NN 2/2021 (8.1.2021.), Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja i kontrole kvalitete vojnih lokacija i/ili građevina

MINISTARSTVO OBRANE

39

Na temelju članka 143. stavak 2. Zakona o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15, 118/18 i 98/19), donosim

PRAVILNIK

O NAČINU OBAVLJANJA POSLOVA RAZMINIRANJA I KONTROLE KVALITETE VOJNIH LOKACIJA I/ILI GRAĐEVINA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja poslova protuminskog djelovanja na perspektivnim vojnim lokacijama i/ili građevinama, općeg izvida – analize minski sumnjivog područja, dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida, obilježavanja minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu MSP), razminiranja, određivanje sigurnosne udaljenosti, zaštitna oprema te uvjeti za njezino korištenje, pružanje prve pomoći i medicinsko zbrinjavanje, način obavljanja kontrole kvalitete i završne kontrole kvalitete te uvjeti za ponavljanje poslova razminiranja.

Članak 2.

Izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

− minski sumnjivo područje (MSP) – označava područje, vojnu lokaciju i/ili građevinu na kojoj se obavljaju poslovi protuminskog djelovanja iz članka 1. ovoga Pravilnika

− obilježavanje radilišta je postupak razgraničenja područja na kojoj se obavlja dopunski opći izvid, tehnički izvid i poslovi razminiranja od područja koja nisu predmet obavljanja tih poslova, a koje provodi inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske osposobljena i opremljena za razminiranje (u daljnjem tekstu inženjerijska postrojba) prilikom dopunskoga općeg izvida i tehničkog izvida i poslova razminiranja

− onesposobljavanje minskoeksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu MES), neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu NUS) i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se eksplozivno sredstvo onesposobljava odnosno inicijalno sredstvo odvaja od eksplozivnog punjenja

− uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se MES, NUS i njihovi dijelovi spaljivanjem, detonacijom ili drugim sigurnim postupcima dovode u stanje trajne i potpune bezopasnosti

− obilježavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja kojom se pronađeno eksplozivno sredstvo obilježava na mjestu pronalaska odnosno na mjestu za privremeno odlaganje

− kontrolna točka je mjesto do kojeg je neovlaštenim osobama dopušten pristup radilištu

− početna linija je linija od koje svakodnevno započinju poslovi dopunskoga općeg izvida, tehničkog izvida i/ili razminiranja

− dnevnik radilišta je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj radilišta pri obavljanju poslova dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja

− djelovodnik voditelja pirotehničke skupine je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj pirotehničke skupine pri obavljanju poslova dopunskoga općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja i skup je podataka o angažiranim kapacitetima skupine, pojedinačne dnevne podatke o stvarno pretraženoj površini ovisno o metodologiji rada, podatke o dnevnoj internoj kontroli te podatke o pronađenom i/ili onesposobljenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima

− sigurni pristupni putovi su putovi koji nisu zagađeni MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima i nužni su za pristup na radilište te su definirani u izvedbenom planu razminiranja ili tehničkog izvida

− nezagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima je stanje područja i/ili građevine na kojoj nije utvrđeno postojanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova

− minskoeksplozivna zapreka (u daljnjem tekstu MEZ) je zapreka izrađena od formacijskih protuoklopnih i protupješačkih mina i drugih eksplozivnih zapreka

− veća zagađenost MES-om i njihovim dijelovima je stanje (stupanj) zagađenosti onih dijelova MSP-a i/ili građevina na kojima je metodama općeg izvida – analize MSP-a, dopunskoga općeg izvida i/ili tehničkog izvida utvrđeno postojanje najmanje jedne minsko eksplozivne zapreke (u daljnjem tekstu MEZ), postavljenih radi sustavnog miniranja određenog područja/vojne lokacije i koje je definiralo zapovjedništvo postrojbe i/ili HCR

− veća zagađenost NUS-om i njihovim dijelovima je stanje (stupanj) zagađenosti onih dijelova MSP-a i/ili građevina na kojima je metodama općeg izvida – analize MSP-a, dopunskoga općeg izvida i/ili tehničkog izvida utvrđena zagađenost kazetnim streljivom, podstreljivom i/ili većom količinom drugog NUS-a i koje je definiralo zapovjedništva postrojbe i /ili HCR

− iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom – je stanje dijelova MSP-a na kojima je metodama općeg izvida – analize MSP-a, dopunskoga općeg izvida i/ili tehničkog izvida te tijekom obavljanja poslova razminiranja utvrđena zagađenost velikim količinama metalnih dijelova MES-a, NUS-a, metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom u tolikoj mjeri da je na njima onemogućen rad metal detektorom te se ne može pouzdano locirati svaku pojedinu detekciju zbog njihove gustoće; iznimna zagađenost može se utvrditi i na površini u radijusu od 10 metara od mjesta uništavanja kada se uništava na za to određenim mjestima. Navedena mjesta uništavanja ne uključuju uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na mjestu pronalaska

− sigurnosni pojas je dio područja izvan granica vojne lokacije i/ili građevine koji obuhvaća površinu predviđenu izvedbenim planom radi sigurnog kretanja

− nadređeno zapovjedništvo – zapovjedništvo razine bojne i više nadležno za prikupljanje i obradu podataka o područjima i objektima zagađenim MES-om, NUS-om ili njihovim dijelovima, obilježavanje MSP-a, općeg izvida – analize i dopunskoga općeg izvida MSP-a, izrade planova razminiranja i izvedbenih planova tehničkog izvida, kontrole kvalitete razminiranja na radilištu, izdavanje potvrde o isključenju razminiranog područja i/ili građevine iz MSP-a

− postrojba je pionirska postrojba razine vod – satnija koja provodi poslove protuminskog djelovanja

− nadzornik za kontrolu kvalitete – djelatnik osposobljen za obavljanje kontrole kvalitete poslova razminiranja

− pirotehničar za kontrolu kvalitete – djelatnik osposobljen za obavljanje kontrole kvalitete poslova razminiranja.

II. OPĆI IZVID – ANALIZA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

Članak 3.

(1) Nadređeno zapovjedništvo poslove općeg izvida – analize MSP-a planira godišnjim planom i usklađuje redoslijed izrade planova razminiranja odnosno izvedbenih planova tehničkog izvida.

(2) Poslovima općeg izvida – analize MSP-a zapovjedništvo postrojbe kontinuirano prati promjene u minski sumnjivom području, obavlja sigurnosnu procjenu minske opasnosti i održava stanje obilježenosti MSP-a.

(3) Općim izvidom – analizom MSP-a može se isključiti iz MSP-a područje i/ili građevina kojima najmanje jedna strana graniči s područjem na kojem je, na temelju prethodno provedenoga tehničkog izvida i/ili razminiranja, uklonjena sumnja u zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima kada se analizom potvrdi:

− da ne postoje podaci o zagađenosti područja MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima

− da ne postoje podaci o obavljenom razminiranju

− da ne postoje podaci o minskom incidentu (stradavanje ljudi i životinja)

− da na područjima ne postoje podaci o pronađenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima

− da zapovjedništvo postrojbe i/ili HCR ne posjeduje podatke koji su zapreka za isključivanje područja iz MSP-a.

Članak 4.

