NN 102/2020 (16.9.2020.), Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

Hrvatski sabor

1915

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Proglašavam Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. rujna 2020.

Klasa: 011-01/20-01/88

Urbroj: 71-06-01/1-20-2

Zagreb, 15. rujna 2020.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE

Predmet i cilj Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koje je pogođeno potresom 22. ožujka 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području.

(2) U svrhu postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka i pomoći vlasnicima odnosno suvlasnicima oštećenih i uništenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, koji su to bili na dan 22. ožujka 2020., ovim se Zakonom propisuje:

– smanjenje i pojednostavnjenje dokumentacije potrebne za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

– osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)

– organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije, cjelovitom obnovom konstrukcije, cjelovitom obnovom zgrade i/ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata odnosno uklanjanje uništenih zgrada, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

– gradnja zamjenskih obiteljskih kuća sredstvima Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije odnosno novčana pomoć za njihovu gradnju

– novčana pomoć za nužnu privremenu zaštitu zgrada od utjecaja atmosferilija te uklanjanja i pridržanja opasnih dijelova zgrada koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka i zabatnog zida te popravak stubišta i dizala

– novčana pomoć za izvođenje radova na obnovi oštećenih zgrada za vlasnike i suvlasnike koji sami obnavljaju zgrade

– mogućnost za vlasnike i suvlasnike da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 17/17. i 75/20.) (u daljnjem tekstu: Tehnički propis), kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade, uz plaćanje razlike troškova

– privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom davanjem stanova u najam odnosno u vlasništvo.

Članak 2.

Provedba ovoga Zakona u interesu je Republike Hrvatske i u javnom interesu.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju važeći propisi i s tim u vezi norme, kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije

2. obiteljska kuća je stambena zgrada veličine do 400 m2 s najviše tri posebna dijela (stana, poslovna prostora i/ili drugih posebnih dijelova zgrade) od kojih je najmanje jedan stan

3. cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

4. pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

5. popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

6. popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade (pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr.) određenih Tehničkim propisom

7. poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova

8. povijesna urbana cjelina Grada Zagreba obuhvaća područje u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

9. projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka

10. stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora, a nije obiteljska kuća

11. tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

12. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana

13. zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi

14. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine

15. srodnici su vlasnikova djeca, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik i roditelji.

(2) Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.

(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 9. ovoga članka uredit će pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).

Primjena propisa o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda

Članak 4.

Odredbe Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (»Narodne novine«, br. 16/19.) kojima se uređuje davanje novčane pomoći ne primjenjuju se u odnosu na vlasnike odnosno suvlasnike zgrada koje se obnavljaju ili se uklanjaju na temelju ovoga Zakona.

Financiranje provedbe Zakona

Članak 5.

(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i sredstvima vlasnika odnosno suvlasnika nekretnine, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.

(2) Sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari, osigurat će Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 60 %, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 %.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se na jednu zgradu odnosno posebni dio zgrade za jednu nekretninu određenog vlasnika koje je bio u vlasništvu na dan 22. ožujka 2020. i ako je u toj nekretnini stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište, dok će za svaku drugu zgradu odnosno posebni dio zgrade sredstva za konstrukcijsku obnovu tih zgrada koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari, osigurati Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 40 %, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini od po 10 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od 50 %.

(4) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na vlasnike stanova čije stanove koriste ili su koristili zaštićeni najmoprimci.

(5) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

(6) Zgrade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnik ne smije otuđiti u roku od pet godina od dana primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi, koja zabrana će se upisati u zemljišne knjige, ako u državni proračun ne uplati 80 % iznosa sredstava koje je osigurala Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija.

(7) U slučaju obnove poslovnih zgrada i dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.).

(8) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom, Krapinsko-zagorskom županijom i Zagrebačkom županijom.

(9) U svrhu osiguranja sredstava za provedbu ovoga Zakona preraspodjela sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može se izvršiti u iznosu većem od propisanog Zakonom o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.).

(10) Vlada na prijedlog Ministarstva financija donosi odluku o preraspodjeli sredstava iz stavka 8. ovoga članka.

