NN 56/2015 (22.5.2015.), Zakon o zaštiti novčarskih institucija

 

 

HRVATSKI SABOR

1092

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Proglašavam Zakon o zaštiti novčarskih institucija, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. svibnja 2015. godine.

Klasa: 011-01/15-01/38

Urbroj: 71-05-03/1-15-2

Zagreb, 13. svibnja 2015.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON

O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Svrha ovoga Zakona je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama, što se postiže njihovom neposrednom zaštitom ili posredno, zaštitom njihove imovine.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na prostore novčarskih institucija koji su dio štićenih objekata Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa i drugih tijela državne uprave, a koji se štite policijskim, vojnim ili snagama pravosudne policije uz primjenu tehničke zaštite.

II. OSNOVNE ODREDBE

Članak 2.

Ovim Zakonom propisuju se:

1. mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija

2. mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti

3. mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti

4. mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama

5. nadzor nad provedbom Zakona.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. bankomat – elektromehanički uređaj na kojem ovlašteni korisnici pomoću strojno čitljive platne kartice podižu gotov novac, obavljaju uplatu gotovog novca ili pristupaju drugim uslugama. Od bankomata se razlikuje elektronički terminal za isplatu dobitaka i razmjenu novca koji se koristi u poslovnicama za igre na sreću

2. blagajnički maksimum – iznos gotovog novca akumuliran na uplatno-isplatnom mjestu iznad kojega se novac pohranjuje u kasi, sefu, trezoru ili centralnom trezoru novčarske institucije. Blagajnički maksimum propisuje se internim aktom novčarske institucije

3. centralni trezor – organizacijska jedinica koja u smislu prostorno-tehničkih i građevinskih zahtjeva mora zadovoljavati iste uvjete kao trezor, uz primjenu integralne zaštite unutar njegova perimetra

4. diskretna blagajna – odvojena prostorija u poslovnici u koju se ulazi putem kontrole pristupa i u kojoj se sa strankama pojedinačno obavlja uplatno-isplatna transakcija gotovim novcem

5. distribucija novca i vrijednosti – skup radnji koji uključuje poslove pripreme gotovog novca i vrijednosti za prijevoz ili prijenos, njihov utovar u sredstvo prijenosa/prijevoza, transport do odredišta te istovar i pohrana u zaštićeni prostor objekta krajnjeg odredišta. Prijevoz noću je prijevoz u vremenu od 22 do 6 sati

6. dnevno/noćni trezor (DNT) – oblik samposlužne opreme koji je korisnicima na raspolaganju 24 sata, a namijenjen je polaganju i čuvanju gotovog novca i vrijednosti prije svega izvan radnog vremena poslovnice

7. gotov novac – domaće i strane novčanice te domaći i strani kovani novac

8. gotovinski centar – specijalizirana organizacijska jedinica za prihvat, pohranu i distribuciju većih količina gotovog novca ili vrijednosti

9. imovina – gotov novac i vrijednosti te ostala vrijedna imovina koja se nalazi u poslovnicama novčarskih institucija (tehnička, informatička, telekomunikacijska, uredska oprema i drugo), kao i svi podaci u papirnatom ili elektroničkom obliku koji predstavljaju osobnu ili poslovnu tajnu, a čijim otuđenjem ili izlaganjem javnosti ili konkurenciji može nastupiti šteta za djelatnika, objekt ili korisnika u cjelini

10. kasa – metalna kutija ili ormar s mehaničkim bravama za privremenu pohranu manjih iznosa novca i drugih vrijednosti, normativno neklasificiran

11. ladica – dio uredskog namještaja ili blagajne odnosno samostalni objekt pričvršćen za dio uredskog namještaja koji se u pravilu nalazi u/na stolu, ladičnjacima, komodama i ormarima, oblika kliznog pretinca u koji se smješta dnevni manipulativni novac korišten pri uplatno-isplatnim transakcijama

12. neprobojne protubalističke pregrade – građevne konstrukcije koje se sastoje od pregrada izrađenih od ispitanih protubalističkih materijala (protubalističkog stakla ili materijala sličnih staklu, nosive i pregradne konstrukcije od čelika ili materijala sličnih čeliku ili zidanih pregrada koji moraju biti od pune opeke ožbukane cementnom žbukom, betona, kamena i drugih građevinskih materijala debljine najmanje 12 cm) i protuprovalnih vrata odgovarajuće klase otpornosti na provalu koja imaju i dodatnu plošnu protubalističku zaštitu

13. novčarske institucije – pravne osobe i obrti u čijim poslovnim prostorima su gotov novac i vrijednosti osnovni predmet rada ili kojima je osnovna djelatnost poslovanje s gotovim novcem i vrijednostima ili koji u obavljanju svoje osnovne djelatnosti koriste veće iznose gotova novca i vrijednosti

14. objekt – građevina u kojoj se nalazi poslovnica novčarske institucije

15. osobe – djelatnici novčarskih institucija, klijenti, posjetioci, ugovorni partneri i vanjski suradnici novčarskih institucija

16. osobni podaci – svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati

17. pokretni poštanski ured – teretno furgonsko ili kombi vozilo tehnički prilagođeno za obavljanje poštanskih usluga i novčarskog poslovanja

18. poštanski ured – prostorno-organizacijska jedinica u kojoj se pružaju poštanske usluge i obavlja novčarsko poslovanje, sukladno posebnim propisima o poštanskim uslugama

19. poslovnica – samostalna poslovna jedinica novčarske institucije u kojoj se posluje sa strankama gotovim novcem i vrijednostima i koja je predmet štićenja tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom

20. protuprovalna vrata – masivna vrata visoke čvrstoće s jednostrukim ili višestrukim zaključavanjem, sigurnosnim i vezivnim vijcima, ispitana na otpore prema provali, normativno klasificirana

21. registar-kasa – naprava s brojčanikom za novčani obračun i ladicom za pohranu, čuvanje i korištenje manipulativnog novca tijekom radnog vremena koji se nalazi na uplatno-isplatnom mjestu

22. sef – specijalni metalni ormar ili kutija s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem za trajniju pohranu i čuvanje novca, vrijednosnih papira, poslovne i druge dokumentacije te ostalih dragocjenosti, normativno klasificiran

23. sigurnosni depozitni spremnici – uređaji za pohranu i zaštitu novca i vrijednosti opremljeni mehaničkim, elektroničkim ili kombiniranim sustavima zaštite

24. skimming – ilegalno kopiranje magnetskih zapisa i zaštite s kreditnih kartica na bankomatima i drugim uređajima

25. službeni podaci novčarske institucije – informacije i podaci o sigurnosti objekta pohranjeni na papirnatom ili informatičkom mediju s odgovarajućom oznakom tajnosti sukladno posebnim propisima, audio i video-zapisi sa sustava video-nadzora i drugi dokumenti čijom objavom ili zloporabom se ugrožava sigurnost osoba ili objekta

26. suključarstvo – mogućnost otvaranja vrata isključivo putem istodobne uporabe dvaju ili više mehaničkih ključeva ili elektroničkih šifri

27. sustav cijevne ili pneumatske pošte – zatvoreni transportni pneumatski sustav transfera prijenosnih kapsula kroz mrežu cijevi kojim se unutar poslovnice novac s uplatno-isplatnog mjesta dostavlja u centralni trezor, trezor ili čvrsti neprobojni (zidani ili protubalistički) prostor ili prostoriju, ili se iz navedenih prostora novac dostavlja na uplatno-isplatno mjesto radi isplate strankama

28. teklić – radnik, prodavač ili druga ovlaštena osoba zadužena za distribuciju novca i vrijednosti temeljem sigurnosnih procedura

29. tjelesna i tehnička zaštita – mjere zaštite čiji su uvjeti i načini obavljanja uređeni posebnim propisima o privatnoj zaštiti

30. trezor – zidani ili montažni prostor unutar novčarske institucije u kojem se pohranjuje gotov novac i vrijednosti, izgrađen od čvrstog neprobojnog i protubalističkog materijala s ograničenom kontrolom pristupa, normativno klasificiran. Trezorom se ne smatra čvrsti neprobojni (zidani ili protubalistički) prostor ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, normativno neklasificiran i uz druge mjere zaštite prihvatljiv sa stajališta pohrane većih iznosa gotovog novca i vrijednosti. Pod pojmom druga neprobojna vrata podrazumijevaju se čvrsta i masivna vrata izrađena od teško probojnih materijala (metala, drveta i dr., koja ne smiju biti plastična ili izrađena od gips kartonskih ploča) s jednostrukom ili dvostrukom cilindričnom bravom, normativno neklasificirana

31. uplatno-isplatne transakcije – oblik poslovanja s gotovim novcem koji obuhvaća gotovinski platni promet uplatom gotovog novca na uplatno-isplatnim mjestima novčarskih institucija putem pologa ili plaćanja putem općih i posebnih uplatnica te isplate gotovog novca strankama putem čekova, štednih knjižica i drugih odgovarajućih uplatno-isplatnih dokumenata te kartica svih vrsta kojima se zamjenjuje gotovinsko poslovanje

32. uplatno-isplatno mjesto – svako radno mjesto u poslovnici ili ugovornom ili pokretnom uredu na kojem se obavlja poslovanje gotovim novcem i vrijednostima u radu sa strankama, odnosno obavljaju uplatno-isplatne transakcije

33. vrijednosti – plemenite kovine i sve vrste kovanica i predmeta izrađenih od plemenitih kovina, drago kamenje, kartice svih vrsta kojima se zamjenjuje gotovinsko poslovanje, mjenice i ostali vrijednosni papiri svih vrsta, pošiljke s označenom vrijednosti, srećke i telefonski bonovi.

Članak 4.

Zaštita novčarskih institucija ostvaruje se primjenom odgovarajućih prostorno-tehničkih i organizacijskih mjera te primjenom mjera tjelesne i tehničke zaštite.

III. VRSTE NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Članak 5.

(1) Novčarske institucije koje su obveznici primjene ovoga Zakona su:

1. Hrvatska narodna banka

2. Hrvatski novčarski zavod

3. Financijska agencija (FINA) s pripadajućim dnevno-noćnim trezorima

4. banke i štedne banke s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba

5. stambene štedionice

6. poštanski uredi

7. poslovnice Hrvatske lutrije

8. mjenjačnice i mjenjačka mjesta

9. kladionice

10. kreditne unije

11. automat-klubovi

12. zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina

13. kasina

14. pravne osobe i obrti koje obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na centralne objekte novčarskih institucija te njihove podružnice, poslovnice, ispostave i druga ugovorna uplatno-isplatna i prodajna mjesta u kojima se obavlja poslovanje s gotovim novcem i vrijednostima (u daljnjem tekstu: poslovnice), uređaje za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, kao i u postupku distribucije gotovog novca i vrijednosti.

(3) Ako novčarska institucija obavlja novčarsko poslovanje u poslovnim prostorima druge novčarske institucije, svaka od njih mora uspostaviti propisane uvjete zaštite sukladno odredbama članka 7. ovoga Zakona.

(4) Ako jedna vrsta novčarske institucije obavlja djelatnost druge vrste novčarske institucije, a čija djelatnost je po prirodi poslovanja raznorodna, obvezno se mora štititi kumulativnom primjenom mjera zaštite za obje vrste novčarskih institucija.

(5) Novčarska institucija odgovorna je za provedbu propisanih mjera zaštite uređaja (bankomata, dnevno-noćnih trezora i drugih uređaja) koje za potrebe novčarskog poslovanja koristi putem najma, leasinga ili na drugi način, a nije njihov vlasnik.

IV. MJERE ZAŠTITE NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Članak 6.

(1) Prije uspostave mjera tehničke i tjelesne zaštite, novčarske institucije moraju provesti prostorno-tehničke i organizacijske mjere zaštite u svojim poslovnicama.