Nakon provedenoga općeg izvida – analize MSP-a zapovjedništvo postrojbe će za područje provesti jednu od sljedećih radnji:

− isključiti područje iz MSP-a

− provesti dopunski opći izvid

− područje i/ili građevinu proglasiti minski sumnjivim

− sastaviti izvedbeni plan tehničkog izvida ako nije utvrđena veća zagađenost

− sastaviti izvedbeni plan razminiranja ako je utvrđena veća zagađenost.

III. DOPUNSKI OPĆI IZVID

Članak 5.

(1) Dopunski opći izvid planira se i izvodi radi dopunskog prikupljanja podataka o stanju MSP-a za koje je procijenjeno da nisu ispunjeni kriteriji za isključenje iz MSP-a na temelju provedenoga općeg izvida – analize MSP-a.

(2) Dopunski opći izvid provodi se na površini za isključenje koja ne graniči s područjima na kojima su prethodno obavljeni poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja.

(3) Kada se procijeni potrebnim, dopunski opći izvid može se provoditi i na području koje graniči s područjima na kojima su prethodno obavljeni poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja.

(4) Za vrijeme obavljanja dopunskoga općeg izvida iz stavka 1. ovoga članka postrojba se može služiti strojevima za pripremu površine.

Članak 6.

(1) Poslovi dopunskoga općeg izvida obavljaju se na radilištu na temelju plana izvođenja dopunskoga općeg izvida. Planom se obuhvaća područje koje je predmet dopunskoga općeg izvida s ucrtanim kontrolnim uzorcima.

(2) Kontrolnim uzorcima iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ravnomjerno (podjednako) obuhvatiti cjelokupnu površinu na kojoj se planira dopunski opći izvid.

Članak 7.

Ako se nakon provedenoga dopunskog općeg izvida na pregledanim kontrolnim uzorcima u koje se ubrajaju i radne staze utvrdi nepostojanje zagađenosti MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima (odnosno nezagađenost), zapovjedništvo postrojbe će područje isključiti iz MSP-a.

Članak 8.

(1) Ako se na površini koja je predmet dopunskoga općeg izvida u kontrolnom uzorku i/ili na radnoj stazi koja vodi do kontrolnog uzorka pronađe MES, NUS i njihovi dijelovi, voditelj radilišta za takvu površinu izrađuje izvedbeni plan tehničkog izvida (kada se ne utvrdi veća zagađenost) ili izvedbeni plan razminiranja (kada se utvrdi veća zagađenost).

(2) Pronađeni MES, NUS i njihove dijelove postrojba je dužna uništiti u skladu s odredbama Zakona o protuminskom djelovanju (u daljnjem tekstu Zakon), a ako se uništavanje obavlja na području obavljanja dopunskoga općeg izvida, postrojba je dužna najmanje dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 9.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na obavljanje poslova razminiranja na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova dopunskoga općeg izvida (poslovi voditelja radilišta, osiguranje sustava veza voditelja radilišta s voditeljem pirotehničke skupine, rukovateljem stroja za pripremu površine i medicinskim timom, obilježavanje radilišta, primjena propisanih metoda i učinaka, osiguranje medicinskog tima, izrada i vođenje propisane dokumentacije, poslovi uništavanja i sl.).

(2) Zapovjednik postrojbe na poslovima dopunskoga općeg izvida određuje voditelja radilišta i njegova zamjenika.

(3) Za vrijeme obavljanja poslova dopunskoga općeg izvida voditelj radilišta iz stavka 2. ovoga članka dužan je posjedovati sljedeću dokumentaciju:

− dnevnik radilišta

− plan izvođenja dopunskoga općeg izvida s ucrtanim kontrolnim uzorcima i radnim stazama do svakoga kontrolnog uzorka

− djelovodnik voditelja pirotehničke skupine s pregledanim površinama kontrolnih uzoraka i radnih staza koji je potpisao voditelj radilišta s kartografskim prikazom i skicama te eventualno ucrtanim pozicijama pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova u kontrolnom uzorku s količinom, vrstom i fotodokumentacijom pronađenih sredstava.

IV. TEHNIČKI IZVID

Članak 10.

Postrojba provodi tehnički izvid u skladu s izvedbenim planom tehničkog izvida na cjelokupnoj površini radilišta, od čega je dužna pregledati najmanje 25 % površine radilišta propisanim metodama.

Članak 11.

MES, NUS i njihovi dijelovi pronađeni tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida postrojba je dužna uništiti u skladu sa Zakonom, a ako se uništavanje obavlja na radilištu, voditelj radilišta dužan je najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 12.

(1) Zapovjedništvo postrojbe dužno je provesti kontrolu kvalitete na područjima koja su bila predmetom obavljanja poslova tehničkog izvida.

(2) Zapovjedništvo postrojbe dužno je organizirati kontrolu kvalitete tehničkog izvida iz stavka 1. ovoga članka na pregledanim područjima tako da se ravnomjerno na cjelokupnoj površini radilišta pretražuju kontrolni uzorci.

(3) Poslove pretraživanja kontrolnih uzoraka iz stavka 2. ovoga članka dužne su obavljati osobe za nadzor kontrole kvalitete iz zapovjedništva postrojbe uz ucrtavanje kontrolnih uzoraka te ucrtavanja eventualno pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova u propisanu dokumentaciju.

Članak 13.

(1) Kada se tijekom obavljanja tehničkog izvida utvrdi veća zagađenost MES-om i njihovim dijelovima i/ili indikatorima miniranosti, zapovjedništvo postrojbe dužno je odrediti granice zagađenosti područja te u skladu s odlukom nadređenog zapovjednika izraditi izvedbeni plan razminiranja.

(2) Granice zagađenosti područja MES-om i indikatorima miniranosti definiraju se u odnosu na vrstu i strukturu MES-a i indikatora miniranosti i zemljišnim uvjetima.

(3) Područja na kojima nije pronađen MES i/ili njegovi dijelovi i/ili indikatori miniranosti zapovjedništvo postrojbe će isključiti iz MSP-a.

Članak 14.

Kada se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe NUS i/ili dijelovi NUS-a, voditelj radilišta dužan je organizirati pregled površine minimalnog radijusa 20 metara oko pronađenog sredstva te organizirati njegovo uništavanje.

Članak 15.

(1) Ako se pri obavljanju poslova tehničkog izvida pronađe NUS koji se odnosi na kasetno streljivo, zapovjedništvo postrojbe dužno je odrediti granice zagađenosti vojne lokacija i/ili građevine te u skladu s odlukom nadređenog zapovjednika sastaviti izvedbeni plan razminiranja.

(2) Granice zagađenosti NUS-om koje se odnosi na kasetno streljivo i indikatore koji upućuju na zagađenost NUS-om koje se odnosi na kasetno streljivo definiraju se u odnosu na pozicije pronađenog kasetnog streljiva i indikatora zagađenosti.

(3) Područje na kojem se ne pronađe NUS koji se odnosi na kasetno streljivo i/ili njihove dijelove i/ili indikatore zagađenosti kasetnim streljivom zapovjedništvo postrojbe će isključiti iz MSP-a.

Članak 16.

Ako se nakon obavljanja kontrole kvalitete pronađe MES, NUS i njihovi dijelovi, postrojba je dužna radilište ili pojedinu cjelinu radilišta na kojoj su obavljali poslove tehničkog izvida ponovno pregledati nakon čega je potrebno ponoviti kontrolu kvalitete.

