1

                            Poslovni broj: 7 P-426/2019-38

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

                                                                                                 

Poslovni broj: 7 P-426/2019-38

 

U  I M E R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja A. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, Ž. S. iz N. G., S. V. …, OIB: … i V. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, svi zastupani po punomoćnici S. Đ., odvjetnici iz N. G., protiv tuženika OTP b. d.d., S. U. D. r. …, OIB: …, kao pravnog slijednika S. b. d.d., OIB: …, zastupane po punomoćniku B. T., odvjetniku iz O., radi isplate, dana 1. prosinca 2022., nakon održane glavne javne rasprave, u nazočnosti tužiteljice A. S. sa punomoćnicom S. Đ., te punomoćnika tuženika, dana 16. siječnja 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I Nalaže se tuženiku OTP b. d.d., S. U. D. r. …, OIB: …, da tužiteljima A. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, Ž. S. iz N. G., S. V. …, OIB: … i V. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, isplati iznos od 23.098,33 kn (dvadeset tri tisuće devedeset osam kuna i trideset tri lipe) / 3.065,68 eura[1]  (tri tisuće šezdeset pet eura i šezdeset osam centi), kako slijedi:

 

- za mjesec veljaču 2008., iznos od 12,89 kn / 1,71 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.03.2008. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec rujan 2008., iznos od 0,72 kn / 0,10 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.10.2008. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec listopad 2008., iznos od 50,82 kn / 6,74 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.11.2008. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec studeni 2008., iznos od 32,31 kn / 4,29 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.12.2008. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec prosinac 2008., iznos od 138,90 kn / 18,44 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.01.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec siječanj 2009., iznos od 179,81 kn / 23,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.02.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec veljaču 2009., iznos od 231,52 kn / 30,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.03.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec ožujak 2009., iznos od 142,37 kn / 18,90 eura sa zakonskom zateznom  kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.04.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec travanj 2009., iznos od 127,17 kn / 16,88 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 11.05.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec svibanj 2009., iznos od 118,22 kn / 15,69 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.06.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec lipanj 2009., iznos od 136,39 kn / 18,07 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.07.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec srpanj 2009., iznos od 100,75 kn / 13,37 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.08.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec kolovoz 2009., iznos od 117,00 kn / 15,53 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.09.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec rujan 2009., iznos od 89,61 kn / 11,89 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.10.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec listopad 2009., iznos od 114,24 kn /15,16 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.11.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec studeni 2009., iznos od 100,23 kn / 13,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.12.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec prosinac 2009., iznos od 158,84 kn / 21,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 11.01.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec siječanj 2010., iznos od 197,39 kn / 26,20 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.02.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec veljaču 2010., iznos od 191,50 kn / 25,42 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.03.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec ožujak 2010., iznos od 222,77 kn / 29,57 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.04.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec travanj 2010., iznos od 271,16 kn / 35,99 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.05.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec svibanj 2010., iznos od 312,95 kn / 41,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.06.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec lipanj 2010., iznos od 395,53 kn / 52,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.07.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec srpanj 2010., iznos od 316,37 kn / 41,99 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 postotnih poena tekućom od 10.08.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec kolovoz 2010., iznos od 518,59 kn / 68,83 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.09.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec rujan 2010., iznos od 414,98 kn / 55,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 11.10.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec listopad 2010., iznos od 435,58 kn / 57,81 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.11.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec studeni 2010., iznos od 526,33 kn / 69,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.12.2010. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec prosinac 2010., iznos od 643,62 kn / 85,42 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.01.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec siječanj 2011., iznos od 513,31 kn / 68,13 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.02.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec veljaču 2011., iznos od 559,29 kn / 74,23 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.03.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec ožujak 2011., iznos od 499,05 kn / 66,24 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 11.04.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec travanj 2011., iznos od 633,97 kn / 84,14 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.05.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec svibanj 2011., iznos od 725,54 kn / 96,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.06.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec lipanj 2011., iznos od 770,28 kn / 102,23 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 11.07.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec srpanj 2011., iznos od 1.232,49 kn / 163,58 eura  sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.08.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec kolovoz 2011., iznos od 797,28 kn / 105,82 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.09.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec rujan 2011., iznos od 735,02 kn / 97,55 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.10.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec listopad 2011., iznos od 752,38 kn / 99,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.11.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec studeni 2011., iznos od 749,56 kn / 99,48 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.12.2011. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec prosinac 2011., iznos od 808,72 kn / 107,34 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.01.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec siječanj 2012., iznos od 851,75 kn / 113,05 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.02.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec veljaču 2012., iznos od 868,48 kn / 115,27 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 12.03.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec ožujak 2012., iznos od 840,02 kn / 111,49 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.04.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec travanj 2012., iznos od 859,15 kn / 114,03 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.05.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec svibanj 2012., iznos od 877,76 kn / 116,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 11.06.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec lipanj 2012., iznos od 856,31 kn / 113,65 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.07.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec srpanj 2012., iznos od 856,40 kn / 113,66 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.08.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec kolovoz 2012., iznos od 812,42 kn / 107,83 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 10.09.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena,

- za mjesec rujan 2012., iznos od 2.343,19 kn / 310,99 eura sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi HNB uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena tekućom od 21.09.2012. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena.

 

II Nalaže se tuženiku OTP b. d.d., S. U. D. r. …, OIB: …, da tužiteljima A. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, Ž. S. iz N. G., S. V. …, OIB: … i V. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, naknadi parnični trošak u iznosu od 12.012,00 kn / 1.594,27 eura[2], sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, tekućom od dana presuđenja, tj. od 16. siječnja 2023., do isplate, sve pod I i II u roku od 15 dana.

 

III Tužitelji A. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, Ž. S. iz N. G., S. V. …, OIB: … i V. S. iz N. G., S. V. …, OIB: …, odbijaju se sa dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.963,00 kn / 260,53 eura[3].

 

IV Tužitelji su oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi u ovome postupku.

 

 

Obrazloženje

 

1.               Tužitelji su utužili tuženika radi isplate navodeći u tužbi da je njihov pravni prednik, sada pokojni M. S. kao korisnik kredita sa pravnim prednikom tuženika kao kreditorom sklopio Ugovor o kreditu broj: …. od dana ….., temeljem kojega je ostvario kredit u visini od …. CHF, u protuvrijednosti u kunama uz valutnu klauzulu vezanu za navedenu stranu valutu.