(2) Pod prostorno-tehničkim mjerama zaštite podrazumijevaju se opći minimalni uvjeti kojima se definira odgovarajuće uređenje i opremljenost poslovnice u svrhu omogućavanja nesmetanog i sigurnog kretanja i boravka stranaka i zaposlenog osoblja te nesmetano poslovanje pri manipulaciji i distribuciji gotovog novca i vrijednosti.

(3) Organizacijske mjere zaštite odnose se na ukupnost mjera usmjerenih na prevenciju i sprječavanje kaznenih djela u poslovnicama novčarskih institucija koje provode djelatnici novčarske institucije, a propisuju se sigurnosnim planom zaštite i sigurnosnim procedurama novčarske institucije.

(4) Svaka novčarska institucija za provedbu prostorno-tehničkih i organizacijskih mjera te mjera tjelesne, tehničke i druge zaštite u poslovnicama mora općim aktom imenovati osobu zaduženu za provedbu mjera zaštite u poslovnici sukladno propisanim sigurnosnim procedurama.

(5) Zaštitu objekata novčarskih institucija iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona provodi pravna osoba u državnom vlasništvu koju odredi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 7.

Novčarske institucije obavezno se štite primjenom sljedećih mjera zaštite:

1. Objekti Hrvatske narodne banke:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom, koji se štite i sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa

– tjelesnom zaštitom.

2. Centralni objekt Hrvatskog novčarskog zavoda štiti se primjenom mjera propisanih u točki 1. ovoga članka koji se odnosi na objekte Hrvatske narodne banke, a prodajna mjesta Hrvatskog novčarskog zavoda štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom vrijednosti koje su izložene kao prodajni artikli u poslovnicama u čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine i sl.) sa staklenim elementima te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem

– pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma u kase s mehaničkim otvaranjem.

3. Poslovnice Financijske agencije (FINA-e) štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

– pohranom novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– centralne trezore ili

– trezore ili

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, koje imaju vremensku odgodu otvaranja

– prostori iz alineja 1. − 3. ovoga podstavka štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video nadzora s pohranom video zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima sa ili bez rešetki

– dnevno-noćni trezori FINA-e štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa trezora na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost

– tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama FINA-e u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni.

4. Poslovnice banaka i štednih banaka s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

– pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– centralne trezore ili

– trezore ili

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove koji imaju vremensku odgodu otvaranja, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima

– prostori iz alineja 1. do 3. ovoga podstavka štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima sa ili bez rešetki

– tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama poslovnih banaka u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni

– uplatno-isplatna mjesta na kojima se posluje tzv. drive-in načinom, odnosno na kojima je omogućeno strankama obaviti novčarsko poslovanje iz vozila, moraju imati neprobojnu protubalističku pregradu, tehničku izvedbu koja omogućava glasovnu komunikaciju te pokretnu transfer ladicu za provedbu transakcija sa strankama

– interni bankomati štite se protuprovalnim sustavom koji detektira otvaranje vrata, a svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma te neprekidnim video-nadzorom s pohranom video-zapisa kojim se pokriva i korisnički i pozadinski dio bankomata

– eksterni bankomati štite se protuprovalnim sustavom koji svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma, a iznimno neprekidnim video-nadzorom koji pokriva korisnički dio bankomata s pohranom video-zapisa za bankomate nad kojima je počinjeno kazneno djelo provale, pokušaja provale ili skimminga. Pohrana video-zapisa s eksternih bankomata može biti na snimaču unutar bankomata ili u prostoriji za bankomat u zaštićenom protusabotažnom metalnom kućištu odgovarajuće klase protuprovalnosti s dojavom neovlaštenog pristupa snimaču ili se video signal može odaslati na izdvojenu lokaciju na kojoj se snima

– interni i eksterni bankomati moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze bankomata s dojavnim centrom, a sefovi bankomata moraju imati EN 1143-1 europski certifikat za protuprovalnost

– dnevno-noćni trezori banaka štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u trezor na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost

– sigurnosni depozitni spremnici u koje se pohranjuje novac i vrijednosti štite se kombiniranom zaštitom (minimalno protuprovalni sustav s dojavom na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili zvučnim alarmom te mehanička zaštita putem učvršćenja spremnika za čvrstu podlogu i načinom otvaranja vrata putem elektromehaničkih brava sa šiframa ili suključarstvom).

5. Stambene štedionice štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6. Poštanski uredi:

6.1. Mali poštanski uredi koji imaju do tri uplatno-isplatna mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini do 30.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video -zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6.2. Srednji poštanski uredi koji imaju od četiri do deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini od 30.000,01 do 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

6.3. Veliki poštanski uredi koji imaju više od deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini veći od 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– tjelesnom zaštitom.

6.4. Pokretni poštanski uredi štite se:

– sustavom video-nadzora unutar objekta koji se sastoji od minimalno dvije video-kamere odgovarajućih karakteristika i funkcionalnosti za vozila, s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom protuprovalnog i protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– ugradnjom GPS sustava za praćenje vozila.

7. Poslovnice Hrvatske lutrije štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke s načinom otvaranja ulaznih vrata poslovnice iz zaštićenog uplatno-isplatnog prostora putem električne brave

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

8. Mjenjačnice i mjenjačka mjesta:

8.1. Mjenjačnice koje posluju kao samostalni objekti i kao osnovnu djelatnost obavljaju mjenjačke poslove štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

8.2. Mjenjačka mjesta na kojima se osim mjenjačkih obavljaju i drugi poslovi, a nalaze se u sklopu drugih ugovornih poslovnih subjekata, štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

9. Kladionice se štite:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke te ulaznim vratima poslovnice iz zaštićenog uplatno-isplatnog prostora s otvaranjem putem električne brave

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

10. Kreditne unije štite se:

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

11. Automat-klubovi štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem

– tjelesnom zaštitom.

12. Zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te objekti pravnih osoba i obrta za preradu plemenitih kovina štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom novca i vrijednosti s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove, ako se nalaze izvan čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, koja imaju vremensku odgodu otvaranja

– pohranom vrijednosti koje su izložene kao prodajni artikli u poslovnicama u čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine i sl.) sa staklenim elementima koji čvrstoćom zadovoljavaju uvjete na protuprovalnost (laminirano – »antivandal») ili protubalističkih karakteristika te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva ili drugim načinom otvaranja koji zahtjeva autorizaciju ovlaštene osobe.

13. Kasina se štite sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti za priređivanje igara na sreću u kasinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica.

14. Objekti pravnih osoba i obrta koji obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem štite se osnovnim mjerama zaštite:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim otvaranjem

– pohranom novca i vrijednosti s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u sefove s vremenskom odgodom otvaranja.

Tehnička zaštita

Članak 8.

(1) Uređaji za obradu, snimanje i pohranu snimljenog materijala kojima se štite novčarske institucije moraju biti minimalno one rezolucije koja će omogućiti detekciju, prepoznavanje i identifikaciju osoba u štićenom prostoru, a kamere kojima se pokrivaju ulazi/izlazi u/iz poslovnice, uplatno-isplatna mjesta, prostor diskretne blagajne i primopredaje novca pri distribuciji te prostor u i ispred centralnog trezora, trezora i čvrstog neprobojnog (zidanog ili protubalističkog) prostora ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u kojem se nalazi kasa ili sef, moraju biti minimalno one rezolucije koja će omogućiti identifikaciju osoba. Kamere koje imaju funkciju identifikacije moraju imati horizontalnu rezoluciju od minimalno 330 piksela po metru.

(2) Svi uređaji sustava video-nadzora moraju imati dnevno/noćni način rada korištenjem kamera u boji i snimača visoke rezolucije, a unutarnje kamere koje pokrivaju ulaz u poslovnicu moraju imati široki dinamički opseg radi kompenzacije pozadinskog svjetla.

(3) Svaka poslovnica novčarske institucije u jednoj od prostorija mora imati minimalno jedan ispravan monitor za dnevni pregled stanja video-nadzora.

(4) Tehničke karakteristike i zahtjevi za uređaje i sustave tehničke zaštite propisuju se posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti i način provedbe tehničke zaštite.

(5) Sve unutarnje i vanjske kamere moraju biti postavljene tako da optimalno pokrivaju unutarnji prostor i vanjski perimetar štićenog objekta, svojim smještajem, visinom i položajem osiguravaju odgovarajući kut snimanja (preferirajući pogled kamera na lica stranaka i osoba u poslovnici), moraju biti ispravne i funkcionalne, a u vidnom polju kamera ne smiju se nalaziti nikakve prepreke koje bi onemogućavale funkcionalnost sustava.

(6) Brzina snimanja video-zapisa mora biti minimalno 2 fps po kameri, a minimalna rezolucija snimanja po kameri za funkciju identifikacije mora biti najmanje 4 CIF, odnosno u skladu s rezolucijom kamere. Snimač mora biti zaštićen od sabotaže i otuđenja na način da bude smješten u štićenom prostoru (kontrolnoj sobi ili čvrstom spremištu pod ključem ili na što nedostupnijem mjestu u poslovnici ili u izdvojenoj prostoriji) ili pohranjen u ormar ili posebni spremnik s mehaničkim zaključavanjem ili u odgovarajuće kućište učvršćeno za čvrstu površinu poda, zida ili drugog nepokretnog objekta.

Članak 9.

(1) Novčarske institucije moraju za svaku poslovnicu sigurnosnim procedurama propisati obvezu dnevne provjere ugrađenih sustava tehničke zaštite za koje je takva provjera tehnički provediva (ispravnost i funkcionalnost kamera i monitora, kontrola zatvaranja vrata štićenih prostora, sporednih ulaza/izlaza i kasa/sefova, protuprovalni sustav pri ulasku/izlasku iz objekta, dojava tehničkim službama u slučaju kvara i dr.) i provoditi je.

(2) O provedbi provjere iz stavka 1. ovoga članka vodi se evidencija.

Članak 10.

(1) Manipulativni novac na uplatno-isplatnim mjestima u poslovnicama novčarskih institucija mora biti smješten u ladice, kase, registar-kase, sefove ili spremnike druge vrste, koji su zaštićeni od neovlaštenog otvaranja putem numeričkih brava, brava s vremenskom odgodom otvaranja ili mehaničkih brava. Navedene ladice, kase, registar-kase, sefovi ili spremnici moraju biti učvršćeni za radni stol djelatnika ili drugu pogodnu čvrstu površinu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, manipulativni novac u poslovnicama novčarskih institucija čija uplatno-isplatna mjesta se štite neprobojnim pregradama, može se pohraniti u odgovarajuće spremnike, kase, sefove ili pretince ili na drugi pogodan način uz uvjet da je pohranjen izvan vidokruga stranaka.

Članak 11.

(1) Po dosegu blagajničkog maksimuma, novac s uplatno-isplatnih mjesta može se pohraniti u trezoru ili centralnom trezoru ili u sefu koji se nalaze unutar čvrstog neprobojnog (zidanog ili protubalističkog) prostora ili prostorije, s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima te se tako pohranjen i zaštićen smatra gotovim novcem položenim u poslovnu banku, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom.

(2) Sef iz stavka 1. ovoga članka, ako svojom težinom ne ostvaruje uvjet neotuđivosti, mora se mehanički pričvrstiti za podlogu ili smjestiti u ormar ili drugo spremište s mehaničkim zaključavanjem te imati mehanički ili numerički način otvaranja ili otvaranje s vremenskom odgodom. Sefovi koje koriste novčarske institucije iz članka 5. stavka 1. točke 1. do 5. i točke 12. moraju imati obvezno ugrađene i javljače neovlaštenog otvaranja vrata i javljače šuma. Navedene javljače moraju imati sefovi i drugih novčarskih institucija iz članka 5. ovoga Zakona ako se u njima tijekom dnevnog prometa ili izvan radnog vremena nalazi iznos novca i vrijednosti veći od 150.000,00 kuna.

(3) U slučaju nemogućnosti smještaja u posebnu prostoriju sef mora biti sakriven od pogleda stranaka.