Članak 17.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na obavljanje poslova razminiranja na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova tehničkog izvida (poslovi voditelja radilišta, osiguranje sustava veza voditelja radilišta s voditeljem pirotehničke skupine, rukovateljem stroja za pripremu površine i medicinskim timom, obilježavanje radilišta, primjena propisanih metoda, osiguranje medicinskog tima, izrada i vođenje propisane dokumentacije, poslovi uništavanja i sl.).

V. RAZMINIRANJE

Članak 18.

(1) Nadzornik za kontrolu kvalitete dužan je voditelja radilišta uvesti u posao razminiranja u skladu s dokumentacijom za provedbu zadaće.

(2) O uvođenju u posao razminiranja mora biti obaviješten i korisnik te mu se može omogućiti nazočnost ako to zatraži.

(3) Primjedbe koje se odnose na radilište ili postupak uvođenja u postupak razminiranja, voditelj radilišta unosi u zapisnik uz potpis osobe koja ih je iznijela.

Članak 19.

(1) Voditelj radilišta dužan je aktivnosti razminiranja koje se planiraju izvoditi na područjima uz državnu granicu najaviti nadležnoj policijskoj upravi najmanje deset dana prije početka obavljanja poslova.

(2) Najava iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:

− naziv postrojbe koja izvodi radove i na temelju čega ih izvodi

− opis radova koji će se izvoditi

− točnu lokaciju radova (koordinate lomnih točaka površine plana ili stacionaža plovnih kilometara)

− planirani početak i završetak radova

− popis opreme s kojom će se obavljati radovi (radni i pomoćni strojevi, oprema, vozila i dr.)

− popis djelatnika (voditelja radilišta, pirotehničara, medicinskog tima i dr.) koji će obavljati radove s navedenim osobnim podacima i brojevima osobnih/vojnih iskaznica ili drugih jednako vrijednih dokumenata.

Članak 20.

Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj radilišta dužan je:

− postaviti ploču kojom se upozorava da je razminiranje u tijeku te da se zabranjuje pristup, prolaz i zadržavanje u blizini radilišta

− obilježiti sigurne pristupne putove koji prolaze kroz ili neposredno uz MSP

− obilježiti početnu liniju

− obilježiti kontrolnu točku

− obilježiti prostor za parkiranje vozila

− obilježiti prostor za odlaganje opreme

− obilježiti prostor za smještaj sanitetskog vozila

− obilježiti prostor za provjeru i podešavanje metal detektora.

Članak 21.

(1) Prednja strana ploče iz članka 20. ovoga Pravilnika crvene je boje i sadrži bijele natpise i oznake:

− oprez mine

− zabranjen pristup

− mrtvačka glava s prekriženim kostima.

(2) Ploča je veličine 100 x 50 centimetara, a postavlja se na nosač na visini koja omogućuje jasnu vidljivost na svim putovima kojima je moguć pristup radilištu.

Članak 22.

(1) Obilježavanje putova i prostora iz članka 20. ovoga Pravilnika provodi se na visini od najmanje jedan metar iznad razine tla stupovima koji se označavaju trakom bijele boje na kojima crnom bojom piše MINE.

(2) Obilježavanje početne linije provodi se crvenom trakom bez natpisa.

Članak 23.

(1) Kod razminiranja ručnom detekcijom mina pirotehničar je dužan obilježiti početnu točku, pretraženi dio radne staze i mjesto pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.

(2) Ako se unutar radne staze pronađu metalni predmeti koji nisu MES, NUS i njihovi dijelovi, a veći su od jednog centimetra, pirotehničar ih je dužan vidno odlagati na mjesto obilježeno fiksiranim komadićem bijele trake dužine najmanje 20 centimetara.

(3) Pronađene metalne predmete iz stavka 2. ovoga članka pirotehničar je dužan odložiti na obilježena mjesta unutar svoje dnevno pregledane površine.

(4) Obilježavanje početne točke provodi se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 centimetara, crvene boje s bijelim natpisom STOP, koja se postavlja na visini od najmanje 30 centimetara od razine tla.

(5) Pirotehničar je dužan obilježiti radne staze obostrano pomoću stupića s crvenim vrhom koji se postavljaju duž pravca razminiranja radilišta na razmaku od 1 do 5 metara ili crvenom trakom, koja se fiksira za čvrstu podlogu svakih 1 do 3 metra u skladu s odlukom voditelja radilišta, ovisno o konfiguraciji zemljišta i minskoj situaciji.

(6) Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi obilježavaju se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 centimetara, crvene boje s bijelim natpisom MINE koju pirotehničar postavlja 10 centimetara ispred pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na visini od najmanje 30 centimetara od razine tla.

(7) MES, NUS i njihovi dijelovi pronađeni tijekom razminiranja postrojba je dužna uništiti u skladu sa Zakonom, a ako se uništavanje obavlja na radilištu, voditelj radilišta dužan je najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 24.

(1) Voditelj radilišta dužan je sastaviti poseban izvedbeni plan razminiranja na temelju prethodno provedenog dopunskog općeg izvida i/ili tehničkog izvida radi preciznijeg utvrđivanja zagađenosti MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima nastalih eksplozijom skladišta MES-a i NUS-a. Ovjerava ga zapovjednik inženjerijske postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

(2) Na području koje je obuhvaćeno posebnim izvedbenim planom iz stavka 1. ovoga članka postrojba je dužna u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti postupak vizualnog pregleda područja i metodu ručne detekcije mina.

(3) Osim postupka i metode iz stavka 2. ovoga članka postrojba može primijeniti slojevito pretraživanje područja ručno i/ili strojevima sa zaštićenom kabinom za koju je izdana ocjena o sukladnosti.

(4) Iznimno od stavaka 2. i. 3. ovoga članka, mogu se koristiti i druga sredstva i oprema koju je postrojba prihvatila i odobrila u izvedbenom planu.

(5) Voditelj radilišta dužan je prilikom pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, ovisno o tome u kakvom su tehničkom stanju pronađena sredstva, odlučiti je li ga moguće ukloniti odnosno premjestiti bez opasnosti za život i zdravlje ljudi i imovinu te bez ugrožavanja okoliša.

Članak 25.

(1) Na područjima na kojima se utvrdi izrazita zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom voditelj radilišta dužan je takva područja/lokacije obilježiti trakom i obavijestiti nadzornika za kontrolu kvalitete iz nadređenog zapovjedništva da je na obilježenom području moguć ostanak zaostalih metalnih predmeta, bez MES-a, NUS-a i njihovih eksplozivnih dijelova, nakon obavljene ručne detekcije mina.

(2) Na područjima iz stavka 1. ovoga članka postrojba je dužna u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti ručnu detekciju mina.

(3) Na područjima iz stavka 1. ovoga članka metalne detekcije se ne moraju odlagati na za to određena mjesta, ali sve moraju biti iskopane i vidljive kako bi se utvrdila vrsta detekcije. Za to je odgovoran voditelj radilišta.

(4) Osim metode navedene u stavku 2. ovoga članka postrojba može primijeniti slojevito pretraživanje područja strojevima sa zaštićenom kabinom za koju je izdana ocjena o sukladnosti nakon čega je potrebno primijeniti ručnu detekciju mina.

