističkoga diplomskoga stručnog studija izdaje se diploma, kojima se potvrđuje završetak studija i stjecanje određenoga stručnog naziva.« U stavku 5. briše se rečenica: »Studentu se na osobni zahtjev dopunska isprava o studiju izdaje i prije završetka studija.«

Članak 18.

U članku 95. stavku 2. druga rečenica mijenja se i glasi: »Posebnom odlukom vijeća visokog učilišta i uz suglasnost zaposlenika, natječaj može biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem.« U stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi: »Natječaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajuće radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje) raspisuje se najranije šest mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora.«

Članak 19.

Iza članka 98. dodaje se naslov »Lektori stranih jezika na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i lektori hrvatskog jezika na visokim učilištima u inozemstvu«, te novi članak 98.a koji glasi:

»Članak 98.a

(1) Na temelju međunarodnih ugovora i drugih akata, na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj mogu se zaposliti lektori stranih jezika, kao i lektori hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokoškolskim ustanovama, na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme. (2) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika na stranim visokoškolskim ustanovama propisuje pravilnikom ministar nadležan za visoko obrazovanje. (3) Lektor iz stavka 2. ovoga članka koji je prethodno zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme u sustavu obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge poslove za koje ispunjava uvjete u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o radu lektora hrvatskog jezika na stranoj visokoškolskoj ustanovi. (4) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora stranih jezika na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj propisuje visoko učilište svojim statutom.«

Članak 20.

U članku 101. stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi: »Natječaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajuće radno mjesto profesora visoke škole (trajno zvanje) raspisuje se najranije šest mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora.«

Članak 21.

U članku 102. stavku 3. iza riječi: »te predavača« riječi: »i višeg predavača« brišu se. Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase: »(8) Nastavnik izabran u trajno zvanje, stariji od 65 godina života, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, može se na određeno vrijeme zaposliti na drugom visokom učilištu, ako se na raspisani natječaj u tom visokom učilištu nije javio odgovarajući pristupnik, a najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navršio 70. godinu života. (9) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, kada se na visokom učilištu koje izvodi stručne studije na raspisani natječaj nije javio odgovarajući pristupnik, visoko učilište može, s osobama izabranima u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, odnosno nastavna zvanja i radna mjesta, zasnovati radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navršavaju 70. godinu života.«

Članak 22.

U članku 111. stavku 2. prva rečenica mijenja se i glasi: »Na natječaj za znanstvene projekte mogu se prijaviti znanstvene organizacije, znanstveni centri izvrsnosti, znanstvenici i skupine znanstvenika.«

Članak 23.

Iza članka 111. dodaje se naslov »Mjere poticanja istraživanja i razvoja« te novi članci 111.a, 111.b, 111.c, 111.d, 111.e i 111.f koji glase:

»Članak 111.a

(1) Ukupni iznos državnih potpora koje korisnik državne potpore može ostvariti, po svim osnovama, a koje se dodjeljuju na temelju ovoga Zakona i drugih propisa, za temeljna istraživanja mogu biti do 100% iznosa opravdanih troškova projekta, za primijenjena istraživanja do 50% iznosa opravdanih troškova projekta, a za raz­vojna istraživanja do 25% iznosa opravdanih troškova projekta. (2) Iznos državne potpore za primijenjena i razvojna istraživanja iz stavka 1. ovoga članka može se povećati za 20% iznosa oprav­danih troškova projekta za male poduzetnike, a za 10% opravdanih troškova projekta za srednje poduzetnike. (3) Iznos državne potpore za studije o tehničkoj izvedivosti za provedbu primijenjenog istraživanja može se dodijeliti u ukupnom iznosu do 75% opravdanih troškova studije za male i srednje poduzetnike, a do 65% opravdanih troškova studije za velike poduzetnike. (4) Iznos državne potpore za studije o tehničkoj izvedivosti za provedbu razvojnog istraživanja može se dodijeliti u ukupnom iznosu do 50% opravdanih troškova studije za male i srednje poduzetnike, a do 40% opravdanih troškova studije za velike poduzetnike.

Članak 111.b

(1) Znanstvenim istraživanjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno i primijenjeno istraživanje. (2) Temeljnim istraživanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se poslovi namijenjeni širenju znanstvenih i tehničkih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima. (3) Primijenjenim istraživanjem, u smislu ovoga Zakona, pod­razumijevaju se planirana istraživanja ili kritička ispitivanja sa ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za značajna poboljšanja već postojećih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga. (4) Razvojnim istraživanjem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poslovi razvojnog istraživanja namijenjeni pretvaranju rezultata primijenjenih istraživanja u planove, nacrte ili modele za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, bilo da su namijenjeni prodaji ili uporabi, uključujući i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno upotrebljivi. Razvojno istraživanje može, osim toga, uključivati konceptualno planiranje i modeliranje alternativnih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot projekte, pod uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili koristiti za industrijsku primjenu ili komercijalno iskorištavati. Razvojno istraživanje ne obuhvaća rutinske ili redovite izmjene na proizvodima, proizvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojećim uslugama i drugim tekućim poslovima, čak i ako rečene izmjene predstavljaju poboljšanja.

Članak 111.c

(1) Državnu potporu obveznici poreza na dobit, sukladno Zakonu o porezu na dobit (u daljnjem tekstu: porezni obveznici), ostvaruju putem dodatnog umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove projekta znanstvenih i razvojnih istraživanja (u daljnjem tekstu: istraživanja) u sljedećim ukupnim iznosima: – 150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja, – 125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja, – 100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja. (2) Iznos umanjenja poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka, odobrava se najviše do iznosa propisanih člankom 111.a ovoga Za­ko­na. (3) Porezni obveznici koji koriste umanjenja porezne osnovice sukladno stavku 1. ovoga članka obvezni su osigurati podatke te ured­ne i vjerodostojne isprave na temelju kojih su podaci o troškovima iskazani sukladno propisima koji uređuju oporezivanje.

Članak 111.d

(1) Opravdanim troškovima istraživanja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: 1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraživanjima, 2. materijalni troškovi za istraživanja, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanja, 3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživanja, 4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit, 5. troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit, 6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanja i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanja te najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja. (2) Procjenu vjerodostojnosti opravdanih troškova, prema potrebi, obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti.

Članak 111.e

Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava iz članka 111c. ovoga Zakona te druga pitanja vezana uz ostvarivanje prava na državne potpore pravilnikom propisuje ministar nadležan za znanost uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije.

Članak 111.f

Vlada Republike Hrvatske, po potrebi, donosi program poticanja istraživanja i razvoja, sukladan posebnim propisima. Program iz stavka 1. ovoga članka Vladi Republike Hrvatske predlaže ministar nadležan za znanost uz suglasnost ministra nad­ležnog za financije.«

Prijelazne i završne odredbe Članak 24.

Od trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije studenti koji su državljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i studenti državljani Republike Hrvatske te se na iste prestaje primjenjivati odredba članka 77. stavka 8. istog Zakona u dijelu koji glasi: »ali se, sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta, od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija«.

Članak 25.

Ministar nadležan za znanost donijet će pravilnik iz članka 23. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 26.

Izbori u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04.), dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-04/07-01/03 Zagreb, 20. travnja 2007.

HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. r.