(4) Trezori se moraju štititi protuprovalnim vratima s mehaničkim zaključavanjem ili suključarstvom, ugradnjom minimalno jedne unutarnje kamere i jedne kamere izvan trezorskog prostora usmjerene na ulaz u trezor, protuprovalnom i protuprepadnom zaštitom (minimalno jedan javljač pokreta i jedan protuprepadni javljač – tipka, šina, bežični ili javljač druge vrste) te kontrolom pristupa.

(5) Centralni trezori i gotovinski centri štite se na način propisan u stavku 4. ovoga članka, uz obveznu tjelesnu zaštitu tijekom radnog vremena centralnog trezora i gotovinskog centra odnosno tijekom radnog vremena poslovnice u kojoj su smješteni. Sef koji se nalazi u centralnom trezoru, trezoru i čvrstom neprobojnom (zidanom ili protubalističkom) prostoru ili prostoriji mora biti štićen na način propisan stavkom 2. ovoga članka.

(6) Čvrsti neprobojni (zidani ili protubalistički) prostori ili prostorije moraju biti zaštićeni protuprovalnim vratima ili vratima visoke razine čvrstoće s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem te moraju imati minimalno jednu unutarnju kameru usmjerenu na ulaz u prostor ili prostoriju i ugrađenu protuprovalnu zaštitu koja se sastoji od minimalno jednog javljača pokreta unutar prostora ili prostorije.

(7) Protuprovalna vrata koja se ugrađuju u poslovnice novčarskih institucija moraju imati minimalnu razinu protuprovalnosti klase WK2 prema EN 1627, kase s vremenskim odmakom otvaranja prema EN 14450, sefovi minimalnog stupnja protuprovalne otpornosti klase I prema EN 1143-1 za novčarske institucije iz članka 5. stavka 1. točke od 1. do 5., odnosno 0 prema EN 1143-1 za novčarske institucije iz članka 5. stavka 1. točke 6. do 14., a brave minimalno prema EN 1300 klase A.

Članak 12.

(1) Protuprovalna i protuprepadna zaštita s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma spaja se na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje čuvarske službe s odobrenjem za privatnu zaštitu radi pružanja intervencije po dojavnom signalu, ili/i na unutarnje ili/i vanjske sirene s bljeskalicama.

(2) Protuprovalni prostorni javljači moraju biti smješteni na način da pokrivaju ulazna i sporedna vrata, prozore i ulaze u prostorije, sve otvore kroz koje je moguć ulaz/izlaz iz poslovnice, a na vrata i druge odgovarajuće pozicije centralnih trezora, trezora, sefova, kasa, bankomata i drugih uplatno-isplatnih uređaja ugrađuju se magnetski javljači te javljači šuma.

(3) U poslovnicama novčarskih institucija koje imaju radno vrijeme od 0 – 24 sata protuprovalna zaštita prostornim javljačima nije obvezna te se uspostavlja prema potrebi u pojedine posebno štićene prostorije, ako nije uspostavljen sustav kontrole pristupa.

(4) Protuprepadni javljači moraju biti smješteni na svim uplatno-isplatnim mjestima, kod voditelja poslovnice, prostorijama u kojima se priprema novac za distribuciju, trezorima i centralnim trezorima te na mjestu zaštitara odnosno zaduženi od strane svih djelatnika poslovnice koji obavljaju novčarsko poslovanje ako se radi o bežičnim javljačima.

Članak 13.

(1) Svaka poslovnica novčarske institucije dužna je za neprekidno nesmetano funkcioniranje sustava tehničke zaštite osigurati rezervno napajanje električnom energijom putem UPS uređaja ili rezervnih baterija ili na drugi način u trajanju od najmanje 30 minuta.

(2) Poslovnice te svi uređaji za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti dužni su imati neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije, a u slučaju nenadzirane komunikacije ili prekida komunikacije potrebno je osigurati pričuvni fizički odvojeni komunikacijski kanal, koji može biti i GSM/GPRS komunikator.

(3) Ako postoje tehničke mogućnosti, sustavi video-nadzora iz članka 8. i protuprovalni i protuprepadni sustavi iz članka 12. ovoga Zakona mogu biti spojeni i na tehničke sustave Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 14.

(1) Protubalistička pregrada mora se sastojati od neprobojnog stakla ili proizvoda od neprobojnih materijala sličnih staklu, nosive i pregradne neprobojne konstrukcije te vrata (otpornost na metak praga nije potrebno ispitivati) koja moraju zadovoljavati standarde protuprovalnosti i protubalističke otpornosti. Protubalističke zaštitne pregrade i vrata moraju zadovoljavati minimalne uvjete otpornosti na propucavanje razine FB2/BR2, pri čemu neprobojno staklo ili materijal sličan staklu koji štiti osobe koje rade na uplatno-isplatnim mjestima ne smije imati povratnih krhotina (oznaka »NS»). Za neprobojna stakla koja su postavljena prije stupanja na snagu ovoga Zakona i imaju oznaku »S«, mora se uspostaviti dodatna zaštita neprobojnog stakla koja će zaštititi osobe koje rade na uplatno-isplatnim mjestima postavljanjem jedne ili više protuprovalnih nerasprskavajućih folija na strani okrenutoj djelatnicima.

(2) Vanjske stijene samostojećih montažnih objekata u kojima se obavlja novčarsko poslovanje moraju biti izvedene u minimalnoj razini protubalističke zaštite FB4/BR4, a ulazna vrata moraju biti protuprovalna minimalne klase protuprovalnosti WK4. Vrata i njihov način ugradnje ne mogu imati razinu protubalističke zaštite nižu od stijene u koju su ugrađena, uključujući i spoj vrata i podne konstrukcije.

(3) Svi ugrađeni protubalistički elementi moraju biti u skladu s važećim popisom hrvatskih normi, međunarodnih normi, specijaliziranih normi i prihvaćenih pravila struke.

Članak 15.

(1) Novčarska institucija dužna je osigurati da se ugradnja svih elemenata i sustava tehničke zaštite – protuprovalnih i protuprepadnih sustava, sustava video-nadzora, sustava kontrole ulaza/izlaza i kretanja, protubalističke pregrade i drugih ugrađenih elemenata i sustava u poslovnici te na uređajima za uplatu/isplatu i pohranu novca i pri distribuciji gotova novca i vrijednosti, provede sukladno posebnim propisima koji uređuju djelatnost tehničke zaštite kao i normama iz popisa navedenog u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona i popisa koji donosi ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) sukladno članku 45. stavku 1. ovoga Zakona, a nakon ugradnje imati u posjedu dokumentaciju koja sadrži podatke o ugradnji (certifikati, potvrde i zapisnici, izvješća o ispitivanju ugrađenog materijala za propisanu razinu balističke zaštite protubalističke pregrade i dr.).

(2) Kao dokaz usklađenosti ugrađenih materijala, elemenata, uređaja i sustava s navedenim normama i sukladnosti proizvoda priznat će se izvješća o ispitivanju i druge potvrde dobivene od ovlaštenih pravnih osoba za potvrđivanje sukladnosti prema odgovarajućim normama proizvoda ili posebnim pravilnicima u Republici Hrvatskoj, odnosno istovrsnih pravnih osoba iz članica EU.

(3) Dokumenti iz stavka 2. ovoga članka moraju biti prevedeni na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača te u privitku moraju sadržavati dokumentirani dokaz o akreditaciji matične države za normativno područje navedeno u popisu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Tehnička dokumentacija iz članka 15., članka 19. stavka 2. točaka 4., 10. i 11., članka 29. stavka 2., članka 31. stavaka 1. i 2., članaka 32. do 34. ovoga Zakona mora sadržavati:

– izvješća o ispitivanju s detaljnim obrazloženjem postupka, brojem i datumom ispitivanja i pozivanjem na propisanu normu i potvrde o sukladnosti s rokom valjanosti potvrde. Potvrda o sukladnosti protubalističkih stakala mora biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN 14449

– naziv i sjedište pravne osobe ili obrtnika koji je vlasnik laboratorija za ispitivanje te ime i prezime odgovorne osobe

– naziv i sjedište pravne osobe ili obrtnika te ime i prezime fizičke osobe koja je obavila ispitivanje

– naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe u čije ime je ispitivanje obavljeno (proizvođač stakla, čelika i dr.)

– zaključak koji potvrđuje ispravnost postupka ispitivanja te oznaku razine balističke i otpornosti druge vrste

– za protubalističke pregrade poveznicu s ugrađenim staklom i ostalim elementima koja podrazumijeva da se na staklu mora nalaziti neizbrisiva identifikacijska oznaka, serijski broj ispitivanja ili druga oznaka prema kojoj se može ustanoviti povezanost i sljedivost oznake i dokumentacije koju isporučuje proizvođač ili izvođač. Ista identifikacijska oznaka, sadržaja opisanog kao i za staklo, mora biti istaknuta i na vidnom mjestu pregradnih stijena i vrata, a oznaka o klasi protuprovalnosti vrata na njihovom dovratku

– za uređaje i sustave elektrokemijske zaštite izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik ili uređaj, te ispitivanje na postotak oštećenja novčanica)

– za uređaje i sustave mehaničke i elektroničke zaštite u spremnicima za prijenos vrijednosti izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik ili uređaj i dr.)

– izjavu izvođača o sukladnosti koja podrazumijeva da je proizvod ugrađen ili sagrađen prema uputama proizvođača i u skladu s projektnom dokumentacijom.

(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima moraju odgovarati hrvatskim normama. U nedostatku hrvatskih normi uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima moraju odgovarati europskim normama (EN), a ako ne postoje europske, moraju odgovarati međunarodnim normama (IEC, ISO), odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke.

(3) Svaka poslovnica novčarske institucije obvezna je istaknuti obavijest o zaštiti poslovnice sustavima tehničke zaštite, i to: video-nadzora te kasa, sefova ili trezora s vremenskim otvaranjem na način da se u unutrašnjosti poslovnice kao i na glavnom ulazu za stranke na vidnom mjestu istaknu oznake štićenja poslovnice u dimenzijama, oblicima i bojama koje omogućavaju njihovo jasno uočavanje.

Tjelesna zaštita

Članak 17.

(1) Tjelesna zaštita novčarskih institucija provodi se sukladno propisima koji uređuju područje privatne zaštite, a provode je zaštitari. Zaštitari tijekom radnog vremena u poslovnicama novčarskih institucija ne smiju biti zaduženi poslovima koji remete obavljanje poslova zaštite osoba i imovine.

(2) Novčarska institucija može, u okvirima propisa koji uređuju područje privatne zaštite, zatražiti dodatne uvjete specijaliziranosti, stručnosti, psihofizičke spreme i opremljenosti zaštitara koji će obavljati poslove tjelesne zaštite u objektima novčarskih institucija ili pri obavljanju poslova distribucije gotovog novca i vrijednosti.

(3) Zaštitari koji obavljaju poslove tjelesne zaštite pri distribuciji gotovog novca i vrijednosti prijevozom i prijenosom moraju navedene poslove, osim propisima koji uređuju djelatnost privatne zaštite, posebice uputom koju sastavlja zaštitarska tvrtka, a koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurno obavljanje navedenih poslova utvrđene posebnim propisom koji uređuje područje obavljanja poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti, obavljati i sukladno sigurnosnim procedurama novčarske institucije.

Članak 18.

(1) Zaštitar koji obavlja poslove tjelesne zaštite u objektima novčarskih institucija na svom radnom mjestu mora biti smješten na poziciji koja mu omogućava pregled najvećeg dijela unutarnjeg prostora poslovnice i vanjskog perimetra, pratiti događanja u i izvan objekta vizualno i putem prikaza s kamera u poslovnici te provjeravati stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava, na način kako je propisano sigurnosnim procedurama.

(2) Zaštitar koji obavlja poslove tjelesne zaštite u novčarskoj instituciji ne smije napuštati perimetar štićenog objekta tijekom radnog vremena, osim izuzetno u okolnostima neposredne životne opasnosti.