(11) Vlada o preraspodjelama sredstava iz stavka 8. ovoga članka izvještava Hrvatski sabor u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna.

(12) Odredbe stavaka 8. i 9. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju i Zagrebačku županiju.

(13) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), Fond za obnovu i nositelji obnove za zgrade javne namjene redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama te će u mrežnu aplikaciju Ministarstva redovito i u cijelosti unositi potrebne podatke iz koje će se kvartalno objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove.

Članak 6.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, vlasnik odnosno suvlasnik nekretnina oslobođen je osiguranja odnosno uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća:

– ako njegov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i ako nije imao druge značajnije imovine na dan 22. ožujka 2020. (druge nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila) čija ukupna vrijednost prelazi 200.000,00 kuna, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda te daje pisani iskaz ovjeren kod javnog bilježnika

– ako je osoba s invaliditetom koja svoj status dokazuje pravovaljanim ispravama nadležnih tijela, sukladno naputku ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi

– ako je na dan 22. ožujka 2020. živio u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom

– ako je korisnik socijalne skrbi kojemu je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu sukladno posebnom zakonu, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda.

(2) Ako vlasnik odnosno suvlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka tu nekretninu proda u roku od pet godina od dana donošenja odluke o obnovi, dužan je uplatiti u državni proračun pripadajući iznos iz članka 5. stavka 2 ovoga Zakona.

(3) Zabrana otuđenja nekretnine odredit će se u izreci odluke o obnovi i upisati u zemljišnu knjigu.

Članak 7.

(1) Sredstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona za stambeno-poslovne i višestambene zgrade vlasnici odnosno suvlasnici dužni su osigurati u zajedničkoj pričuvi i uplatiti ih na račun Fonda za obnovu prije početka izvođenja radova na obnovi.

(2) Ako se sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne osiguraju u zajedničkoj pričuvi i ne uplate na račun Fonda za obnovu, na nekretninama odnosno posebnim dijelovima nekretnina iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Republika Hrvatska.

(4) Upis založnog prava (hipoteke) iz stavka 2. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke o obnovi.

(5) Brisovno očitovanje u slučaju uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka dat će Ministarstvo u ime Republike Hrvatske.

Članak 8.

(1) Sredstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona za obiteljske kuće i poslovne zgrade njihovi vlasnici odnosno suvlasnici dužni su prije početka izvođenja radova na obnovi uplatiti na račun Fonda za obnovu.

(2) Ako vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće i poslovne zgrade ne uplati sredstva iz stavka 1. ovoga članka na račun Fonda za obnovu do početka izvođenja radova na obnovi, osnovat će se založno pravo (hipoteka) na nekretninama odnosno posebnim dijelovima nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Republika Hrvatska.

(4) Upis založnog prava (hipoteke) iz stavka 2. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke o obnovi.

(5) Brisovno očitovanje u slučaju uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka dat će Ministarstvo u ime Republike Hrvatske.

Članak 9.

(1) Sredstva iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona vlasnici odnosno suvlasnici druge nekretnine dužni su prije početka izvođenja radova na obnovi uplatiti na račun Fonda za obnovu.

(2) Ako vlasnik odnosno suvlasnik druge nekretnine ne uplati sredstva iz stavka 1. ovoga članka na račun Fonda za obnovu do početka izvođenja radova na obnovi, osnovat će se založno pravo (hipoteka) na nekretninama odnosno posebnim dijelovima nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Republika Hrvatska.

(4) Upis založnog prava (hipoteke) iz stavka 2. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke o obnovi.

(5) Brisovno očitovanje u slučaju uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka dat će Ministarstvo u ime Republike Hrvatske.

Preraspodjela sredstava za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju i Zagrebačku županiju

Članak 10.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17.), za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom udio za decentralizirane funkcije od 6 % iz članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine, br. 127/17.), koji se izravno doznačuje na račun Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, može se utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

(2) Iznimno od članka 10. stavaka 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine, br. 127/17.), sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju i Zagrebačku županiju za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom osiguravaju se u cijelosti iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima tijela državne uprave nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo.

Program mjera

Članak 11.

(1) Obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: program mjera).