(5) Ako je zagađenost tolika da se radi o naslagama materijala, potrebno je obaviti slojevito pretraživanje tako da se slojevi do 20 centimetara prebacuju na ranije pregledanu – razminiranu površinu, a nakon prebacivanja i pretraživanja svih slojeva površinu je potrebno razminirati do dubine određene izvedbenim planom.

(6) Na područjima iz stavka 1. ovoga članka voditelj radilišta dužan je organizirati i provesti internu kontrolu te podatke o veličini površine na temelju djelovodnika voditelja skupina unijeti u dnevnik radilišta. Voditelji pirotehničkih skupina dužni su granice vojnih područja iz stavka 1. ovoga članka ucrtati u skicu djelovodnika voditelja pirotehničke skupine.

(7) Na obilježenim područjima iz stavka 1. ovoga članka kontrolom kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja pirotehničar za kontrolu kvalitete utvrđuje mogućnost uporabe metal detektora. Ako se utvrdi da je na obilježenom području omogućen rad metal detektorom, odnosno da se može locirati svaku pojedinu detekciju, postrojba će primijeniti metodu detekcije metal detektorom.

(8) Kontrola kvalitete u tijeku i završna kontrola kvalitete na obilježenim područjima iz stavka 1. ovoga članka provest će se tako da ostanak iskopanih metalnih predmeta detekcije, izuzev MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, neće biti razlogom za ponavljanje poslova razminiranja.

Članak 26.

(1) Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi koji se neće onesposobljavati isti dan i koji ostaju na mjestu pronalaska vidno će se obilježiti sa sve četiri strane stupićima najmanje visine 50 centimetara iznad tla koji se povezuju crvenom trakom, a na polovici svake strane ograđenog prostora potrebno je dodatno obilježiti istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 centimetara, crvene boje s bijelim natpisom MINE najmanje jedan metar od razine tla.

(2) Stupići iz stavka 1. ovoga članka moraju se postaviti najmanje 50 centimetara od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova sa sve četiri strane od pronađenog sredstva.

(3) Mjesto na kojem su pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi nakon uklanjanja odnosno uništavanja potrebno je obilježiti stupićem s plavo obojenim vrhom. Vrh stupića mora biti obojen plavom bojom u dužini od 10 centimetara na visini od najmanje jedan metar od razine tla.

Članak 27.

(1) Tijekom obavljanja poslova razminiranja te nakon njihova završetka postrojba je dužna obilježiti granice radilišta.

(2) Obilježavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na visini od najmanje jedan metar iznad razine tla stupcima čiji vrh je obojen crvenom bojom u dužini od 10 centimetara, na svakoj lomnoj točki granice radilišta, ali ne na većoj udaljenosti od 25 metara. Ako se pokaže potreba, može se provesti dodatno obilježavanje tako da se pokraj stupa postavi crveni metalni reper.

Članak 28.

(1) Voditelj radilišta dužan je ovisno o mogućnostima primjene propisanih metoda i procjene minske situacije (koja je navedena u izvedbenom planu razminiranja ili je ocjena rezultata aktivnosti koje se provode od početka poslova razminiranja) odrediti dinamiku obavljanja poslova na radilištu.

(2) Voditelj radilišta i voditelj pirotehničke skupine dužni su pirotehničare i materijalno-tehnička sredstva na radilištu rasporediti tako da se poslovi razminiranja obavljaju na siguran način ovisno o mogućnostima i procjeni iz stavka 1. ovoga članka te su dužni u dokumentaciju upisivati stvarno ostvarene učinke prema pojedinim metodama rada.

(3) Voditelj radilišta na temelju djelovodnika voditelja pirotehničke skupine izrađuje dnevnik radilišta i u radni zemljovid unosi dnevnu realizaciju razminirane površine (u metrima četvornim) na radilištu.

Članak 29.

(1) Prije početka obavljanja poslova voditelj radilišta dužan je utvrditi dopuštaju li vremenski uvjeti obavljanje poslova razminiranja, funkcionalnost radioveze i prisutnost medicinskog tima na radilištu te utvrditi ispravnost alata na stroju za pripremu površine.

(2) Pri obavljanju poslova razminiranja na radilištu voditelj radilišta dužan je svakodnevno:

− voditi dnevnik radilišta i ovjeravati ga svojim potpisom

− provoditi mjere sigurnosti i zaštite pirotehničara i pomoćnih djelatnika ovisno o procjeni minske situacije i mogućnosti primjene propisanih metoda

− naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje početne linije

− rukovoditi i nadgledati poslove razminiranja

− odrediti i naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje prostora unutar radilišta za privremeno odlaganje pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova

− odlučiti o daljnjem postupanju s pronađenim MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima odnosno odlučiti hoće li se oni ukloniti s mjesta pronalaska, onesposobiti i premjestiti ili uništiti na mjestu pronalaska

− provjeravati funkcionalnost radioveze

− rukovoditi postupkom evakuacije povrijeđenih osoba s radilišta

− organizirati provedbu dnevne interne kontrole.

Članak 30.

Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:

− sastaviti dnevni plan sa skicom rasporeda kapaciteta u skladu s izvedbenim planom

− održati radni sastanak s pirotehničarima i/ili pomoćnim djelatnicima

− neposredno rasporediti pirotehničare i/ili pomoćne djelatnike na mjesto rada

− provjeriti imaju li pirotehničari propisanu zaštitnu opremu i provjeriti funkcionalnost metal detektora

− provjeriti funkcionalnost sustava veze s medicinskim timom i voditeljem radilišta

− udaljiti pirotehničara koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove razminiranja.

Članak 31.

Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću strojeva za pripremu površine, a prije njihova početka, voditelj pirotehničke skupine dužan je:

− utvrditi ispravnost strojeva za pripremu površine te o tome izvijestiti voditelja radilišta

− održati radni sastanak s rukovateljima strojeva za pripremu površine i neposredno rasporediti rukovatelje strojeva za pripremu površine na mjesto rada

− provjeriti ispravnost sustava veze kojim se koristi rukovatelj stroja za pripremu površine

− privremeno udaljiti rukovatelja stroja za pripremu površina koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove rukovatelja stroja.

Članak 32.

Tijekom obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:

− odrediti i nadzirati sigurnosne udaljenosti među pirotehničarima skupine kojom rukovodi

− nadzirati nose li pirotehničari osobnu zaštitnu opremu

− predložiti voditelju radilišta način onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na mjestu pronalaska

− pri pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavijestiti voditelja radilišta koji donosi odluku o daljnjem postupanju s pronađenim sredstvima

− tijekom rada provjeravati funkcionalnost veze s medicinskim timom i voditeljem radilišta

− nadzirati rukovatelje strojeva za pripremu površine.

Članak 33.

(1) Nakon završetka radnog vremena voditelj pirotehničke skupine dužan je izraditi djelovodnik voditelja pirotehničke skupine s ucrtanim pojedinačnim pozicijama radnih staza pirotehničara s dnevnom razminiranom površinom radilišta i provedenoj internoj kontroli kvalitete poslova razminiranja sa skicom te zapisnik o pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova s brojem i vrstama te skicom pozicije njihova pronalaska.

(2) Površine na kojima su primijenjene metode i kombinacije propisanih metoda voditelj pirotehničke skupine dužan je evidentirati i ucrtati u skicu koja je sastavni dio djelovodnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Djelovodnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuje voditelj pirotehničke skupine, a ovjerava voditelj radilišta, a pirotehničar svojim potpisom ovjerava površinu koju je odradio.