(3) Zaštitar u poslovnici novčarske institucije mora, osim osnovnih uvjeta i ovlasti propisanih propisima koji uređuju djelatnost privatne zaštite, biti budan i koncentriran na posao koji obavlja, ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih opijata, te se mora sa strankama i zaposlenicima ophoditi na uljudan način.

(4) Provjeru oružja zaštitar mora obavljati u sigurnoj prostoriji novčarske institucije, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje poslova tjelesne zaštite. Sigurna prostorija je svaka prostorija poslovnice u kojoj prilikom provjere oružja nema drugih osoba.

V. IZDAVANJE SUGLASNOSTI NA ALTERNATIVNE MJERE ZAŠTITE

Članak 19.

(1) Novčarske institucije mogu za svoje poslovnice, kao i za uređaje za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, podnošenjem zahtjeva Ministarstvu zatražiti izuzeće od primjene nekih od mjera propisanih u članku 7. ovoga Zakona i uspostavu alternativnih mjera zaštite, pri čemu će Ministarstvo uzimati u obzir zasebne ili kombinirane uvjete navedene u stavku 2. ovoga članka.

(2) Zahtjev se može podnijeti za:

1. poslovnice koje se nalaze u sklopu graničnih i carinskih prijelaza te zračnim, riječnim i pomorskim lukama ako u tim objektima i prostorima postoji neprekidna 24-satna zaštita policije ili zaštitara

2. poslovnice koje se nalaze u neposrednoj blizini policijske postaje iz koje je omogućen nesmetan pogled na objekt poslovnice ili u slučaju učestalih obilazaka policije tijekom radnog vremena poslovnice novčarskih institucija

3. poslovnice koje se nalaze u većim trgovačkim centrima i drugim poslovnim objektima u kojima su prethodno uspostavljeni sustavi protuprepadne i protuprovalne zaštite, sustav video-nadzora kojim se nadzire unutrašnjost i ulaz u poslovnicu te pohrana novca u kase s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s mehaničkim otvaranjem i zaštitom od otuđenja ili ako je u objektu uspostavljena 24-satna tjelesna zaštita

4. poslovnice koje imaju ugrađen sustav kontrole ulaza/izlaza u/iz poslovnice putem specijalnih fiksnih ili okretnih interlocking ulaznih vrata s protubalističkim oklopljenim staklom ili materijalom sličnim staklu minimalne razine otpornosti na propucavanje protubalističke razine zaštite FB2/BR2, opremljene video-nadzorom unutrašnjosti prostora s mogućnošću automatskog ili manualnog blokiranja vrata od strane zaposlenika poslovnice te prethodno uspostavljene sustave protuprepadne i protuprovalne zaštite i sustav video-nadzora kojim se nadzire unutrašnjost i ulaz u poslovnicu, dok su staklene površine objekta (prozori, staklene stijene i sl.), u mjeri koja je procijenjena na osnovi prosudbe ugroženosti, zaštićene protuprovalnim nerasprskavajućim folijama ili mehaničkom zaštitom (rešetke) te opremljene kasama s vremenskom odgodom otvaranja na uplatno-isplatnim mjestima ili umjesto kasa s vremenskom odgodom imaju kase ili ladice s mehaničkim otvaranjem i uspostavljenu zaštitu novca putem sustava dimne novčanice

5. poslovnice koje imaju uspostavljene sustave transporta novca u poslovnici putem cijevne ili pneumatske pošte, uz odgovarajuće mjere tehničke zaštite

6. poslovnice koje imaju prethodno uspostavljene sustave protuprepadne i protuprovalne zaštite, sustav video-nadzora kojim se nadzire unutrašnjost i ulaz u poslovnicu, pregrađen radni prostor čvrstim pregradama od metala ili drugog čvrstog materijala i višeslojnog stakla ili drugog materijala sličnog staklu te protuprovalnim ili drugim čvrstim vratima, ali bez odgovarajuće tehničke dokumentacije koja dokazuje razinu protubalističke i protuprovalne otpornosti materijala, s pohranom novca u kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem i uspostavom zaključavanja/otključavanja ulaznih vrata iz zaštićenog prostora putem električnih brava

7. poslovnice u kojima je uspostavljen efikasan i funkcionalan sustav elektrokemijske zaštite novčanica, uz odgovarajuće mjere tehničke zaštite

8. bankomate i druge uplatno-isplatne uređaje u kojima su novčanice zaštićene elektrokemijskim sustavom zaštite s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u uređaj

9. ugovorne poštanske urede i ostala ugovorna uplatno-isplatna mjesta drugih novčarskih institucija na kojima je uspostavljen sustav video-nadzora s pohranom video-zapisa u trajanju od najmanje 168 sati u rezoluciji identifikacije osoba (koji se sastoji od najmanje jedne unutarnje kamere koja pokriva uplatno isplatno mjesto u poslovnici te vanjske kamere koja funkcionalno pokriva ulaz u poslovnicu ili pročelje poslovnice), metalna kasa za pohranu novca s vremenskom odgodom otvaranja ili otvaranja putem numeričke šifre te mobilni ili fiksni telefonski uređaj za dojavu policiji u slučaju počinjenja kaznenog djela

10. poslovnice u kojima je uspostavljeno uplatno-isplatno mjesto zaštićeno neprobojnom protubalističkom pregradom minimalne razine FB2/BR2 »NS« ili »S« s protuprovalnom nerasprskavajućom folijom, uz poslovanje putem ladice za transfer novca na primopredajnom pultu s odgovarajućom dokumentacijom koja dokazuje neprobojnost i protuprovalnost, a u prostor poslovnice se može ući uspostavom zaključavanja/otključavanja ulaznih vrata iz zaštićenog prostora putem električne brave

11. automat-klubove koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona zaštitili uplatno-isplatno mjesto protubalističkim elementima zaštite s odgovarajućom dokumentacijom koja dokazuje neprobojnost i protuprovalnost pregrada uz prethodno uspostavljene sustave protuprovalne i protuprepadne zaštite i video-nadzora s unutarnjom i minimalno jednom vanjskom kamerom kojom se pokriva ulaz u poslovnicu, dodatnom ugradnjom video-portafona za kontrolu osoba koje ulaze u poslovnicu uz primjenu električnog zvona te pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja, kase s vremenskom odgodom otvaranja ili korištenjem elektroničkih terminala za isplatu dobitaka i razmjenu novca koji moraju imati protuprovalni sustav zaštite integriran u protuprovalni sustav poslovnice, imati odgovarajuću mehaničku zaštitu te biti pokriveni video-nadzorom

12. poslovnice i kiosci Hrvatske lutrije i kladionica u kojima do dana podnošenja zahtjeva nije počinjeno kazneno djelo razbojništva ili krađe, a koje su uspostavile protuprovalni i protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom na ovlaštenu zaštitarsku tvrtku ili vlastitu unutarnju čuvarsku službu, sustav video-nadzora visoke kvalitete koji se sastoji od unutarnjih i vanjskih kamera i odgovarajuće zaštićenog snimača te odgovarajuće zaštićene metalne kase s elektronskim ili mehaničkim otvaranjem, a ulaz/izlaz u/iz poslovnice je omogućen putem električne brave, odnosno ako su vrata kioska zaključana tijekom radnog vremena

13. ostale objekte, za koje će se opravdanost primjene alternativnih mjera utvrđivati u pojedinačnim slučajevima u sljedećim okolnostima:

– uvođenjem novih ili drugačijih uređaja, metoda i tehnologija zaštite kojima će se na jednostavniji, prikladniji ili primjenjiviji način postići jednaka ili viša razina sigurnosti od osnovnih mjera propisanih člankom 7. ovoga Zakona za pojedinačne novčarske institucije

– promjenom ili uspostavom drugačijih prostorno-tehničkih i organizacijskih uvjeta poslovanja čime se mijenja ili prestaje potreba za nekom od osnovnih mjera propisanih člankom 7. ovoga Zakona za pojedinačne novčarske institucije, a istovremeno se osigurava prihvatljiva razina zaštite

– uvođenjem novih oblika, metoda i tehnologija poslovanja novčarskih institucija čime se mijenja razina rizika i utječe na čimbenike sigurnosti

− uspostavom prihvatljive razine rizika temeljene na postojećim mjerama organizacijske ili tehničke zaštite u okolnostima manje rizičnih uvjeta poslovanja.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka temelji se na izrađenoj snimci postojećeg stanja poslovnice s analizom problema, prosudbi ugroženosti, elaboratu sigurnosti, projektnom zadatku i izvedbenom projektu koji zajedno čine projektnu dokumentaciju. Projektnu dokumentaciju izrađuju pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite koje je izdalo Ministarstvo.

Članak 20.

(1) Novčarska institucija iz članka 19. ovoga Zakona će, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti na alternativne mjere zaštite, zatražiti mišljenje Ministarstva o opravdanosti uspostave alternativnih mjera zaštite.

(2) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 1. ovoga članka na temelju dokumentacije iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, koju je dužna dostaviti novčarska institucija koja zatraži uspostavu alternativnih mjera zaštite.

(3) Na temelju pozitivnog mišljenja, novčarska institucija dužna je uspostaviti alternativne mjere zaštite u roku od 30 dana od dana zaprimanja mišljenja. Ako alternativne mjere zaštite neće biti uspostavljene u navedenom roku, novčarska institucija dužna je ponovo zatražiti mišljenje Ministarstva.

Članak 21.

(1) Novčarska institucija će izvijestiti Ministarstvo o ugradnji sustava predloženih izvedbenim projektom te podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti na alternativne mjere zaštite u roku od tri dana od ugradnje radi provedbe inspekcijskog nadzora i utvrđivanja odgovarajućih mjera zaštite.

(2) Ministarstvo izdaje suglasnost na alternativne mjere zaštite po uspostavi svih mjera izvedbenog projekta, o čemu se donosi rješenje, a novčarska institucija dužna je za navedenu poslovnicu dostaviti projekt izvedenog stanja sustava tehničke zaštite u roku od 30 dana od dana zaprimanja suglasnosti.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 22.

(1) Ako nakon izdavanja suglasnosti iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona u poslovnici ili na uređaju za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti bude počinjeno kazneno djelo razbojništva, pokušaja razbojništva, razbojničke krađe, krađe ili pokušaja krađe te drugi oblik teškog kaznenog djela usmjerenog prema osobama i imovini kojim će se prouzročiti šteta za psihofizičko zdravlje zaposlenika ili stranaka ili materijalna šteta bilo kojeg obujma, Ministarstvo može novčarskoj instituciji rješenjem naložiti razmjerno povećanje mjera zaštite.

(2) Suglasnosti kojima se potvrđuje prihvatljiva razina sigurnosti izdane do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi. U slučaju počinjenja nekog od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će ukinuti predmetnu suglasnost i novčarskoj instituciji rješenjem naložiti razmjerno povećanje mjera zaštite ili uspostavu mjera sukladno odredbama članka 7. ovoga Zakona.

Članak 23.

Tijekom razdoblja u kojem novčarska institucija, sukladno pozitivnom mišljenju Ministarstva, uspostavlja alternativne mjere zaštite u poslovnici, odnosno tijekom razdoblja u kojem je slijedom provedbe inspekcijskog nadzora Ministarstvo rješenjem naložilo otklanjanje mjera, sukladno odredbi članka 40. stavka 3. ovoga Zakona, novčarska institucija je dužna u poslovnici uspostaviti privremenu tjelesnu zaštitu tijekom radnog vremena te poslovnice.

Članak 24.

Poslovnica ili uređaj za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti novčarske institucije na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezi primjene mjera zaštite ne može obavljati novčarsko poslovanje dok se ne uspostave odgovarajuće mjere zaštite propisane ovim Zakonom.

Članak 25.