(2) Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima.

(3) Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

(4) Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

(5) Programi mjera objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Sadržaj i izrada programa mjera

Članak 12.

(1) Prvi program mjera sadrži:

1. lokaciju područja na kojima se provode mjere

2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno

3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica

4. operativnu organizacijsku strukturu i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera

5. rokove provedbe mjera

6. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta

7. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti

8. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva

9. druge potrebne elemente.

(2) Za prostor povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje se Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

(3) Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

(4) Sljedeći programi mjera sadrže kriterije za odabir izvođača radova, stručnog nadzora, razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera i druge mjere potrebne za provedbu ovoga Zakona.

(5) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.

(6) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Stručni savjet za obnovu

Članak 13.

(1) Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Stručni savjet) osniva Vlada.

(2) Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 20 članova i 20 zamjenika.

(3) Predsjednika i njegove zamjenike te članove Stručnog savjeta imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika. Jedan zamjenik imenuje se iz Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba. Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz reda stručnjaka Ministarstva, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fonda za obnovu.

(4) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci.

(5) Stručni savjet obavlja savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi ovoga Zakona.

Rad i imenovanje članova Stručnog savjeta

Članak 14.

(1) Stručni savjet radi na sjednicama, a može imati i radne skupine, koje se održavaju u naravi ili elektroničkim putem.

(2) Sjednice Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka po potrebi saziva i vodi predsjednik odnosno njegovi zamjenici.

(3) Predsjednik Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka određuje i raspoređuje zadaće i poslove članova Stručnog savjeta i radnih skupina Stručnog savjeta.

(4) Sjednice radnih skupina Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka saziva i vodi zamjenik predsjednika Stručnog savjeta ili član Stručnog savjeta kojega odredi predsjednik Stručnog savjeta.

(5) Radne skupine Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka, po potrebi, osniva i članove imenuje predsjednik Stručnog savjeta.

(6) Stručni savjet radi do opoziva.

(7) Rad Stručnog savjeta uređuje se poslovnikom.

(8) Administrativno-tehničke poslove Stručnog savjeta obavlja Ministarstvo.

DIO DRUGI OBNOVA ZGRADA

Zgrade koje se obnavljaju

Članak 15.

(1) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade, i to:

1. zgrade javne namjene

2. višestambene zgrade

3. poslovne zgrade

4. stambeno-poslovne zgrade i

5. obiteljske kuće.

(2) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka koje se ne smatraju postojećim ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako budu ozakonjene.

(3) Zgrade iz stavka 2. ovoga članka obnavljaju se po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju donesenog na temelju posebnog zakona.

(4) Rješenje o izvedenom stanju za zgradu iz stavka 2. ovoga članka donosi se bez obzira na oštećenja na zgradi, ali se na temelju tog rješenja zgrada ne smije rabiti, a što se u izreci rješenja i navodi.

(5) Postupak ozakonjenja zgrada iz stavka 2. ovoga članka je hitan i nadležno javnopravno tijelo dužno ga je riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Fonda za obnovu da obnova na temelju ovoga Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje zgrade.

(6) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost ili pristane na rekonstrukciju do traženog stupnja mehaničke otpornosti i stabilnosti te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova vezano uz to. U protivnom je projektant dužan izvijestiti naručitelja projektne dokumentacije i podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji, što ne zaustavlja konstruktivnu obnovu zgrade.

Načini obnavljanja oštećenih zgrada

Članak 16.

(1) Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine:

1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata

2. popravkom konstrukcije

3. pojačanjem konstrukcije

4. cjelovitom obnovom konstrukcije

5. cjelovitom obnovom zgrade.

(2) Obnova iz stavka 1. ovoga članka obavlja se odjednom ili u fazama.

(3) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata određenih programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade ako to zatraži njezin vlasnik odnosno njezini suvlasnici te ako se obvežu podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove iz stavka 3. ovoga članka i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.

(5) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(6) Poslovni prostori i drugi posebni dijelovi zgrada iz stavaka 3. i 5. ovoga članka namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade.

(7) Oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade.

(8) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave.