Članak 34.

(1) Voditelj pirotehničke skupine za svoj rad neposredno je odgovoran voditelju radilišta.

(2) Voditelj pirotehničke skupine svakodnevno ovjerava vjerodostojnost upisanih podataka u osobnu nadzornu knjižicu pirotehničara i pomoćnog djelatnika.

Članak 35.

(1) Pri obavljanju poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova mogu se obavljati sljedećim metodama:

− ručnom detekcijom mina kao samostalnom metodom

− kombinacijom stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se obavljati noću.

(3) Pri razminiranju metodom ručne detekcije mina pirotehničari MES, NUS i njihove dijelove u radnim stazama pronalaze ručnim detektorima metala i/ili pipalicama, a mogu se služiti i priručnim sredstvima za iskopavanje i sječu vegetacije.

(4) Širina radne staze iz stavka 3. ovoga članka može iznositi 1,2 metra uračunavajući preklapanja od 10 centimetara sa svake strane kako bi se obilježila efektivna širina radne staze od jednog metra. Nakon što se pregledaju sve radne staze formira se nova početna linija.

(5) Dužina radne staze od početne linije iz stavka 4. ovoga članka ne smije biti duža od 50 metara, nakon čega se formira nova radna staza.

Članak 36.

Ako se za vrijeme obavljanja poslova razminiranja koriste strojevi za pripremu površine kao prva metoda, cjelokupnu površinu koja je tretirana strojevima za pripremu površine potrebno je pretražiti metodom ručne detekcije mina.

Članak 37.

(1) Internu kontrolu voditelj radilišta organizira tako da se na prethodno pregledanoj odnosno razminiranoj površini kontrola provodi istog ili najkasnije idućega radnog dana pomoću uzoraka na 5 % dnevno razminirane površine.

(2) Interna kontrola iz stavka 1. ovoga članka provodi se tako da se kontrolnim uzorcima ravnomjerno obuhvati cjelokupna pregledana odnosno razminirana površina svake pirotehničke skupine.

(3) Kontrolni uzorci u internoj kontroli iz stavka 2. ovoga članka obilježavaju se bijelom trakom i moraju ostati obilježeni do provođenja kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja.

Članak 38.

(1) Pirotehničar o svakom pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova izvješćuje voditelja pirotehničke skupine riječju »MINE«.

(2) Voditelj pirotehničke skupine dužan je isti dan u djelovodnik voditelja skupine unijeti podatke o vrsti, količini i mjestu pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.

(3) Voditelj radilišta dužan je isti dan u dnevnik radilišta unijeti podatke o pronađenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima dobivene od voditelja pirotehničke skupine i najkasnije sljedeći radni dan o tome izvijestiti putem dnevnog izvješćivanja.

Članak 39.

Voditelj radilišta dužan je zaustaviti poslove razminiranja ručnom detekcijom mina odnosno ne smije niti dopustiti početak poslova metodom ručne detekcije mina ako:

− je temperatura zraka niža od 0 °C ili viša od 35 °C

− pada kiša ili snijeg

− magla onemogućuje voditelja pirotehničke skupine da rukovodi njezinim radom

− se radi o iznimno blatnom, zamrznutom i snijegom prekrivenom terenu.

Članak 40.

Voditelj radilišta dužan je zaustaviti uporabu strojeva za pripremu površine ako nisu ispunjeni propisani uvjeti za rad pirotehničara koji su u pratnji stroja te ako je vlažnost tla tolika da stroj propada u tlo do najniže točke stroja.

VI. OBILJEŽAVANJE MSP-a

Članak 41.

(1) Poslove obilježavanja MSP-a obavlja postrojba tako da:

− postavlja znakove minske opasnosti

− postavlja minske ograde

− uklanja ili premješta znakove minske opasnosti i minske ograde nakon izvršenih poslova općeg izvida – analize MSP-a, dopunskoga općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja

− kontrolira prethodno postavljene oznake minske opasnosti i minske ograde

− ponovno obilježava pozicije na kojima oznake i ograde nedostaju.

(2) Uklanjanje ili premještanje znakova minske opasnosti i minskih ograda provodi se u roku od dva tjedna nakon izdavanja potvrde o isključenju područja/vojne lokacije i/ili građevine iz MSP-a.

(3) Obilježavanje područja/vojne lokacije i/ili građevine koja se uključuje u MSP provodi se žurno, čim se utvrdi njihova zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima.

(4) Na temelju sigurnosnih procjena minske opasnosti tijekom godine provodi se i dodatno višekratno kontroliranje znakova minske opasnosti i minskih ograda koji obilježavaju područje/vojnu lokaciju i/ili građevinu.

Članak 42.

(1) Oznaka minske opasnosti osnovni je način obilježavanja MSP-a te mora jasno i vizualno upozoriti na opasnost od mina kao i zabranu ulaska vojnih osoba i stanovništva u MSP.

(2) Oznaka minske opasnosti postavlja se na mjestima mogućeg pristupa MSP-u (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi), na preglednim mjestima te mora biti vidljiva i jasno prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.

Članak 43.

(1) Oznaka minske opasnosti izrađuje se od aluminijskog lima veličine 800x600 milimetara s nosivom željeznom konstrukcijom i stupnom vertikalom oznake visine 2 500 milimetara. Natpisna podloga je bijele boje. Natpis sadrži tekst: »NE PRILAZITE, NA OVOM PODRUČJU JE VELIKA OPASNOST OD MINA«. Na sredini gornje trećine oznake je trokutasta crvena podloga na kojoj su bijelom bojom ucrtane mrtvačka glava, prekrižene kosti i upisane riječi »MINE – MINES«.

(2) Postrojba je dužna područja zagađena kasetnim streljivom obilježiti oznakama opasnosti od NUS-a.

(3) Oznaka opasnosti od NUS-a postavlja se na mjestima mogućeg pristupa pretpostavljenom zagađenom području od kasetnog streljiva (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi) i postavlja se na preglednim mjestima te mora biti vidljiva i prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.

(4) Oznaka opasnosti od NUS-a izrađuje se od aluminijskog lima veličine 600 x 400 milimetara. Nosiva željezna konstrukcija sastoji se od cijevi (vertikalnog nosača oznake) duljine 2 000 milimetara i dvije poprečne metalne cijevi ili letve 15x15x500 milimetara. Natpisna podloga je bijele boje. Tekst (kao na slikovnom prikazu oznake) sa slikama je u crvenom okviru (debljine pet milimetara). Okvir je na odstojanju od 2 centimetra od ruba oznake. U središnjem dijelu oznake nalazi se slika mrtvačke glave na crvenoj podlozi kojoj se s lijeve strane nalazi crtež minobacačke i tromblonske mine (crno na bijeloj podlozi), a s desne strane crtež kazetne bombe KB-1 (crno na bijeloj podlozi).

(5) Oznaka iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, osim na željezni stup može biti postavljena na građevinu, stup, stijenu, sOznaka i sl.

(6) Slikovni prikazi oznaka nalaze se u Prilogu 1. (slika 3. i 4.) ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 44.

(1) Obilježavanje malim oznakama minske opasnosti (male oznake kvadratnog oblika i trokutasti znak) jasno je vizualno upozorenje na veliku opasnost od mina.