Svaka novčarska institucija iz članka 5. ovoga Zakona mora u odgovarajućem sudskom ili obrtnom registru imati upisan oblik poslovanja s gotovim novcem i vrijednostima, sukladno posebnim propisima o trgovačkim društvima odnosno propisima koji uređuju uvjete i način poslovanja obrtnika.

Sigurnosni plan zaštite i sigurnosne procedure

Članak 26.

(1) Novčarske institucije dužne su donijeti sigurnosni plan zaštite (opći akt) te sigurnosne procedure za svaku poslovnicu i eksterne uređaje za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca kojima će propisati:

1. prostorno-tehničke mjere zaštite

2. organizacijske mjere zaštite

3. mjere tehničke zaštite

4. mjere tjelesne zaštite.

(2) Prostorno-tehničke i organizacijske mjere zaštite definiraju se:

– organizacijom prostora na način da se za novčarsko poslovanje i poslovanje s vrijednostima odabere optimalan broj i raspored prostorija, utvrdi visina rizika u ovisnosti o visini novca i vrijednosti koje se u pojedinoj prostoriji nalaze te uspostavi odgovarajući način manipulacije, pripreme i pohrane novca i vrijednosti, sukladno sigurnosnim procedurama rada

– imenovanjem odgovarajuće osobe koja je zadužena za mjere zaštite u novčarskoj instituciji

– propisivanjem dužnosti i obveza osobe zadužene za provedbu mjera zaštite, kao i svakog zaposlenika koji obavlja poslove s gotovim novcem i vrijednostima pri svakodnevnom redovitom poslovanju novčarske institucije te pri možebitnim izvanrednim situacijama

– propisivanjem organizacije dolaska i odlaska djelatnika i zaštitara, mjesta i procedure ulaza/izlaza stranaka, kretanja osoblja i stranaka u prostoru te u pojedinim novčarskim institucijama i kontrole osoba koje ulaze u poslovnicu

– propisivanjem načina korištenja sustava tehničke zaštite u objektu za svakog zaposlenika te zaštitara u redovnim i izvanrednim okolnostima

– propisivanjem organizacije osoba i sigurnih putova novca pri obavljanju distribucije novca i vrijednosti te njihove primopredaje

– propisivanjem procedura pri opsluživanju bankomata i drugih uređaja za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca

– propisivanjem obveze objave uspostave sustava tehničke zaštite u poslovnici koja mora biti postavljena na vidljivom mjestu u i izvan poslovnice (naljepnica i sl.)

– programom edukacije zaposlenika za postupke pri manipulaciji novcem, korištenju sustava tehničke zaštite i ponašanju u slučajevima izvanrednih okolnosti koji se mora provesti najmanje jednom godišnje uz provjeru i procjenu osposobljenosti zaposlenika.

(3) Mjere tehničke zaštite definiraju se:

– propisivanjem oblika i kvantitete tehničke zaštite

– propisivanjem potreba za održavanjem, popravcima, doradom i zamjenom uređaja i sustava

– propisivanjem odgovarajuće pohrane i čuvanja tehničke dokumentacije

– propisivanjem odgovarajuće pohrane i čuvanja video-zapisa.

(4) Mjere tjelesne zaštite definiraju se:

– propisivanjem broja i smještaja zaštitara u poslovnici

– propisivanjem procedure obavljanja poslova tjelesne zaštite u poslovnici

– propisivanjem ovlasti i odgovornosti zaštitara u poslovnici

– propisivanjem vođenja, pohrane i čuvanja evidencija

– propisivanjem načina pohrane oružja i streljiva, njihove provjere i primopredaje.

Članak 27.

(1) Sigurnosni plan zaštite mora se uzeti u obzir pri izradi prosudbi ugroženosti, sigurnosnih elaborata i projektnih zadataka objekata novčarskih institucija koje izrađuju ovlaštene zaštitarske tvrtke ili obrti za tehničku zaštitu, a na temelju kojih se izrađuju sigurnosne procedure svake poslovnice.

(2) Sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice mogu izrađivati i ovlaštene zaštitarske tvrtke ili obrti za tehničku zaštitu, na zahtjev korisnika.

(3) Plan zaštite i procjena ugroženosti za objekte Hrvatske narodne banke donosi se na temelju posebnih propisa.

Članak 28.

Na temelju uvida u postojeću tehničku dokumentaciju, sigurnosni plan zaštite i sigurnosne procedure kojima se definiraju uvjeti zaštite, Ministarstvo može, tijekom provedbe upravnog postupka iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, provedbe inspekcijskih nadzora novčarskih institucija te u slučaju počinjenja kaznenih djela u poslovnici i na uređajima za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, kao i u postupku distribucije novca i vrijednosti, u slučaju da nije osigurana potrebna razina sigurnosti, rješenjem naložiti razmjerno povećanje, dopunu ili izmjenu postojećih mjera zaštite radi povećanja sigurnosti u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima.

VI. MJERE ZAŠTITE PRILIKOM DISTRIBUCIJE NOVCA I VRIJEDNOSTI

Prijevoz

Članak 29.

(1) Zaštitu gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom novčarske institucije provode putem trgovačkog društva s odobrenjem za djelatnost privatne zaštite ili vlastite unutarnje čuvarske službe, koji imaju posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti sukladno posebnom propisu. Unošenje i iznošenje pošiljaka u/iz vozila su faze u procesu distribucije prijevozom i ne smatraju se prijenosom novca i vrijednosti.

(2) Zaštita gotovog novca – novčanica pri prijevozu provodi se na način da se novčanice smještaju u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice. Sigurnosni spremnici prevoze se u teretnom odjeljku specijalnog vozila (u daljnjem tekstu: vozilo), koje mora zadovoljavati sigurnosne uvjete:

1. vozilo mora imati oklopljenu kabinu u kojoj je smještena posada, minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« ili može biti cjelovito oklopljeno pri čemu kabina mora imati minimalnu razinu protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS«, a ostali dijelovi vozila mogu biti manje razine protubalističke zaštite

2. razina protubalističke zaštite stakla i drugih materijala u vozilu dokazuje se na način propisan člancima 14. do 16. ovoga Zakona za protubalističke elemente ugrađene u objekte novčarskih institucija

3. vozilo mora imati minimalno dva prostorno odvojena odjeljka – kabinu, odnosno prostor za posadu, i teretni prostor

4. vozilo mora imati ugrađenu protuprovalnu zaštitu radi sprječavanja otuđenja. Ugradnja mora biti izvedena sukladno propisima kojima se uređuju uvjeti i način provedbe tehničke zaštite

5. na vanjskom dijelu vozila mora biti jasno i vidno istaknuta oznaka da se pošiljka u prijevozu štiti sustavom elektrokemijske zaštite, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti

6. vozilo mora biti opremljeno GPS sustavom za satelitsko praćenje kretanja vozila te sustavima javne i interne komunikacije. Sustav javne komunikacije sastoji se od dva prijenosna telefonska uređaja koje osobno zadužuje svaki član posade vozila koja služe za dojavu policiji, dojavnom centru i drugim službama, te interne komunikacije koja se sastoji od dva prijenosna radio uređaja unutar sustava telekomunikacija za vlastite potrebe prvenstveno za komunikaciju između članova posade

7. vozilo mora imati najmanje dva vatrogasna aparata, smještena u kabini i teretnom prostoru u skladu s propisima kojima se uređuje područje zaštite od požara

8. u teretnom prostoru vozila mora biti smješten manji metalni sef za pohranu oružja za korištenje u iznimnim okolnostima (prekogranična distribucija i dr.), koji mora zadovoljavati normu EN 1143-1.

Članak 30.

(1) Zaštitu gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom vozilom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona obavlja posada vozila koju čine zaštitar – vozač, zaštitar – pratitelj i teklić manipulant koji unosi/iznosi pošiljku u/iz vozila. Oba zaštitara moraju biti opremljena propisanim kratkim vatrenim oružjem, a zaštitari i teklić prilikom obavljanja navedenih poslova moraju nositi neprobojne prsluke minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu do 400.000,00 kuna, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može obavljati zaštitar opremljen vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, ili vozač koji ne mora biti zaštitar i to neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije, uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite. Gotov novac – novčanice u iznosu od 400.000,00 do 800.000,00 kuna, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može se prevoziti u neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije za potrebe te institucije uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite te osiguranu pratnju minimalno jednog zaštitara opremljenog vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(3) Ostali uvjeti obavljanja poslova osiguranja i pratnje pri distribuciji novca i vrijednosti prijevozom propisuju se posebnim propisima koji uređuju područje osiguranja i pratnje novca i vrijednosti.

(4) Primjena zaštite pri distribuciji iz članka 29. i stavka 1. ovoga članka obvezna je za iznose novčanica veće od 800.000,00 kuna, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu.

Članak 31.

(1) Prijevoz gotovog novca – kovanica može se obavljati neobilježenim osobnim, teretnim ili furgon vozilima uz pratnju od minimalno dva zaštitara u građanskoj odjeći i bez nošenja vatrenog oružja. Prijevoz gotovog novca – kovanica može se obavljati i vozilom s oklopljenom kabinom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« koje na vanjskoj strani vozila ima istaknutu oznaku koja upućuje da se radi o prijevozu isključivo kovanica, s najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(2) Prijevoz vrijednosti mora se obavljati specijalnim oklopljenim vozilom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« uz pratnju od najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(3) Primjena zaštite pri distribuciji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezna je za iznose kovanica i vrijednosti veće od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu. Manje količine kovanica i vrijednosti koje se moraju dostaviti zajedno s novčanicama mogu se prevoziti u teretnom prostoru vozila iz članka 29. stavka 2. i članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, unutar posebno odvojenih vrećica ili paketa ili mogu biti smješteni u zasebne spremnike s mehaničkim otvaranjem.

Prijenos

Članak 32.

(1) Zaštita gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijenosom mora se osigurati smještajem novčanica u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice. Sigurnosne spremnike nosi teklić, a zaštitu pruža najmanje jedan zaštitar. Teklić i zaštitar prilikom prijenosa moraju biti opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem.

(2) Primjena zaštite propisana stavkom 1. ovoga članka obvezna je za iznose gotovog novca – novčanica u iznosu do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, prijenos gotovog novca – novčanica u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može obavljati poštar ili teklić uz obveznu primjenu sustava s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice.

Članak 33.

(1) Prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, može obavljati teklić novčarske institucije uz pratnju zaštitara uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada. Teklić i zaštitar prilikom prijenosa moraju biti opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijenos vrijednosti u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može obavljati poštar ili teklić uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada.

Članak 34.

(1) Svi sustavi elektrokemijske zaštite primijenjeni za zaštitu pri prijevozu i prijenosu gotovog novca – novčanica moraju imati odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava. Funkcionalnost sustava elektrokemijske zaštite je odgovarajuća ako je aktivacijom obojeno ili kemijski ili termički oštećeno 100 % novčanica, a postotak obojenosti ili oštećenosti svake novčanice iznosi minimalno 20 %. Ako su novčanice pohranjene unutar posebnih transportnih vrećica, vrećice moraju biti lako propusne za boju, kemikaliju ili termički utjecaj elektrokemijskog sustava zaštite.

(2) Svi spremnici za prijenos s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustavima za zvučnu dojavu prepada moraju imati odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava mehaničke i elektroničke zaštite.

Članak 35.

(1) Distribucija gotovog novca i vrijednosti koja se obavlja prijevozom i prijenosom sukladno odredbama članaka 29. do 33. ovoga Zakona mora se započeti i u pravilu obaviti tijekom dana. Izuzetno, ako se radi o distribuciji gotovog novca i vrijednosti koja se potpuno ili djelomično mora obaviti tijekom noći, potrebno je putem pisanih sigurnosnih procedura razmjerno povećati mjere zaštite (dodatna tjelesna i/ili tehnička zaštita te primjerene organizacijske ili druge mjere zaštite).