U dijelu Ugovora o kreditu, tuženik je kao bankar ugradio odredbu kojom je ugovorio redovnu kamatnu stopu koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva i to na temelju jednostrane odluke tuženika koju je tuženik donosio u sladu s promjenama tržišnih uvjeta. O navedenoj odredbi nije se posebno pregovaralo, niti je za prednika tužitelja postojala takva mogućnost, te se nisu utvrdili egzaktni parametri i metode izračuna tih parametara koji bi utjecali na odluku tuženika o promjeni ugovorene kamatne stope niti njihove uzročno-posljedične veze. Nadalje su tužitelji naveli da njihov prednik nije mogao utjecati na ugovorne odredbe obzirom da je tuženik koristio svoje unaprijed formulirane obrasce, pa ih je njihov prednik kao takve morao prihvatiti.

Iz Ugovora o kreditu proizlazi da je na dan sklapanja ugovora utvrđeno da je kamatna stopa ugovorena u visini od 6,99% godišnje, a nakon toga je tuženik svojim jednostranim odlukama povisivao visinu kamatne stope, sve do otplate u mjesecu prosincu 2012., kada je kredit otplaćen u cijelosti.

Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., u kojem parničnom postupku je tuženik bio jedan od tuženika, utvrđeno je da je tuženik u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., povrijedio kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništetne i nepoštene odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju - ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koje je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika i drugim internim aktima banke, a prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora, tuženik kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku tuženika o promjeni stope ugovorene kamate, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenu na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača, pa je time tuženik postupio suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima. Navedena prvostupanjska presuda je u navedenom dijelu potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014., te presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-249/14-2 od 14. svibnja 2015. godine.

Naveli su tužitelji da je istom presudom utvrđeno i da su tužene banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača kao korisnika kredita na način da su u potrošačkim ugovorima o kreditima koristile kao nepoštenu i ugovornu odredbu kojom je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica (CHF), a da prije zaključenja i u vrijeme trajanja predmetnih ugovora, tuženik kao trgovac nije tužitelja kao potrošača u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je također utjecalo na povredu propisa, koja povreda je utvrđena i presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., kao i da ispravnost navedenih odluka proizlazi i iz presuda Europskog suda za ljudska prava.

Osim toga, tužitelji su naveli da su tijekom trajanja ugovora, zbog ponašanja tuženika, svoju ugovornu obvezu ispunjavali u većem iznosu od stvarnog, odnosno plaćali razliku između ugovorene rate u odnosu na početno ugovorenu kamatnu stopu i povećane, kao što su plaćali i povećani obrok otplate zbog povećanja tečaja švicarskog franka temeljem valutne klauzule, a koje sve odredbe su pravomoćno utvrđene nepoštenima i ništetnima, navedenim presudama kako sudova Republike Hrvatske, tako i odlukama Europskog suda za ljudska prava.

Nadalje su tužitelji naveli da je na dan sklapanja ugovora plasirana glavnica kredita od 30.800,00 CHF, iznosila 146.733,14 kn, te da su prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi bili u obvezi platiti oko 8.320,00 CHF kamata, odnosno oko 40.000,00 kn, pa bi stoga njihova obveza prema tuženiku iznosila oko 180.000,00 kn, međutim tuženiku je plaćen iznos oko 214.000,00 kn, dakle oko 34.000,00 kn više nego je trebalo, počevši od mjeseca kada je prvi puta uvećana kamatna stopa.

Naveli su da su odnosu na zahtjev za preplaćene kamate, već vodili parnični postupak protiv tuženika koji se kod ovoga suda vodio pod poslovnim brojem Pn-502/2015, u kojem je donesena presuda od 28. srpnja 2017., kojom je sud udovoljio dijelu tužbenog zahtjeva u visini od 8.076,34 kn, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2253/2017-2 od 29. lipnja 2018. godine.

Slijedom navedenoga, tužitelji smatraju da su oštećeni za razliku između ugovorene rate u kojoj je sadržana i kamata i valuta i gore navedenih iznosa i to u kunskoj protuvrijednosti CHF prema danu plaćanja prema važećem tečaju, pa stoga od tuženika potražuju iznos preplaćenih anuiteta zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedinačni iznos, tekućim od dana plaćanja.

Tužitelji su se pozvali na odredbu čl. 502.c Zakona o parničnom postupku, te su napose naveli da ne raspolažu svom odgovarajućom dokumentacijom odnosno podacima bez kojih nije moguće utvrditi visinu iznosa koji im tuženik mora vratiti, pa da će određeni tužbeni zahtjev postaviti nakon pribave potrebne financijske dokumentacije i provođenja dokaza financijskim vještačenjem, s time da pretpostavljaju da se radi o tražbini u iznosu ne manjem od 24.480,00 kn.

 

1.1.              Obzirom na navedeno, tužitelji su predložili da sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom će se naložiti tuženiku da im isplati iznos od 24.480,00 kn, počevši od mjeseca siječnja 2007., zaključno sa prosincem 2012., odnosno iznose od 340,00 kn mjesečno, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini utuženi iznos kako je pobliže navedeno u tužbi, te da im tuženik naknadi parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.       

 

2.              U odgovoru na tužbu tuženik je obavijestio sud da je S. b. d.d., pripojena OTP b. d.d. S. Istakao je da su tužitelji podnijeli tzv. stupnjevitu tužbu, a smatra da za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 186.b ZPP-a, jer su tužitelji u posjedu cjelokupne dokumentacije u svezi Ugovora o kreditu, pa su imali mogućnost precizno postaviti tužbeni zahtjev.

Tuženik je učinio nespornim da je sa tužiteljem dana 11. siječnja 2006., sklopio Ugovor o kreditu broj 10625/06 (u daljnjem tekstu: Ugovor) kojim je odobrio tužitelju nenamjenski kredit u iznosu od 30.800,00 CHF, u protuvrijednosti u kunama, na rok otplate od 84 mjeseca ( 7 godina). Učinio je nesprornim i da je odredbom čl. 1. i 10. Ugovora, ugovoreno da će se odobreni kredit otplaćivati u mjesečnim anuitetima prema prodajnom tečaju Banke za CHF na dan dospijeća svakog pojedinog mjesečnog anuiteta.