(9) Poslovima redovite uprave iz stavka 8. ovoga članka smatraju se i odluka suvlasnika o obnovi, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i isplata novčane pomoći.

(10) U suvlasničkim odnosima iz postupaka obnove predviđenim ovim Zakonom isključuje se od primjene članak 40. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.).

Obnova konstrukcije zgrada

Članak 17.

(1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa.

(2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje pojačanja konstrukcije zgrade koje je iznad razine iz Tehničkog propisa ako se obvežu podmiriti razliku troškova koji zbog toga nastanu i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.

(3) Svaka zgrada obnovljena po ovom Zakonu mora dobiti seiz­mički certifikat zgrade koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa, a razrađuje se u programu mjera.

Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

Članak 18.

(1) Oštećene zgrade obnavljaju se u skladu s projektom obnove konstrukcije zgrade odnosno projektom obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade.

(2) Projektom obnove konstrukcije zgrade projektira se popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije i/ili cjelovita obnova konstrukcije te, po potrebi, popravak nekonstrukcijskih elemenata.

(3) U izradi projekata obnove iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4) Projekt obnove konstrukcije zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. U slučaju projekta obnove konstrukcije zgrade kojom se projektira samo popravak konstrukcije, projekt može izraditi i samo ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija.

(5) Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba.

(6) Projekti obnove iz stavka 1. ovoga članka moraju imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta i suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata.

(7) Projekti obnove iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se nakon donošenja odluke o obnovi zgrade.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu kulturnog dobra i zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba

Članak 19.

(1) Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt, od kojih barem jedan od njih ima dopuštenje ministarstva nadležnog za kulturu za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba.

(2) Projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(3) Odredbe članka 18. stavaka 3., 6. i 7. ovoga Zakona primjenjuju se i u izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka.

Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta

Članak 20.

(1) Na odgovornost glavnog projektanta projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(2) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove konstrukcije zgrade i izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Stručni nadzor građenja

Članak 21.

(1) Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja.

(2) U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja.

(3) Stručni nadzor građenja iz stavka 1. ovoga članka u svojstvu glavnog nadzornog inženjera može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na projektima visokogradnje i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva.

(4) Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Uporaba obnovljene zgrade

Članak 22.

(1) Obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

(2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti naručitelju obnove i nadležnom javnopravnom tijelu.

(3) Obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

DIO TREĆI UKLANJANJE ZGRADA

Zgrade koje se uklanjaju

Članak 23.

(1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).

(2) Za uklanjanje zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Suglasnost vlasnika zgrade

Članak 24.

(1) Uklanjanje uništene zgrade provodi se uz suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika zgrade, koja se mora dati u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti akta o uklanjanju uništene zgrade.

(2) Uklanjanje uništene zgrade za koju nema suglasnosti vlasnika odnosno svih suvlasnika zgrade ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.

Projekt za uklanjanje zgrade

Članak 25.

(1) Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade.

(2) U izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje izrada projekta uklanjanja.

(3) Projekt iz stavka 1. ovoga članka mora imati suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta.

(4) Projekt iz stavka 1. ovoga članka za uklanjanje višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

(5) Projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se nakon donošenja odluke o uklanjanju zgrade.

Odgovornost projektanta i revidenta

Članak 26.

(1) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za uklanjanje zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za projekt uklanjanja propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(2) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta za uklanjanje zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu projekta uklanjanja građevine propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

DIO ČETVRTI GRADNJA ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA

Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća

Članak 27.

(1) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada je na temelju ovoga Zakona uklonjena uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište.

(2) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se i kada je na temelju ovoga Zakona uklonjena uništena obiteljska kuća koja se ne smatra postojećom u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište, ako je za njezino ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako bude ozakonjena.

(3) Zamjenska obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka gradi se po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju za uništenu obiteljsku kuću donesenog na temelju posebnog zakona.

(4) Rješenje o izvedenom stanju za uništenu obiteljsku kuću iz stavka 2. ovoga članka donosi se bez obzira na oštećenja na kući, ali se na temelju tog rješenja kuća ne smije rabiti, a što se u izreci rješenja i navodi.