(2) Male oznake minske opasnosti postavljaju se na preglednim mjestima i moraju biti vidljive i jasno prepoznatljive s udaljenosti od najmanje 30 metara.

(3) Male oznake minske opasnosti postavljaju se:

− samostalno radi neposrednog obilježavanja mjesta pronalaska MES-a i NUS-a

− u kombinaciji s velikim oznakama minske opasnosti, kao primjereni oblik obilježavanja usitnjenih – površinski malih minski sumnjivih područja u naseljima

− u kombinaciji s velikim oznakama minske opasnosti radi povećanja učinkovitosti obilježavanja na određenom području

− pri izradi standardnih minskih ograda kao njihov dio.

Članak 45.

(1) Mala oznaka minske opasnosti trokutastog oblika je jednakokračni trokut čija je osnovica 28 centimetara, krakovi 20 centimetara, a debljina dva milimetra.

(2) Mala oznaka minske opasnosti kvadratnog oblika je kvadrat čija je duljina stranice 35 centimetara.

(3) Natpisna podloga oznaka je crvena, a pozadina je bijela. Bijelom bojom na sredini oznake ucrtana je mrtvačka glava i prekrižene kosti, a iznad su upisane riječi »OPASNOST/MINE/MINES«.

(4) Slikovni prikaz oznaka minske opasnosti nalazi se u Prilogu 1. (slike 1. i 2.) ovoga Pravilnika i njegov je dio.

Članak 46.

Male oznake minske opasnosti postavljaju se na visinu od 100 do 120 centimetara, na drvenom stupu kvadratnog profila 5 x 5 centimetara, dužine 140 centimetara.

Članak 47.

Male oznake minske opasnosti osim na način iz članka 46. ovoga Pravilnika mogu biti postavljene i na kuću, stijenu, stablo, ogradu i slično ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 48.

Oznake minske opasnosti postavljaju se licem okrenutim prema sigurnoj površini.

Članak 49.

(1) Postrojba obilježava MSP postavljenjem minskih ograda na temelju vlastite sigurnosne procjene.

(2) Ako se u obavljanju poslova dopunskoga općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja dobiju podaci o postojanju minskog polja, postrojba je dužna posebno obilježiti protezanje minskog polja izvan granica radilišta minskom ogradom (stupovi + žica + male oznake), a voditelj radilišta jasno obilježiti granicu radilišta na području na kojem se minsko polje nastavlja izvan granica radilišta oznakama i na način propisan člancima 43. i 44. ovoga Pravilnika.

(3) Zahtjev za postavljanjem minskih ograda mogu postrojbi podnijeti korisnici vojnih lokacija i/ili građevina putem nadređenog zapovjedništva.

Članak 50.

(1) Minska ograda postavlja se okrenuta licem prema sigurnoj površini.

(2) Minska ograda sastavljena je od stupova povezanih žicom (tri reda) s pričvršćenim znacima minske opasnosti.

(3) Stupovi u minskoj ogradi su metalni (min. 4 x 4 centimetara, kvadratnog ili L profila) ili betonski (min. 8 x 8 centimetara), visine 180 centimetara (150 centimetara iznad tla) i obojeni crveno-bijelo od vrha prema dnu. Stupovi se postavljaju na međusobnom razmaku od maksimalno osam metara. Žica se postavlja ravnomjerno u tri reda s početkom maksimalno 25 centimetara od vrha stupa i maksimalno 25 centimetara od površine tla. Na stupovima je potrebno postaviti zakačke ili rupe kako bi žica mogla biti sigurno i stabilno učvršćena.

(4) Minski znaci postavljaju se na minskoj ogradi na međusobnom razmaku od maksimalno osam metara.

(5) Slikovni prikaz minske ograde nalazi se u Prilogu 1. (slika 5.) ovoga Pravilnika i njegov je dio.

VII. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKO ZBRINJAVANJE

Članak 51.

(1) Voditelj radilišta dužan je svakodnevno određivati lokaciju vozila hitne medicinske intervencije neposredno uz radilište s medicinskim timom.

(2) Popis minimalne medicinske opreme za zbrinjavanje hitnih stanja kojom mora biti opremljeno vozilo iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3) Ako se vozilo hitne medicinske intervencije iz stavka 1. ovoga članka s medicinskim timom zbog konfiguracije zemljišta ili drugih okolnosti (nemogućnosti pristupa cestom ili postoji više cjelina radilišta) ne može približiti neposredno uz radilište kojim bi se jamčilo pružanje hitne medicinske skrbi u najkraćem mogućem roku, voditelj radilišta dužan je unutar radilišta odnosno unutar svake cjeline radilišta, za koje se ne mogu istodobno ispuniti uvjeti iz članka 47. stavka 2. Zakona o protuminskom djelovanju, premjestiti na sigurnu prethodno pregledanu površinu medicinskog tehničara i/ili liječnika s opremom na potrebnu udaljenost od rada pirotehničara tako da u slučaju stradavanja može pružiti hitnu medicinsku pomoć stradalniku.

Članak 52.

(1) Nakon pružanja prve pomoći i hitne medicinske skrbi u kojem asistiraju i pirotehničari na adekvatan način, stradalnika se (nosilima i/ili priručnim sredstvima) prenosi u vozilo hitne medicinske pomoći gdje se primjenjuje daljnja skrb i briga za stradalnika radi transporta do zdravstvene ustanove.

(2) Od trenutka stradavanja liječnik je dužan biti u stalnoj vezi s voditeljem radilišta, medicinskim tehničarom i zdravstvenom ustanovom. Liječnik u skladu s pravilima struke provodi postupke stabilizacije općeg stanja stradalnika.

(3) Medicinski tim sa stradalnikom dužan je uputiti se bez odgode do zdravstvene ustanove radi pružanja medicinske pomoći.

VIII. SIGURNOSNE UDALJENOSTI, ZAŠTITNA OPREMA I UVJETI ZA NJEZINO KORIŠTENJE

Članak 53.

(1) Pri tehničkom izvidu i/ili razminiranju radilišta sigurnosna udaljenost između pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ako postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.

(2) Sigurnosna udaljenost između pirotehničara i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 100 metara.

(3) Pri obavljanju tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta pomoću stroja za pripremu površine s daljinskim upravljanjem udaljenost rukovatelja stroja od stroja ne može biti manja od 100 metara.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, sigurnosna udaljenost rukovatelja stroja za pripremu površine može biti i manja, odnosno rukovatelj stroja može se nalaziti na udaljenosti od najmanje 50 metara od stroja za pripremu površine ako je zaštićen pokretnom kabinom ili štitom.

(5) Kada se rukovatelj stroja za pripremu površine nalazi u oklopljenom pratećem vozilu sigurnosna udaljenost između pratećeg vozila i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 30 metara.

(6) Kontrolna točka mora se nalaziti na udaljenosti od najmanje 100 metara od radilišta na kojem se obavlja tehnički izvid i/ili poslovi razminiranja.

Članak 54.

(1) Na razminiranom dijelu radilišta na kojem nisu pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi, ovlaštene osobe za kontrolu kvalitete mogu se umjesto zaštitnom kacigom s vizirom koristiti vizirom za zaštitu lica odnosno neprobojnim zaštitnim naočalama uz zaštitni prsluk sa štitnikom za prepone.