Smatra spornim jesu li u konkretnom slučaju pojedine odredbe Ugovora nepoštene, a time i ništetne (misli se na odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi), te je naveo da se protivi tvrdnjama tužitelja da je Ugovor u navodnoj suprotnosti sa određenim zakonskim odredbama kojima je uređena zaštita potrošača, kao i Zakonu o obveznim odnosima.

Naveo je da se pravna argumentacija tužitelja u predmetnoj tužbi zasniva na utvrđenjima iz presude Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. i presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., te da se u ovom pojedinačnom predmetu ne primjenjuju utvrđenja iz kolektivne parnice u predmetu broj P-1401/12 i predmetu Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-7129/13.

Tuženik je istakao prigovor zastare tužiteljeva novčanog potraživanja navodeći da ako bi se postupak pravno kvalificirao kao postupak radi naknade štete da bi se u tom slučaju primjenjivao zastarni rok iz čl. 376. Zakona o obveznim odnosima, koji propisuje da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju za pet godina otkad je šteta nastala, a obzirom da je u predmetnom Ugovoru o kreditu sadržana odredba koja je navodno tužitelju prouzročila štetu, smatra da je očito da je subjektivni i objektivni rok za veliku većinu pojedinačnih mjesečnih iznosa protekao. Ako bi se postupak pravno kvalificirao kao postupak radi povrata mjesečnih anuiteta, primjenjivao bi se zastarni rok iz čl. 372. ZOO-a, koji propisuje da tražbine povremenih davanja zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Istakao je i da se kod Ugovora o kreditu radilo o iznosima koji su mu plaćeni kao anuiteti, pa da stoga sukladno odredbi čl. 372. ZOO-a, tražbine povremenih davanja zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Nadalje je tuženik naveo da ako bi se zbog utvrđenja ništetnosti utvrdilo da se radi o stjecanju bez osnove, da je tada zastarni rok pet godina od dana sklapanja ništavog pravnog posla, te se pozvao na stajalište i praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev x 183/2011). Dosljedom primjenom toga shvaćanja, potraživanje tužitelja bilo bi u zastari budući da zastari rok počinje teći od dana sklapnja Ugovora o kreidtu, odnosno smatra da je zastara u ovome slučaju nastupila 11. siječnja 2011., a tužba je podnesena tek 31. svibnja 2019. godine.

Nadalje je tuženik naveo da u ovome sporu nema mjesta primjeni utvrđenja iz parnice "Potrošač", jer je u toj parnici utvrđena tek apstrakta pravna zaštita.

U odnosu na ništetnost Ugovora o kreditu u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu, tuženik je istakao da presuda Visokog trgovačkog suda ne daje pojedinom potrošaču subjektivna prava s obzirom da je takva presuda usmjerena na apstraktnu zaštitu prosječnog potrošača kao pravnog standarda, pa je stoga tužitelj kao potrošač dužan dokazati da u predmetnom ugovornom odnosu postoje sve pretpostavke nepoštenosti valutne klauzule propisane člancima 84. i 81. Zakona o zaštiti potrošača.

Ugovorna odredba o valutnoj klauzuli je jasna, lako uočljiva i razumljiva, slijedom čega smatra da osporavana ugovorna odredba uopće ne može biti predmetom ocjene poštenosti. U pogledu ocjene je li tuženik u ugovornom odnosu postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja, tuženik je uputio na stajalište koje je zauzeo VSRH u rješenju broj Revt 575/2016. Smatra da je očigledno da u ugovornom odnosu sa tužiteljima, nije posutpao protivno načelu savjesnoti i poštenja, te time prouzročio neravnotežu na štetu potrošača, naime da bi se određena ugovorna odredba mogla kvalificirati nepotenom takva odredba mora prouzročiti: nominalnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, a koja neravnoteža mora biti značajna. Tuženik je naveo i da je nepobitna činjenica i da je on, isto kao i tužitelj, bio izložen riziku valutne klauzule odnosno svim posljedicama promjene tečaja CHF, pa da okolnost da je kretanje tečaja dovelo do promjene visine obveza na jednoj ugovornoj strani ne može predstavljati razlog ništavosti takve odredbe, već okolnost koja hipotetski može dovesti do primjene drugih pravnih instituta ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke, slijedom čega smatra da pretpostavka neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja nije ispunjena.

 

2.1.               Tuženik je predložio da se tužba odbaci ili odbije, uz obvezu tužitelja da mu naknade trošak ovoga postupka.

 

3.              U podnesku od 23. listopada 2019., tužitelji su osporili navode odgovora na tužbu koji su u suprotnosti sa navodima tužbe.

 

4.               Nakon što je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije B. B., mag. oec., tužitelji su u podnesku od 7. studenog 2022. naveli da u cijelosti prihvaćaju nalaz, mišljenje i dopunu vještačenja, te su konačno specificirali tužbeni zahtjev na način što su predložili donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti da im isplati ukupan iznos od 23.098,33 kn / 3.065,68 eura, odnosno mjesečne iznose pobliže navedene u tome podnesku i izreci ove presude, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki utuženi mjesečni iznos kako je navedeno u tome podnesku, te da im naknadi troškove parničnog postupka.

 

5.               Tuženik nije imao primjedbi na matematički izračun financijskog vještaka. U podnesku od 22. studenog 2022., naveo je da su tužitelji povukli dio novčanog potraživanja kojem povlačenju se nije protivio, ali je potraživao parnični trošak, a na ročištu održanom 1. prosinca 2022., naveo je da se i nadalje protivi pravnoj osnovi tužbe.

 

6.              Vezano za protivljenje tuženika podnošenju tzv. stupnjevite tužbe prema odredbi čl. 186.b ZPP-a, ističe se da prigovor tuženika nije osnovan.

 

6.1.              Iz u tužbi postavljenog tužbenog zahtjeva, ne proizlazi da je predmetna tužba podnesena i sačinjena kao tužba o kojoj govori naprijed navedena zakonska odredba. Naime, tužitelji su u podnesenoj tužbi postavili konkretan i određeni zahtjev za isplatu ukupnoga iznosa od 24.480,00 kn, tj. za isplatu iznosa od 340,00 kn mjesečno za razdoblje od mjeseca siječnja 2007. zaključno sa prosincem 2012. godine. Dakle, tužba je podnesena kao redovna kondemnatorna tužba iz odredbe čl. 186. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje ZPP), sa potpuno određenim tužbenim zahtjevom.