(2) Tijekom distribucije gotovog novca i vrijednosti koja se obavlja prijevozom i prijenosom sukladno odredbama članaka 29. do 33. ovoga Zakona, nije dopuštena promjena rute prijevoza ili prijenosa koja je određena uputom koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurnu distribuciju novca i vrijednosti, propisanom posebnim propisom koji uređuje uvjete i način provedbe tjelesne zaštite, osim u slučaju prepada na osobe u distribuciji ili po pisanom nalogu odgovorne osobe u pravnoj osobi koja obavlja navedene poslove.

Članak 36.

Hrvatska narodna banka distribuciju gotovog novca i vrijednosti obavlja vlastitim specijalnim vozilima uz pratnju policije sukladno posebnim sigurnosnim procedurama prilikom koje se ne primjenjuju odredbe članaka 29. do 35. ovoga Zakona.

Prekogranična distribucija gotova novca i vrijednosti

Članak 37.

(1) Zaštita pri distribuciji gotovog novca i vrijednosti kroz Republiku Hrvatsku cestovnim putem koju obavljaju strane pravne osobe za inozemne komercijalne banke i druge novčarske institucije, u tranzitu ili do odredišta u Republici Hrvatskoj, provodi se sukladno propisima koji uređuju djelatnost privatne zaštite i zaštite novčarskih institucija u Republici Hrvatskoj.

(2) Zaštita pri distribuciji gotovog novca – novčanica kroz Republiku Hrvatsku cestovnim putem, koja se obavlja između centralnih nacionalnih banaka ili između tiskare novca i centralnih nacionalnih banaka, u tranzitu ili do odredišta u Republici Hrvatskoj provodi se prepratom hrvatske policije, a distribucija vrijednosti i kovanica prepratom hrvatske policije ili zaštitara u odvojenim vozilima.

(3) Prekogranična distribucija gotovog novca i vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka može se obavljati u vremenu od 6 do 22 sata, a vozilo koje obavlja prijevoz distribuciju mora započeti i završiti istoga dana bez obzira na broj isporuka, odnosno broj preuzimanja gotova novca i vrijednosti.

(4) Ako je između Republike Hrvatske i države koja distribuira novac i vrijednosti kroz Republiku Hrvatsku cestovnim putem sklopljen međunarodni ugovor kojim se uređuje obavljanje navedenih poslova, zaštita pri distribuciji novca i vrijednosti provodi se sukladno odredbama međunarodnog ugovora.

VII. MJERE ZAŠTITE TAJNOSTI OSOBNIH I DRUGIH PODATAKA

Članak 38.

(1) Novčarske institucije iz članka 5. ovoga Zakona dužne su sve podatke prikupljene sredstvima tehničke zaštite sačuvati najmanje 168 sati na mediju na kojem su pohranjeni, a na pisani zahtjev nadležnog tijela za provođenje kaznenog progona, radi korištenja u kaznenom ili prekršajnom postupku, dužne su ih predati bez naknade.

(2) Novčarske institucije imaju pravo na naknadu nastalih troškova kada podatke prikupljene sredstvima tehničke zaštite zatraže pravne ili fizičke osobe radi pokretanja kaznenog postupka po prijedlogu ili privatnoj tužbi. Troškovi se iskazuju na temelju faktura ili računa, a pravne ili fizičke osobe koje imaju namjeru pokrenuti kazneni postupak po prijedlogu ili privatnoj tužbi na temelju podataka pribavljenim sredstvima tehničke zaštite, moraju za tu namjenu imati pisanu suglasnost vlasnika podatka i iznimno Ministarstva.

(3) Prikupljanje, pohranjivanje i čuvanje i svaka druga obrada osobnih i službenih podataka iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i tajnost podataka.

(4) Svaka novčarska institucija mora posjedovati dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite i koja mora biti na odgovarajući način pohranjena i zaštićena od neovlaštenog korištenja. U tu svrhu, sva dokumentacija označena nekim od stupnjeva tajnosti mora biti smještena unutar ormara s ključem, kase ili sefa uz pisano evidentiranje korisnika. Nakon prestanka važenja dokumentaciju koja sadrži mjere tehničke zaštite ili podatke prikupljene sredstvima tehničke zaštite potrebno je uništiti na način kojim se onemogućava rekonstrukcija dokumenata.

(5) Dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka sastoji se od izvornika ili preslika:

– projektne dokumentacije, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju uvjeti i način provedbe tehničke zaštite, sa svim dopunama ili izmjenama, koja mora biti pohranjena u sjedištu novčarske institucije

– potvrde i zapisnika o tehničkom prijemu svih sustava tehničke zaštite te radnih naloga ili druge dokumentacije koja dokazuje redovito servisiranje svih sustava tehničke zaštite i koji moraju biti pohranjeni u svakoj od poslovnica novčarske institucije.

(6) Novčarske institucije iz članka 5. ovoga Zakona, pravne osobe i obrti koji obavljaju poslove privatne zaštite u poslovnicama novčarskih institucija i prilikom obavljanja poslova distribucije novca i vrijednosti te sve druge osobe koje obrađuju osobne podatke dužne su poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite podataka koje su potrebne da bi se osobni i drugi službeni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja i od nedopuštenog pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zloporabe te utvrditi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti.

(7) Novčarske institucije iz članka 5. ovoga Zakona dužne su odrediti jednu ili više osoba koje će imati pravo uvida u osobne i druge službene podatke prikupljene u svrhu provođenja mjera zaštite iz ovoga Zakona, koje će biti zadužene voditi brigu o sigurnosti i rokovima čuvanja osobnih i drugih službenih podataka te o njihovoj dostavi policiji i drugim ovlaštenim tijelima.

VIII. NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA

Članak 39.

(1) Policijski službenik ovlašten je ući u poslovni prostor novčarskih institucija iz članka 5. stavka 1. točke 6. do 14. ovoga Zakona te utvrditi uspostavu tjelesne i tehničke zaštite u postupku pregleda poslovnice. O obavljenom pregledu policijski službenik podnosi pisano izvješće koje se dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za nadzor djelatnosti privatne zaštite.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode službenici za nadzor djelatnosti privatne zaštite Ministarstva (u nastavku teksta: inspektori).

(3) Inspektori iz stavka 2. ovoga članka službenom iskaznicom i značkom inspektora dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(4) Prilikom obavljanja nadzora iz stavka 2. ovoga članka, kada postoje opravdani sigurnosni razlozi, inspektori mogu koristiti pomoć policijskih službenika.

Članak 40.

(1) Inspektori su u obavljanju nadzora ovlašteni:

1. provjeravati i utvrđivati identitet fizičkih osoba i odgovornih osoba novčarskih institucija koje u svojoj djelatnosti posluju gotovim novcem i vrijednostima te istovjetnost predmeta koji su vezani uz mjere zaštite osoba, novca i vrijednosti

2. pozivati osobe iz točke 1. stavka 1. ovoga članka radi davanja obavijesti o činjenicama i okolnostima važnim za utvrđivanje ispunjavanja mjera zaštite osoba, novca i vrijednosti pri raspolaganju gotovim novcem i vrijednostima i postizanja svrhe nadzora

3. privremeno izuzeti predmet ako okolnosti upućuju na to da je vezan za počinjenje prekršaja, ili ako može poslužiti kao dokaz u postupcima koji se provode nakon inspekcijskog nadzora

4. fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama, stambene prostorije i prostore odnosno stambene zgrade, stanove i kuće, proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje gotovim novcem i vrijednostima pravne osobe i obrta u svezi s provođenjem mjera zaštite osoba, novca i vrijednosti pri obavljanju inspekcijskih nadzora te u slučajevima kada postoje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj i potrebno je utvrditi ili razjasniti činjenice

5. pokrenuti postupak privremene zabrane rada poslovnice novčarske institucije koja ne otkloni utvrđene nepravilnosti naložene rješenjem Ministarstva ili nadležne policijske uprave dok novčarska institucija ne otkloni utvrđene nepravilnosti

6. pokrenuti prekršajni postupak na temelju nepravilnosti utvrđenih neposrednim inspekcijskim nadzorom ili po izvješću policijskog službenika

7. obavljati i druge radnje u skladu s inspekcijskim nadzorom.

(2) Nadzirane novčarske institucije koje moraju provesti mjere zaštite osoba, novca i vrijednosti sukladno odredbama ovoga Zakona, dužne su omogućiti inspektorima obavljanje inspekcijskog nadzora, pružiti im potrebne podatke i obavijesti te im dati na uvid traženu dokumentaciju ili je dostaviti Ministarstvu na pisani zahtjev.

(3) Ako u obavljanju nadzora inspektor utvrdi da novčarska institucija ne provodi propisane mjere zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima sukladno odredbama ovoga Zakona, Ministarstvo ili nadležna policijska uprava rješenjem može narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti duži od 60 dana.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

IX. EVIDENCIJE

Članak 41.

(1) Novčarske institucije dužne su voditi evidencije koje sadrže podatke o:

1. nazivu i adresi sjedišta, podružnica, poslovnica, ispostava, izdvojenih pogona, ugovornih uplatno-isplatnih mjesta, pokretnih ureda i drugih oblika poslovanja

2. popisu i smještaju tehničke i ostale poslovne dokumentacije (sigurnosni plan novčarske institucije i sigurnosne procedure, prosudbe ugroženosti i projekti tehničke zaštite, izvješća o ispitivanju materijala i certifikate, zapisnike o tehničkim prijemima sustava tehničke zaštite i potvrde o usklađenosti, jamstvene listove i dokumentaciju o održavanju i rukovanju sustavima tehničke zaštite, zapisnike o prethodnim nadzorima nadležnih inspekcija i dr.)

3. odgovornim osobama i osobama zaduženim za provedbu mjera zaštite u novčarskim institucijama te pri njezinim ustrojstvenim oblicima poslovanja.

(2) Novčarske institucije dužne su podatke iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dostaviti nadležnim inspekcijskim službama, mjesečno ih ažurirati te o svakoj evidentiranoj promjeni adresa, otvaranju, zatvaranju, građevinskim i drugim preinakama poslovnica ili mogućem prestanku novčarskog poslovanja, proširenju djelatnosti na druge oblike novčarskog poslovanja te drugim promjenama pisano izvijestiti nadležne inspekcijske službe u roku od 30 dana.

X. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 42.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja obavlja djelatnost druge vrste novčarske institucije, koja je po prirodi poslovanja raznorodna, i pri tome se ne štiti kumulativnom primjenom mjera zaštite za obje vrste novčarskih institucija (članak 5. stavak 4.)

2. koja za potrebe novčarskog poslovanja koristi uređaje (bankomate, dnevno-noćne trezore i druge uređaje) koji nisu u njezinom vlasništvu, a ne provodi propisane mjere zaštite iz članka 7. ovoga Zakona (članak 5. stavak 5.)

3. koja u poslovnici ne provede mjere zaštite propisane člankom 7. točkama 1. do 14.

4. koja u poslovnici ne primijeni minimalne tehničke uvjete za sustave video-nadzora propisane člankom 8. stavcima 1. i 2.

5. koja u poslovnici ne primijeni tehničke uvjete za sustave video-nadzora propisane odredbama posebnog propisa koji uređuje uvjete i način provedbe tehničke zaštite (članak 8. stavak 4.)

6. koja u poslovnici sve unutarnje i vanjske kamere ne postavi tako da optimalno pokrivaju unutarnji i vanjski perimetar štićenog objekta (članak 8. stavak 5.)

7. koja u poslovnici sve unutarnje i vanjske kamere ne postavi tako da svojim smještajem, visinom i položajem osiguravaju optimalan kut snimanja (pogled na lica stranaka i osoba u poslovnici) (članak 8. stavak 5.)

8. ako u poslovnici sve unutarnje i vanjske kamere nisu ispravne i/ili funkcionalne (članak 8. stavak 5.)

9. koja u poslovnici ne osigura da se u vidnom polju kamera ne nalaze prepreke koje onemogućavaju funkcionalnost sustava (članak 8. stavak 5.)