(2) Voditelj radilišta može se na radilištu umjesto zaštitnom kacigom s vizirom koristiti zaštitnom opremom iz stavka 1. ovoga članka kada obavlja poslove voditelja radilišta i nije u neposrednom doticaju s MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima.

Članak 55.

(1) Inspektor Inspektorata obrane može na radilištu od pirotehničara, voditelja radilišta, pirotehničara za kontrolu kvalitete ili nadzornika za kontrolu kvalitete zatražiti uzorkovanje kontrolnim uzorcima na način i na mjestu koje odredi inspektor.

(2) Pri ulasku u radilište inspektori nose zaštitni prsluk sa štitnikom za prepone i vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale.

Članak 56.

Pirotehničari koji obavljaju internu kontrolu kvalitete moraju biti udaljeni najmanje 25 metara od pirotehničara koji obavljaju poslove razminiranja odnosno 50 metara u uvjetima pronalaska ili naznaka postojanja protupješačkih rasprskavajućih mina.

Članak 57.

(1) Sigurni pristupni putovi koji su potrebni za pristup radilištu moraju biti široki najmanje 1,5 metara.

(2) Sigurni pristupni putovi koji služe za pristup vozila hitne medicinske intervencije moraju biti široki najmanje tri metra.

IX. NAČIN OBAVLJANJA KONTROLE KVALITETE U TIJEKU OBAVLJANJA POSLOVA RAZMINIRANJA I ZAVRŠNE KONTROLE KVALITETE

Članak 58.

(1) Voditelj radilišta dužan je provesti obilježavanje pregledane odnosno razminirane površine na kojoj se provodi kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja tako da je površinu potrebno obilježiti stupovima i/ili trakom na lomnim točkama i na najviše 30 metara duž granice razminirane površine. Ako se obilježavanje ne može provesti stupovima, obilježavanje se može provesti tako da se granice razminirane površine obilježe trakom fiksiranom za tlo.

(2) Za razminiranu površinu iz stavka 1. ovoga članka voditelj radilišta dužan je posjedovati dnevnik radilišta razminiranja s radnom kartom voditelja radilišta i djelovodnike voditelja pirotehničke skupine iz kojih je vidljivo da se radi o razminiranoj površini koja je predmet kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja.

(3) Prije obavljanja kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja voditelj radilišta uručuje nadzorniku za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe dnevnik radilišta, radne karte i djelovodnike voditelja pirotehničkih skupina za razdoblje od posljednje provedene kontrole kvalitete.

(4) Kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja neće se provesti ako područje nije obilježeno na način iz stavka 1. ovoga članka ili ako je utvrđena nesukladnost obilježenosti područja pripremljenog za kontrolu kvalitete i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 59.

Kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova (stručni nadzor) razminiranja obavlja se ručnom detekcijom mina tako da nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe neposredno raspoređuje pirotehničare za kontrolu kvalitete na mjesta kontrolnih uzoraka (koji mogu biti veličine najviše do 100 metara četvornih) te je dužan sve pozicije odnosno mjesta uzimanja kontrolnih uzoraka obilježiti stupovima i/ili trakom i njihovu veličinu (u metrima kvadratnim) unijeti u djelovodnik stručnog nadzora (s kartografskim prikazom u mjerilu) kao i podatke o pronađenom MES-a, NUS-a i njihovim dijelovima te neiskopanim predmetima detekcije. Ovjereni djelovodnik stručnog nadzora nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe uručuje voditelju radilišta koji ih pohranjuje u dokumentaciju radilišta.

Članak 60.

Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana posljednje kontrole kvalitete te način i postupak ponavljanja tih poslova propisani su Zakonom.

Članak 61.

(1) Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana posljednje kontrole kvalitete neće se naložiti kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađu, na površinama koje su prethodno tretirane ručnom detekcijom mina, razmrvljeni ostaci eksplozivne tvari veličine manje od tri centimetra, koji su nastali zbog mrvljenja mina u doticaju s radnim alatom stroja za pripremu površine ili na neki drugi način.

(2) Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana posljednje kontrole kvalitete neće se naložiti pirotehničkoj skupini koja je provodila razminiranje u slučaju kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku, na površinama koje su prethodno tretirane ručnom detekcijom mina, pronađu do dva NUS-a kalibra do 7,62 milimetra te do dva NUS-a svih kalibara streljiva za pištolje i revolvere.

(3) Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana posljednje kontrole kvalitete neće se naložiti pirotehničaru u slučaju kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku, na površini koju je razminirao od dana posljednje kontrole, pronađu iskopani neodloženi metalni predmeti veličine do jednog centimetra, do četiri neiskopana metalna predmeta detekcije veličine do tri centimetra te ostaci neeksplozivnih, metalnih dijelova MES-a i NUS-a koji su nastali pri obavljanju poslova uništavanja sredstava na mjestu pronalaska.

(4) Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj kombinacijom strojne pripreme površine dubine od minimalno pet centimetara i ručne detekcije mina, od dana posljednje kontrole kvalitete, neće se naložiti pirotehničaru kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađu do dva neiskopana metalna predmeta veličine do tri centimetra na površini od jednog metra četvornog.

Članak 62.

Nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe koji tijekom kontrole kvalitete pronađe eksplozivna sredstva dužan ih je predati voditelju radilišta koji će pronađena sredstva uništiti u skladu sa Zakonom.

Završna kontrola kvalitete

Članak 63.

(1) Postrojba je dužna po završetku poslova razminiranja dostaviti propisanu dokumentaciju u Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite – HCR.

(2) Postrojba može za određenu površinu radilišta od nadređenog zapovjedništva zatražiti završnu kontrolu kvalitete i pri tome dostaviti propisanu dokumentaciju.

Članak 64.

(1) Voditelj radilišta i nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe provjerava obilježenost granica radilišta kao i pojedinih cjelina.

(2) Ako obilježenost iz stavka 1. ovoga članka nije provedena, nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe neće pristupiti poslovima završne kontrole kvalitete o čemu sastavljaju izvješće.

Članak 65.

(1) Završna kontrola kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja (u daljnjem tekstu završna kontrola kvalitete) provodi se tako da povjerenstvo za kontrolu kvalitete provodi uzorkovanje kontrolnim uzorcima veličine od najviše 100 metara četvornih na svakoj cjelini radilišta na najmanje 1 % razminirane površine.

(2) Voditelj radilišta dužan je prisustvovati završnoj kontroli kvalitete.

Članak 66.

(1) Ovlaštene osobe za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe na temelju rezultata završne kontrole utvrđuje da su poslovi razminiranja izvršeni u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona te sastavlja zapisnik o završnoj kontroli ako u kontrolnim uzorcima nisu pronađeni:

– MES, NUS i njihovi dijelovi

– razmrvljeni ostatak eksplozivne tvari veličine više od tri centimetra

– više od dva NUS-a kalibra do 7,62 milimetra te više od dva NUS-a svih kalibara streljiva za pištolje i revolvere

– više od četiri neiskopana metalna predmeta detekcije veličine do tri centimetra.

(2) Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovoga članka nadređeni zapovjednik izdaje »Potvrdu o isključenju vojne lokacije i/ili građevine iz MSP-a«.