(5) Postupak ozakonjenja uništene obiteljske kuće iz stavka 2. ovoga članka je hitan i nadležno javnopravno tijelo dužno ga je riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Fonda za obnovu da gradnja zamjenske obiteljske kuće na temelju ovoga Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje kuće.

(6) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.

Mjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Članak 28.

(1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije na kojem se nalazila uklonjena kuća, a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada stambene namjene.

(2) Zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene kuće odnosno na zemljištu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije ako vlasnik uklonjene kuće ili njegov bračni drug nema u vlasništvu odgovarajuće zemljište.

(3) Ako se zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojemu je bila uklonjena kuća darovati Gradu Zagrebu odnosno županiji najkasnije do preuzimanja zamjenske kuće, a koji su njemu dužni darovati zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

(4) Ako vlasnik uklonjene kuće ne želi darovati zemljište iz stavka 3. ovoga članka, dužan je prije preuzimanja zamjenske kuće Gradu Zagrebu odnosno Krapinsko-zagorskoj županiji odnosno Zagrebačkoj županiji platiti zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska kuća po tržišnoj cijeni zemljišta.

(5) Na darovanje iz stavka 3. ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

Veličina zamjenske obiteljske kuće

Članak 29.

(1) Veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi u određenom slučaju ovisi o broju osoba koje su stanovale i imale prijavljeno prebivalište ili boravište u uklonjenoj kući u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe te 85,00 m2 za pet i više osoba.

Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće

Članak 30.

(1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se u skladu s projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće.

(2) U izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu.

(3) Projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuju ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike.

(4) Projekt iz stavka 1. ovoga članka mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta i suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta.

(5) Projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se nakon donošenja odluke o izgradnji te kuće.

Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta

Članak 31.

(1) Na odgovornost glavnog projektanta projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(2) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Stručni nadzor građenja

Članak 32.

(1) Nad građenjem zamjenske obiteljske kuće provodi se stručni nadzor građenja.

(2) U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja.

(3) Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Doprinosi i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta

Članak 33.

Za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Uporaba zamjenske obiteljske kuće

Članak 34.

(1) Zamjenska obiteljska kuća može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti naručitelju obnove i nadležnom javnopravnom tijelu.

(3) Zamjenska obiteljska kuća za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

DIO PETI NOVČANA POMOĆ

Novčana pomoć za privremenu zaštitu zgrade

Članak 35.

(1) Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao odnosno koje ima za:

1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi

2. popravak ili zamjenu dimnjaka

3. popravak ili zamjenu zabatnog zida

4. popravak stubišta

5. popravak dizala.

(2) Izvore sredstava i iznose novčane pomoći za opravdane troškove iz stavka 1. ovoga članka koje je imao vlasnik oštećene zgrade određuje Vlada odlukom.

Novčana pomoć za obnovu zgrade

Članak 36.

(1) Vlasnik odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koji na temelju odluke o obnovi donesene na temelju ovoga Zakona sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove konstrukcijske obnove.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veća od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova na obnovi na koje vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo prema ovom Zakonu, a koja se vrijednost procjenjuje u skladu s ovim Zakonom i programom mjera, i ne može biti veća od udjela Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka nakon završene obnove na temelju odluke o obnovi određuje Ministarstvo odlukom o isplati novčane pomoći u skladu s programom mjera.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće oslobođeni su osiguranja odnosno uplate sredstava za obnovu iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Članak 37.

(1) Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.

(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, nakon završene gradnje, određuje Ministarstvo odlukom u skladu s programom mjera, a koji iznos ne može biti veći od udjela Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće oslobođeni su osiguranja odnosno uplate sredstava za obnovu iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće mora priložiti suglasnost za uklanjanje uništene obiteljske kuće na temelju ovoga Zakona, ovjeren kod javnog bilježnika.

(5) Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju ovoga Zakona.

DIO ŠESTI OSNIVANJE FONDA ZA OBNOVU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, PROVEDBA OBNOVE ZGRADA, ISPLATE NOVČANE POMOĆI, UKLANJANJA ZGRADA I GRADNJE ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA

Osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

Članak 38.