 

7.              U postupku su provedeni dokazi uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika D. Z. posl. broj: … od … iza pok. M. S., potvrdu U. d. u. u BPŽ, I. N. G., O. z. d. d. od 18. rujna 2015.,  Ugovor o kreditu broj 10625/06 od 11. siječnja 2006., knjigovodstveno-financijsku dokumentaciju, Opće uvjete poslovanja za S. b. d.d., sudsku praksu, spis ovoga suda poslovni broj: Pn-502/2015, rješenje Trgovačkog suda u Splitu Tt-18/9779-4 od 3. prosinca 2018. sa podacima za upis u sudskom registru, smrtni list za A. S., nalaz, mišljenje, očitovanje i dopunu vještačenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije B. B., mag.oec., te je saslušana tužiteljica A. S.

 

7.1.              Sukladno odredbi čl. 220. st. 1. i 2. ZPP-a, dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, te sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, slijedom čega je sukladno prijedlogu tužitelja i tuženika, proveden i dokaz saslušanjem tužiteljice A. S.

 

7.2.              Tužiteljica A. S. iskazala je da je njezin suprug, sada pok. M. S., kod tadašnje S. b.d.d., kao korisnik kredita, 2006. podigao kredit u valuti CHF, a ona je suprugu bila sudužnik po tome kreditu. Iskazala je da je njezin suprug umro ..., te da su ga ona i njihova djeca naslijedili. Nadalje je iskazala da je predmetni kredit otplaćen. Kredit je podignut u P. S. b. u N. G., u banku je išao samo njezin suprug, a ona je išla samo kod javnog bilježnika radi solemnizacije ugovora. Niti njezinom suprugu, niti njoj, nisu pojašnjeni pojmovi promjenjive kamatne stope i valutne klauzule, te nisu mogli pregovarati oko sadržaja ugovora koji je unaprijed priređen u banci, osim vezano za iznos kredita koji je podignut. U vrijeme podizanja kredita suprug tužiteljice je bio umirovljenik, inače invalid Domovinskog rata, sa završenom osnovnom školom koji nije raspolagao stručnim znanjima ekonomske struke. Kredit su podigli u valuti CHF, zato što je njezinom suprugu u banci rečeno da je to tada bio najpovoljniji kredit koji mogu podići.

Na pitanje punomoćnika tuženika koliko dugo je njezin suprug razmatrao uzimanje predmetnog kredita, tužiteljica je iskazala da je suprug prvo otišao raspitati se u banku, a otprilike u roku od tjedan dana su odlučili podići predmetni kredit, a na pitanje je li suprug bio svjestan rizika sklapanja predmetnog ugovora, iskazala je da joj je suprug rekao da je to najpovoljniji kredit koji su sukladno primanjima mogli otplaćivati.

Na daljnje pitanje je iskazala da je predmetni ugovor o kreditu pročitala, kada je došla u situaciju da ga mora otplaćivati, zatim da je kredit otplaćen u cijelosti, te da u banci nije mogla ni imati ugovorne odredbe, kao i da joj u banci nitko nije objasnio što je promjenjiva ili fiksna kamatna stopa, niti valutna klauzula, kao niti druge ugovorne odredbe.
 

7.3.              Iskazu tužiteljice A. S. poklonjena je vjera jer sud smatra da je ista iskazivala logično i uvjerljivo, sukladno materijalnim dokazima koji priliježu spisu, a iz njezinog iskaza proizlazi da je pravni prednik tužitelja prosječni potrošač kojemu odredbe o valutnoj klauzuli, nisu bile razumljive.

 

8.               Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, zaključak je ovoga suda da postupanje tuženika glede valutne klauzule nije bilo dopušteno, da je riječ o ugovornim odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo što je suprotno načelu savjesnosti i poštenja i uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao stranke ugovora.

 

8.1.              Slijedom navedenoga usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuju isplatu iznosa od 23.098,33 kn / 3.065,68 eura.

 

9.              U ovoj pravnoj stvari nesporno je utvrđeno da su pravni prednik tužitelja, sada pok. M. S.i pravni prednik tuženika, S. b. d.d., zaključili nenamjenski Ugovor o kreditu broj 10625/06 od 11. siječnja 2006., kojim je pravni prednik tuženika kao kreditor, pravnom predniku tužitelja kao korisniku kredita odobrio kredit u kunskoj protuvrijednosti od 30.800,00 CHF, koji će se isplatiti u kunskoj protuvrijednosti prema kupovnom tečaju Kreditora na dan korištenja (čl. 1. Ugovora), koji kredit se pravni prednik tužitelja obvezao vratiti kreditoru uz valutnu klauzulu (čl. 10. Ugovora), sa rokom otplate od 84 mjeseca, što proizlazi iz navedenog Ugovora o kreditu (str. spisa 24-25), nalaza i mišljenja vještaka financijske struke, a navedene činjenice je i tuženik učinio nespornim u odgovoru na tužbu.

 

9.1.              Kao nesporno je utvrđeno i da je pravni prednik tužitelja, M. S., preminuo ...., a njegovim zakonskim nasljednicima proglašeni su supruga A. S., te djeca A., Ž. i V. S., što je razvidno iz rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika D. Z. poslovni broj … od …., koje je postalo pravomoćno istoga dana (str. spisa 19-21), a navedene činjenice niti tuženik nije osporio u odgovoru na tužbu.  

 

9.2.              Dana …., preminuo je sin korisnika kredita, sada pok. M. S., A. S., bez zakonskih nasljednika, pa je u odnosu na istoga rješenjem ovoga suda poslovni broj: …. od …. (str. spisa 97, 150-152), utvrđen prekid postupka.

 

9.3.              Nesporno je da su tužitelji aktivno legitimirani u ovome postupku i da je kredit otplaćen 21. rujna 2012., što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka financijske struke.

 

10.              Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, te prigovor zastare utuženog potraživanja.

 

11.               Radi zaštite kolektivnih prava kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod br. P-1401/2012, vođen je postupak po tužbi Potrošača-Hrvatskog saveza udruge za zaštitu potrošača protiv  banaka, te je presudom toga suda br. P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., utvrđeno kako je tuženik u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2018., povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, tako što je u potrošačkim ugovorima o kreditima koristio ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena valuta uz koje je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti što je za posljedicu imalo neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa je time tuženik postupio suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima, koja presuda je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH u Zagrebu broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. godine.

 

12.               Naprijed navedeni postupak, predstavlja kolektivni postupak, a sukladno odredbi čl. 502.c ZPP-a, pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom postupku obvezuje prvostupanjske sudove koji u pojedinačnim parnicama sude povodom zahtjeva potrošača radi zaštite prava čija je povreda utvrđena u kolektivnom sporu.  