(3) Kada se pri završnoj kontroli kvalitete u kontrolnom uzorku pronađe MES, NUS ili njihovi dijelovi, nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe sastavit će Zapisnik o završnoj kontroli s pronađenim MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima na temelju kojeg nadređeni zapovjednik nalaže ponavljanje obavljanja poslova razminiranja površine radilišta odnosno pojedine cjeline radilišta.

(4) Kada se pri završnoj kontroli kvalitete u kontrolnom uzorku pronađu sredstva iz stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga članka nadzornik za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe sastavit će izvješće o završnoj kontroli kojim će utvrditi da poslovi razminiranja nisu izvršeni u skladu s odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(5) Na temelju izvješća iz stavka 4. ovoga članka nadređeno zapovjedništvo nalaže ponavljanje poslova razminiranja dijela površine radilišta odnosno dijela pojedine cjeline radilišta i to:

− u radijusu 30 metara od pronađenih dijelova NUS-a

− u radijusu 10 metara od neiskopanih predmeta detekcije metalnih predmeta veličine više od tri centimetra, više od četiri neiskopana predmeta detekcije metalnih predmeta veličine od jedan do tri centimetra te pronađene razmrvljene ostatke eksplozivne tvari veličine iznad tri centimetra.

(6) Pronalazak u kontrolnom uzorku neodloženih metalnih predmeta veličine do jednog centimetra, ostataka neeksplozivnih, metalnih dijelova MES-a i NUS-a koji su nastali prilikom obavljanja poslova uništavanja sredstava na mjestu pronalaska i do dva neiskopana metalna predmeta veličine do tri centimetra na površini od jednog metra četvornog na površini razminiranoj kombinacijom strojne pripreme površine dubine od minimalno pet centimetara i ručne detekcije mina, neće biti razlog za ponavljanje poslova razminiranja.

(7) Postrojba je dužna započeti s ponavljanjem poslova razminiranja dijela površine radilišta odnosno dijela pojedine cjeline radilišta po zapovjedi nadređenog zapovjednika.

(8) Nakon ponavljanja poslova razminiranja iz stavaka 3. i 5. ovoga članka povjerenstvo za kontrolu kvalitete ponovno će provesti završnu kontrolu kvalitete na površini koja je bila predmet ponavljanja.

Članak 67.

(1) Povjerenstvo za kontrolu kvalitete iz zapovjedništva postrojbe na temelju rezultata završne kontrole kvalitete utvrđuje da su poslovi razminiranja na područjima iz članka 25. ovoga Pravilnika izvršeni u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, ako u kontrolnim uzorcima nisu pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi te izrađuje Zapisnik o završnoj kontroli kvalitete kojim se predlaže izdavanje Potvrde o isključenju vojnih lokacija i/ili građevina iz MSP-a.

(2) Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo je dužno dostaviti u Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite – HCR.

Članak 68.

Nakon provedene završne kontrole kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja, a prije izdavanja Potvrde o isključenju iz MSP-a, postrojba je dužna ukloniti sva sredstva kojima je provedeno obilježavanje, osim onih sredstava kojima su obilježene granice radilišta.

X. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 69.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-03/20-04/3

Urbroj: 512-01-20-7

Zagreb, 8. prosinca 2020.

Ministar dr. sc. Mario Banožić, v. r.

PRILOG 1.

OZNAKE ZA OBILJEŽAVANJE MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

 

 

 

Slika 3. Oznaka minske opasnosti

Slika 4. Oznaka opasnosti od NUS-a

Slika 5. Standardna minska ograda

PRILOG 2.

Medicinska oprema za imobilizaciju

1. Daska za imobilizaciju i izvlačenje s bočnim stabilizatorima glave i remenjem za pričvršćivanje

2. Ovratnici za imobilizaciju vratne kralježnice (za odrasle)

3. Rasklopna nosila s bočnim fiksatorima glave i remenjem za pričvršćivanje

4. Udlage za imobilizaciju

5. Vakuum madrac s ručnom crpkom

Medicinska oprema za prenošenje i prijevoz pacijenta do medicinskog automobila ili iznošenje iz njega

1. Glavna nosila

2. Rasklopna stolica

3. Platnena nosila

Medicinska oprema za primjenu kisika

1. Boca za kisik zapremine 10 litara (minimalnog kapaciteta 2000 litara kisika) s manometrom i redukcijskim ventilom – učvršćena u vozilu

2. Kateteri za primjenu kisika za odrasle

3. Maske za primjenu kisika u veličini za odrasle

4. Maske sa spremnikom i jednosmjernim ventilima za primjenu kisika (za odrasle)

5. Prijenosna boca za medicinski kisik zapremine dvije litre (minimalnog kapaciteta 400 litara kisika) ili zapremine koja osigurava pohranu iste količine kisika s redukcijskim ventilom i manometrom

6. Protokomjer za prijenosnu bocu za kisik minimalnog kapaciteta od 15 litara/minuti

7. Protokomjer s ovlaživačem kisika minimalnog kapaciteta od 15 litara/minuti – ugrađen u medicinski automobil

Medicinski uređaj, dijagnostička oprema i pripadajući pribor

1. Aspirator

2. Defibrilator s 12-kanalnim EKG-om, kapnometrom, pulsnim oksimetrom

3. Dijagnostička svjetiljka

4. Fonendoskop

5. Glukometar

6. Grijač infuzije

7. Kapnometar (nije potreban ako je dio defibrilatora)

8. Pulsni oksimetar s nastavkom za odrasle (nije potreban ako je dio defibrilatora)

9. Termometar za mjerenje aksilarne temperature

10. Tlakomjer s manžetama za odrasle

11. Transportni ventilator

Medicinski setovi

1. Set za konikotomiju (Quick-Trach 1)

2. Set za održavanje prohodnosti dišnih putova i ventilacije kod odraslih – laringoskop, Magillove hvataljke (orofaringealni tubusi, nazofaringealni tubusi, endotrahealni tubusi, supraglotična pomagala (I-gel, laringealni tubus)

3. Set za opekline

Osobna zaštitna oprema

1. Zaštitne jednokratne rukavice

2. Zaštitne maske

3. Zaštitne naočale

4. Posuda za odlaganje oštrih predmeta

5. Posuda za odlaganje infektivnog otpada

6. Posuda za odlaganje otpada

7. Posuda sa dezinfekcijskim sredstvom

Pribor za uspostavu venskog i intraosealnog puta, primjenu lijekova i infuzija

1. Brizgalice

2. Dezinfekcijsko sredstvo/dezinfekcijske maramice

3. Folija za učvršćenje venske kanile (naljepci)

4. Igle

5. Medicinska vata

6. Poveska za venestazu

7. Sustav za primjenu infuzija

8. Venske kanile

9. Intraosealne igle/uređaj za primjenu intraosealne igle

Zavojni materijal, oprema za zbrinjavanje ozljeda i njegu

1. Gaze različitih dimenzija – 10 komada

2. Jednokratne netkane plahte za nosila

3. Komprese različitih dimenzija – 30 komada

4. Ljepljive trake (flasteri) – dva komada

5. Mrežni zavoji – pet komada

6. Okluzivni zavoji – četiri komada

7. Trokutaste marame – pet komada

8. Vrećice za povraćanje – pet komada

9. Zavoji različitih dimenzija – 30 komada

10. Poveska za zaustavljanje krvarenja – dva komada

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_01_2_39.html