(1) Za obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove osniva se Fond za obnovu.

(2) Osnivači Fonda za obnovu su Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija.

(3) Međusobna prava, obveze i udjele osnivači Fonda za obnovu iz stavka 2. ovoga članka uredit će ugovorom o osnivanju.

(4) Fond za obnovu ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar.

(5) Tijela Fonda za obnovu uredit će se ugovorom iz stavka 3. ovoga članka sukladno Zakonu o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97., 47/99., 35/08. i 127/19.).

(6) Sjedište Fonda za obnovu je u Zagrebu.

(7) Skraćeni naziv Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapin­sko-za­gorske županije i Zagrebačke županije je Fond za obnovu.

Donošenje odluke o obnovi i novčanoj pomoći

Članak 39.

(1) Obnova odnosno uklanjanje zgrada, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, isplata novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, prema ovom Zakonu, provode se na temelju odluke koju donosi Ministarstvo.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s programom mjera, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje se utvrde u postupku.

(3) Postupak donošenja odluke o obnovi odnosno uklanjanju oštećene višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade pokreće se po zahtjevu upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika.

(4) Postupak donošenja odluke o obnovi odnosno uklanjanju poslovne zgrade pokreće se po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika zgrade.

(5) Postupak donošenja odluke o obnovi, uklanjanju i gradnji zamjenske obiteljske kuće pokreće se po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika.

(6) Ako vlasnik, suvlasnik ili upravitelj ne podnesu zahtjev za donošenje odluke o obnovi i ne prilože suglasnost većine suvlasnika, ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta, prema zgradi se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.

(7) Postupak donošenja odluke o novčanoj pomoći za privremenu zaštitu zgrade pokreće se po zahtjevu upravitelja ili predstavnika suvlasnika višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika poslovne zgrade ili obiteljske kuće.

(8) Postupak donošenja odluke o novčanoj pomoći za obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće podnosi osoba po čijem je zahtjevu donesena odluka o obnovi.

(9) Zahtjevi iz stavaka 3., 4., 5., 7. i 8. ovoga članka podnose se na obrascu čiji se sadržaj i oblik određuju programom mjera.

(10) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

(11) Postupak iz stavka 9. ovoga članka je hitan.

Provedba odluke i sadržaj poslova provedbe odluke

Članak 40.

(1) Obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke Ministarstva provodi Fond za obnovu, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće na temelju odluke Ministarstva provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.

(3) Provođenje obnove zgrada, uklanjanja zgrada i gradnje zamjenskih obiteljskih kuća iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

1. odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva i ovlaštenih arhitekata odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koji izrađuju projekte

2. odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekata

3. odabir izvođača

4. odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja

5. odabir provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta

6. sklapanje i praćenje provedbe ugovora o poslovima iz točaka 1. do 6. ovoga stavka te unos podataka o obnovi u mrežnu aplikaciju Ministarstva

7. preuzimanje zgrade od izvođača i predaju vlasniku odnosno suvlasnicima zgrade zajedno s tehničkom dokumentacijom

8. druge potrebne radnje.

(4) Iznimno, stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na slučaj iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Odluka o obnovi ili uklanjanju zgrade i gradnji zamjenske obiteljske kuće provodi se nakon provedenog postupka tehničko-financijske kontrole projekta.

Obnova odnosno uklanjanje zgrada javne namjene

Članak 41.

(1) Obnova odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka provodi i financira vlasnik zgrade javne namjene sam i/ili osnivač odnosno pravna osoba ili tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke odnosno izvođača, ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje na isti način, ako to odluči vlasnik zgrade.

(3) U obnovi zgrade javne namjene na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Za obnovu zgrade javne namjene nužno je provesti i ishoditi pozitivnu tehničko-financijsku kontrolu projekta.

Odabir sudionika u gradnji i najviše cijene

Članak 42.

(1) Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredbi zakona kojim se uređuje javna nabava prema kriterijima koji se određuju programom mjera.

(2) Programom mjera u svrhu provedbe ovoga Zakona određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru iz stavka 1. ovoga članka.

Dužnosti i prava izvođača

Članak 43.