10. koja u poslovnici koristi snimače koji nemaju tehničke osobine propisane člankom 8. stavkom 6.

11. koja u poslovnici snimače ne zaštiti od sabotaže i otuđenja (članak 8. stavak 6.)

12. koja manipulativni novac na uplatno-isplatnim mjestima u poslovnici ne smjesti u ladice, kase, registar-kase, sefove ili spremnike druge vrste koji su zaštićeni od neovlaštenog otvaranja putem numeričkih brava, brava s vremenskom odgodom ili mehaničkih brava (članak 10. stavak 1.)

13. koja manipulativni novac na uplatno-isplatnim mjestima u poslovnici smjesti u ladice, kase, registar-kase, sefove ili spremnike druge vrste koji nisu učvršćeni za radni stol djelatnika ili drugu pogodnu čvrstu površinu (članak 10. stavak 1.)

14. koja manipulativni novac u poslovnicama čija se uplatno-isplatna mjesta štite neprobojnim pregradama ne pohranjuje u odgovarajuće spremnike, kase, sefove ili pretince ili na drugi pogodan način tako da je pohranjen izvan vidokruga stranaka (članak 10. stavak 2.)

15. koja u poslovnici, po dosegu blagajničkog maksimuma, novac ne položi u poslovnu banku, sukladno posebnom propisu, a ne pohranjuje ga na propisani način (članak 11. stavak 1.)

16. koja u poslovnici ima sef koji svojom težinom ne ostvaruje uvjet neotuđivosti, a nije mehanički pričvršćen za podlogu, ili nije smješten u ormar ili drugo spremište s mehaničkim zaključavanjem i nema mehanički ili numerički način otvaranja ili otvaranje s vremenskom odgodom (članak 11. stavak 2.)

17. iz članka 5. stavka 1. točke 1. do 5. i točke 12. ovoga Zakona odnosno druga novčarska institucija iz članka 5. ovoga Zakona u kojoj se tijekom dnevnog prometa ili izvan radnog vremena nalazi iznos novca i vrijednosti veći od 150.000,00 kuna, koja koristi sefove koji nemaju ugrađene javljače neovlaštenog otvaranja vrata i javljače šuma (članak 11. stavak 2.)

18. koja ne smjesti sef na način da je sakriven od pogleda stranaka (članak 11. stavak 3.)

19. koja ne štiti trezore na propisani način (članak 11. stavak 4.)

20. koja ne štiti centralne trezore i gotovinske centre na propisani način (članak 11. stavak 5.)

21. koja u centralnom trezoru, trezoru ili čvrstom neprobojnom (zidanom ili protubalističkom) prostoru ili prostoriji ima sef koji nije zaštićen na propisani način (članak 11. stavak 2. i članak 11. stavak 5.)

22. koja ne štiti čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije na propisani način (članak 11. stavak 6.)

23. koja u poslovnici ugradi protuprovalna vrata, kase i/ili sefove te brave ispod minimalne razine protuprovalnosti (članak 11. stavak 7.)

24. koja protuprovalnu i/ili protuprepadnu zaštitu s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma ne spoji na centralni dojavni sustav ili je ne spoji na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje čuvarske službe s odobrenjem za privatnu zaštitu radi pružanja intervencije ili je ne spoji na unutarnje sirene ili/i vanjske sirene s bljeskalicama (članak 12. stavak 1.)

25. koja u poslovnici i na uređaje ne ugradi protuprovalne javljače na propisani način i/ili mjesta (članak 12. stavak 2.)

26. koja u poslovnici ne ugradi protuprepadne javljače na propisana mjesta (članak 12. stavak 4.)

27. koja u poslovnici ne osigura rezervna napajanja električnom energijom i neprekidnu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije ili je ne osigura u propisanom trajanju ili čija komunikacija nije zaštićena ili ne koristi pričuvni oblik komunikacije ili ne koristi pričuvni oblik komunikacije propisanih karakteristika (članak 13.)

28. u kojoj je ugrađena protubalistička pregrada koja se ne sastoji od oklopljenog stakla ili proizvoda od materijala sličnih staklu, nosive neprobojne konstrukcije te vrata protuprovalnog i protubalističkog karaktera ili u kojoj je ugrađena protubalistička pregrada manje razine zaštite od propisane ili čije staklo ima povratnih krhotina (oznaka »S«), a nije dodatno zaštićeno postavljanjem jedne ili više protuprovalnih nerasprskavajućih folija na strani okrenutoj djelatnicima (članak 14. stavak 1.)

29. koja novčarsko poslovanje obavlja u samostojećim montažnim objektima čije su vanjske stijene objekta izvedene u razini protubalističke zaštite manjoj od FB4/BR4 ili čija vrata nisu protuprovalna ili nisu u propisanoj razini protuprovalnosti ili ako nemaju odgovarajuću razinu protubalističke zaštite (članak 14. stavak 2.)

30. u kojoj ugradnja elemenata i sustava tehničke zaštite (protuprovalnih i protuprepadnih sustava, sustava video-nadzora, sustava kontrole ulaza/izlaza i kretanja, protubalistička pregrada i drugi ugrađeni elementi i sustavi), nije provedena sukladno posebnim propisima koji uređuju djelatnost tehničke zaštite kao i normama navedenim u popisu iz članka 14. i članka 45. stavka 1. (članak 15. stavak 1.)

31. koja tijekom razdoblja u kojem, sukladno pozitivnom mišljenju Ministarstva, uspostavlja alternativne mjere zaštite ili tijekom razdoblja u kojem je slijedom provedbe inspekcijskog nadzora Ministarstvo rješenjem naložilo otklanjanje mjera, sukladno odredbi članka 40. stavka 3. ovoga Zakona ne uspostavi privremenu tjelesnu zaštitu u poslovnici tijekom radnog vremena (članak 23.)

32. koja započne s radom poslovnice ili uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, a nije uspostavila odgovarajuće mjere zaštite propisane ovim Zakonom (članak 24.)

33. koja zaštitu gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijevozom provodi putem vlastite unutarnje čuvarske službe koja nema posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti (članak 29. stavak 1.)

34. ako pri prijenosu gotovog novca – novčanica u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci na način propisan člankom 32. stavkom 1., teklić nije opremljen neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 32. stavak 1.)

35. koja ugovori zaštitu pri prijenosu novčanica na način opisan u članku 32. stavku 1. za prijenos iznosa većeg od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 32. stavak 2.)

36. koja pri prijenosu novčanica u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, a koji obavlja poštar i teklić, ne primjenjuje sustav s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice (članak 32. stavak 3.)

37. koja obavlja prijenos novčanica u iznosu većem od 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu na način opisan u članku 32. stavku 3. (članak 32. stavak 3.)

38. koja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, obavlja teklićem novčarske institucije bez pratnje zaštitara ili bez primjene spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada ili ako teklić ili zaštitar prilikom prijenosa nisu opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem (članak 33. stavak 1.)

39. koja obavlja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 800.000,00 kuna ili većem, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 33. stavak 1.)

40. koja prijenos vrijednosti u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu ne obavlja putem poštara ili teklića ili ga ne obavlja uz primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada (članak 33. stavak 2.)

41. koja pri prijevozu ili prijenosu gotova novca – novčanica koristi sustave elektrokemijske zaštite, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava, odnosno ako sustavi elektrokemijske zaštite ne ispunjavaju propisanu funkcionalnost (članak 34. stavak 1.)

42. ako su novčanice pohranjene unutar posebnih transportnih vrećica koje nisu propusne za boju, kemikaliju ili termički utjecaj elektrokemijskog sustava zaštite (članak 34. stavak 1.)

43. koja koristi spremnike za prijenos s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustavima za zvučnu dojavu prepada, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava mehaničke i elektroničke zaštite (članak 34. stavak 2.)

44. koja distribuciju gotovog novca i vrijednosti ne započne odnosno ne obavi tijekom dana odnosno ako prilikom distribucije koja se mora potpuno ili djelomično obaviti tijekom noći putem pisanih sigurnosnih procedura razmjerno ne poveća mjere zaštite (članak 35. stavak 1.)

45. koja tijekom distribucije gotovog novca i vrijednosti promijeni rutu prijevoza ili prijenosa određenu uputom koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurnu distribuciju novca i vrijednosti, a ne radi se o prepadu na osobe u distribuciji, odnosno bez pisanog naloga odgovorne osobe (članak 35. stavak 2.)

46. koja podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite ne pohrani i sačuva u propisanom roku (članak 38. stavak 1.)

47. koja na pisani zahtjev nadležnog tijela za provođenje kaznenog progona ne preda navedene podatke (članak 38. stavak 1.)

48. koja ne omogući policijskom službeniku obavljanje pregleda poslovnice (članak 39. stavak 1.)

49. koja ne omogući inspektoru provjeru odnosno utvrđivanje identiteta fizičkih osoba i odgovornih osoba novčarskih institucija koje u svojoj djelatnosti posluju gotovim novcem i vrijednostima te istovjetnosti predmeta koji su vezani uz mjere zaštite osoba, novca i vrijednosti (članak 40. stavak 1. točka 1.)

50. koja se ne odazove pozivu radi davanja obavijesti o činjenicama i okolnostima značajnima za utvrđivanje ispunjavanja mjera zaštite osoba, novca i vrijednosti pri raspolaganju gotovim novcem i vrijednostima i postizanja svrhe nadzora (članak 40. stavak 1. točka 2.)

51. koja prilikom postupka izuzimanja predmeta odbije dati predmet za koji okolnosti upućuju na to da je vezan za počinjenje prekršaja, ili koji može poslužiti kao dokaz u postupcima koji se provode nakon inspekcijskog nadzora (članak 40. stavak 1. točka 3.)

52. koja prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora ne omogući inspektoru fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama, stambene prostorije i prostore odnosno stambene zgrade, stanove i kuće, proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje gotovim novcem i vrijednostima pravne osobe i obrta u svezi s provođenjem mjera zaštite osoba, novca i vrijednosti pri obavljanju inspekcijskih nadzora kao i kada postoje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj te je potrebno utvrditi ili razjasniti činjenice (članak 40. stavak 1. točka 4.)

53. koja onemogući inspektorima obavljanje inspekcijskog nadzora, te im uskrati dati ili dostaviti na uvid traženu dokumentaciju i pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 40. stavak 2.)

54. koja ne otkloni nepravilnosti koje je rješenjem naredilo Ministarstvo ili nadležna policijska uprava u određenom roku (članak 40. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik.

(3) Za prekršaj iz članka 37. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, hrvatski državljanin ili strani državljanin zatečen u obavljanju poslova privatne zaštite štićenjem novca i vrijednosti protivno odredbama ovoga Zakona.

(4) Za ponovljeni prekršaj iz članka 37. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, fizičkoj osobi, hrvatskom državljaninu ili stranom državljaninu zatečenom u obavljanju poslova privatne zaštite štićenjem novca i vrijednosti protivno odredbama ovoga Zakona može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti privatne zaštite na području Republike Hrvatske u trajanju od jedne godine.

(5) Za prekršaj iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, hrvatski državljanin ili strani državljanin zatečeni u prijevozu ili prijenosu novca i vrijednosti kroz Republiku Hrvatsku cestovnim putem bez policijske preprate ili zaštitara u pratnji.

(6) Za ponovljeni prekršaj iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona, fizičkoj osobi, hrvatskom državljaninu ili stranom državljaninu zatečenom u obavljanju poslova privatne zaštite štićenjem novca i vrijednosti protivno odredbama ovoga Zakona može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti privatne zaštite na području Republike Hrvatske u trajanju od dvije godine.

Članak 43.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja ne imenuje osobu zaduženu za provedbu prostorno-tehničkih i organizacijskih mjera te mjera tehničke i druge zaštite u poslovnicama ili je ne imenuje općim aktom (članak 6. stavak 4.)