             

13.               Prema odredbi čl. 502.a st. 1. ZPP-a, udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete utvrđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. Prema odredbi čl. 502.c. ZPP-a, fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a. st. 1. toga Zakona, da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozivati.

 

14.               Odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanje povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika, kako to proizlazi i iz odredbe čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13) kojom je propisano da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz čl. 131. toga Zakona, u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

 

15.               Iz navoda tužbe i odgovora na tužbu sud zaključuje da se o spornoj odredbi Ugovora o kreditu vezanoj za valutnu klauzulu, nije pojedinačno pregovaralo, iako tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je na temelju valjanog zakonskog ovlaštenja, isto bio ovlašten ugovoriti.    

 

16.               Obzirom na razdoblje u kojem je sklopljen ugovor o kreditu, ističe se da je za ocjenu valjanosti ugovornih odredbi, mjerodavan Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine 96/03- dalje ZZP/03) za razdoblje do 6. kolovoza 2007., do kada je taj Zakon bio na snazi, potome od 7. kolovoza 2007., Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13 - dalje ZZP/09), a sada je važeći Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine 41/14, 110/15, 14/19 - dalje ZZP/14).

 

17.               Odredbom čl. 84. ZZP/03 i odredbom čl. 99. ZZP/09, propisano je da nije dopušteno ocjenjivati jesu li ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni poštene ako su te odredbe jasne, lako razumljive i uočljive.

 

18.               Materija o nepoštenim odredbama u trgovačkim ugovorima regulirana je pravilima Zakona o zaštiti potrošača koji su u tom smislu lex specalis, dok su odredbe Zakona o obveznim odnosima koji ovu materiju također regulira, ali na razini općeg propisa, primjenjuju supsidijarno.

 

19.               Ovaj sud smatra da je ugovorna odredba koja se odnosi na valutnu klauzulu jasna i lako uočljiva, ali nije razumljiva prosječnom potrošaču, te da je takvom ugovornom odredbom tuženik izbjegao utjecaj druge ugovorne strane na cijenu, što je u suprotnosti sa odredbom čl. 247. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje ZOO), kojom je propisano da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Osim toga, sukladno odredbi čl. 269. st. 2. ZOO-a, činidba mora biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva. Činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi, kako je propisano odredbom čl. 272. st. 1. ZOO-a. Ako je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ugovor je ništetan, što je propisano odredbom čl. 270. st. 1. ZOO-a.  

 

20.               Niti Zakon o zaštiti potrošača, niti Zakon o obveznim odnosima, ne navode nikakve posebne kriterije za ocjenu je li pojedina ugovorna odredba protivna načelu savjesnosti i poštenja, koje načelo proizlazi iz odredbe čl. 4. ZOO-a, kojom je propisano da su u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Poštovanje ovog načela znači postupati s povjerenjem prema osobi i interesima druge strane, međusobno se obavještavati o stanju pravnog posla i polagati račune, uvažavati interese obiju ugovornih strana glede tumačenja ugovora, razvijati međusobnu suradnju, suzdržavati se od dvoličnog i proturječnog ponašanja, njegovati otvorenost i iskrenost u vrijeme zasnivanja određenog obvezno pravnog odnosa, te pokazivati spremnost na potpuno i valjano ostvarenje i ispunjenje ugovorom preuzetih obaveza. Radi se o otvorenoj pravnoj normi koja samo načelno određuje na koji bi se način subjekti obveznog pravnog odnosa trebali ponašati, a pri tome je naglašena upravo vjera, odnosno povjerenje između ugovornih strana, pa bi povjerenje trebalo biti ključni element i načela savjesnosti i poštenja.

 

21.               U presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013-4 od 13. lipnja 2014., ističe se da: "iako nije zabranjeno istovremeno ugovoriti i valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, činjenica što obveza potrošača istovremeno ovisi od dva promjenjiva bitna elementa čini tu obvezu posebno rizičnom jer u vrijeme zaključenja ugovora potrošač ne zna koji iznos glavnice kredita izražene u kunama će biti u obvezi tijekom dugoročne otplate vratiti banci, a ne zna ni koju će cijenu (redovnu kamatu) za to platiti. Iznos glavnice kredita koji je promjenjiv, a ovisi o odnosu švicarskog franaka i kune, ne mogu unaprijed znati niti na njega utjecati ni banke ni potrošači, dok iznos cijene ovisi i o iznosu glavnice (koji je neizvjestan) i o visini kamatne stope, koja je tijekom postojanja obveze po ugovoru promjenjiva, sukladno odluci banke, dakle vjerovniku."

 

22.               Dužnost tuženika je bila da prilikom pregovaranja tužitelju pruži sve potrebne informacije vezane za valutnu klauzulu, a ne mu prepustiti da se sam informira, pogotovo ako se ima u vidu da je pitanje tečajne politike i razlike između općeg valutnog rizika i valutnog rizika u odnosu na švicarski franak, stručno pitanje ekonomske i financijske struke i naravi kojima ne raspolaže prosječni potrošač. Tuženik je trebao uložiti dodatan napor prilikom objašnjenja potrebnih parametara o kojima ovisi odluka potrošača pri odabiru valute prilikom ugovaranja valutne klauzule. Specifičnost i priroda valute švicarski franak poznata je bankama, ali ne i prosječnom potrošaču koji ne raspolaže stručnim znanjem, a u situaciji kada ga banka kao profesionalac o tom ni na koji način ne informira, potrošač nije i ne može biti svjestan rizika kojeg preuzima. Stoga je i nerazumljivost ugovornih odredaba kojima se glavnica veže uz švicarski franak, uzrok značajne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja, jer za razliku od potrošača, banka s obzirom na stručnu kvalifikaciju svojih zaposlenika i iskustva u poslovanju zna za taj rizik.