(1) Izvođač je dužan graditi odnosno izvoditi radove u skladu s odlukom o obnovi, odlukom o uklanjanju zgrade odnosno odlukom o izgradnji zamjenske obiteljske kuće i projektom te u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Na odgovornost izvođača za radove na obnovi, izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća ili uklanjanju zgrade koji se provode na temelju ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti izvođača propisane propisima kojima se uređuje gradnja i inspekcijski nadzor građenja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Izvođač odnosno druga osoba koju odredi izvođač ili Ministarstvo na temelju odluke o obnovi ima pravo privremeno i bez naknade zauzeti javnu površinu ili drugo zemljište nužno za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili koristiti je za pristup gradilištu i dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada, a što se u odluci navodi.

Privremeno skladištenje građevnog otpada

Članak 44.

(1) Ministarstvo i Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija na čijem se području izvodi obnova zgrada osigurat će odgovarajuće nekretnine u svrhu privremenog skladištenja građevnog otpada nastalog kao posljedica nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona do njegove obrade.

(2) Postupak, lokacije i način skladištenja građevnog otpada iz stavka 1. ovoga članka i njegove obrade utvrdit će se u programu mjera, sukladno posebnom propisu, uz uvažavanje načela kružnoga gospodarstva, na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

DIO SEDMI STAMBENO ZBRINJAVANJE OSOBA POGOĐENIH POTRESOM I SMJEŠTAJ DRŽAVNIH TIJELA

Područje Grada Zagreba

Članak 45.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Grada Zagreba umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju ovoga Zakona Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće.

(3) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi i stambeno-poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(4) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(5) Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po ovom Zakonu Grad Zagreb dat će, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu.

(6) Odgovarajući stan iz ovoga članka može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dužni su za najam stana plaćati najamninu propisanu Odlukom o najmu javno najamnih stanova (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 7/09., 22/09. i 26/14.) za javno najamne stanove.

Područje Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

Članak 46.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju ovoga Zakona Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće.

(3) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(4) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(5) Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po ovom Zakonu Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu.

(6) Odgovarajući stan iz ovoga članka može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području županije na kojoj se nalazi uništena obiteljska kuća ili stan nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dužni su za najam stana plaćati najamninu koju određuje Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija.

Određivanje odgovarajuće veličine stana

Članak 47.

Odgovarajuća veličina stana iz članaka 45. i 46. ovoga Zakona određuje se odlukom o stambenom zbrinjavanju osoba pogođenih potresom i podrazumijeva stan veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2, ali ne veći od stana koji se uklanja.

Privremeni smještaj

Članak 48.

Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dužni su o svom trošku vlasniku stana i zaštićenom najmoprimcu iz članaka 45. i 46. ovoga Zakona do davanja u najam stana osigurati privremeni smještaj ako on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba odnosno županije na kojoj se nalazi oštećena odnosno uništena zgrada nije vlasnik druge useljive kuće ili stana, a o čemu se uz zahtjev predaje pisana izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

Rješenje o stambenom zbrinjavanju i privremenom smještaju

Članak 49.

(1) Stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom i privremeni smještaj tih osoba, prema ovom Zakonu, provode se na temelju rješenja koje donosi upravno tijelo Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije odnosno Zagrebačke županije nadležno za upravljanje stanovima Grada odnosno županije.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Davanje stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na uporabu Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji

Članak 50.

(1) Ako Grad Zagreb nema dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članka 45. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona, Republika Hrvatska dat će na uporabu Gradu Zagrebu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Zagreba za davanje u najam osobama iz članka 45. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona.

(2) Ako Krapinsko-zagorska županija ili Zagrebačka županija nema dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članka 46. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona, Republika Hrvatska dat će na uporabu Krapinsko-zagorskoj županiji odnosno Zagrebačkoj županiji stanove u vlasništvu Republike Hrvatske na području Krapinsko-zagorske županije odnosno Zagrebačke županije za davanje u najam osobama iz članka 46. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona.

Hitna gradnja zgrada za privremeni smještaj

Članak 51.

(1) Ministarstvo će kao investitor u ime i za račun Republike Hrvatske osigurati izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba iz članka 48. ovoga Zakona na području Grada Zagreba ako se za to pokaže potreba.