2. koja u poslovnici nema minimalno jedan monitor za dnevni pregled stanja video-nadzora ili ako je monitor u poslovnici neispravan (članak 8. stavak 3.)

3. koja za poslovnicu ne propiše obvezu dnevne provjere svih sustava tehničke zaštite putem sigurnosnih procedura (provjeru ispravnosti i funkcionalnosti kamera na monitoru, kontrolu zatvaranja vrata štićenih prostora i sporednih ulaza/izlaza, dojavu tehničkim službama u slučaju kvara i dr.) ili tu provjeru ne provodi ili o provjeri ne vodi evidenciju (članak 9. stavci 1. i 2.)

4. koja ne posjeduje dokumentaciju iz koje su razvidni podaci o ugradnji svih elemenata i sustava tehničke zaštite (certifikati, potvrde i zapisnici, izvješća o ispitivanju ugrađenog materijala za propisanu razinu balističke zaštite protubalističke pregrade i dr.) (članak 15. stavak 1.)

5. koja u tehničkoj dokumentaciji nema sadržane podatke navedene u članku 16. stavku 1. alinejama 1. do 6., odnosno ako se na ugrađenoj pregradi ne nalazi identifikacijska oznaka, serijski broj ispitivanja ili druga oznaka po kojoj se može utvrditi da je ugrađeno staklo i ostali protubalistički materijal iz serije koja je ispitana temeljem rezultata izvješća (članak 16. stavak 1.)

6. koja u tehničkoj dokumentaciji nema sadržane podatke navedene u članku 16. stavku 1. alinejama 7. i 8.

7. ako uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima ne odgovaraju hrvatskim normama ili, u nedostatku hrvatskih, europskim normama (EN), a u slučaju nepostojanja europskih, međunarodnim normama (IEC, ISO), odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke (članak 16. stavak 2.)

8. koja u poslovnici ne istakne obavijest o zaštiti poslovnice sustavima tehničke zaštite na vidljivom mjestu u unutrašnjosti poslovnice i na glavnom ulazu za stranke ili je uopće ne istakne (članak 16. stavak 3.)

9. koja tijekom radnog vremena u poslovnicama novčarskih institucija zaduži zaštitara poslovima koji remete obavljanje poslova zaštite osoba i imovine (članak 17. stavak 1.)

10. koja o ugradnji sustava predloženih izvedbenim projektom u roku od tri dana od ugradnje o tome ne izvijesti Ministarstvo ili ne dostavi projekt izvedenog stanja sustava tehničke zaštite u roku od 30 dana od dana zaprimanja suglasnosti na alternativne mjere zaštite (članak 21.)

11. koja ne donese sigurnosni plan zaštite za razinu pravne osobe ili ne donese sigurnosne procedure za svaku pojedinu poslovnicu ili eksterne uređaje za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca (članak 26. stavak 1.)

12. koja u aktima iz članka 26. stavka 1. ne propiše mjere zaštite navedene u članku 26. stavcima 2. do 4. (članak 26. stavak 1.)

13. koja ne izradi sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice odnosno ako sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice nisu izradile ovlaštene pravne i/ili fizičke osobe (članak 27. stavci 1. i 2.)

14. koja ne posjeduje dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite (članak 38. stavci 4. i 5.)

15. koja dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite označenu oznakama tajnosti ne smjesti unutar prostora ormara s ključem, kase ili sefa (članak 38. stavak 4.)

16. koja nakon prestanka važenja svih vrsta dokumentacije koje sadrže mjere tehničke zaštite ili podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite predmetnu dokumentaciju ne uništi ili je ne uništi na način kojim se onemogućava rekonstrukcija dokumenata (članak 38. stavak 4.)

17. koja ne poduzme tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite podataka koje su potrebne da bi se osobni i drugi službeni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja i od nedopuštenog pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zloporabe ili koja ne utvrdi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti (članak 38. stavak 6.)

18. koja ne odredi jednu ili više osoba koje će imati pravo uvida u osobne i druge službene podatke prikupljene u svrhu provođenja mjera zaštite iz ovoga Zakona, koje će biti zadužene voditi brigu o sigurnosti i rokovima čuvanja osobnih i drugih službenih podataka te o njihovoj dostavi policiji i drugim ovlaštenim tijelima (članak 38. stavak 7.)

19. koja ne vodi evidencije sukladno odredbi članka 41. stavka 1.

20. koja ne dostavi podatke iz evidencija nadležnim inspekcijskim službama i mjesečno ih ne ažurira (članak 41. stavak 2.)

21. koja o svakoj evidentiranoj promjeni adresa, otvaranju, zatvaranju, građevinskim i drugim preinakama poslovnica ili mogućem prestanku novčarskog poslovanja, proširenju djelatnosti na druge oblike novčarskog poslovanja te drugim promjenama ne izvijesti pisanim putem nadležne inspekcijske službe ili ih ne izvijesti u roku od 30 dana (članak 41. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj i obrtnik koji nastave rad u poslovnici kojoj je privremeno zabranjen rad sukladno odredbi članka 40. stavka 1. točke 5.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se zaštitarska tvrtka:

1. koja poslove tjelesne zaštite ne obavlja sukladno sigurnosnim procedurama novčarske institucije (članak 17. stavak 3.)

2. koja zaštitu gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom novčarske institucije provodi bez odobrenja za djelatnost privatne zaštite ili koja nema posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti sukladno posebnom propisu (članak 29. stavak 1.)

3. koja pri prijevozu gotovog novca – novčanica ne smjesti novčanice u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice ili sigurnosne spremnike ne prevozi u teretnom odjeljku vozila ili ako vozilo ne ispunjava uvjete propisane člankom 29. stavkom 2. točkama 1. do 8. ovoga Zakona (članak 29. stavak 2.)

4. ako zaštitu gotovog novca i vrijednosti u iznosu većem od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu pri distribuciji prijevozom vozilom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona ne provodi posada vozila koju čine zaštitar – vozač, zaštitar – pratitelj i teklić manipulant koji unosi/iznosi pošiljku u/iz vozila ili ako zaštitari nisu opremljeni propisanim kratkim vatrenim oružjem ili ako zaštitari i teklić prilikom obavljanja navedenih poslova ne nose neprobojne prsluke minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 30. stavak 1.)

5. ako zaštitar koji obavlja prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu do 400.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu nije opremljen vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda ili ako se prijevoz neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije ne obavlja uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite (članak 30. stavak 2.)

6. ako prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu od 400.000,00 do 800.00,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu u neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije ne obavlja uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite te pratnju minimalno jednog zaštitara opremljenog vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 30. stavak 2.)

7. ako prijevoz gotovog novca – kovanica neobilježenim osobnim, teretnim ili furgon vozilima ne obavlja uz pratnju minimalno dva zaštitara u građanskoj odjeći i bez nošenja vatrenog oružja (članak 31. stavak 1.)

8. ako se prijevoz gotovog novca – kovanica obavlja vozilom s oklopljenom kabinom, a kabina nema minimalno razinu protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« ili vozilo na vanjskoj strani nema istaknutu oznaku koja upućuje da se radi o prijevozu isključivo kovanica ili se prijevoz ne obavlja s najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 31. stavak 1.)

9. ako se prijevoz vrijednosti ne obavlja specijalnim oklopljenim vozilom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« uz pratnju od najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 31. stavak 2.)

10. ako manje količine kovanica koje se moraju dostaviti zajedno s novčanicama nisu u posebno odvojenim vrećicama ili paketima ili u zasebnim spremnicima s mehaničkim otvaranjem (članak 31. stavak 3.)

11. ako se zaštita gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijenosom ne osigura smještajem novčanica u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice ili ako sigurnosne spremnike ne nosi teklić, a zaštitu ne pruža najmanje jedan zaštitar ili ako teklić i zaštitar prilikom prijenosa nisu opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem (članak 32. stavak 1.)

12. koja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, ne obavlja uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada ili ako zaštitar nije opremljen neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda te vatrenim oružjem (članak 33.)

13. koja obavlja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 800.000,00 kuna ili većem, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 33.)

14. koja koristi sustave elektrokemijske zaštite pri prijevozu ili prijenosu gotova novca – novčanica, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava, odnosno čiji sustavi elektrokemijske zaštite ne ispunjavaju propisanu funkcionalnost (članak 34. stavak 1.)

15. koja koristi spremnike za prijenos s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustavima za zvučnu dojavu prepada, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava mehaničke i elektroničke zaštite (članak 34. stavak 2.)

16. ako distribucija gotovog novca i vrijednosti ne započne odnosno ne obavi se tijekom dana odnosno ako prilikom distribucije koja se mora potpuno ili djelomično obaviti tijekom noći putem pisanih sigurnosnih procedura razmjerno ne poveća mjere zaštite (članak 35. stavak 1.)

17. ako tijekom distribucije gotovog novca i vrijednosti promijeni rutu prijevoza ili prijenosa određenu uputom koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurnu distribuciju novca i vrijednosti, a ne radi se o prepadu na osobe u distribuciji, odnosno bez pisanog naloga odgovorne osobe (članak 35. stavak 2.).

(5) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 44.

Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. zaštitar koji u poslovnici ne obavlja poslove na način propisan člankom 18. stavkom 1.

2. zaštitar zatečen izvan perimetra štićenog objekta novčarske institucije tijekom radnog vremena, iako nije bio u okolnostima neposredne životne opasnosti (članak 18. stavak 2.)

3. zaštitar koji na radnom mjestu u poslovnici novčarske institucije nije budan i koncentriran na posao koji obavlja ili je pod utjecajem alkohola i/ili drugih opijata ili se sa strankama i zaposlenicima ne ophodi na uljudan način (članak 18. stavak 3.)

4. zaštitar koji provjeru oružja ne obavlja u sigurnoj prostoriji novčarske institucije ili provjeru obavlja u prostoriji u kojoj se nalaze druge osobe ili je provodi suprotno podzakonskom propisu kojim se uređuje obavljanja poslova tjelesne zaštite (članak 18. stavak 4.)

5. osoba koja bez pisanog naloga odgovorne osobe u pravnoj osobi koja obavlja poslove distribucije novca i vrijednosti promijeni rutu kretanja određenu uputom (članak 35. stavak 2.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

(1) Ministar će, na prijedlog Hrvatskog zavoda za norme, donijeti pravilnik o popisu hrvatskih normi, međunarodnih normi, specijaliziranih normi i prihvaćenih pravila struke koji se odnose na ispitivanje i razredbe otpornosti na mehaničke i balističke prodore na elemente mehaničke zaštite (neprobojne pregrade, protuprovalna vrata, sigurnosne folije, trezore, sefove, kase, kase s vremenskom odgodom otvaranja, ormare, brave, cilindre i okove) te popisu hrvatskih normi, međunarodnih normi, specijaliziranih normi i prihvaćenih pravila struke koji se odnose na primjenu uređaja i sustava tehničke zaštite (video-nadzor, protuprovalna i protuprepadna zaštita, kontrola pristupa), u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o uvjetima i načinu ispitivanja elektrokemijskih sustava zaštite.

(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati pravne odnosno fizičke osobe koje izdaju certifikate i postupcima ovlašćivanja certifikacijskih pravnih odnosno fizičkih osoba za norme navedene u popisu iz stavka 1. ovoga članka te članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, (»Narodne novine«, br. 173/03. i 150/05.).

(2) Popis hrvatskih normi, međunarodnih normi, specijaliziranih normi i prihvaćenih pravila struke (»Narodne novine«, br. 53/06.) primjenjuje se do stupanja na snagu pravilnika iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (»Narodne novine«, br. 173/03. i 150/05.).

(4) Novčarske institucije koje posluju s gotovim novcem i vrijednostima, dužne su osigurati sigurnosne mjere zaštite osoba, novca i vrijednosti sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 47.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/85

Zagreb, 8. svibnja 2015.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.