 

23.               Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018., između ostaloga je naveo da su tužene banke propustile potrošačima objasniti pravo značenje švicarskog franka kao "sigurne valute", propustili su istinito informirati da je ta valuta sigurno ulaganje za banke, a ne korisnike kredita, pri čemu su banke kao visoko specijalizirane novčarske ustanove čiji predmet poslovanja je novac kojeg plasiraju potrošačima, u trenutku sklapanja ugovora, dakle kao stručne osobe to znale ili morale znati za razliku potrošača koji isto nije znao. Prosječnom potrošaču odredbe ugovora u kojima se glavnica veže uz valutu švicarski franak, iako mu je sam pojam valutne klauzule u osnovi jasan tako da zna da glavnica kredita kojeg otplaćuje ovisi o tečaju švicarskog franka u odnosu na kunu, nisu razumljive, pa je banka, odnosno u konkretnom slučaju tuženik bio dužan maksimalno odgovorno pristupiti svakom pojedinom potrošaču, pa tako i tužitelju pomoći da se u okviru zakonom dozvoljenih mogućnosti koristi uslugama banke, ali ne na svoju štetu.

 

24.               Neravnoteža u pravima i obvezama je znatna jer je neizvjestan i iznos glavnice kredita kojeg potrošač kao dužnik ima vratiti banci i cijena, jer se i kamata u konačnici plaća u istoj valuti, u švicarskim francima. Dakle već samim sklapanjem ugovora koji sadrži spornu odredbu o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, konkretno neravnoteža u pravima i obvezama utemeljena na primjeni valutne klauzule je znatna i postoji, jer se radi o odredbi u tipskim formularnim ugovorima sastavljenim unaprijed od strane tuženika, bez pojedinačnog pregovaranja u kojem potrošač preuzima rizik, ne znajući za njega jer o tome nije informiran.

 

25.               Može se zaključiti da neravnotežu nije uzrokovala promjena tečaja valute, nego ugovorna odredba koja zbog svoje formulacije tužitelja dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na tuženika kao trgovca, jer tužitelj nije mogao znati, kako i u kojem smjeru će se tijekom budućeg kreditnog razdoblja kretati visina glavnice.

 

26.               Odredbom čl. 81. st. 1. i 2. ZZP/03, te čl. 96. ZZP/07, propisano je kako se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu  u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, te se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, pogotovo ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca, što je ovdje slučaj, te je posljedica takve nepoštene odredbe ništetnost iste, a potome sukladno odredbi čl. 323. st. 1. i 2. ZOO-a i obvezu svake ugovorne strane da vrati ono što je primila na temelju takvog pravnog posla, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti, što je slučaj u ovoj parnici.

      

27.               Navodi se i da su Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev 18/2018-2 od 26. svibnja 2020., te Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj: U-III-2233/2019 od 10. lipnja 2020., u pogledu učinka pravomoćne odluke donesene u kolektivnom sporu, zauzeli stav da nije potrebno provoditi dokazni postupak na okolnost nepoštenosti (ništetnosti) odredbi ugovora u svakom parničnom postupku u kojem se odlučuje o individualnim restitucijskim zahtjevima potrošača, obzirom da postoji temeljem naprijed navedenog čl. 502.c  ZPP-a, a isto tako i čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 41/14, 110/15 - dalje ZPP/14) vezanost za postojanje povrede propisa zaštite potrošača iz čl. 106. st. 1. ZPP/14, a slijedom toga i obveza primjene utvrđene ništetnosti u kolektivnom sporu. Naime, ne može postojati utvrđena ništetnost i nepoštenost pojedinih odredbi potrošačkog ugovora u kolektivnom sporu, a da istodobno ne postoji ništetnost i nepoštenost takvih odredbi u pojedinačnom sporu u odnosu na istovrsni ugovor.    

 

28.               Odredbom čl. 1111. st. 1., 2. i 3. ZOO-a, propisano je da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. Obaveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Odredbom čl. 1115. ZOO-a, propisano je da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

 

29.               Na temelju naprijed navedenoga ovaj sud je mišljenja da su odredbe predmetnog Ugovora o kreditu zaključenog između pravnih prednika parničnih stranaka kojima se kamata i glavnica kredita vežu za valutu švicarski franak, nepoštene, posljedica čega je ništetnost takvih odredbi, slijedom čega tužiteljima pripada pravo da im tuženik vrati ono što je na temelju ništetnih odredbi od njih naplatio i primio, jer je tako naplaćeni novčani iznos tuženik stekao bez osnove u smislu odredbe čl. 1111. ZOO-a.

 

30.               U odnosu na prigovor zastare, sud ističe da isti nije osnovan.

 

30.1.               Naime, odredbom čl. 214. st. 1. i 2. ZOO-a, propisano je da zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Odredbom čl. 215. st. 1. ZOO-a, propisano je da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano, a odredbom čl. 241. ZOO-a, da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Kada je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem na zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način, kako proizlazi iz odredbe čl. 245. st. 1. i 3. ZOO-a.  

 

30.2.               U smislu odredbe čl. 225. ZOO-a, tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare, a kako u odnosu na institut stjecanja bez osnove nije određen neki drugi rok zastare to se u ovome slučaju ima primijeniti opći zastarni rok.

 

30.3.               Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare na temelju odredbe čl. 241. ZOO-a, te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe. (odluka VSRH broj Rev-2245/2017-2 od 20. ožujka 2018.)

 

30.4.               Uobzirujući navedene odredbe o zastari propisane Zakonom o obveznim odnosima, te pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ovaj sud zaključuje da je podnošenjem kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu u sporu za zaštitu kolektivnih prava koji je vođen pod brojem P-1401/2012, u kojem je tužba podnesena dana 4. travnja 2012., prekinut tijek zastare do pravomoćnog okončanja toga spora koji je pravomoćno završen donošenjem presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. ( u odnosu na ništetnost ugovornih odredbi temeljem promjenjive kamatne stope), kada je zastara počela teći iz početka, odnosno donošenjem presude broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. (u odnosu na ništetnost ugovornih odredbi temeljem valutne klauzule), kada je zastara počela teći iz početka.

 

30.5.              Od navedenih dana ponovno teče rok zastare za podnošenje zahtjeva radi isplate svih potraživanja dospjelih od 4. travnja 2007., odnosno primjenjuje se novi zastarni rok od pet godina koji teče od 14. lipnja 2014., u odnosu na kamatne stope, odnosno od 15. lipnja 2018., u odnosu na valutnu klauzulu, obzirom da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne uračunava se u tijek zastare.

 

30.6.               Kako je predmetna tužba podnesena dana 31. svibnja 2019., te kako tužitelji od tuženika potražuju razliku preplaćene glavnice počevši od veljače 2008., zaključno sa rujnom 2012., tužba tužitelja podnesena je u zastarnom roku, te istaknuti prigovor zastare nije osnovan.