(2) Potreba i druga pitanja vezana uz gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se programom mjera.

(3) Zemljište za gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Grad Zagreb i Republika Hrvatska.

(4) Vjerske zajednice čije su zgrade za obavljanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti oštećene u potresu mogu o svom trošku i na svom zemljištu izgraditi privremene zamjenske zgrade za iste potrebe.

(5) Na gradnju zgrada iz stavaka 1. i 4. ovoga članka i gradnju infrastrukturnih građevina potrebnih za građenje i uporabu tih zgrada primjenjuju se odredbe članka 129. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.).

Odluka o privremenom smještaju

Članak 52.

(1) Privremeni smještaj osoba pogođenih potresom u zgradama iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona provodi se na temelju odluke koju donosi Ministarstvo.

(2) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka je hitan.

Članak 53.

U slučaju potrebe Vlada može odlukom odrediti i druge načine privremenog smještaja osim onih propisanih ovim Zakonom.

Smještaj državnih tijela

Članak 54.

Ministarstvo se obvezuje, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, poduzeti sve potrebne radnje, uključujući i kupnju nekretnina, kako bi se osigurao smještaj državnim tijelima koja su koristila poslovne prostore i poslovne zgrade koje su oštećene za vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona.

Pokretanje utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji i naknada štete

Članak 55.

(1) Ministarstvo ima pravo i obvezu iniciranja pokretanja postupaka te poduzimanja potrebnih mjera i radnji radi omogućavanja pokretanja postupaka uređenih posebnim propisima u svrhu utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji zgrada oštećenih ili uništenih nepogodom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, obnovljenih ili uklonjenih na temelju ovoga Zakona za koje se osnovano posumnja da su oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji.

(2) Sudionik u gradnji zbog čijeg je nezakonitog i/ili nestručnog rada došlo do oštećenja ili uništenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka dužan je Republici Hrvatskoj naknaditi troškove obnove odnosno uklanjanja zgrade.

DIO OSMI INSPEKCIJSKI I UPRAVNI NADZOR

Članak 56.

(1) Inspekcijski nadzor građenja prema ovom Zakonu provodi tijelo koje, sukladno posebnom propisu, obavlja inspekcijske poslove.

(2) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

(1) Glavni projekt za rekonstrukciju zgrade oštećene u nepogodi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona čija je izrada započeta do stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se odgovarajućim projektom u smislu ovoga Zakona ako ima suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta.

(2) Na temelju glavnog projekta iz stavka 1. ovoga članka može se obnoviti zgrada na temelju ovoga Zakona.

(3) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade koji su naručili izradu projekta iz stavka 1. ovoga članka u skladu s kojim je provedena obnova zgrade na temelju ovoga Zakona imaju pravo na novčanu pomoć za troškove koje su imali u vezi s izradom glavnog projekta iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Iznos novčane pomoći iz stavka 3. ovoga članka, na pisani zahtjev upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, određuje Ministarstvo odlukom u skladu s programom mjera.

Članak 58.

(1) Osnivači Fonda za obnovu će ugovor iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do osnivanja Fonda za obnovu sve poslove vezane za provedbu ovoga Zakona provodit će Ministarstvo.

(3) Ministarstvo je dužno Vladi predložiti donošenje odluke o prvom programu mjera iz članka 10. ovoga Zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Vlada će programe iz članka 11. ovoga Zakona donijeti u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga programa.

(5) Privremenog čelnika Fonda za obnovu Vlada će imenovati u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 59.

Predsjednika, zamjenike predsjednika i članove Stručnog savjeta Vlada će imenovati u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 60.

Ministar je dužan donijeti pravilnik iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 30 od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 61.

Odluka o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice (»Narodne novine«, br. 55/20.) i Odluka o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (»Narodne novine«, br. 57/20.) ostaju na snazi.

Članak 62.

(1) Ministarstvo će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

(2) Vlada podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o učincima provedbe ovoga Zakona i to najkasnije do kraja lipnja za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 63.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/20-01/81

Zagreb, 11. rujna 2020.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.