 

30.7.               To posebice i iz razloga što je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela održanoj dana 30. siječnja 2020. (zapisnik broj: Su-IV-47/2020-2), zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora."

 

30.8.              Osim toga, na sjednici Građanskog odjela održanoj 31. siječnja 2022., izraženo je mišljenje o potrebi dodatnog tumačenja i objašnjenja pravnog shvaćanja sa sjednice održane 30. siječnja 2020, te je na toj sjednici utvrđeno da ako je ništetnost ustanovljena u postupku kolektivne zaštite potrošača, da tada zastarni rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, da tada zastarni rok počinje teći neovisno od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF, odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.

 

30.9.              Uvažavajući navedeno pod toč. 30.1. do 30.8., tužitelji su podnijeli tužbu u zakonom propisanom zastarnom roku, te prigovor zastare nije osnovan.

 

31.              Radi utvrđivanja visine potraživanja tužitelja, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije B. B., mag.oec.

 

31.1.               U nalazu i mišljenju od 8. lipnja 2021., vještak je naveo da su tužitelji kao nasljednici iza pok. M. S., koji je kao korisnik kredita sa pravnim prednikom tuženika HVB S. b. d.d., kao kreditorom, sklopili dana 11. siječnja 2006. Ugovor o kreditu bez određene namjene broj 10625/06, u iznosu od 30.800,00 CHF, na rok otplate od 7 godina, uz mjesečnu otplatu od 84 anuiteta prema prodajnom tečaju za devize kreditora S. b. d.d., za valutu za CHF za otplatu kredita u kunama na dan dospijeća plaćanja i mogućih obračuna.

Vještak je naveo da je početna ugovorena promjenjiva nominalna redovna kamatna stopa koja je primjenjivana bila 6,99%, uz ugovoreni početni mjesečni anuitet od 461,86 CHF, prema početnom planu otplate, kao i da su se naknadno kamatne stope i anuiteti promijenili od strane tuženika.

Naveo je i da je kredit plasiran 13. siječnja 2006., ostatak glavnice učinjen je dospjelim 21. rujna 2012., obračun iz CHF preračunao je na dan dospijeća plaćanja prema navedenim tečajevima iz CHF u kune, a obzirom da je kredit učinjen dospjelim 21. rujna 2012., dospjela je i glavnica preračunata iz CHF u kune na taj dan, tako da njegovo vještačenje obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2007. do 21. rujna 2012. godine.

U tablici 1., vještak je prikazao po mjesecima razliku više plaćene glavnice kredita zbog primjene tečaja CHF za kune u otplati glavnice kredita.

U tablici 2., vještak je po mjesecima prikazao razliku više plaćene redovne kamate iz početnog plana otplate kredita zbog primjene tečaja CHF za kune na dan dospijeća plaćanja u otplati redovne kamate.

Vještak u tablici 3. prikazao skupni pregled razlika tijekom otplate kredita za utuženo razdoblje, za svaki mjesec pojedinačno sa oznakom dana dospijeća.

Napose je vještak u tablici 4., prikazao sumarni pregled ukupnih razlika i više i manje plaćenih zbog valutnog utjecaja primjene tečaja CHF za kune u otplati kredita u odnosu na tečaj CHF za kune na dan plaćanja kredita za utuženo razdoblje iz koje tablice je razvidno da ukupna razlika više otplaćene glavnice - valutna klauzula, iznosi 21.170,82 kn, a više otplaćena redovna kamata prema početnom planu otplate - valutna klauzula, iznosi 1.927,51 kn, što ukupno iznosi 23.098,33 kn. Samo više plaćeno po navedenim osnovama iznosi 24.240,93 kn, a samo manje plaćeno iznosi 1.142,60 kn.

 

31.2.              U očitovanju od 30. kolovoza 2021., vještak je naveo da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja, a naveo je i da se primjedbe tuženika odnose na pravna pitanja vezano uz koja nema ovlasti odlučivati.

 

31.3.              U dopuni nalaza vještačenja od 30. listopada 2022., vještak je sukladno zadatku vještačenja, u tablici 1., prikazao iznose navedene pod toč. 31.1., obrazloženja ove presude, u valuti eura, tako da je naveo da iznos od 23.098,33 kn, preračunat u eure iznosi 3.065,68 eura, a izračun je prikazao za svaki mjesec posebno.

 

31.4.              Na ročištu održanom 1. prosinca 2022., vještak je usmeno iznio nalaz i mišljenje. Iskazao je da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja kojeg je izradio 8. lipnja 2021. i dopune nalaza vještačenja koje se odnosilo na izračunate iznose razlike u osnovnom nalazu vještačenja u eurima. U osnovnom nalazu vještačenja izračunao je razlike koje proistječu zbog primjene prodajnog tečaja za devize kreditora S. b. d.d., u otplati kredita u odnosu na kupovni tečaj za devize S. b. d.d., na dan isplate kredita i utvrdio ukupne razlike po osnovi valutnog utjecaja primjene CHF za kune u ukupnom iznosu od 23.098,33 kn.

Iskazao je da su u navedenom iznosu uključeni primarno izračunati iznosi i više plaćenih i manje plaćenih razlika, tako kada se promatraju samo više plaćene razlike (kada je tečaj u otplati kredita bio veći u odnosu na tečaj isplate kredita), tada samo više plaćene razlike iznose 24.240,93 kn, a kada se promatraju samo manje plaćene razlike (kada je tečaj otplate kredita bio manji u odnosu na tečaj na dan isplate kredita) tada isto iznosi manje plaćeno (potplaćeno) -1.142,60 kn.

Nadalje je iskazao da je u dopuni nalaza vještačenja opisao izračunate iznose iz osnovnog nalaza vještačenja, koje je preračunao u eure na način da je ukupno izračunate razlike kao i razlike posebno samo više plaćenih i samo manje plaćenih preračunao u eure zbog uvođenja eura u RH po tečaju konverzije 1 eur =7,5345 kn, te je ukupnu visinu do razlike plaćenih iznosa od 23.098,33 kn preračunao navodeći da taj iznos u eurima ukupno iznosi 3.065,68 eura.

Napose je vještak iskazao da u navedenim iznosima izračuna nije uključen utjecaj promjene redovne kamatne stope već isključivo samo valutni utjecaj zbog primjene prodajnog tečaja za devize za CHF za kune u odnosu na kupovni tečaj za devize za CHF za kune kreditora.

 

31.5.              Nalazu, mišljenju, očitovanju i dopuni vještačenja, stalnog sudskog vještaka financijske struke B. B., mag. oec., poklonjena je vjera u cijelosti, jer ih sud smatra stručnim i obrazloženim, te danim u skladu sa pravilima znanosti i vještine.

 

32.               Uvažavajući činjenicu da je tuženik bez valjane pravne osnove naplatio od tužitelja iznos od 23.098,33 kn / 3.065,68 eura, u smislu odredbe čl. 1111. i čl. 1115. ZOO-a, valjalo je tužiteljima na ime razlike više plaćenog po predmetnom kreditu u odnosu na početno ugovoreno, dosuditi utuženi iznos, odnosno mjesečne iznose pobliže navedene u izreci ove presude, što predstavlja samo više plaćenu razliku kada je tečaj u otplati kredita bio veći u odnosu na tečaj isplate kredita, koja razlika ne sadrži manje plaćenu razliku kada je tečaj otplate kredita bio manji u odnosu na tečaj na dan isplate.

 

33.               Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate kako je propisano odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a.

 

33.1.   U podnesku od 7. studenog 2022., tužitelji su specificirali visinu tužbenog zahtjeva sukladno matematičkom izračunu vještaka. Obzirom da rok za restituciju kod ništetnih ugovora teče od svake pojedine isplate, valjalo je tužiteljima, zakonske zatezne kamate dosuditi računajući od dana plaćanja svakog pojedinog anuiteta kako je to opisano pod točkom I izreke ove presude.

 

34.               Visina stope zakonske zatezne kamate određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22).

 

35.              Odluka o parničnom trošku određena je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, u svezi sa odredbom čl. 155. ZPP-a. Visina troškova određena je prema konačno utvrđenoj vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku, u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 - dalje OT) i uspjehu stranaka u parnici.

 

35.1.              Tužitelji od tuženika na ime stjecanja bez osnove su u tužbi potraživali iznos od 24.480,00 kn (omaškom je u tužbi navedeno da se radi o iznosu od 24.280,00 kn, obzirom da je u petitu tužbenog zahtjeva naveden iznos od 24.480,00 kn) / 3.249,05 eura, a nakon provedenog financijskog vještačenja, tužitelji od tuženika potražuju isplatu iznosa od 23.098,33 kn / 3.065,68 eura, koji im je ovom presudom i dosuđen.

 

35.2.              Smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično je povlačenje tužbe za koje je tuženik dao pristanak, pa je trošak odmjeren primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a.

 

35.3.              Prilikom određivanja troškova postupka iste treba ocjenjivati ne samo kvantitativno, nego i kvalitativno, kako s obzirom na osnovu, tako i s obzirom na visinu usvojenog odnosno odbijenog dijela tuženog zahtjeva.

U pogledu osnove tužbenog zahtjeva tužitelji su uspjeli 100%, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 94%, što u prosjeku iznosi 97%. Tuženik u pogledu osnove nije uspio u parnici, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, uspio je sa 6%, što u prosjeku iznosi 3%. Kada se od postotka tužitelja koji su u ovoj parnici uspjeli u većoj mjeri, odbije postotak tuženika koji je uspio u manjoj mjeri, dobije se 94%, što predstavlja uspjeh tužitelja u parnici prema kojima je određen iznos ukupnih troškova koji su bili potrebni za svrhovito vođenje ovog postupka.

 

35.4.              Tužitelji su odbijeni sa zahtjevom za naknadu troška za sastav podneska od 6. ožujka 2021., u iznosu od 100,00 kn / 13,27 eura, uz koji podnesak su dostavili dokaz o uplati predujma za financijsko vještačenje i u kojem su ponovili ranije iznesene navode. Odbijeni su i sa zahtjevom za sastav podneska od 18. lipnja 2021., u iznosu od 1.000,00 kn / 132,72 eura, u kojem je krivo označen iznos kojega na ime stjecanja bez osnove potražuju od tuženika, a krivo je označen i tuženik u odnosu na naknadu parničnog troška, što je sve ispravljeno u podnesku od 7. studenog 2022. godine. Zbog navedenoga podnesci od 6. ožujka 2021. i 18. lipnja 2021., nepotrebni su za vođenje ove parnice i donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

 

35.5.              Trošak tužitelja koji je bio potreban za svrhovito vođenje postupka odnosi se na sastav tužbe po tbr. 7/1 OT u iznosu od 1.000,00 kn, sastav podneska od 23. listopada 2019. po tbr. 8/1 OT u iznosu od 1.000,00 kn, sastav podneska od 16. listopada 2020. po tbr. 8/3 OT u iznosu od 100,00 kn, sastav podneska od 7. studenog 2022. po tbr. 8/1 OT u iznosu od 1.500,00 kn, zastupanje po punomoćniku na ročištu održanom 7. listopada 2020. po tbr. 9/2 OT u iznosu od 500,00 kn, te zastupanje na ročištu održanom 1. prosinca 2022. po tbr. 9/1 OT u iznosu od 1.500,00 kn, pristup na ročište za objavu presude po tbr. 9/3 OT u iznosu od 750,00 kn, uvećanje po tbr. 36 OT u iznosu od 1.490,00 kn, PDV u iznosu od 1.960,00 kn, a ne kako je u troškovniku traženo, što ukupno iznosi 9.800,00 kn, a prema postotku od 94%, koji je preostao nakon opisanog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici, tužiteljima bi pripadala naknada troškova u iznosu od 9.212,00 kn / 1.222,64 eura. Na taj iznos valjalo je dodati troškove financijskog vještačenja u punom iznosu od 2.800,00 kn / 371,62 eura, jer je taj trošak bio potreban bez obzira na uspjeh tužitelja u parnici, tako da ukupni osnovani troškovi tužitelja koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka iznose 12.012,00 kn / 1.594,27 eura, te je iste tužiteljima valjalo dosuditi, a odbiti ih sa preostalim dijelom zatraženih parničnih troškova u iznosu od 1.963,00 kn / 260,53 eura.

 

36.              Tužitelji su oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi u ovome postupku na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 6. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18).

 

37.              Uzimajući u obzir naprijed navedeno, odlučeno je kao u izreci.

 

U Novoj Gradiški 16. siječanj 2023.

 

                                                                                                              Sutkinja

 

                                                                                           Mirjana Šebalj Meglajec, v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovome sudu pozivom na broj gornji.

 

DN-a

1. S. Đ., odvjetnica iz N.G.
2. B. T., odvjetnik iz O.